Cirkulacija mozgova kao odgovor na odljev mozgova u Hrvatskoj1

Uvod

Velik broj stručnjaka koji se bave istraživanjem migracija stanovništva najčešće govore o ovom trendu s aspekta emigracija, odnosno, raseljavanja ljudi i to u vrlo negativnom kontekstu. To ne čudi s obzirom na povećanje tog trenda i najčešći negativan utjecaj koji on predstavlja za budućnost zemlje. Emigracija stanovništva, poglavito mladih ljudi, poznat je pod nazivom Brain drain (odljev mozgova), koji u teoriji predstavlja odlazak školovanih ljudi i stručnjaka iz manje razvijenih zemalja u razvije - nije (Jezikoslovac, n.d.). Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine udio mladih (u dobi od 20 do 29 godina) u ukupnom stanovništvu Hrvatske je iznosio 16,5%, a postotak mladih (u dobi od 20 do 29 godina) visoko obrazovanih je iznosio 24,4%. Stopa nezaposlenosti mladih (u dobi od 20 do 29 godina) je 2021. godine iznosila 15% (Državni zavod za statistiku, 2022.). Od ukupnog broja iseljenog stanovništva njih čak 37,8% su mladi visokoobrazovani (Jutarnji list, 2021.). Prema podacima portala The Global Economy, Hrvatska je

83. od 177. zemalja svijeta po emigraciji stanovništva i odljevu mozgova (The Global Economy, 2022.). Usporedbe radi, najnižu razinu odljeva mozgova ima Australija, a slijede ju Švedska i Norveška, dok od zemalja u okruženju bolje od Hrvatske su i Austrija (164/177), Italija (158/177) i Slovenija (136/177).

Odljev mozgova

Treba napomenuti da odljev mozgova nije fenomen koji se događa isključivo državama u razvoju, već je vidljiv i u mnogim razvijenim tema broja migracije zemljama poput primjerice Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. No, obje zemlje, kao i ostale razvijene zemlje, su vrlo rano shvatile da je odljev mozgova neizbježan i da je potrebno ulagati značajne napore kako bi se pretvorio u tzv. cirkulaciju mozgova (Brain circulation).

1 Stručni članak je nastao u sklopu projekta „MI - jučer, danas, sutra“ (UP.04.2.1.06.0018) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Udruge mladih i Alumni FET Pula.

Cirkulacija mozgova predstavlja mogućnost da zemlje u razvoju iskoriste vještine, znanje i različita iskustva koje su stekli članovi njihove dijaspore i njihovi migranti – bez obzira jesu li se vratili u svoju zemlju podrijetla ili ne (Europska komisija, n.d.). Prilike koje cirkulacija mozgova nudi su, između ostalog, prenošenje znanja, umrežavanje, akumuliranje kapitala te iskorištavanje različitih rješenja i inovacija koja se mogu uklopiti u kontekst matične zemlje i doprinijeti održivom razvoju cijelog gospodarstva.

O važnosti ove teme za Hrvatsku, ali i za cijelu Europsku uniju, govori i činjenica da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u sklopu priprema za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2019. godine organiziralo okrugli stol na temu „Cirkulacije mozgova“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019.). Na okruglom stolu se razgovaralo o važnosti poticanja cirkulacije mozgova u Europskoj uniji, a jedan od značajnijih načina je i kroz programe Erasmus mobilnosti.

U sklopu tih programa mladi ljudi znanja i iskustva stečena kroz kratkoročni odlazak u drugu državu mogu primjenjivati, nakon povratka, i u svojoj matičnoj zemlji. Cirkulacija mozgova potiče se i kroz tzv. COST program odnosno program Europske suradnje u znanosti i tehnologiji (COST, 2019.). Ovaj program ima za cilj umrežavanje istraživača i inovatora kako bi ojačali kapacitet Europe za suočavanje sa znanstvenim, tehnološkim i društvenim izazovima. Kako bi spriječila odljev mozgova Republika Hrvatska je krajem 2021. godine započela s mjerama dodatnih poti - caja za samozapošljavanje u iznosu do maksimalno 50.000,00kn za otvaranje poslovnih subjekata, a čiji je cilj i zadržati ljude u Hrvatskoj, ali i vratiti iseljenike koji su iskoristili ulazak Hrvatske u Europsku uniju i mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja van granica Hrvatske (Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2022).

No, iako cirkulacija mozgova zvuči kao izvrstan odgovor odljevu mozgova nevoljkost iseljenika za povratak kao i nemogućnost zamjene iseljenika s radnom snagom iz drugih zemalja predstavlja značajan izazov s kojim se većina zemalja u razvoju suočavaju (Kone i Ӧzden, 2017.). Međunarodni institut za razvoj menadžmenta navodi ključne segmente koji utječu hoće li u nekoj zemlji biti veći priljev ili odljev mozgova, a ti segmenti su: zakonodavstvo, agilnost i prilagodljivost poduzeća tržišnim promjenama, obrazovanje, zdravlje, plaća i motivacija radnika (Ben-Hur, Bris i Caballero, 2017.). Hrvatska na svim navedenim segmentima treba još značajno poraditi. Iako većina zemalja u okruženju nema formalnu institucionaliziranu podršku ovom problemu ipak uspijevaju pronaći različita rješenja. Njihovi prijedlozi mogu poslužiti i Hrvatskoj da postane zemlja iz koje njeno stanovništvo ne želi izaći i zemlja sa porastom priljeva stanovništva drugih zemalja (Slika1).

Austrija

Izvor: Cavallini et al. (2018.)

Slika 1: Mobilnost unutar EU: regije primanja i slanja

Vrijednost dvosmjernog protoka stručnosti za zemlju Austrija je odavno prepoznala. Stoga, su prije dvadesetak godina uložili značajne napore kroz Ured za znanost i tehnologiju Austrije (OSTA) koji je dio austrijskog veleposlanstva u Washingtonu. Misija OSTA je izgradnja mostova za istraživanje i inovacije između Austrije i Sjeverne Amerike kako bi se podržali austrijski istraživači u Sjevernoj Americi. 2001. godine je osnovana mreža za istraživanje i inovacije Austrije (RINA).

Cilj RINA-e nije nužno vratiti istraživače u zemlju, već je cilj podržati njihov karijerni napredak u Sjevernoj Americi. Kroz RINA-ine programe podrške, OSTA Washington ih informira o razvoju znanosti, tehnologije i inovacija u Austriji i Europi. Pomaže istraživačima u svim aspektima razvoja njihove karijere i povezuje austrijske znanstvenike u inozemstvu s dionicima austrijske znanstvene zajednice poznatije pod nazivom STI (science, technology and innovation) zajednica. Ovakvi mehanizmi omogućavaju razmjenu znanja, potiču istraživačku suradnju te na taj način austrijski istraživači ostaju povezani s vlastitom domovinom. Zbog svog praktičnog iskustva sa sjevernoameričkim znanstvenicima, članovi RINA-e dobro su opremljeni za razmjenu modela najbolje prakse i davanje vrijednih doprinosa koji jačaju austrijski STI sustav. Članovi RINA-e svojoj zemlji doprinose dijeljenjem vlastitog stručnog znanja na austrijskim simpozijima, gostujući na austrijskim sveučilištima, surađujući na istraživačkim projektima, izdavanjem zajedničkih publikacija, ugošćujući austrijske doktorande i postdoktorande u svojim laboratorijima u SAD-u i mentoriranjem mladih austrijskih znanstvenika (Austrian Embassy Washington, n.d.).

Slovenija

rezne poticaje tvrtkama koje grade stanove za radnu snagu, uspostavljanje prava na informacije o zapošljivosti, uvođenje poslovnih tečajeva u škole i pretvaranje Slovenije u popularno odredište stranih stručnjaka za popunjavanje nedostatka radne snage. No, obzirom kako još uvijek nemaju utvrđene strategije s kojima će se boriti protiv odljeva mozgova ove mjere još uvijek nisu provedene. Ipak mogu poslužiti kao putokaz i Hrvatskoj u kojem smjeru treba krenuti (The Slovenia times, 2020.).

Italija

Iako nema formalnih mjera, Slovenija je osvijestila velik problem odljeva mozgova s kojim se suočava. U Sloveniji postoji Slovenian Business Club koji je 2020. godine organizirao forum na temu „Mladi su budućnost poduzetne Slovenije.“ Na forumu su stručnjaci iznijeli mjere kojima bi se smanjio odljev mozgova. Neke od predloženih mjera na forumu su bile: porezne olakšice poput neoporezovanih bonusa za uspješnost u iznosu do 200% prosječne mjesečne plaće zaposlenika, te smanjenje oporezivog dohotka za vrhunske stručnjake, po -

Italija nema konkretne mjere kojima planira smanjiti odljev moz- gova, niti ima mjere kojima potiče cirkulaciju mozgova. No, zajednica talijanskih lidera u inozemstvu je u suradnji s Aspen Institute Italia (privatna, neovisna, međunarodna, nestranačka i neprofitna udruga koja potiče slobodnu razmjenu mišljenja o znanju, informacijama i vrijednostima) napravila 2012. godine izvještaj na temu „Odljev mozgova, razmjena mozgova i cirkulacija mozgova. Slučaj Italije gledan iz globalne perspektive“. U tom izvještaju su navedeni konkretni primjeri kako vlada, sveučilišta i druga istraživačka tijela mogu utjecati na smanjenje odljeva mozgova. Prijedlozi za djelovanje vlade su: poticaji ulaganja u istraživanje, usvajanje političkih izbora usmjerenih na promicanje cirkulacije mozgova, modifikacija studijskih programa prema potrebama tržišta, stvaranje javno privatnog partnerstva, pojednostavljanje procedura izdavanja ulaznih viza. Dok, prijedlozi za sveučilišta i druga istraživačka tijela podrazumijevaju: reviziju natječajnih ispita za akademska zvanja, modifikaciju doktorskih studija, delokalizaciju razdoblja sveučilišnog i poslijediplomskog studija, stvaranje centara izvrsnosti, značajnu promjenu u financiranju istraživanja, izvođenje sveučilišne nastave na engleskom jeziku i internacionalizacija nastavnih planova i programa, optimizacija paketa nagrađivanja izvrsnosti, uvođenje obveznog odlaska u mirovinu, širenje programa razmjene (Milio et al., 2012).

Umjesto zaključka

Iz svih do sada navedenih informacija može se zaključiti kako bi Brain circulation bio ogromna prilika za Hrvatsku zbog velikog broja njezinog visokoobrazovanog mladog iseljenog stanovništva u raznim krajevima svijeta, no potrebno je uložiti značajne napore u kreiranje strategija kojima bi se to i potaklo. ST

Uvod