Burza vrijednosnih papira – od Van der Beurze-a do Robinhooda Ivana Prezzi, dipl.oec

Burza vrijednosnih papira – od Van der Beurze-a do Robinhooda

piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.

Burza je stalna „tržnica“ gdje se po strogo određenim pravilima kupuju i prodaju vrijednosni papiri. Datira iz 1672. godine kada je prvi put utemeljena u Amsterdamu. Međutim, priča kaže da svoje korijene vuče još iz ranog srednjeg vijeka kao mjesto sastajanja trgovaca. U sjevernim zemljama mjesta njihovog sastajanja bile su upravo ribarnice, a predmet trgovanja riba, vjerojatno zbog velikih količina i brzih absorpcija na tržištu, što su dvije glavne odlike predmeta poslovanja suvremenih burzi danas. Iako su počeci burzovnih poslovanja začeti već tada, ime burza potječe iz nešto kasnijeg razdoblja, od belgijske obitelji Van der Beurze čiji obiteljski grb u svojoj cjelini sadržava dva kožna svežnja (lat.bursa). Masovne emigracije u „novi“ svijet otvaraju vrata prekooceanskom trgovanju pa je tako i burza preselila na novo tlo i smjestila se u stoljeće najjačem svjetskom burzovnom centru Wall Streetu u New Yorku. Danas su uz Wall Street (N.Y.S.E.) najveći burzovni centri svjetskih razmjera: londonska burza, hongkonška burza, burza u Mumbaiju i najmlađa, ali ne i najmanja burza u Shanghaiu. Kada se ulagač ili dioničar odluči na kupnju ili prodaju dionice, obveznice, blagajničkog zapisa, depozitnog certifikata, komercijalnog zapisa ili drugog vrijednosnog papira, obraća se članu burze. Član burze je burzovna posrednička kuća ili banka koja ima svoje posrednike odnosno brokere. Broker nije zadužen za izravnu kupnju dionica, već je njegova uloga posrednička, dok ulogu izravne kupnje ima druga burzovna osoba - dealer. Brokeri su posrednici između dealera i javnosti i zarađuju naplaćujući tzv. mešetarinu svojim strankama, dok dealer ima svoj račun te zarađuje

na razlici kupovne i prodajne cijene. Dealeri koji čekaju porast cijena nazivaju se bikovima (eng. bulls) dok oni koji čekaju pad cijena nazivamo medvjedima (eng. bears).

Što je burza? Harvardski profesor, legendarni ekonomist J.K. Galbraith ju je opisao: „Stock market is but a mirror which provides an image of the underlying or fundamental economic situation.“, što bi značilo da burza nije ništa drugo, već zrcalo što daje sliku naglašene ili fundamentalne ekonomske situacije neke zemlje, tržišta ili regije. Od 1672. godine pa do danas burza prolazi kroz zlatna kao i kroz tamna razdoblja ekonomskog odraza. Povijest pamti listopad 1929. kao jednu od najpotresnijih burzovnih kriza, poznatu pod nazivom „The great crash“. Naime, dvadesetih godina prošlog stoljeća burza proživljava svoje zlatno doba. Svi su kupovali i prodavali dionice. Kupnjom dionica, njihova vrijednost raste. Vrijednost raste zbog veće potražnje, ali ne i zbog povećanja dobiti tvrtke odnosno dividendi. To stanje rastućeg tržišta ili „bull market“ zavaralo je i najimućnije ulagaće popup J.D. Rockffellera te se poznatog „crnog petka“ u listopadu 1929. odjednom pretvorilo u padajuće tržište odnosno „bear market“ da bi 1933. došlo do potpunog financijskog sloma kada su vrijednosti dionica najpoznatijih tvrtki bile ravne nuli. Slična se situacija događa i pedesetak godina kasnije. Imajući na umu, da za razliku od onih koji kockaju ili kartaju, na burzi nitko ne gubi onoliko koliko netko zarađuje, mnogi su se igrali tržištem, mešetarili i riskirali. Nakon 7 godina sreće onih koji su osamdesetih godina prošlog stoljeća uložili novac i zaradili mnogo, slijedio je „Black Monday“ 1987. godine kada je vrijednost tržišta pala za 22% u samo nekoliko sati. Nakon sloma burze 1987, na globalnu ekonomsku scenu vraća se neoliberalizam kako bi se izbjeglo ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih. Neoliberalizam je sa sobom donio niz reformi koje su trebale potaknuti gospodarstvo, što se u početku događalo, ali se ubrzo razotkrivaju kao loše kratkoročne mjere. Tako, da bi potaknuo gospodarski rast, guverner američke središnje banke (The Federal Reserve System-FED) 2000. godine provodi monetarnu politiku smanjenja kamatnih stopa. Na taj način dolazi do ekspanzije „drugorazrednih kredita“, odnosno, novac se posuđuje osobama upitnog boniteta. Kako je novac lako dostupan, raste tržište nekretninama, povećava se potražnja za kreditima pa 2004. godine FED podiže kamatne stope, a zajmoprimci ih više nisu u mogučnosti vraćati. Istovremeno, odobravajući kredite, banke povećavaju količinu elektronskog novca i nerealno „bildaju“ cijene nekretnina. Svemu doprinose i privatne rejting agencije Standard&Poor’s, Moody’s i Finch koje su se zbog svog privatnog karaktera olako dogovarale s bankama pri ocjenjivanju „sumnjivih“ financijskih derivata odnosno oklada na cijenu dionice, najvećom AAA ocjenom, da bi ih 2007. svrstale na „junk“ razinu. Već popularni izraz „napuhani mjehur“ je upravo te 2007. godine puknuo i uzrokovao „pad burze“ te je uslijedila nova svjetska financijska kriza.

Poslovanje burze odvija se u glavnoj dvorani koja se na engleskom naziva Pit ili Ring, a na francuskom Parquet. Da bi vrijednosni papiri mogli kotirati na burzi, moraju zadovoljavati strogo određene kriterije. Primarno su kriteriji postavljeni upravo zato da se na burzu ne bi „provukle“ dionice nepostojećih ili prezaduženih tvrtki. Norme su postrožene još nakon prvog burzovnog sloma 1929. godine, pa je za vrijeme Roosweltove administracije 1934. osnovan SEC (Securities and Exchange Commission), nezavisna vladina organizacija koja provodi zakone protiv tržišnih manipulacija. Svaka burza ima svoje organe upravljanja, direktora i upravni odbor te nad njenim poslovanjem postoji veća ili manja konrola državnog organa. Jedan od najvažnijih čimbenika burzovog poslovanja je objavljivanje tečaja. Tečajevi su pokazatelji stanja i kretanja u gospodarstvu, te svakodnevno informiraju o cijenama vrijednosnih papira. U SADu najznačajni je Dow-Jonesov index (DJI30) koji pokazuje prosječni tečaj svih reprezentativnih efekata najutjecajnijih tvrtki. Ostali burzovni idexi u SAD-u su SP500, NQ100. Burzovni index Europe poznat je kao Euro Stoxx 50, a satoji se od 50 kompanija koje imaju najveću tržišnu kapitalizaciju unutar eurozone. Poznati su i njemački DAX30, britanski FTSE 100 dok se burzovni index Japana naziva Nikkei 225, šangajski CSI 300, a hrvatski CROBEX (Zagrebačke burze) itd. Čitavo stoljeće stručnjaci proučavaju burzovna poslovanja tragajući za formulama kako zaraditi novac. Tipično pravilo glasi: „Kupuj na glasine, prodaj na vijesti!“ ili „Kupuj skupo, prodaj još skuplje!“ itd. Jedan od poznatih američkih analitičara 20. st., Alfred Cowles, došao je do zaključka da će, gledajući dugoročno, veću zaradu postići onaj čiji se porfelj sastoji od kombinacije dionica različitih tvrtki. Također navodi da je za odabir dionica portfelja najbolje primjeniti Dartboard teoriju po kojoj se najbolje prolazi kada se zatvorenih očiju,

prstom odabiru dionice Wall Street Journala. Brokeri, s druge strane, savjetuju špekuliranja odnosno poslovanje brze i lake zarade klađenjem. Obogatiti se u kratkom roku, ali i izgubiti sve. Na burzi je najvažnije biti sretnik i reagirati na vrijeme. Statistike pokazuju, da ako je pronađena nafta u zaljevu Aljaske i ako je taj događaj objavljen u 11 sati i 30 minuta, zaradu ostvaruju samo oni koji dionice tvrtke pronalazača kupe u roku od 30 sekundi nakon što je informacija postala javna (Paul A. Samuelson, Ekonomja, McGrawHill 19. izdanje). Dobit se ne može ostvariti temeljem „starih“ informacija. Cijene odgovaraju informacijama, iznenađenjima. Kretanje cijena na burzi Samuelson objašnjava bacanjem novčića: „Kretanje cijena na burzi može se prikazati grafikonom čiju sliku dobijemo kada bacamo novčić 100 puta. Glavu označimo sa +1, a pismo sa -1, a rezultat svakog pojedinog bacanja zabilježimo na grafikonu. Krivulja toga grafikona odgovarala bi promjenjivim i hirovitim fluktuacijama cijena na burzi.“ Hedging (hedge-eng. živica) je svojevrsna zaštita zamišljena kao nadoknada potencijalnih gubitaka ili dobitaka koji mogu nastati ulaganjem. U vanjskoj trgovini, primjerice, hedging predstavlja specifičan posao u kojem se pokrivaju rizici skoka ili pada cijene ugovorene robe ili vrijednosti ugovorene devize plaćanja. Na primjer, izvoznik je ugovorio plaćanje u USD te prodaje robu s rokom isporuke od 90 dana. Kako bi se osigurao od tečajnog rizika, izvoznik uzima kredit u USD čime promptno osigurava sredstva u protuvrijednosti dolara na dan potpisivanja ugovora, a kredit vraća nakon 90 dana pri isporuci robe. Na sličan način, hedging se koristi kao instrument osiguranja od mnogih vrsta financijskih ulaganja poput dionica, fondova koji trguju na burzi, terminskih ugovora, opcija i sl. Hedge fond kao suvremeni investicijski fond osigurava apsolutno povećanje povrata što su odavno shvatili burzovni moćnici koji njime upravljaju. Godinama omogućavaju brzu zaradu svojim ulagačima. Burzovni dileri - bulls čekaju da cijena dionica naraste kako bi je prodali za više novaca što u suštini znači dugoročno ulaganje i samim time sporiji način zarade. S druge strane dileri medvjedi (bears) čekaju da cijena dionicama padne kako bi je kupili. Dolazimo do bruzovnog termina „short sell“. Sofisticirano burzovno poslovanje omogućava nam da posudimo dionicu od brokera, prodamo je za npr. 100 dolara, a zatim čekamo da joj cijena padne za nekoliko dana pa je ponovno kupimo za recimo 70 dolara. Vratimo je brokeru i u svega nekoliko dana zaradimo 30 dolara. U burzovnom se svijetu ova transakcija naziva „short sell“. Hedge fondovi predviđaju pad cijena dionice neke tvrtke, „short sell“-aju i na taj način brzo zarađuju. Zanimljiv je aktualni primjer tvrtke GameStop. GameStop je lanac trgovina videoigrama čija se budućnost dala naslutiti pojavom online igara. Hedge fondovi su se odlučili kladiti na propast GameStopa posudivši od brokera njihove dionice. Prodali su ih za jednu cijenu u očekivanju dubokog pada vrijednosti GameStop dionice kroz nekoliko dana kada bi je ponovno otkupili, ali ovaj put uz nižu cijenu, vratili brokeru te lako i brzo zaradili. Short sell-anje im nije pošlo za rukom. Naime, društvena mreža Reddit koja okuplja ljude istih interesa, ali obrazovanijih od prosjeka s ulagačkim sposobnostima, pokvarila je planove hedge fondova. Korisnici Reddita već su koristili besplatne usluge online brokera Robinhood kad su prozreli namjere hedge fondova za brzom zaradom. Uslijedio je takozvani „shortsqueeze“ odnosno korisnici Reddita su se udružili, kao u nekakvom buntu i započeli s kupnjom što većeg broja dionica GameStopa. To je dovelo do rasta vrijednosti dionica, a ne očekivanog pada. Cijena se udesetostručila, a moćni hedge fondovi izgubili su okladu. Veselje zbog pobjede „malih“ nad „velikima“ nije dugo trajalo, u sve se upleo SEC i počele su pravne bitke hedge fondova i Robinhooda. Ipak, mnogi iz Redditovog društva su zaradili, mnogi pohlepni burzovni moćinici izgubili, a još jedna povijesna lekcija burze naučena. Slijedi li nova financijska kriza ili će uplitanja vlada uvijek nositi ravnotežu? Samuelson: „...tržište onda ne bi više bilo uzbudljiva igra. Kao kod kartanja: cilj je ostvariti što veću dobit. Kada bi se igralo na način da svaki igrač razmišlja o ravnoteži svoje i protivničke dobiti, to jednostavno ne bi bilo moguće. Ravnoteža dolazi prirodno, proizlazi od kompetitivnosti. Neki su ljudi pametniji, neki brži, neki imaju više novca, a neki jednostavno sreću i hrabrost. ...Tako su karakter i sklonost glavni elementi uspostave ravnoteže.“ ST

Novi TEB-ov portal! https://porezi.teb.hr

POREZI – sve na jednom mjestu

besplatno

PROČIŠĆENI TEKSTOVI ZAKONA

besplatno

PROČIŠĆENI TEKSTOVI PROVEDBENIH PROPISA

pretplata

MIŠLJENJA POREZNE UPRAVE

pretplata

TEB-ovi STRUČNI ČLANCI I TEKSTOVI

Proučite relevantne porezne zakone koji su vam nužni u svakodnevnom poslovanju, s poveznicama na provedbene propise, mišljenja Porezne uprave i stručne članke i tekstove. Nazovite 01 4571 640 za podršku ili pošaljite svoj upit na porezi@teb.hr.