Cirkulacija mozgova kao odgovor na odljev mozgova u Hrvatskoj1 Rita-Krin Boduljak, mag. oec. Ekonomski fakultet u Osijeku
Uvod Velik broj stručnjaka koji se bave istraživanjem migracija stanovništva najčešće govore o ovom trendu s aspekta emigracija, odnosno, raseljavanja ljudi i to u vrlo negativnom kontekstu. To ne čudi s obzirom na povećanje tog trenda i najčešći negativan utjecaj koji on predstavlja za budućnost zemlje. Emigracija stanovništva, poglavito mladih ljudi, poznat je pod nazivom Brain drain (odljev mozgova), koji u teoriji predstavlja odlazak školovanih ljudi i stručnjaka iz manje razvijenih zemalja u razvije1
izv. prof. dr. sc. Julia Perić Ekonomski fakultet u Osijeku
nije (Jezikoslovac, n.d.). Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine udio mladih (u dobi od 20 do 29 godina) u ukupnom stanovništvu Hrvatske je iznosio 16,5%, a postotak mladih (u dobi od 20 do 29 godina) visoko obrazovanih je iznosio 24,4%. Stopa nezaposlenosti mladih (u dobi od 20 do 29 godina) je 2021. godine iznosila 15% (Državni zavod za statistiku, 2022.). Od ukupnog broja iseljenog stanovništva njih čak 37,8% su mladi visokoobrazovani (Jutarnji list, 2021.). Prema podacima portala The Global Economy, Hrvatska je
83. od 177. zemalja svijeta po emigraciji stanovništva i odljevu mozgova (The Global Economy, 2022.). Usporedbe radi, najnižu razinu odljeva mozgova ima Australija, a slijede ju Švedska i Norveška, dok od zemalja u okruženju bolje od Hrvatske su i Austrija (164/177), Italija (158/177) i Slovenija (136/177). Odljev mozgova Treba napomenuti da odljev mozgova nije fenomen koji se događa isključivo državama u razvoju, već je vidljiv i u mnogim razvijenim
Stručni članak je nastao u sklopu projekta „MI - jučer, danas, sutra“ (UP.04.2.1.06.0018) kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj stručnog članka isključiva je odgovornost Udruge mladih i Alumni FET Pula. www.suvremena.hr
31
