Pismo glavnog urednika

Predanost uvođenju promjena

Korona je ukazala na ozbiljnu krhkost svjetskog gospodarskoga sustava. Odjednom je sve stalo, svi tokovi su se poremetili, neizvjesnost i nesigurnost uvukli su se ZAGREBAČKA

u sve pore našega života. Strah od sutrašnjice uvelike je prisutan u glavama velikoga dijela stanovništva. Maleni virus pobijedio je u neravnopravnom sukobu snažnog ekonomskog diva, nešto nalik borbi Davida i Golijata. Najveća se opasnost, međutim, krije u činjenici da je budućnost potpuno otvorena prazna knjiga i da nitko u ovom trenutku nije u stanju realno prognozirati naredna kretanja. A svijet vapi za povratkom u kakvu-takvu

EKONOMSKI ŠOK I IZAZOVI OPORAVKA

normalu. INICIJATIVA

ISSN 1848-140X, studeni 2020., godina 10, broj 3-4 perspektive

NOVE IDEJE ZA KRIZNA VREMENA

Gospodarstvo nakon korona krize Skice za veliki zaokret

Recesija s dvostrukim dnom

Mnogi su očekivali brži povratak i snažniji oporavak, ali najnoviji pokazatelji govore da stvari ne kreću u tom pravcu. Europa tone u recesiju. Financial Times tvrdi da „novi val Covida 19 uvodi Europu u scenarij recesije s dvostrukim dnom“. Pretpostavljalo se da će podaci za treće tromjesečje pokazati ubrzani rast kao posljedicu očekivanog oporavka (što je velikim dijelom izostalo), pa brojni ekonomisti tvrde da i u četvrtom kvartalu treba očekivati daljnji gospodarski pad u cijelom nizu zemalja. Ozbiljniji oporavak realno se očekuje tek 2022. Razlozi? Pad industrijske proizvodnje. Usporavanje vanjskotrgovinskih tokova. Smanjeni prihodi od turizma. Oprez potrošača mogao bi znatno smanjiti potrošnju. Zemlje Europske unije su, posebno zbog globalne pandemije koronavirusa, već dramatično povećale svoju fi skalnu izloženost. Posebno ozbiljni problemi se očekuje u zemljama s naglašenim uslužnim sektorima, među koje pripada i Hrvatska. U EU-u ističu kako više od polovine malih i srednjih tvrtki u 2021. očekuje stečaj.

Puno je, istina, i kontradiktornih pretpostavki kako doći do te „nove normale“. Dokument koji bi trebao dati konkretne odgovore na sva otvorena pitanja našega gospodarstva je Nacionalna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja je upravo u tijeku razrade i širega savjetovanja. Bitno je naglasiti da se temelji na osam jasno postavljenih ključnih ciljeva, uz djelomičnu razradu kako ih ostvariti, ali bez čvrsto fiksiranih kontrolnih točaka i vremenskih rokova za njihovu realizaciju. Stručnjaci smatraju da je bez toga to ipak samo inventar želja, koji bi tek trebalo pretočiti u jasne programe i akcijske planove s točno utvrđenim ciljevima i rokovima. O tim programima ovisi obujam i način povlačenja te iskorištavanja sredstava koja nam stoje na raspolaganju unutar EU-a. Riječ je o svoti koja prelazi 24 milijarde eura.

Neophodna volja za ozbiljne promjene

Vrsni naši stručnjaci pokušali su u ovom broju, kroz tematski prilog, također dati svoje viđenje kako raditi nakon korone. Željeli smo pridonijeti traženju i razmatranju najboljih rješenja. Jednostavno, moramo započeti s pripremama za život nakon korone. Promjene postaju neophodne. Povratka na staro zasigurno nema. Najbolji način predviđanja budućnosti je ako je sami kreiramo. Smatramo da je upravo sad trenutak da Hrvatska kreira svoju. U mnoštvu preporuka što činiti nekako prevladava mišljenje da je za bilo kakav pogled u budućnost potrebna politička volja za ozbiljnim promjenama u uspostavljanju učinkovitih sustava, bilo da je riječ o ustroju uprave, ekonomiji ili socijali. Maštovitost, jasno vodstvo i djelić inspiracije bit će potrebni za pronalaženje prave politike za 21. stoljeće. Sada je potrebna predanost uvođenju promjena i ulaganja koja će stvoriti budućnost širokog prosperiteta. To podrazumijeva da se Vlada, banke, fondovi i poduzetnici, uz svesrdnu podršku akademske zajednice, okupe i prilagode razvojne koncepcije novim kretanjima, dajući uvijek prednost izvrsnosti. Bez izvrsnosti nema pomaka. U tu kategoriju pripada i ono što nazivamo OPEN MIND, otvorenost za kritička promišljanja budućnosti. To nama nedostaje u velikoj mjeri. Praksa pritom jasno pokazuje da se administracija u svim sredinama dosta grčevito opire promjenama, a one su nužne ako se želimo razvijati i uhvatiti korak prema razvijenim društvima. Potreban je i dašak optimizma!