Navike plaćanja u Hrvatskoj pod utjecajem pandemije korona virusa Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec

Navike plaćanja u Hrvatskoj pod utjecajem pandemije korona virusa

piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

Potrošači su uslijed ograničenja kretanja i rada pojedinih djelatnosti potrebe za smanjenjem fizičkog kontakta uz promijenjene navike potrošnje reagirali i kroz povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanjem udjela beskontaktnih plaćanja platnim karticama, povećanjem on-line kupovine i „prisilnom“ štednjom.

Godina i pol suživota s pandemijom koronavirusa iz temelja je izmijenila navike ponašanja kod većine potrošača i uglavnom ograničila potrošnju u odnosu na pred pandemijsko razdoblje. Podaci Državnog Zavoda za statistiku ukazuju da je promet u trgovini na malo u 2020. godini pao za 5,8% u odnosu na 2019. godinu. Poboljšanje epidemiološke situacije i popuštanja mjera dovelo je do oporavka gospodarskih aktivnosti. U skladu s tim su i kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2021. godine, koji od veljače bilježi rast. Oporavak trgovine na malo i nakon (van očekivanja) dobre turističke sezone u 2021. (op.a. u usporedbi s 2020. g.) još uvijek je pod utjecajem niske prošlogodišnje baze. Analiza HNB-ova i Ipsosova agregatnog indeksa pouzdanja potrošača ukazuje na kontinuirani rast istog posljednjih godina, no izbijanjem pandemije koronavirusa u ožujku 2020. (op.a. 11. ožujka 2020. WHO je proglasila svjetsku pandemiju koronavirusa) došlo je do snažnog i naglog pogoršanja. Najveći negativni rekordi u sva tri indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježeni su u travnju 2020. godine, kada smo svjedočili prvom valu pandemije i svjetskom lockdownu. Ipak, poboljšanjem epidemiološke situacije u zemlji, popuštanjem ograničenja/ mjera, iako i dalje negativni, agregatni indeksi pouzdanja potrošača pokazuju pozitivne trendove, pa možemo zaključiti da su u uskoj ovisnosti o ekonomskoj i epidemiološkoj situaciji u zemlji/okruženju/svijetu. U ovom članku analizirat će se promijenjene navike ponašanja vezane za plaćanja pod utjecajem pandemije, kao i uočeni trendovi. Promijenjene navike potrošača vezane za plaćanje posljednjih godina, napose u pandemijsko vrijeme, odnose na ove glavne pokazatelje: povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanje udjela beskontaktnih plaćanja, povećanje online trgovine i rast štednje. Prema podacima Hrvatske narodne banke iz statistike platnog prometa, u Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2020. ukupno evidentirano 8.780.256 izdanih platnih kartica. Od ukupnog broja platnih kartica, 6.924.530 su bile debitne kartice (79%), a njih 1.855.726 kreditne kartice (21%).

Iz navedenih podataka proizlazi da prosječan građanin u Hrvatskoj ima u novčaniku 2,06 platnih kartica.

Tipovi platnih kartica izdanih u RH

Kreditne kartice; 21%

Debitne kartice; 79% Debitne kartice

Kreditne kartice ja (82,9 milijuna transakcija) s ukupnom vrijednošću od 20.622,8 milijuna kuna ili 29,5%. Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim karticama izdanim u RH u 2020. godini je iznosila 166 kuna, a kreditnim karticama 249 kuna.

Tabelarni prikaz broj 1. Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim i kreditnim karticama izdanim u RH u 2020. godini

Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim karticamaIzvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka prikaz: Autorica članka Grafički prikaz 1. Tipovi platnih kartica izdanih u RH BROJ TRANSAKCIJA

Prosječna vrijednost nacionalne transakcije kreditnim karticama 166 kuna

249 kuna

Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Tabelarni prikaz: Autorica članka Debitnim karticama izdanim u RH, prema podacima HNB-a, izvršeno je 78,2% transakcija (296,9 mil) ukupne vrijednosti 49.326,4 milijuna kuna ili 70,5%. Ostatak transakcija platnim karticama izdanim u RH izvršen je kreditnim karticama i to 21,8% transakcija (82,9 milijuna BROJ TRANSAKCIJA Kreditne platne kartice Debitne platne kartice Kreditne platne transakcija) s ukupnom vrijednošću od 20.622,8 milijuna kuna ili 29,5%. Kreditne platne kartice Debitne platne kartice kartice; 21,8%

Kad je riječ o platnim karticama, valja spomenuti i trend rasta uporabe beskontaktnih platnih kartica. Grafički prikaz 2.: Udio debitnih i kreditnih platnih kartica u ukupnom broju Kreditne platne kartice; 21,8% transakcija platnim karticama izdanima u RH Nevezano za pandemiju, velik im djelom pod utjecajem razvoja tehnologije i funkcionalnosti, posljednjih Debitne platne kartice; 78,2% godina u kartičnom svijetu raste udio beskontaktnih platnih kartica. Tako podaci HNB-a na dan 31. prosinca 2020., ukazuju da je od ukupnog broja platnih kartica na tržištu njih 55% bilo beskontaktno. Pod utjecajem pandemije, a s ciljem smanjenja fizičkog kontakta, Hrvatska narodna banka je u travnju 2020. godi-Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka ne izdala preporuku povećanja maksimalnog iznosa sa 100 kuna na beskontaktne platne transakcije bez

Grafički prikaz 3.: Udio debitnih i kreditnih platnih kartica platnim karticama izdanima u RH u uporabe PIN-a na 250 kuna, što je i danas na snazi u vrijednosti transakcija maloprodajnom plaćanju. VRIJEDNOST TRANSAKCIJE U direktnu vezu s pandemijom možemo dovesti i poKreditne platne kartice Debitne platne kartice većanje štednje kućanstava tijekom 2020. godine što pokazuju podaci HNB-a. Riječ je o takozvanoj „prisilnoj“ štednji koja u načelu nema veze s kretanjima i trendovima te razlozima štednje prije pandemije. Debitne platne Rezultat rasta štednje u pandemiji veže se uz nemokartice; 70,5% gućnost potrošnje povezane uz različita ograničenja s kojima smo bili i jesmo suočeni, a slijedom potrebe za očuvanjem dobre epidemiološke situacije u zemlji, te rasta nestabilnosti u smislu sigurnosti posla i stabilnosti dohotka. Prema podacima EUROSTAT-a i Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka izračunu HNB-a, stopa štednje u Hrvatskoj se 2020. godine povećala za 4,5% u odnosu na 2019., i dose-

Prosječna vrijednost nacionalne gnula 14,4%. Analiza je, osim rasta, pokazala i osci-transakcije debitnim karticama izdanim u RH u 2020. godini je iznosila 166 kuna, a kreditnim karticama 249 kuna. lacije stope štednje tijekom 2020. Godine, pa se bilježi rast štednje u drugom tromjesečju 2020. u jeku

Tabelarni prikaz broj 1.: prvog vala pandemije i povećanja gospodarske ne-Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim i kreditnim karticama izdanim u RH u 2020. godini izvjesnosti i smanjenja iste pod utjecajem pandemije. Podaci pokazuju da je znatan dio štednje usmjeren na bankovne depozite i to uglavnom depozite na transakcijskim računima, kao i da bi višak štednje mogao biti ponajviše koncentriran u višim dohodovnim skupinama stanovništva.

Debitne platne kartice; 78,2% Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa prikaz: Autorica članka 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka Grafički prikaz 2. Udio debitnih i kreditnih platnih kartica u ukupnom broju transakcija platnim karticama izdanima u RHGrafički prikaz 3.: Udio debitnih i kreditnih platnih kartica u vrijednosti transakcija platnim karticama izdanima u RH

VRIJEDNOST TRANSAKCIJE

Kreditne platne kartice Debitne platne kartice Kreditne platne kartice; 29,5% Debitne platne kartice; 70,5% Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim karticama izdanim u RH u 2020. godini je iznosila 166 kuna, a kreditnim karticama 249 kuna.

Tabelarni prikaz broj 1.: Prosječna vrijednost nacionalne transakcije debitnim i kreditnim karticama izdanim u RH u 2020. godini

Kreditne platne kartice; 29,5% Izvor: Bezgotovinske platne transakcije; Statistika platnog prometa 2020., HNB; Grafički prikaz: Autorica članka Grafički prikaz 3. Udio debitnih i kreditnih platnih kartica u vrijednosti transakcija platnim karticama izdanima u RH Debitnim karticama izdanim u RH, prema podacima HNB-a, izvršeno je 78,2% transakcija (296,9 mil) ukupne vrijednosti 49.326,4 milijuna kuna ili 70,5%. Ostatak transakcija platnim karticama izdanim u RH izvršen je kreditnim karticama i to 21,8% transakci-

Iako se već posljednjih godina bilježi trend rasta online trgovine, upravo je pandemija zbog niza ograničenja doprinijela njenom daljnjem (ubrzanom) rastu. U 2020. godini čak 73% korisnika interneta na razini EU kupovalo je on-line kanalom i to najčešće oni u dobi od 25 do 54 godine (njih 79%), pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je 80% stanovnika u dobi od 16 do 74 godine koristilo internet, a od toga je njih 55% kupovalo u 2020. godini on-line kanalom. Upravo je trgovina internetom ili poštom, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku u RH, jedna od rijetkih trgovačkih struka koja bilježi rast u 2020. godini i to na razini od 12,6%, a u kojoj je plaćanje po prirodi kupnje uglavnom bezgotovinsko. Zaključno Analizirajući navike plaćanja u Hrvatskoj, valja istaknuti da baš kao što je pandemija utjecala na gotovo sve segmente gospodarskog i društvenog života, tako je bilo i u segmentu plaćanja. Potrošači su uslijed ograničenja kretanja i rada pojedinih djelatnosti (pogotovo u vrijeme apsolutnog lockdowna), potrebe za smanjenjem fizičkog kontakta uz promijenjene navike potrošnje (prvotni rast potražnje za esencijalnim proizvodima) reagirali i kroz povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanjem udjela beskontaktnih plaćanja platnim karticama, povećanjem on-line kupovine i (prisilnom) štednjom. Zbog izrazite nepredvidivosti i neizvjesnosti razvoja pandemije koronavirusa u makroekonomskim prognozama prisutna je disperzija gospodarskih kretanja. No, ostaje činjenica da su agregatni pokazatelji pouzdanja potrošača u uskoj korelaciji s ekonomskim kretanjima, kao i s epidemiološkom situacijom u zemlji napose u okruženju i ostatku svijeta. Na svakom je pojedincu da odgovornim ponašanjem doprinese kraju pandemije i suživotu s virusom, jer život kao i gospodarstvo mora ići dalje. Zato budimo odgovorni! ST