Zaštita djece u bespućima interneta –nema alternativu!

from Suvremena trgovina 1-2023

Bernard Marr u suradnji s Mattom Wardom: Umjetna inteligencija u praksi

Zaštita djece u bespućima interneta, nužnost je i potreba. U europskom potroškom pravu djeca su definirana u skupini osjetljivih potrošača, koje je potrebno zaštiti i to zbog manjka znanja i vještina, jer u skladu s godinama to nisu sama u mogućnosti. Odgovornost zaštite je na sustavu i roditeljima/ odraslima. Poseban izazov u zaštiti nosi i razvoj tehnologije i digitalizacije, koji su se u zadnjem desetljeću drastično izmijenili, kao i način uporabe tehnologije od svih, a napose od djece. Ne samo da sve više djece ima smartphone, nego se tu bitno spustila dobna granica, te sve mlađa djeca koriste tehnologiju.

Danas je internet najpopularnije sredstvo komuniciranja

Općenito, zaštita potrošača ima za cilj zaštiti ekonomski slabiju stranu, što je u odnosu trgovac i potrošač upravo sam potrošač. Tradicionalno, ožujak je mjesec prava potrošača. Svake godine, 15. ožuj- ka, obilježava se Svjetski dan zaštite prava potrošača. Ove godine na razini Europske unije, osobito je svečano, jer se obilježava pedeset godina od donošenja „Europske povelje o obavješćivanju i zaštiti potrošača o njihovim pravima” usvojene 1973. godine, što se smatra počecima zaštite potroša- ča na razini Europske unije. Pravni temelj izgradnje sustava zaštite potrošača u Hrvatskoj, veže se za 2003. godinu kad je donesen prvi Zakon o zaštiti potrošača. U međuvremenu, do danas je Zakon o zaštiti potrošača doživio brojne izmjene i dopune prilagođavajući se pravnoj stečevini unije. Aktual- ni Zakon o zaštiti potrošača stupio je na snagu 28. svibnja 2022., a njime je u nacionalno zakonodavstvo implementirano nekoliko direktiva Europske unije koje se tiču prava potrošača tzv. omnibus direktive. Osim Zakonom o zaštiti potrošača, prava potrošača štite i drugi propisi kao što su, primjerice, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o trgovini, Zakon o hrani, Zakon o elektroničkim komunikacijama te niz drugih zakona.

Zaštita potrošača na internetu je poseban izazov sam po sebi, a poseban je izazov zaštititi djecu i mlade, kao ranjivu skupinu. Razvoj tehnologije i digitalizacija donijeli su brojne prednosti, ali i izazove u zaštiti djece i mladih, koji se ogledaju u porastu nasilja kao i pojavi novih oblika zlostavljanja. Temelj zaštite potrošače pa i djece kao potrošača je postojanje regulative kao okvira djelovanja. Uočivši potencijalne izazove u zaštiti djece na internetu, izvorno je na razini EU usvojena još 2012. godine Europska strategija za bolji internet za djecu (BIK - Better Internet for kids).

No, razvoj tehnologije, uključujući i promijenjene navike i potrebe djece, pogotovo u uvjetima pandemije koronavirusa dovelo je do nužnosti da se ista ažurira, što je učinjeno i u svibnju 2022. godine (op.a. BIK +). Cilj strategije je omogućiti zaštitu, poštovanje i jačanje položaja djece na internetu u novom digitalnom desetljeću. Prilikom donošenja iste, u obzir su se uzele i Rezolucija Europskog parlamenta o pravima djece, Zaključci Vijeća o medijskoj pismenosti i Preporuka Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu.

Pandemija koronavirusa istaknula je prednosti digitalne tehnologije, u uvjetima svjetskog lockdowna, straha i općeg neznanja o virusu i koliko je važno da sva djeca imaju jednak pristup tehnologiji, a ista je omogućila nastavak života u novom normalnom.

Dnevna uporaba različitih uređaja za pristup internetu u RH i u 19 zemalja Europe

Hrvatska Prosjek 19 zemalja EU

Izvor: EU kids online 2020, Survey results from 19 countries, Obrada i grafički prikaz: autorica članka

Grafički prikaz 1: Dnevna uporaba različitih uređaja za pristup internetu u RH i u 19 zemalja Europe

Na razini 19 europskih zemalja 57% djece upotrebljava smartphonea nekoliko puta dnevno ili stalno za pristup internetu, njih 23% dnevno ili gotovo uvijek dnevno, dok ih rijetko upotrebljava 20%. I u Hrvatskoj gotovo 50% (46%) djece nekoliko puta dnevno ili stalno pristupa internetu, dnevno ili gotovo uvijek dnevno njih 36% pristupa internetu, dok rijetko 18% njih.

S druge pak strane, valja uzeti u obzir da i danas postoje djeca i mladi koja nisu u potpunosti uključeni u digitalni svijet. Isključenost često uključuje siromaštvo što za posljedicu ima nedostatak povezanosti, uređaja i nedostatak digitalnih vještina. S druge strane, činjenica je da su djeca danas sve češće i online potrošači, te da često upotrebljavaju digitalne proizvode i usluge namijenjene odraslim osobama. Djeca su sve izloženija i različitim marketinškim tehnikama, primjenom sustava različitih algoritama za preporuku određenih proizvoda/usluga i ciljanog oglašavanja. Isto tako, djeca su sve češće izložena štetnom i neprimjerenom sadržaju u kojem im se putem oglašavanja nude, primjerice, proizvodi s visokim udjelom soli, šećera što kod djece može izazvati loše prehrambene navike. Uz to, djeca su

Tabelarni prikaz 1.; Učestalost uporabe smartphona za pristup internetu izložena i različitim oglasima koji ih mogu usmjeriti na neprimjerena štetna ulaganja, koji za posljedicu imaju financijski gubitak ili pak mogu biti izložena zlostavljanju (op.a. cyber bulling), čak i seksualnom iskorištavanju.

Izvor: EU kids online 2020, Survey results from 19 countries, Obrada i grafički prikaz: autorica članka

Kad govorimo o vremenu provedenom online, u obzir treba uzeti određene poteškoće prilikom realnog mjerenja vremena provedenog online kod djece. Neke od njih su, primjerice,

EU Kids Online 2020 istraživanje uključuje rezultate ankete iz 19 zemalja Europe. Ovo izvješće prikazuje pristup internetu, online prakse, vještine, online rizike i prilike za djecu od 9 do 16 godina u Europi. Timovi mreže EU Kids Online surađivali su između jeseni 2017. i ljeta 2019. kako bi proveli veliko istraživanje na 25.101 djeteta u 19 europskih zemalja. Analiza dnevne uporabe različitih uređaja za pristup internetu, pokazuje da velika većina djece i u Hrvatskoj i na razini 19 europskih zemalja pristupa internetu najčešće putem smartphona. Isto tako, u Hrvatskoj 52% dje -

Tabelarni prikaz 1: Učestalost uporabe smartphona za pristup internetu

Prosjek 19 europskih zemalja

Izvor: EU kids online 2020, Survey results from 19 countries, Obrada i grafički prikaz: autorica članka

Praksa I O Ekivanja

ce internetu pristupa i putem PC, laptopa ili notebooka (na razini 19 europskih zemalja 43%), preko tableta 17 %, (na razini 19 europskih zemalja 22% ), preko igraći konzola 10% (prosjek 19 europskih zemalja je 10%). Zanimljivo je da djeca u Hrvatskoj u prosjeku duplo rjeđe nego djeca u 19 europskih zemalja, internetu na dnevnoj bazi pristupaju putem televizije, odnosno njih 20%, dok je prosjek promatranih zemalja 44%.

Kad govorimo o vremenu provedenom online, u obzir treba uzeti određene poteškoće prilikom realnog mjerenja vremena provedenog online kod djece. Neke od njih su, primjerice, upotreba smarthpona uvijek u međuprostorima između dnevnih aktivnosti, mogućnost provjere poruka i notifikacija gotovo uvijek i svagdje, gledanje tv sadržaja online i emisija na zahtjev (subscription video on demand) ili gledanje sadržaja na You tube-u, što sve skupa predstavlja izazov u praćenju realnog vremena provedenog na internetu.

Podaci pokazuju da su, u 2020. godini, djeca prosječno na dan on-line provela 167 minuta odnosno gotovo 3 sata. Ono što je posebno indikativno, da se vrijeme provedeno online kod djece između 9 i 16 godina udvostručilo u odnosu na 2010. godinu. Isto tako, podaci pokazuju da tinejdžeri od 14 do 16 godina provedu online prosječno duplo više od djece između 9 i 10 godina. Djeca online vrijeme najčešće provode tako da gledaju videa ili slušaju muziku (65%), komuniciraju s prijateljima i obitelji

Tabelarni prikaz 2.: Prosječno vrijeme provedeno online u Hrvatskoj i na razinu 19 europskih zemalja

Grafički prikaz 2.: Najčešće dnevne aktivnosti djece online u Hrvatskoj i na razini 19 europskih zemalja

Prosječno vrijeme provedeno online 167 min 157 min

Najčešće dnevne aktivnosti djece online u Hrvatskoj i na razini 19 europskih zemalja

Čitanje vijesti/novosti online

Upotreba interneta za kupnju ili pretraživanje

Upotreba interneta za potrebe škole

Igranje igrica online

Posjet društvenim mrežama

Komunikacija s obitelji i prijateljima

Slušanje muzike online

Gledanje video klipova

Izvor: EU kids online 2020, Survey results from 19 countries, Obrada i grafički prikaz: autorica članka

Grafički prikaz 2: Najčešće dnevne aktivnosti djece online u Hrvatskoj i na razini 19 europskih zemalja

(61%), koristeći društvene mreže (54%) i igrajući se (44%).

Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost zaštite djece i mladih na internetu, zato što su sve više prisutni, čime su i izloženiji izazovima.

Odgovornost zašite djece na internetu, osim na sustavu, je i na roditeljima koji imaju na raspolaganju različite alate kojima mogu kontrolirati što djeca rade na internetu kao i ograničiti im vrijeme korištenja. Valja istaknuti da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) kontinuirano vodi računa o zaštiti korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga, a posebno o potrebama djece i mladih, odnosno o zaštiti djece u digitalnom okruženju.

U tu svrhu izradili su i različite aplikacije, ali i brošuru „Kako se zaštititi u svijetu interneta i mobilnih uređaja“, a koja sadrži savjete o: opasnostima i sigurnosti na internetu, zaštiti privatnosti i osobnih po- dataka i načinu ponašanja i odgovornoj uporabi društvenih mreža. Isto tako, u Hrvatskoj djeluje Centar za sigurniji internet, koji je nastao iz iskustva rada zaštite djece i mladih od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu, a koji ima za cilj zaštiti djecu i mlade. Zaključno, nesumnjivo je tehnologija i napose digitalizacija donijela cijeli niz prednosti i doprinijela razvoju društva. Internet je danas najpopularniji izvor komunikacije. No, razvoj digitalnih tehnologija nosi i izazove u zaštiti djece i mladih koji su, sukladno europskom potrošačkom pravu, klasificirana u skupinu osjetljivih potrošača. Podatak da djeca provedu prosječno gotovo 3 sata online i da se posljednje desetljeće smanjila i dob i da sve mlađa djeca pristupaju internetu, poseban je izazov i za sustav i za odrasle napose roditelje, ali alternative osim zaštite nema. praksa i očekivanja