Zdravstveni turizam - Prilika za cjelogodišnji turizam Marcel Medak

Prilika za cjelogodišnji turizam

piše: Marcel Medak, specijalist zdravstvenog turizma i predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK

Zdravstveni turizam u RH je unutar nacionalnih strateških dokumenta uvijek bio visoko pozicioniran. Svi važniji dionici u turizmu prepoznaju njegov potencijal.

Ucilju uređenja turističke ponude u području zdravstvenog turizma, treba prije svega uvažiti činjenicu da je zdravstveni turizam vrlo složena gospodarska aktivnost čija je suština odnosa interdisciplinarna, te bi reguliranjem pružanja usluga u zdravstvenom turizmu trebalo rasvijetliti veze i odnose turizma i zdravstva, davanjem smjernica za uspješno funkcioniranje kako u području turizma, tako i u području zdravstva. Bitno je pomiriti činjenicu za zadovoljenjem potreba javnog zdravstva sa jedne strane i tržišnog poslovanja velikog dijela javnih i privatnih zdravstvenih ustanova, sa druge strane. Hrvatska ima sve potrebne preduvjete za razvoj ovog specifičnog oblika turizma, a trenutna pandemija je prava prilika koju se ne smije propustiti, jer je upravo sada veliki fokus na zdravlju i brizi za zdravlje.

Povijest zdravstvenog turizma

Povijest zdravstvenog turizma u RH seže još u doba starih rimljana koji su kao i u ostatku Europe svoje vojne tabore uvijek formirali u neposrednoj blizini termalnih izvora, na kojima su liječili i rehabilitirali svoje vojnike. Tako su iz tog doba najpoznatije Varaždinske toplice i Daruvarske toplice, koje također veže i činjenica da su tadašnja Ilirska plemena Jasi, koji su slovili za ondašnje vračeve, naseljavali ta dva područja. Novija povijest zdravstvenog turizma se povezuje s Opatijom krajem 19 st. kao prvim klimatskim lječilištem u Austro-ugarskoj monarhiji koja je zahvaljujući svojoj ljekovitoj kli-

mi postala omiljeno lječilište ili tzv. „Kurort“. Upravo je na području Kvarnera danas najveća koncentracija ponude zdravstvenog turizma u RH, a kao potvrda toga je i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera koji je za svoj rad dobio međunarodna priznanja za inovativnost i promociju zdravstvenog turizma na svjetskoj razini. Trenutna pandemija izazvana virusom Covid 19, koja najviše pogađa respiratorni sistem, prava je prilika za naše medicinske providere s području Kvarnera i cijele Jadranske obale. Naime, dokazano je upravo na primjeru Opatije, Crikvenice i Malog Lošinja da mediteranska klima i zrak obogaćen aerosolom značajno utječe na poboljšanje srčanog i respiratornog sustava. Tako su neki od zdravstvenih subjekata već uspješno lansirali na tržište Post Covid programe kao odgovor na trenutne zahtjeve na tržištu zdravstvenog turizma.

Neiskorišteno bogatstvo Hrvatska obiluje prirodnim ljekovitim činiteljima od termalnih, geotermalnih voda, ljekovite mediteranske klime, naftalana, ljekovitog blata, Jadranskog mora i niza drugih činitelja koji čine jedno bogatstvo i okosnicu lječilišnog dijela zdravstvenog turizma. Lječilišni turizam se danas povezuje sa Specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju s punim pravom, gdje upravo ti prirodni ljekoviti činitelji čine okosnicu njihove ponude. Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u vlasništvu su županija na kojima se nalaze i čine dio mreže javnog zdravstva RH. Vlada RH ukoliko želi razvijati lječilišni turizam u ovim će ustanovama morati uskoro donijeti Odluku kojom će se definirati potrebe i kapaciteti za medicinskom rehabilitacijom za potrebe javnog zdravstva u tim ustanovama.

Definitivno postoji višak opreme, kreveta, stručnjaka i usluga koji se trebaju ponuditi na tržištu, no, tu dolazimo do problema jer dobar dio tih Ustanova nije spreman za tržišno poslovanje. Stoga je slijedeći logičan slijed odluka o privatizaciji tih istih Ustanova koja će s jedne strane omogućiti bolje uvjete osiguranicima HZZO-a, ali i stvoriti bolje preduvjete za privatne pacijente kroz zdravstveni turizam. Svjedoci smo takvih primjera u susjednim zemljama gdje su takve privatizirane Ustanove generator razvoja gospodarstva i turizma na destinacijama na kojima posluju. Ulaganjima u obnovljive oblike energije posebno s naglaskom na toplinu geotermalne vode i sunčevu energiju u kombinaciji s ekološki proizvedenom hranom, podizanjem standarda smještaja i dodatnim sadržajima, naš lječilišni turizam ima veliku šansu za prosperitet i cjelogodišnje poslovanje.

Ogromne mogućnosti medicinskog turizma Medicinski turizam već sada postiže izvrsne rezultate koji se očituju u prepoznatljivosti velikog broja naših privatnih zdravstvenih subjekata koji udruženo djeluju kroz Udrugu privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i Ustanova za zdravstvenu skrb pri HUP-u. Tu bih posebno istaknuo dentalni turizam kao dio medicinskog turizma koji generira najviše prihode u čemu najviše prednjači Istra, Kvarner i grad Zagreb, a polikliniku Rident bi istaknuo kao poseban primjer, jer su nedavno i dobitnici nagrade za najbolju europsku dentalnu kliniku za rad sa grupama pacijenata. Wellness kao dio zdravstvenog turizma u RH trenutno nije primjereno tretiran, već se isključivo spominje medicinski wellness što zapravo nije dobro. Naime wellness sam po sebi utječe na poboljšanje zdravstvenog stanja korisnika i upravo ta činjenica ga s punim pravom stavlja u kontekst zdravstvenog turizma naročito u domeni preventive. Upravo preventivni postupci i promjene životnih navika ljudi imaju ogroman utjecaj na gospodarstvo, produktivnost, smanjenje troškova u zdravstvu i kvalitetu života ljudi u trećoj životnoj dobi. Upravo zato osobno smatram da se wellnessu ne pridaje dovoljna pažnja, te da u budućim aktivnostima na razini resornih ministarstava to treba ispraviti.

Iskoristiti komparativne prednosti

U zadnje vrijeme među stručnjacima zdravstvenog turizma sve češće se spominje još jedno tijelo koje bi lakše operativno rješavalo probleme u ovoj specifičnoj grani turizma.

Ne zanemarujući činjenicu da Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK djeluje od 1995. godine i da je zapravo najdugovječnija udruga koja djeluje na ovom području, javlja se potreba za još snažnijim povezivanjem i promptnim djelovanjem kako bi se ovaj specifičan oblik turizma razvio u skladu sa svojim potencijalom.

Komparativne prednosti zdravstvenog turizma leže u činjenici da tu nema sezonalnosti, dužina boravka turista odnosno „pacijenta“ značajno je duža u odnosu na klasične turističke dolaske, te je cijena tih usluga u prosjeku značajno veća čime se generira puno veći prihod.

Ne postoji niti jedan ozbiljan razlog zašto RH ne bi prije svega iskoristila aktualni trenutak, te uz postojeći veliki interes za turističkom ponudom u ljetnim mjesecima ponudila i usluge zdravstvenog turizma koje se konzumiraju ne samo na obali, ali i tijekom cijele godine.

Sve navedene činjenice govore u prilog tome da se ovom specifičnom obliku turizma treba posvetiti posebna pažnja u kreiranju budućih strateških dokumenta kako zdravstveni turizam ne bi ostao samo „prilika“. ST