Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam Andrea Zavorović

Maškovića Han, Heritage hotel – jedan od rezultata projekta „Obnova Maškovića hana i gospodarska revitalizacija mjesta Vrane“ Izvor: www.maskovicahan.hr/hr/o-nama/eu-projekt

Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam

piše: Andrea Zavorović stručnjakinja za EU fondove i direktorica, Eupro Consulting

Turizam je važna gospodarska grana u kojoj sudjeluje većina svjetskog stanovništva, bilo kao korisnik bilo kao pružatelj usluga, tako da je turizam važan dio života svakoga od nas.

UHrvatskoj devizni prihodi od turizma čine skoro 20% posto BDP-a. Hrvatski turizam karakterizira sezonalnost; u 2019. godini 84% noćenja je realizirano od lipnja do rujna. Sezonalnost predstavlja rizik za potencijalne ulagače i utječe na njihove odluke o ulaganjima u turističke proizvode s dodanom vrijednošću To je jedan od razloga zašto u Hrvatskoj ima mali broj turističkih greenfield projekata. Mogućnost sufinanciranja turističkih projekata iz EU fondova smanjuje rizik i potiče ulaganja u turističke projekte. Na taj način su Austrijanci i Slovenci odlično iskoristili EU financijska sredstva koja su imali na raspolaganju te gradnjom i obnovom termi, razvili konkurentan turistički proizvod. Sufinanciranje projekata iz EU fondova temeljem Nacionalnog plana opo-

ravka i otpornosti (NPOO) jedinstvena je prilika za hrvatski turizam koju ne smijemo propustiti.

Kakve su bile mogućnosti sufinanciranja do sada? Pristupanjem Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine Hrvatska je dobila pristup značajnim financijskim sredstvima za sufinanciranje projekata. Unatoč velikim očekivanjima turističkog sektora, za turizam nisu alocirana adekvatna sredstva, a posebno nisu bili podržani projekti razvoja javne turističke infrastrukture kao što su kongresni centri, sportsko-rekreacijski centri, zone aktivnog turizma. Što se tiče javnog sektora, ulaganja u turističku infrastrukturu bila su moguća kroz tematski cilj 06 - Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa. Kroz javne pozive moglo se, između ostalog, sufinancirati projekte obnove i revitalizacije kulturne baštine koji su uključivali smještaj i usluživanje hrane i pića. Međutim, postavljanje ograničenja za smještajne kapacitete, poput maksimalnih 15 soba za hotele, dovodilo je u pitanje održivost projekta i to je nešto što se u budućim javnim pozivima ne bi smjelo događati. I prije pristupanja Europskoj uniji bilo je mogućnosti za sufinanciranje turističkih projekata, za što je trebalo uložiti popriličan trud i napor, a jedan od dobrih primjera je projekt „Obnova Maškovića hana i gospodarska revitalizacija mjesta Vrane“ u okviru programa IPA 2009 - komponenta pomoć u tranziciji i jačanje institucija. Rezultat projekta je heritage hotel sa 16 smještajnih jedinica i restoranom koji danas ima dvije kape poznatog gastronomskog vodiča Gault&Millau. Poduzetnici u turističkom sektoru, a posebno veliki poduzetnici, imali su svega nekoliko javnih poziva putem kojih su mogli unaprijediti svoje poslovanje. Jedini javni poziv tijekom financijske perspektive 2014. – 2020. u kojem se sufinancirala izgradnja i opremanje hotela do iznosa od 10 milijuna kuna, objavljen je 2015. godine. Budući da je fokus EU na razvoju malih i srednjih poduzetnika, veliki poduzetnici u turističkom sektoru (poduzeća s više od 250 zaposlenih i prometom većim od 50 milijuna € i/ili ukupnom bilancom većom od 43 milijuna €) nisu se mogli javiti na poziv za izgradnju i opremanje hotela, ali su mogli dobiti sufinanciranje za poboljšanje energetske učinkovitosti i uvođenje obnovljivih izvora energije.

COVID 19 i NPOO

Kriza izazvana COVID-om utjecala je na sve aspekte našeg života, posebno na gospodarstvo, a turizam je jedna od industrija koja je pretrpjela najveći udarac. Države članice EU su na krizu odgovorile na različite načine. Republika Hrvatska je tako uvela mjere za očuvanje radnih mjesta, mjere nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova, COVID 19 zajmove za SME te zajmove za obrtna sredstva od strane HBOR-a. Europska unija je, kao odgovor na krizu, uz višegodišnji financijski okvir, usvojila privremeni instrument za poticanje oporavka Nextgeneration EU u vrijednosti većoj od 800 milijardi eura. Za korištenje tog instrumenta svaka je država članica trebala pripremiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je odobravala Europska komisija. Hrvatski Nacionalni plan opravka je odobren u srpnju 2021. godine, tako da RH u razdoblju od 2021. do 2026. godine u sklopu ovog instrumenta ima na raspolaganju 47,5 milijardi eura. U Nacionalnom planu oporavka i turizam je izborio svoje mjesto u formi podkomponente C1.6. Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma koja se fokusira na tri investicije koje bi trebale doprinijeti oporavku, otpornosti te zelenoj i digitalnoj tranziciji turističkog sektora. To su: • regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti, a odnosi se na financiranje već pripremljenih projekata javnih ulaganja u turističku infrastrukturu te sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma;

• jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma, a odnosi se na ulaganja poduzetnika u lancu vrijednosti turizma u razvoj turističke ponude veće dodane vrijednosti; te

• jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam, a odnosi se na razvoj i provedbu obrazovnih programa na svim razinama s ciljem bolje prilagodbe radne snage na nove uvjete poslovanja te jačanje digitalnih vještina i vještina za održivo i zeleno upravljanje poslovanjem i destinacijom.

Uz navedene investicije, za reformsku mjeru Povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora Ministarstvo turizma i sporta predvidjelo je 10 milijuna kuna namijenjenih između ostalog i za izradu Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine, Nacionalnog plana održivog razvoja turizma do 2027. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš. Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, cilj strategije je odgovoriti na razne izazove kao što su:

• jačanje konkurentnosti i otpornosti hrvatskog turizma, usmjerenih prije svega na promjenu negativne strukture smještajnih kapaciteta s izraženim manjkom hotelskog smještaja, pri tome implementirajući načela održivog turizma i smanjivanje vršnog sezonskog opterećenja;

• nedostatak radne snage u turizmu;

Turističko naselje Fenomen Plitvice – rezultat projekta „Izgradnja i opremanje turističkog naselja 4* Fenomen Plitvice“ Izvor: fenomen-plitvice.com

• održavanje i poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica; • povećanje zadovoljstva posjetitelja; • poštivanje i poboljšanje očuvanja povijesnog nasljeđa, autentične kulture, tradicije i atraktivnosti destinacije. Za investicije u javnu turističku infrastrukturu previđeno je 930 milijuna kuna i to kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava za prilagodbu i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture s ciljem razvoja posebnih oblika turizma. Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i regionalne samouprave, trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe u javnom vlasništvu koje upravljaju turističkom infrastrukturom ili sportsko-rekreacijskim centrima i zonama aktivnog turizma ako imaju pravo građenja.

Prihvatljiva ulaganja se odnose na projekte javne turističke infrastrukture kao što su: posjetiteljski centri, interpretacijski centri prirodne i kulturne baštine, kupališta i terme, kongresni centri, uključujući i smještajne kapacitete i popratne sadržaje, tematske staze (ciklo, pješačke i planinarske staze, vinske rute i sl.) sportsko-rekreacijske centre i zone aktivnog turizma te ostala javna turistička infrastruktura definirana podzakonskim aktima MINTS-a. Poduzetnici će se moći javljati na javne pozive u sklopu mjere Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma za što je predviđena jedna milijarda i 250 milijuna kuna.

Kroz ovu mjeru planirani su pozivi u tri kategorije:

1. Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju – 1 milijarda i 20 milijuna kuna.

U sklopu ovog poziva malim, srednjim i velikim poduzetnicima sufinancirat će se ulaganja u objekte, okoliš i opremu, ra-

zvoj inovativnih turističkih proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva, ulaganja u opremu za postizanje i povećanje higijenskih, zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta, osiguravanje preduvjeta za dobivanje eko certifikata (npr. EU ecolabel), povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije te nabava opreme za digitalizaciju turističkog poslovanja. Prihvatljivi prijavitelji su mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova. Prihvatljivi partneri su trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.

2. Pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za zelenu tranziciju malih iznajmljivača u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu – 50 milijuna kuna. U cilju zelene i digitalne tranzicije, modernizacije i podizane kvalitete smještajnih kapaciteta iznajmljivača te njihove transformacije u obiteljske i specijalizirane vrste malih hotela, sufinancirat će se ulaganja u objekte, okoliš i opremu, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, povećanje standarda i kvalitete proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva kao i u opremu za postizanje i povećanje higijensko-zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta, osiguravanje preduvjeta za dobivanje eko certifikata (npr. EU ecolabel), u energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, potpora procesima digitalizacije turističkog poslovanja kod mikro poduzeća. Prihvatljivi prijavitelji su postojeći iznajmljivači koji će se preregistrirati u obrtnike ili trgovačka društva u turizmu i ugostiteljstvu.

3. Pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje aktivnosti umrežavanja u klastere teistraživanja i razvoja u poduzećima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma i ugostiteljstva - 180 milijuna kuna. Prihvatljiva su ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija kod malih, srednjih i velikih poduzeća u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma, uključujući i njihovo umrežavanje, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, ulaganja u prijenos tehnologije i suradnju među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja. Prihvatljivi prijavitelj su mikro, mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti iznajmljivanja i davanjau zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova. Prihvatljivi partneri su MINTS, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma, znanstvenoistraživačke institucije, udruge i klasteri u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Razdoblje provedbe ovih mjera je od veljače 2020. godine do lipnja 2026. godine, a za informacije o intenzitetu potpore te maksimalnom iznosu potpore, moramo pričekati odluku Ministarstva turizma i sporta, odnosno objavu nacrta javnog poziva na e-savjetovanju. U sklopu mjere Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna će se utrošiti za aktivnost izrade obrazovnih programa i e-learning materijala za najmanje 10 područja (edukacija za specifične poslove u turizmu, vještine za zelenu tranziciju, upravljačke vještine vođenja poslovanja u turizmu, i sl.); za provedbu ciljanih edukacija kod poslodavaca; za edukaciju nezaposlenih osoba za specifične poslove u turizmu te za obrazovanje djelatnika u sustavu državne uprave i turističkih zajednicana svim razinama, u cilju boljeg upravljanja održivim turizmom kao i podizanja kvalitete upravljanja destinacijom.

Kako se pripremiti za javne pozive iz NPOO? Ako ste u fazi pripremanja projekata koji se uklapaju u gore navedeno i želite se javiti na javne pozive, ubacite pripremu u petu (ili šestu) brzinu. Očekuje se da će se javni pozivi objaviti tijekom sljedeće godine, a do tada bi projekti trebali biti u visokoj fazi pripremljenosti, a to za projekte koji uključuju izgradnju ili rekonstrukciju znači da imaju građevinsku dozvolu. Obratite pažnju na zelenu komponentu, jer ulaganja trebaju biti primjer izvrsnosti održivog dizajna, kao i održivih tehnoloških rješenja kao što su permakultura, zelena gradnja i arhitektura, energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i kružno gospodarstvo. Nemojte zaboraviti ni digitalnu komponentu koja značajno može unaprijediti efikasnost poslovanja i povećati konkurentnost, a jedan je od važnih ciljeva predloženih mjera. Ako niste sigurni kako sve to napraviti, angažirajte stručnjake na vrijeme, jer svako odgađanje može značiti da vaš projekt neće biti spreman na vrijeme za prijavu na javni poziv. ST