Uspjeh je rezultat dobrih priprema i odgovornog pristupa Ivana Kolar

Razgovor s Veljkom Ostojićem direktorom Hrvatske udruge turizma

Uspjeh je rezultat dobrih priprema i odgovornog pristupa

razgovarala: Ivana Kolar direktorica, Julius Rose d.o.o. za poslovno savjetovanje i organizatorica konferencije Turizam 365

Pandemija je sigurnost postavila kao prioritet, a percepciju sigurnosti neke turističke destinacije kao uopće preduvjet bilo kakvog turističkog prometa.

Nakon propuštene predsezone, špica sezone je bila bolja od očekivanja. Je li vas to iznenadilo? Kakva će biti posezona? Možemo li do kraja godine imati i bolji financijski rezultat od rekordne 2019.?

Hrvatska je i ove godine potvrdila status najsigurnijeg i najbližeg Mediterana za naše ključne emitivne zemlje. To je bio cilj pred sezonu, a uspjeli smo zahvaljujući održavanju kvalitetne epidemiološke situacije i odlične koordinacije privatnog turističkog sektora, Vlade, sustava stožera civilne zaštite i javno zdravstvenog sustava. Dobra priprema i odgovoran pristup svih u realizaciji sezone polučili su i odličnim rezultatom. Srpanj i kolovoz su bili odlični, posebno na sjevernom dijelu, a sam kolovoz i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma

na srednjem i južnom dijelu obale, dok u nekim destinacijama bilježimo i fizički promet kao rekordne 2019. godine, čak i viši. Neke kompanije su se u dosadašnjem dijelu godine sasvim približile financijskim ostvarenjima iz 2019. Pred nama je još posezona, u kojoj, posebno na sjevernom dijelu obale, imamo odlično stanje rezervacija sve do kraja rujna. Iako se sa završetkom školskih praznika u Hrvatskoj i nama najznačajnijim emitivnim zemljama počeo značajnije smanjivati broj gostiju u obiteljskom smještaju i kampingu, najave u nastavku posezone za hotelski smještaj su izvrsne, a imamo i povratke grupa što nas posebno veseli. Naša procjena je da je oko 800 hotela (80-90 posto od broja sada otvorenih hotela) nastavilo raditi i u rujnu, što će dodatno poboljšati rezultate sezone.

Promjena potražnje

Koliko se promijenila potražnja turista u pandemiji i jesu li to trajni trendovi? Kako su se domaći turistički djelatnici tome prilagodili?

Ova pandemija je sigurnost postavila kao prioritet, a percepciju sigurnosti neke turističke destinacije kao uopće preduvjet bilo kakvog turističkog prometa. Mi smo to prepoznali na vrijeme. Naše članice, najveće turističke kompanije, još su prošle godine značajno podigle standarde higijene i zdravstvene sigurnosti u svojim objektima, uvedene su potpuno nove procedure higijene i čišćenja, ali i ophođenja s gostima na način da se što više smanji kontakt između gostiju i osoblja. Brojni objekti više kategorizacije, još su prošle godine uspjeli gostima osigurati dolazak i boravak praktično bez kontakta sa zaposlenicima. Naše kompanije su te nove procedure i potvrdile brojnim certifikatima kako bi goste dodatno uvjerili u sigurnost.

No, najbolji pokazatelj spremnosti i odgovornosti turističkog sektora je činjenica da čitave prošle turističke sezone nismo imali niti jedno žarište zaraze u komercijalnim turističkim objektima. Ove godine smo sve to dobro od prošle godine još nadogradili, prvenstveno uspješnim uvođenjem i komunikacijom Safe Stay in Croatia standarda, ali i jako bitnim prioritetnim i organiziranim cijepljenjem turističkih djelatnika, po čemu je Hrvatska jedinstvena u Europi. Uspjeli smo osigurati prilično visoku procijepljenost turističkih djelatnika, oko 70 posto, kako bi i na taj način povećali sigurnost u objektima. Dodatno, važna je ove sezone bila i organizacija velikog broja punktova za testiranje gostiju, jer se na taj način, osim povećanja sigurnosti, osigurao i nesmetan povratak gostiju koji su u svojim zemljama morali pokazati negativan rezultat testa.

Sigurno okruženje – odlična pozicija za naredne sezone Sigurnost će sigurno ostati važna u izboru turističke destinacije na-

rednih godina, tako da nam je status zemlje koja je dvije godine zaredom osigurala najsigurnije okruženje u turističkoj sezoni na Mediteranu odlična pozicija za naredne sezone.

Orijentacija turista na sigurnost dodatno je pokazala i da oni objekti u koje se kontinuirano investira i koji prate moderne standarde, ostvaruju značajno bolje rezultate od onih objekata u koje se ne investira. To je nešto što je bilo naglašeno i prije pandemije, a ova pandemija je dodatno pojačala interes za objektima koji osiguravaju mnogo prostora, visoku razinu privatnosti i najvišu uslugu. Dakle, kvaliteta je ključ uspjeha za budućnost. Od ostalih dominantnih trendova u industriji koje je ova pandemija ne bih rekao donijela nego samo ubrzala, su digitalizacija i personalizacija. I tu smo u sektoru napravili puno u ove dvije godine, no u tom će se smjeru sigurno morati u narednim godinama uložiti mnogo pozornosti i sredstava.

Radna snaga – usko grlo

U kojoj mjeri je nedostatak radne snage zapreka za razvoj sektora?

Radna snaga je trenutno usko grlo turizma. I ove godine, u kojoj hvatamo rezultate iz 2019., se nedostatak radne snage ponovno pokazao kao kratkoročno najveće ograničenje ostvarivanja boljeg turističkog rezultata. Ove sezone mnogi objekti, jednostavno, ili nisu otvorili svoja vrata ili su radili sa smanjenim radnim vremenom. Da su se mogli ekipirati, sigurno bi i turistički prihodi bili još bolji. Kako bi se to primijenilo već za slijedeću godinu, nužno je što prije mijenjati model funkcioniranja tržišta rada u smislu omogućavanja svima koji to žele, jednostavnu mogućnost rada u turizmu. To se na domaćem tržištu odnosi na studente, učenike, umirovljenike, ali na način da im se omogući ostvarivanje dodatnih prihoda bez poreznog penaliziranja roditelja u slučaju rada učenika odnosno studenata.

Tu je pitanje i tzv. drugog dohotka čime trebamo omogućiti da svima koji su već zaposleni, a žele dodatno raditi, pod jednostavnim uvjetima to i učine. Također, kada je riječ o strancima, moramo ubrzati procedure izdavanja dozvola, jer je sadašnje stanje u kojemu se radne dozvole čekaju mjesecima, jednostavno neprikladno dinamici današnjih poslovnih procesa. U Hrvatskoj udruzi turizma razradili smo model kakav bi po nama bio najbolji za potrebe današnjeg turizma, te ćemo pokušati što prije pokrenuti promjene u tom smjeru.

Investicijski projekti na čekanju

Što se događa s investicijama u turizmu?

Tu smo i dalje praktično na čekanju. Covid situacija je gotovo u cijelosti zaustavila turističke investicije u privatnom sektoru, što je razumljivo. Za potrebe Nacionalnog plana za oporavak i otpornost proveli smo anketu o investicijskim planovima naših turističkih tvrtki i rezultat je da u raznim fazama spremnosti postoje investicijski projekti u vrijednosti od 35 milijardi kuna. No, za aktiviranje tog potencijala potrebno je dodatno potaknuti investicije, a ne samo čekati na potpuni oporavak turističke potražnje. Očekujemo značajno smanjenje i ubrzanje administrativnih procedura, snažnije poticaje temeljem Zakona o poticanju ulaganja, rješavanjem pitanja tzv. turističkog zemljišta prilagodbom zakonodavnog okvira realnim potrebama zapošljavanja, omogućavanjem korištenja značajnih sredstava iz NPOO i WFO za sektor turizma, spuštanjem PDV-a na razinu konkurentskih zemalja… U velikoj mjeri to su pitanja koja su otvorena prije ove pandemije i koja sada ponovno moramo vratiti u fokus Vlade, ukoliko želimo daljnji razvoj koji podrazumijeva dizanje kvalitete bez čega nema konkurentnosti.

Turizam bi trebalo (konačno) shvatiti ozbiljno Turizam se u ovoj pandemiji pokazao kao dio gospodarstva u kojem imamo znanja, kapaciteta i odgovornosti napraviti rezultat u izvanrednim okolnostima i kao sektor koji može u kriznoj situaciji djelovati kao stabilizator ukupnoga gospodarstva. To bi trebalo biti dovoljno da se turizam konačno shvati ozbiljno i da mu se omogući razviti svoj puni potencijal. Turizam je u Hrvatskoj jedan od rijetkih sektora koji može privući velike investicije, zaposliti značajan broj ljudi, ali i povećati životni standard zaposlenih, te na taj način dati dodatni snažni poticaj gospodarskom oporavku i ukupnom gospodarskom razvoju.

Koliko je važna strategija razvoja turizma na kojoj se počelo raditi?

Da li znamo odgovor na pitanje: kakav turizam u Hrvatskoj želimo 2030.?

Imati dobru strategiju je važno, a isto je tako važno imati jasan plan njene realizacije. Konkurencija u okruženju jača i bez strateškog razvojnog dokumenta koji ćemo nakon usvajanja i primijeniti, nećemo upravljati vlastitim razvojem nego će nam se procesi događati. To je situacija koju moramo izbjeći ukoliko želimo dizati konkurentnost i igrati značajnu ulogu na turističkom tržištu Mediterana. Na raspolaganju su nam sada i značajna sredstva iz EU, a za povlačenje kojih je ključna strategija. U svakom slučaju, očekujemo da nova strategija postigne konsenzus ključnih dionika u sektoru oko budućnosti hrvatskog turizma. ST