Turizam u doba COVIDA – održivost i nova budućnost Ivana Kolar

https://www.instagram.com/philipbarlow/

TURIZAM U DOBA COVIDA – održivost i nova budućnost

piše gošća urednica: Ivana Kolar direktorica, Julius Rose d.o.o. za poslovno savjetovanje i organizatorica konferencije Turizam 365

Važnost turizma neupitna je. Za gospodarstvo, za standard života, za razvoj destinacije, za kvalitetu osobnog života, za zdravlje – fizičko i mentalno. Turizam otvara poslove, generira BDP, potiče edukaciju, predstavlja kulturu, obogaćuje znanje, osigurava kvalitetu života, potiče poduzetništvo, osigurava rast i promovira lokacije, države, destinacije. Posebno se to odnosi na Hrvatsku i naš turizam, koji značajno dominira u strukturi nacionalnog BDP-a. Sve je to u prošlom razdoblju dobilo malo drugačiji sjaj. Sve što poznajemo odjednom je bilo poljuljano i nismo mogli vjerovati da je moguće „ostati doma“ i ne putovati. Covid19 potaknuo je i ubrzao digitalizaciju i primjenu novih tehnologija, uveo nove radne procese, stavio higijenu na prvo mjesto u mjerenju kvalitete usluge, i najviše – promijenio je motive i prioritete putovanja, ali i poslovanja. Svi smo odjednom počeli govoriti o sigurnosti i održivosti. I shvatili kako to naša 2-3 ljetna mjeseca,

bez obzira na visinu prihoda koji se ostvare u tom kratkom razdoblju, zasigurno nisu. Odnosno, naša sigurna ljetna sezona pokazala se kao nesigurna, riskantna i upitna. Iako je ovo ljeto iza nas za hrvatski turizam premašilo sva očekivanja, ne možemo biti mirni, jer ne možemo znati što će biti u sljedećem periodu. Čak i ako Covid19 polako umiri svoje eskalacije i mi naučimo živjeti s njim, ne znači da se neće pojaviti neki novi virus, neka nova kriza i neko novo zaustavljanje ili usporavanje života. I putovanja. Naša udobna zona ljetnog turizma pokazala se kao nedovoljna sigurna i potaknula je mnoge od nas da promišljamo o novim načinima poslovanja, o novoj dimenziji kvalitete i o razvoju novih proizvoda i motiva putovanja te privlačenja gostiju kroz cijelu godinu.

Što je Covid19 donio? Svaka kriza prilika je za promjenu. Iako promjene nisu omiljene kod većine ljudi, pa i poduzetnika, promjena je ono što nas inspirira i tjera na nove ideje, nove prilike i nova rješenja. Bez kriza i bez promjena, razvoj je značajno sporiji. A one najhrabrije vizionare rijetko tko sluša dok ne zagusti. Prije godinu dana na konferenciji Turizam 365 odvijala se odlična rasprava između dva vrhunska govornika i svjetska turistička stručnjaka, koja su zastupala potpuno različita stajališta i predviđanja o onome što je ispred nas. Jedan je tvrdio da će se sve promijeniti, da će ljudi putovati sporije, više brinuti o tome u kakve destinacije putuju i kakve tragove ostavljaju iza sebe. Drugi je tvrdio da će se sve vratiti „na staro“ čim virus nestane i većina će vrlo brzo zaboraviti probleme kroz koje smo prošli (snimka je dostupna na www.turizam365.com). Bez obzira s kojim sam se tada više slagala, nekako mi se čini da su oba bila u pravu, svaki na svoj način. Sada znamo da se u potpunosti „na staro“ sigurno nećemo vratiti. Cijela epidemiološka kriza ostavila je na nama neizbrisiv trag, promijenila je putnike i turiste i njihov sustav vrijednosti, a promijenila je i način komuniciranja i način poslovanja. Očigledno je kako virus neće u potpunosti nestati. Dio turista možda će se kratkoročno i vratiti starim navikama i običajima, no važno je razumjeti kako će značajniji dio turista putovati drugačije, pažljivije i s puno više promišljanja birati kako će provesti svoje vrijeme i u kakvom okruženju. Posljedično, turistički ponuđači imaju izbor – vratiti se starim navikama i običajima i pružati istu uslugu kao i do sada ili okrenuti se kvalitetnijem poslovanju, brinući o potrebama svakog gosta i brinući o svojem okolišu, okruženju i zajednici te svojem utjecaju na tuđe živote.

Hrvatska i turizam - jučer, danas, sutra

Ova kriza je odlična prilika za hrvatski turizam. Prilika koju ne smijemo propustiti. Prilika za razvoj, za rast, za širenje, za kreativnost, za sve ono o čemu godinama govorimo, ali ne provodimo. Produljenje sezone, produljenje boravka u destinaciji, razvoj novih proizvoda s naglaskom na zdravstveni turizam, unaprjeđenje kvalitete usluge, stjecanje novih znanja i razvoj turističkog osoblja, pružanje našim gostima dodane vrijednosti. I sve to je dostižno sa samo malo više kolektivnog truda. Naravno, potrebne su odluke da to i želimo. Ovo ljeto može biti naš „vjetar u leđa“ koji je svratio pozornost velikog broja novih gostiju na nas. Ovo ljeto pokazalo je da možemo privući goste s puno većom dnevnom potrošnjom i na dulji boravak u Hrvatskoj. U tom smjeru bismo morali graditi svoje proizvode. I proljeće prije toga pokazalo je da možemo ozbiljno raditi i izvan ljetnih mjeseci. Cjelogodišnji hoteli poslovali su možda čak i bolje nego u periodu prije Covida. Prognoze i rezervacije za jesensku posezonu su jednako obećavajuće. No, ne smijemo zaboraviti da će gosti s najvećom potrošnjom, kojih je ove godine bilo puno u Hrvatskoj, svoj sljedeći odmor provesti tamo gdje će u tom trenutku vjerovati da je najsigurnije, najkvalitetnije i najzanimljivije.

Velika svjetska istraživanja, poput onog Expedie Group-e ukazuju kako turisti jedva čekaju putovati, potrošiti svoj novac, ali ipak malo promišljenije nego do sada. Više će birati kuda će putovati, na što će potrošiti svoje vrijeme, i hoće li ga potrošiti ili uložiti u svoj bolji svijet, nova iskustva, svoje zdravlje i dobar osjećaj. Na nama je što ćemo im ponuditi. Bez obzira što je ova sezona iza nas odlična i svi se veselimo zbog velikog broja dolazaka i velikog broja ostvarenih noćenja (velikih u odnosu na naše uobičajene konkurente), imali smo priliku vidjeti kako je Hrvatska sposobna za goste koji očekuju više i više su spremni platiti.

Život je danas ipak (malo) drugačiji

Ova je godina imala golemu vrijednost za sve turiste koji su putovali, ali je donijele i nove vrijednosti. Iako smo mi društvena bića i volimo susrete uživo, značajan broj poduzeća veliki dio svojih poslovnih putovanja, konferencija, edukacija i druženja zadržat će u on-line formatu, jednostavno jer je to isplativije. Radi se od kuće ili s neke potpuno nove, do sad možda i neprihvatljive, lokacije. Digitalni nomadi postali su tek izraz iza kojeg se sve više krije remote work (rad na daljinu, izvan ureda). Sve više lju-

www.vuglec-breg.hr

di želi vrijeme za sebe. Nakon tvrdog lock down-a i spoznaje kako je to imati dovoljno vremena za sebe, svoju obitelj i svoje interese, želja za putovanjima i slobodnim vremenom jednostavno je narasla. Nisu više samo nove generacije te koje žele zadržati slobodu i svoj osobni vremenski prostor. Stoga, spremni su potrošiti više na svoja putovanja i na uživanje. Sve više putuje se s obitelji ili malim grupama poznanika te blizu doma. Daleke destinacije planiraju se za neki budući period. S obzirom da nemamo pojma kakve će mjere i restrikcije nastupiti sutra, većina rezervacija i bookinga odvija se u zadnji tren, a traže se fleksibilne opcije s mogućnošću otkazivanja ili promjena termina putovanja. Odluke „3 minute prije polaska“ o destinaciji putovanja bit će u sljedećem periodu sve češće, zbog naglih promjena sigurnosti putovanja i nepredvidivih mjera ograničenja kretanja. A te odluke bit će bazirane na dostupnim informacijama i trenutnoj reputaciji, a manje na prošlim iskustvima. I zato, prolazit će samo izvrsnost u svim segmentima. Odluke su brže, ali putovanja su generalno malo sporija, opreznija, više se cijeni sigurnost destinacije, laka dostupnost osobnim vozilom, mogućnost izbjegavanja gužvi i masovnih okupljanja te se sve više traže manje destinacije, manje razvijene i manje posjećene, a što ne mora značiti i manje atraktivne ili poželjne. Ruralni turizam, zdravstveni turizam, uživanje u prirodi i nove neistražene destinacije i iskustva, glavni su motivi na svjetskim tražilicama. Za Hrvatsku i mogućnosti naše ponude – gotovo idealno. Osim toga, turisti su generalno više osviješteni po pitanju ekologije i održivosti te pažljivije biraju gdje će ostaviti svoj novac. Na vrhu ljestvice prioriteta su destinacije i objekti koji brinu o odgovornom i zelenom poslovanju i utjecaju na okoliš, koji brinu o sigurnosti, imaju razrađene protokole, ulažu u razvoj svoje usluge i kvalitete, posvećuju svoje vrijeme svakom gostu i njegovim potrebama, te posebno njegovom zdravlju i sigurnosti, te uvode novitete u svoje poslovanje u vidu kraćih korisničkih procesa, primjene suvremenih tehnologija, beskontaktnih usluga i značajne dostupnosti svih potrebnih informacija. Vrlo značajno, spremni su platiti više za kvalitetu, sigurnost i udobnost. I najviše za povjerenje.

Poslovanje otporno na krize Pred nama je novo sutra. Kako će izgledati, ovisi o svima nama, ponajviše o onima koji rade u turizmu, ali i lokalnom stanovništvu, jer je i ono značajan dio turizma. Možemo ostati gdje jesmo ili možemo izabrati (is)koristiti sve potencijale koje imamo i organizirati turizam na način da ne ovisi o vanjskim utjecajima i slučajnim prilikama i da ne upravlja nama, već da mi upravljamo turizmom i našim poslovanjem. Nova nacionalna strategija turizma ima cilj upravo održivost, smanjenje sezonalnosti i razvoj novih proizvoda i motiva privlačenja gostiju. To je plan, smjer kretanja. Realizacija tog plana mora se odigrati na terenu. Dosadašnji rezultati ne mogu i ne smiju biti dovoljni u odnosu na potencijale koje Hrvatska posjeduje. Dva mjeseca visokih profita, 10 sati čekanja u koloni i kolaps svih oblika infrastrukture ni prije Covida nisu bili prihvatljivi rezultati, bez obzira na pozitivne brojke. Hrvatski turizam ima potencijale za 6, negdje i 12 mjeseci, za značajno više zarade tijekom duljeg perioda rada te za rasterećenje infrastrukture, koja puca u ljetnim mjesecima zbog ekoloških i socioloških šokova masovnog turizma. A preostali dio godine, destinacije koje u ljetnim mjesecima mogu pružiti toliko puno, zjape prazne, napuštene i bez ikakvog motiva za posjetu. Covid je pokazao prošle godine, pa i ove, da koncepciju treba mijenjati i učiniti je sigurnijom, kvalitetnijom i održivijom. Dugoročno – i isplativijom. Covid nam je pokazao da sigurnost ne postoji i da je nužno organizirati poslovanje na način da može prebroditi problematična ili krizna razdoblja.

Sezona je prekratka i povratka „na staro“ nema Produljiti sezonu nije jednostavno, to ne može jedan hotel ili jedan muzej. To mora odlučiti cijela destinacija. Nije jednostavno niti potaknuti razvoj neke nove destinacije i turističke priče u nekom kontinentalnom zaleđu. No, iskustva pokazuju da je moguće, uz hrabrost, trud i suradnju. Kao organizatorica konferencije o cjelogodišnjem turizmu i aktivna zagovornica održivog poslovanja, moram priznati da me ovaj trenutak mogućeg preokreta intrigira i pomalo veseli, s obzirom da je epidemija ubrzala razvoj upravo u smjeru cjelogodišnjeg i održivog poslovanja. Sezonu možemo produljiti i potaknuti održiviji turizam proizvodima koji nisu samo „ljetni“ i koji više odgovaraju novim potrebama turista. Hrvatska može ponuditi izrazito puno – zdravstveni turizam, kulturni, sportski, ruralni, urbani; društvena baština nam je izrazito bogata i razlozi za posjet Hrvatskoj u svim godišnjim dobima i u svim dijelovima Hrvatske su brojni. Zdravlje je danas jedan od glavnih motiva putovanja. Osviješteni epidemijom svi smo spremni više brinuti o održavanju zdravlja, vitalnosti, kondicije i dobrog osjećaja. Turizam je u Hrvatskoj počeo sa zdravstvenim turizmom, a značajan broj prirodnih ljekovitih činitelja i područja zdravlja danas mogu biti izuzetno atraktivni proizvodi u Covid i post-Covid razdoblju. Hrvatska ima gotovo neograničeni potencijal u razvoju manjih destinacija s ponudom u svim mjesecima, baziranoj na kreativnosti i autentičnosti te novim doživljajima i iskustvima. Turizam može biti značajan pokretač razvoja ruralnih područja. I time dobiti široku ponudu ruralnih destinacija s njihovim pejzažima, poljoprivrednom bioraznolikošću, sustavima znanja te biološkom i kulturnom raznolikošću. Upravo suprotno velikim destinacijama koje sve više sliče jedna drugoj. Bitno je ponuditi drugačije, novo i održivo. I još je jedan segment presudan – edukacija i strukovni razvoj te status turističkog osoblja. Izrazito je važno promijeniti sve vezano uz radnu snagu u turizmu – način edukacije, visinu plaćanja rada, tretman radnog vremena i najviše od svega – važno je vratiti dignitet radnim mjestima u turizmu. To ovisi o svima nama i o tome ovisi cijeli turistički sektor.

Odgovorno i održivo poslovanje ključ je oporavka i budućnosti turizma

Primarni cilj mora nam biti aktivan rad s tim velikim brojem turista koji dolaze svake godine u Hrvatsku, koji su došli i ove godine, te svim potencijalnim turistima koji bi mogli doći. A vidjeli smo ovog ljeta da za to imamo i te kako veliki prostor. I rad za njih. Nužno je razumjeti da danas više nije dovoljno ponuditi ono što imamo, bez obzira koliko je to dobro, već je važno pripremiti ponudu prema potrebama suvremenih gostiju i potruditi se pružiti im boravak, odmor i iskustvo kakvo očekuju i kakvo traže za sebe. To je teži put, ali sigurniji, i u konačnici isplativiji i održiviji. Što podrazumijeva taj rad? Podizanje kvalitete proizvoda i usluga te pružanje osjećaja sigurnosti i povjerenja. Razvoj postojećih i novih destinacija i proizvoda. Rasterećenje masovnih destinacija i privlačenje turista u nove destinacije s novim doživljajima tijekom duljeg perioda mogućnosti dolaska. Modernizacija poslovanja u smjeru današnjih trendova i korištenje novih tehnologija i procesa. Protokoli za nepredviđene situacije i brza prilagodba. Briga o okolišu, rasterećenje infrastrukture i rastezanje sezone. Kontinuirana komunikacija s tržištem i osiguranje lake dostupnosti svih informacija. I komuniciranje ponude 365. I zajedništvo te inkluzivnost. Na svim razinama i u svim aspektima. Jednostavno – održivost.

Razgovarali smo s Nikolinom Brnjac, ministricom turizma i sporta Republike Hrvatske