ISPIT SAMOODRŽIVOSTI EU-a Jačanje uloge u svjetskim okvirima Sunčana Glavak

ISPIT SAMOODRŽIVOSTI EU-a Jačanje uloge u svjetskim okvirima

Uz plan oporavka EU je pokrenula ključne kratkoročne i dugoročne inicijative kojima se bori protiv koronavirusa.

Piše: Sunčana Glavak1

Sada je već sasvim izgledno da ćemo 2020. pamtiti kao godinu početka tzv. „novog normalnog“, ali nesigurnost, neizvjesnost i suočavanje sa situacijom koja na ovoj razini nije utjecala na čitav svijet još od epidemije španjolske gripe nisu se pojavljivali samo na individualnim razinama već i na razinama država članica EU nakon prvih vijesti o širenju virusa. Pojava koronavirusa ujedno se pokazala pravim ispitom zajedništva država članica EU koje su se po prvi put suočile s pandemijom ovakvih razmjera. Europsko vijeće je postiglo politički dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru u iznosu od 1 074 milijarde eura te Instrumentu oporavka „EU sljedeće generacije“ u iznosu od 750 milijardi eura. Sredstva će se ulagati u zelene projekte, digitalizaciju, jačanje otpornosti europskog gospodarstva i modernizaciju jedinstvenog tržišta. Postignut je dogovor da će Instrument oporavka „EU sljedeće generacije“ činiti 390 milijardi eura bespovratnih sredstava te 360 milijardi eura kredita.

Snažna potpora Hrvatskoj Ključni instrumenti u europskom planu oporavka su europski mehanizam za oporavak i otpornost, REACT-EU program i Potpora zelenom prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo sredstvima iz instrumenta Next Generation EU. Kohezijska politika igrat će ključnu ulogu u osiguravanju uravnoteženog oporavka, poticanju konvergencije i osiguravanju da nitko ne kaska - REACT-EU programom osigurano je dodatnih 47,5 milijardi eura između 2020. i 2022. godine namijenjenih kao bespovratna sredstva za lokalne zajednice, bolnice i poduzeća država članica. Cilj

1 Autorica je zastupnica u Europskom parlamentu

ovog programa je pomoći građanima pogođenima gospodarskim posljedicama pandemije, prvenstveno kroz nova radna mjesta i održavanje već postojećih te izravnu podršku malim i srednjim poduzećima. Od ovih sredstava Hrvatska na raspolaganju ima 22 milijarde eura2, čak dvostruko veći iznos ako ga uspoređujemo sa sredstvima koje je imala na raspolaganju u prethodnom razdoblju. Hrvatska prema Višegodišnjem financijskom okviru ima pravo na 12,6 milijardi eura dok se ostatak iznosa odnosi na Next Generation EU instrument u iznosu 9,4 milijarde eura, pri čemu je 5,9 milijardi eura bespovratnih sredstava, a 2,3 milijarde eura su zajmovi. Uz ovo, premijer Andrej Plenković uspješno je ispregovarao dodatnih 400 milijuna eura sredstava na temelju argumenta da je Hrvatska jedina članica EU koja je do sada koristila samo jedan Višegodišnji financijski okvir.

Zaštita od budućih pandemija Ovakve mjere spadaju u skupinu reaktivnih s obzirom na to da imaju cilj državama članicama dati podršku nakon pojave pandemije, a primjeri proaktivnih uključuju

Izvor: consilium.europa.eu

2 https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatskoj-na-raspolaganju-22-milijarde-eura-europskihsredstava-kao-snazna-i-dodatna-poluga-za-gospodarski-razvoj/30041

Novi program za zdravlje namijenjen upravo zaštiti Europe od budućih potencijalnih pandemija i općenito ugroza zdravlja kojim se planira odvojiti 9,4 milijarde eura proračuna kao priprema za buduće zdravstvene krize. Uz proračun namijenjen za zdravstvo, osigurano je i 1,9 milijardi eura bespovratnih sredstava za jačanje mehanizma EU-a za civilnu zaštitu rescEU kako bi se odgovorilo na izvanredne situacije velikih razmjera. Danska, Grčka, Njemačka, Mađarska, Rumunjska i Švedska članice su koje djeluju kao države domaćini u sklopu sustava rescEU i stvaraju zajedničke europske zalihe zaštitne i druge medicinske opreme koja se može distribuirati diljem Europe u hitnim zdravstvenim situacijama.

Ključni potezi Osim samog plana oporavka, EU je do danas razvila ključne kratkoročne i dugoročne inicijative kojima se bori s koronavirusom od strategija usporavanja širenja virusa do zaštite radnih mjesta. Trenutno je na snazi ograničavanje onih putovanja izvan granica EU-a koja nisu prioritetna, ali određene osnovne namirnice i medicinske potrepštine mogu se kretati po uspostavljenim „zelenim trakama“ kako bi europski programi opskrbe mogli funkcionirati i kako ne bi došlo do ponovne nestašice medicinske opreme u određenim zemljama članicama. Druga, iznimno važna stavka je rad na što skorijem pronalasku cjepiva koje se podržava u sklopu programa Obzor 2020. financiranjem 18 istraživačkih projekata i 140 timova diljem Europe. Prvenstveni cilj ovog programa je pronalazak cjepiva, ali i poboljšanje svih drugih elemenata vezanih za borbu s virusom poput dijagnostike, kliničkog upravljanja i liječenja. Uz to, u okviru Akceleratora Europskog vijeća za inovacije malim i srednjim poduzećima će se financirati njihova inovativna rješenja za borbu

Izvor: consilium.europa.eu

s virusom. Naposljetku, kao garancija očuvanja radnih mjesta uslijed pada prometa poduzećima koja su pogođena krizom uveo se SURE instrument ukupne vrijednosti do 100 milijardi eura potpore nacionalnim programima rada.

Test solidarnosti Od trenutka pojave koronavirusa u Italiji kao prvom većem europskom žarištu pa do donošenja i implementacije mehanizama oporavka i prevencije, put nije bio lak. Italija je bila prva članica koja je proglasila potpunu karantenu na razini države te je zatražila aktiviranje Mehanizma civilne zaštite EU-a jer je bilo vidljivo da neće imati dovoljno medicinske opreme. Druge članice donirale su velike količine zaštitnih maska i medicinsku opremu, ali tek nekoliko tjedana kasnije, što je u vrlo kratkom roku u nekim državama stvorilo, a drugima samo pojačalo atmosferu euro skeptičnosti unutar EU-a. Ovome nisu pridonijeli ni pristupi pokušaja i pogreške kod nekih članica koje su iz mjeseca u mjesec mijenjale i prilagođavale svoju nacionalnu strategiju u borbi s pandemijom bez usuglašenosti na razini EU-a. Bez obzira na to, bilo je vidljivo da su članice svoje mjere donosile na temelju primjera susjednih zemalja ako bi bilo vidljivo da određene mjere pokazuju rezultate. Ipak, kada reakcije na pandemiju sagledamo u globalu, jasno je vidljivo da europska solidarnost počiva na dobrim temeljima. Neki od primjera koji to pokazuju su primjerice ekipe liječnika koje su Njemačka, Poljska i Rumunjska poslale kao pomoć liječenju pacijenata u bolnicama na sjeveru i jugu Italije, Luksemburg i Njemačka koje su poslale zračnu medicinsku pomoć, pilote i specijalizirano osoblje za pomoć talijanskim, francuskim i nizozemskim pacijentima, a Europska komisija je u svibnju započela s isporukom 10 milijuna zaštitnih maski kao pomoć u osobnoj zaštiti zdravstvenih radnika diljem EU-a. Također, članice EU-a djelovale su ujedinjeno i u repatrijaciji građana EU-a te ih je oko 600.000 vraćeno svojim državama, a mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu olakšao se povratak više od 85.000 građana koji su se zatekli u inozemstvu.

Prilika za ambiciozniju budućnost EU je trenutno na raskrižju. Jedan put vodi u jačanje antieuropskih pokreta i gubitak vjere u institucije EU-a, a drugi u snažniju zajednicu koja se, iako nije savršena, ipak pokazala sposobnom nositi se s ovakvom krizom. Vidljivo je da se duh zajedništva nije izgubio, ali bit će potrebno još mnogo truda kako bi se održao u godinama koje su pred nama. „Europa će biti iskovana u krizama kao skup rješenja za probleme koje će one donijeti“, rekao je jedan od osnivača Europske zajednice, francuski političar Jean Monnet 1954. godine. U 2020. te su riječi i dalje vrlo relevantne.