praksa i očekivanja
Navike plaćanja u Hrvatskoj pod utjecajem pandemije korona virusa piše: Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.
Potrošači su uslijed ograničenja kretanja i rada pojedinih djelatnosti potrebe za smanjenjem fizičkog kontakta uz promijenjene navike potrošnje reagirali i kroz povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanjem udjela beskontaktnih plaćanja platnim karticama, povećanjem on-line kupovine i „prisilnom“ štednjom.
G
odina i pol suživota s pandemijom koronavirusa iz temelja je izmijenila navike ponašanja kod većine potrošača i uglavnom ograničila potrošnju u odnosu na pred pandemijsko razdoblje. Podaci Državnog Zavoda za statistiku ukazuju da je promet u trgovini na malo u 2020. godini pao za 5,8% u odnosu na 2019. godinu. Poboljšanje epidemiološke situacije i popuštanja mjera dovelo je do oporavka gospodarskih aktivnosti. U skladu s tim su i kretanja prometa u trgovini na malo tijekom 2021. godine, koji od veljače bilježi rast. Oporavak trgovine na malo i nakon (van očekivanja) dobre turističke sezone u 2021. (op.a. u usporedbi s 2020. g.) još uvijek je pod utjecajem niske prošlogodišnje baze. Analiza HNB-ova i Ipsosova agregatnog indeksa pouzdanja potrošača ukazuje na kontinuirani rast istog posljednjih godina, no izbijanjem pandemije koronavirusa u ožujku 2020. (op.a. 11. ožujka 2020. WHO je proglasila svjetsku pandemiju koronavirusa) došlo je do snažnog i naglog pogoršanja. Najveći negativni rekordi u sva tri indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača zabilježeni su u travnju 2020. godine, kada smo svjedočili prvom valu pandemije i svjetskom lockdownu. Ipak, poboljšanjem epidemiološke situacije u zemlji, popuštanjem ograničenja/ mjera, iako i dalje negativni, agregatni indeksi pouzdanja potrošača pokazuju pozitivne trendove, pa možemo zaključiti da su u uskoj ovisnosti o ekonomskoj 70
Suvremena trgovina 4(46)
i epidemiološkoj situaciji u zemlji/okruženju/svijetu. U ovom članku analizirat će se promijenjene navike ponašanja vezane za plaćanja pod utjecajem pandemije, kao i uočeni trendovi. Promijenjene navike potrošača vezane za plaćanje posljednjih godina, napose u pandemijsko vrijeme, odnose na ove glavne pokazatelje: povećanje upotrebe platnih kartica u odnosu na gotov novac, povećanje udjela beskontaktnih plaćanja, povećanje online trgovine i rast štednje. Prema podacima Hrvatske narodne banke iz statistike platnog prometa, u Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2020. ukupno evidentirano 8.780.256 izdanih platnih kartica. Od ukupnog broja platnih kartica, 6.924.530 su bile debitne kartice (79%), a njih 1.855.726 kreditne kartice (21%). Iz navedenih podataka proizlazi da prosječan građanin u Hrvatskoj ima u novčaniku 2,06 platnih kartica.
