potrošači
Burza vrijednosnih papira – od Van der Beurze-a do Robinhooda piše: Ivana Prezzi, dipl. oec.
B
urza je stalna „tržnica“ gdje se po strogo određenim pravilima kupuju i prodaju vrijednosni papiri. Datira iz 1672. godine kada je prvi put utemeljena u Amsterdamu. Međutim, priča kaže da svoje korijene vuče još iz ranog srednjeg vijeka kao mjesto sastajanja trgovaca. U sjevernim zemljama mjesta njihovog sastajanja bile su upravo ribarnice, a predmet trgovanja riba, vjerojatno zbog velikih količina i brzih absorpcija na tržištu, što su dvije glavne odlike predmeta poslovanja suvremenih burzi danas. Iako su počeci bur74
Suvremena trgovina 4(46)
zovnih poslovanja začeti već tada, ime burza potječe iz nešto kasnijeg razdoblja, od belgijske obitelji Van der Beurze čiji obiteljski grb u svojoj cjelini sadržava dva kožna svežnja (lat.bursa). Masovne emigracije u „novi“ svijet otvaraju vrata prekooceanskom trgovanju pa je tako i burza preselila na novo tlo i smjestila se u stoljeće najjačem svjetskom burzovnom centru Wall Streetu u New Yorku. Danas su uz Wall Street (N.Y.S.E.) najveći burzovni centri svjetskih razmjera: londonska burza, hongkonška burza, burza u Mumbaiju i najmlađa, ali ne i najmanja burza u Shanghaiu.
Kada se ulagač ili dioničar odluči na kupnju ili prodaju dionice, obveznice, blagajničkog zapisa, depozitnog certifikata, komercijalnog zapisa ili drugog vrijednosnog papira, obraća se članu burze. Član burze je burzovna posrednička kuća ili banka koja ima svoje posrednike odnosno brokere. Broker nije zadužen za izravnu kupnju dionica, već je njegova uloga posrednička, dok ulogu izravne kupnje ima druga burzovna osoba - dealer. Brokeri su posrednici između dealera i javnosti i zarađuju naplaćujući tzv. mešetarinu svojim strankama, dok dealer ima svoj račun te zarađuje
