Treća misija sveučilišta, doprinos zajednici i budućnost mladih u Hrvatskoj1

Uvod

Povijesno gledano, nastanak i razvoj sveučilišta prati i ocrtava razvoj društva. Sveučilište u Bologni, najstarije europsko sveučilište, osnovano je 1088. godine s ciljem poučavanja i proučavanja pravnih znanosti temeljenih na rimskom pravu. Primarna svrha srednjovjekovnih sveučilišta bila je obrazovanje pojedinaca koji će ubrzati i usmjeravati razvoj društva.

Dominantna uloga nastave na sveučilištima zadržana je sve do početka 19. stoljeća kada Humboldtovo sveučilište u Berlinu dubinski mijenja svrhu i misiju sveučilišta stavljajući u fokus istraživanja i odgovornost za kreiranje novih spoznaja (uz postojeću misiju prijenosa znanja i obrazovanja).

Ovo je razdoblje često promatrano kao razdoblje revolucije u razvoju visokog obrazovanja. Sve do nedavno, sveučilišta su svoje djelovanje temeljila na navedena dva stupa – obrazovanju (nastavi) i istraživanjima. Posljednjih godina, sve izraženija dinamika i snaga promjena u društvenom, okolišnom i tehnološkom kontekstu, vrše pritisak na institucije visokog obrazovanja da ponovo preispitaju i modificiraju svoju ulogu u društvu i odnose s različitim (neakademskim) dionicima. Pojmovi poput transfera znanja i tehnologije, cjeloživotnog učenja i društvenog angažmana visokoobrazovnih institucija objedinjavaju se pod kišobranom zvanim treća misija sveučilišta (pojedini autori koriste pojmove društvene ili civilne misije kao sinonime trećoj misiji). U fokusu nisu samo skupovi novih aktivnosti kojima se fakulteti i sveučilišta bave, nego i izgradnja svijesti o društvenoj odgovornosti visokoobrazovnih institucija i njihovoj aktivnoj ulozi u sveobuhvatnom razvoju društva. Ovo razdoblje pojedini autori nazivaju novom akademskom revolucijom.

Unatoč tome što je pojam treće misije institucija visokog obrazovanja globalno raširen i prihvaćen pojam, jednako relevantan svim sveučilištima diljem svijeta, njegova implementacija u misiju i djelovanje pojedinog sveučilišta određena je lokalnim i regionalnim karakteristikama i specifičnostima društva u kojem sveučilište egzi - stira. U tom smislu, ne postoji jedan univerzalni model treće misije sveučilišta koji je moguće koristiti kao prototip i jednostavno preslikati. Također, skupovi ciljeva i aktivnosti koje sveučilišta definiraju unutar svoje treće misije, značajno se razlikuju u ovisnosti o društvenim problemima i izazovima za čije rješavanje sveučilište nosi dio odgovornosti.

U skladu s tim, sveučilišta i fakulteti u Hrvatskoj u manjoj su ili većoj mjeri započeli procese mijenjanja načina i dosega svog djelovanja. Prema istraživanjima profesora s riječkog sveučilišta, predvođenima izv. prof. dr. sc. Bojanom Ćulum, područje civilne misije sveučilišta još uvijek nije izazvalo zadovolja - tema broja migracije vajući interes hrvatskih znanstvenika, niti u istraživačkom smislu, niti u smislu aktivnog djelovanja. Kao rezultat toga, civilna je misija nedovoljno prisutna u strateškim dokumentima mnogih visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj, te nije uspostavljena jasna veza između visokog obrazovanja i obrazovanja društveno odgovornih i aktivnih građana.

Treća misija sveučilišta

U kontekstu aktualnih rasprava o tome kako i u kojoj mjeri je nužno osnažiti društvenu odgovornost i djelovanje sveučilišta, potrebno je obratiti pozornost i na ishode koje će aktivnosti pod okriljem treće misije sveučilišta imati za mlade ljude, studente, te kako će oni utjecati na njihovu budućnost. Jačanje sveučilišta kroz treću misiju rezultirat će višestrukim koristima za mlade kroz razvijanje njihovog interesa za probleme zajednice i društva u kojem žive, kritičko promatranje aktualnih akademskih znanja, snažnije povezivanje s različitim dionicima u okružju (poput civilnog sektora) i aktivnije djelovanje u smjeru proaktivnog ponašanja i poticanja pozitivnih promjena u svojoj zajednici. U konačnici, završetkom fakultetskog obrazovanja mladi ne bi trebali imati samo potrebne stručne kompetencije za razvoj profesionalne karijere, nego i biti upoznati s glavnim problemima s kojima se njihova uža i šira zajednica suočava, te znati usmjeriti stručna znanja u pravcu rješavanja navedenih problema. Drugim riječima, ispunjavanjem aktivnosti vezanih za treću misiju sveučilišta, fakulteti će biti u mogućnosti bolje pripremiti mlade za tržište rada i razviti im osjećaj građanske odgovornosti kako bi lakše pronašli svoju ulogu u društvu u kojem su odrasli i školovali se. U nastavku će biti predstavljena tri različita projekta aktivna na Ekonomskom fakultetu u Osijeku kojima se ispunjava treća misija Fakulteta.

Pravno ekonomska klinika

Klinička edukacija oblik je obrazovnog procesa koji nije često prisutan kod visokoobrazovnih institucija unutar društvenih znanosti. Klinički način edukacije predstavlja metodu podučavanja koja se oslanja na eksperimentalno učenje i potiče usvajanje novih sadržaja uz simultano razvijanje različitih praktičnih vještina. U SAD-u, klinike su neizostavan dio pripreme budućih odvjetnika u procesu podučavanja vještina kao što su pravna analiza, pravno istraživanje, forenzičko istraživanje, komunikacija, savjetovanje, pregovaranje; te podučavanja procedura mirnog rješavanja problema, organizacije i menadžmenta, kao i prepoznavanja i rješavanja etičkih dilema. Primjena ovog oblika podučavanja omogućuje prijelaz s kurikuluma koji je sadržajno orijentiran, na kurikulum koji je osjetljiv na potrebe tržišta i zajednice, te je vođen ishodima učenja.

Pravni fakultet u Osijeku i Ekonomski fakultet u Osijeku pokrenuli su 2013. godine zajednički projekt Pravno ekonomske klinike, u suradnji s poslovnim inkubatorom BIOS i Centrom za poduzetništvo u Osijeku, s ciljem pružanja besplatnih usluga pravnog i ekonomskog savjetovanja prvenstveno malim i srednjim poduzećima, te fizičkim osobama koje razvijaju svoj poduzetnički pothvat. Unutar klinike, studenti oba fakulteta, organizirani u interdisciplinarne timove i pod mentorstvom stručnjaka u području prava i ekonomije, rade na stvarnim slučajevima iz okružja i na taj način već tijekom studija imaju priliku upotrijebiti stečene stručne kompetencije za rješavanje poslovnih problema i davanja svog doprinosa zajednici. Radeći na poslovnim slučajevima, studenti dodatno razvijaju komunikacijske, interpersonalne i tehničke vještine, te dobivaju uvid u stvarne probleme i izazove s kojima se susreću poduzetnici u njihovom lokalnom okružju.

Projekt Digital Social Impact

Implementiranje sadržaja vezanih za društvene probleme u nastavni proces kolegija na fakultetu, te osmišljavanje adekvatnih pedagoških i nastavnih alata kojima bi se navedeni sadržaji približili studentima, nije jednostavan niti lagan zadatak. U tom kontekstu, osmišljen je projekt Digital Social Impact čiji je primarni cilj olakšati nastavnicima visokoobrazovnih institucija uvođenje društvene problematike u postojeće ili nove kolegije kroz kreiranje digitalnog konfiguratora koji pomaže u osmišljavanju prilagođenih nastavnih aktivnosti. Na taj način, pruža se podrška nastavnicima u kreiranju nastavnih aktivnosti vezanih za specifične društvene probleme i izazove koje će s jedne strane omogućiti upoznavanje studenata s aktualnim društvenim problemima, a s druge ih strane potaknuti na poduzetničko promišljanje i djelovanje u rješavanju identificiranih problema. Projekt financira Europska komisija u okviru Erasmus+ fonda, a u projektu sudjeluju FH Münster University of Applied Sciences iz Njemačke kao voditelj projekta, te partneri i fakulteti iz Irske, Hrvatske i Slovenije. Prva etapa projekta uključivala je kvalitativna i kvantitativna istraživanja te razmjenu iskustava partnera na projektu. Sljedeći korak obuhvatio je izdvajanje najboljih praksi u kontekstu ostvarivanja društvenog utjecaja kroz postojeće kurikulume i nastavne aktivnosti.

U konačnici, saznanja prikupljena kroz projekt uključena su u razvoj digitalnog konfiguratora nastavnih aktivnosti kao besplatne i široko dostupne platforme za kreiranje sadržaja s društvenim utjecajem. Realizacija ovog projekta dio je i inicijative na području Njemačke kojom se pruža podrška u razvoju inovativnih sveučilišta sa snažnom trećom misijom u okvi - ru koje se snažnije potiče transfer znanja u zajednicu kako bi se rješavali aktualni društveni izazovi i problemi.

Projekt MI – migracijski izazovi jučer, danas, sutra

Projektom „MI – jučer, danas, sutra“ namjera je utjecati na rješavanje problema negativnih trendova migracija u RH, posebice iseljavanja mlađe populacije. Cilj je ovog projekta razvijanje dijaloga i jačanje suradnje između organizacija civilnog društva, jedinica lokalne (regionalne) samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem kreiranja poticajnog okruženja, smanjenja intenziteta daljnjeg iseljavanja i pada nezaposlenosti prvenstveno populacije mladih. Glavne aktivnosti unutar projekta obuhvaćaju provođenje znanstvenih istraživanja i strukturiranih dijaloga koji će poslužiti kao temelj za izradu javnih politi - ka. Smjernice javnih politika bit će upućene Vladi RH kako bi se doprinijelo pokretanju reformi i donošenju novih mjera u svrhu suzbijanja negativnih trendova migracija i zaposlenosti stanovništva.

Umjesto zaključka

Istraživanja provedena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ukazuju na nekoliko zanimljivih rezultata čije implikacije otvaraju prostor novim istraživanjima, ali i uključivanju novih saznanja i kreiranje politika i aktivnosti.

Istraživanje provedeno u populaciji alumnija pokazuje kako je velika većina prvo zaposlenje nakon fakulteta tražila unutar domovine i smatraju kako im zaposlenje u struci u domovini može omogućiti život kakav priželjkuju. Generalno, mladi su skloni prvo dati šansu domovini kao mjestu gdje će graditi svoj privatni i profesionalni put, a posao izvan domovine planiraju tražiti ukoliko ne ispune ta očekivanja u razdoblju od dvije do pet godina.

U kontekstu uloge fakulteta u jačanju zapošljivosti mladih, istraživanje provedeno među studentima završnih godina pokazuje kako uključenost u izvannastavne aktivnosti potiče razvoj vještina studenata, jača njihovo samopouzdanje i skraćuje potragu za prvim zaposlenjem. Studenti doživljavaju fakultet kao instituciju odgovornu za sudjelovanje u rješavanju društvenih problema zajednice i smatraju kako fakultet treba pružiti podršku u povezivanju studenata s ostalim dionicima u zajednici.

Navedeno su i čimbenici koji pozitivno utječu na zadovoljstvo studenata iskustvom studiranja, a rezultati istraživanja pokazali su kako studenti koji su izrazili veće zadovoljstvo iskustvom studija na Fakultetu, imaju i izraženiju namjeru ostanka i izgradnje profesionalne karijere u domovini. ST