Poljoprivreda - Previše kočničara „zelene prekretnice“ Zvjezdana Blažić

Previše kočničara „zelene prekretnice“

piše: Zvjezdana Blažić Savjetnica u području poljoprivrede i prerađivačke industrije

Članice EU-a sporo se dogovaraju, a Hrvatska kasni u strategiji i taktici.

U2021. će se odrediti strateški smjer razvoja poljoprivrede i prehrambenoprerađivačke industrije kao i operativni dokumenti kojima će se utvrditi taktika i dinamika trošenja EU sredstava koja dolaze u narednom razdoblju iz više izvora. Strategija poljoprivrede RH u izradi je od 2018., a u ožujku ove godine je dokument pod nazivom Nacrt strategije poljoprivrede RH do 2030 „Više od farme“ bio na Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Bez obzira na velik broj primjedbi i prijedloga očekuje se da će se Strategija poljoprivrede naći pred saborskim zastupnicima do kraja ove godine. Na poljoprivredu će posebno utjecati novi smjer u kojem ide EU u okvirima svog Zelenog plana, Strategije „Od polja do stola“ te Strategije bioraznolikosti. Već je trebala biti donijeta i nova Zajednička poljoprivredna politika za razdoblje 2021. do 2027. No, EU sa donošenjem tog najznačajnijeg dokumenta za poljoprivredu, u kojem se utvrđuje politika i proračun za naredno sedmogodišnje razdoblje jako kasni.

Zemlje članice teško se uspijevaju dogovoriti, posebice u području nove zelene politike EU-a, a sada su dodatno zapeli i razgovori između Europskog parlamenta i Europske komisije. Sve to usporava poljoprivredu pred kojom su veliki izazovi i nalazi se na velikoj „zelenoj prekretnici“. Sredstava za poljoprivredu bit će čini se ipak nešto manje, a zahtjevi prema proizvođačima su sve veći i to u smislu zaštite okoliša, zelene transformacije, smanjenja upotrebe pesticida, gnojiva, zaštitnih sredstava. S druge strane očekuje se rast produktivnosti i jačanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

Niska produktivnost Hrvatski poljoprivredno-prerađivački sektor još uvijek karakterizira vrlo niska produktivnost koja je uvjetovana niskim kapitalnim ulaganjima i izdacima za istraživanja i razvoj, izostankom rješavanja problema konsolidacije poljoprivrednog zemljišta i upravljanja naročito državnim poljoprivrednim zemljištem. Ograničen je obuhvat sustava navodnjavanja, nedostatna primjena suvremene, sve češće digitalne proizvodne prakse kao i poboljšanje modernih tehnologija. Za povećanje produktivnosti, uz uklanjanje navedenih nedostataka nužna je tržišno usmjerena proizvodnja prema proizvodima višeg stupnja obrade i veće dodane vri-

jednosti. Poljoprivredno-prehrambeni sektor u Hrvatskoj ima sve veće izazove u pogledu radne snage, uključujući nisku razinu produktivnosti rada, iseljavanje mladih iz ruralnih područja i njihov odlazak u druge gospodarske djelatnosti te neusklađenost između postojećih i potrebnih vještina. Ruralna tržišta rada karakterizira nedostatak visokokvalificiranih radnika s agronomskim znanjem, uz izrazito lošu dobnu strukturu radne snage. Integracija većeg broja mladih u poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti za sada je nedovoljna, iako se polako prepoznaje, zasad vlada ograničeni interes.

Vedrija, ali spora budućnost Prema ranijem dogovoru članica Europske unije iz srpnja 2020., za hrvatsku poljoprivredu će od 2021. do 2027. na raspolaganju biti približno 5 milijardi eura iz proračuna EU-a. Od toga približno 2,5 milijarde za izravna plaćanja te 2,1 milijarda eura za ruralni razvoj. Ovome iznosu treba dodati i oko 200 milijuna eura sredstava za oporavak ruralnog razvoja iz programa za Oporavak gospodarstva EU-a pogođenog posljedicama COVID krize te omotnice za vinarstvo (72,9 milijuna eura) i sredstva za pčelarstvo (13,4 milijuna eura). Najveći dio novca namijenjenog poljoprivredi dolazit će iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike, odnosno iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EAFG) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD). U 2021. i 2022. godini se predviđaju i znatnija sredstva iz Europskog fonda za oporavak i otpornost (NGEU). Hrvatskoj će sveukupno u idućih deset godina, a u najvećoj mjeri u prvih pet, biti na raspolaganju gotovo 30 milijardi eura iz europskih sredstava, odnosno 227 milijardi kuna. Udio sredstava za poljoprivredu u ukupnim sredstvima EU koja su namijenjena za Hrvatsku

Tablica. Godišnje alokacije za financiranje hrvatske poljoprivrede iz proračuna EU u razdoblju 2021. – 2027. u milijunima eura

Izvor: Nacrt Strategije poljoprivrede RH do 2030 godine „Više od farme“ str. 52.

u sljedećem višegodišnjem financijskom proračunu je 16,6 posto.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

NGEU treba pridonijeti da Hrvatska bude konkurentnija, ima povoljnije poslovno okruženje, više proizvodi i izvozi, bude privlačnija za ulaganja te da nositelji gospodarskog rasta budu privatni sektor te mala i srednja poduzeća. Jedna od pet komponenti Plana oporavka i otpornosti, u koju se usmjeravaju najznačajnija sredstava je gospodarstvo u kojem je kao jedna od komponenti navedena i poljoprivreda pod nazivom – jačanje lanca opskrbe hranom za što se usmjerava 988 milijuna kuna.

U NPOO na Gospodarstvo, kao najvažniju komponentu, planira se usmjeriti 54 posto svih sredstava, odnosno više od 26 milijardi kuna. Ta će se sredstva podijeliti na šest podkomponenti među kojima je i podkomponenta Jačanje

lanca opskrbe hranom za koju se planira usmjeriti 2,0% ukupnih sredstava NPOO za RH.

U planu je navedeno da je od posebnog interesa za Hrvatsku osigurati transformaciju poljoprivrede. NPOO je jedinstven jer utvrđuje kratkoročne (2-5 godina) investicijske potrebe i stoga je najbolji pokazatelj ’sljedećih koraka’ i prioriteta. Tako se za reforme i investicije unutar podkomponente „Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom“ daje prednost modernizaciji poljoprivrede. Najveći dio sredstava se usmjerava na uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno-tržišnog lanca u sektoru voća i povrća i to 616 milijuna kuna. Slijede investicije u unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju – 263 milijuna kuna, dok bi se na digitalnu transformaciju poljoprivrede potrošilo 77 milijuna kuna. Za unaprjeđenje sustava doniranja hrane namijenjeno je 32 milijuna kuna.

Niska vertikalna integracija opskrbnog lanca Promicanje održivih domaćih opskrbnih lanaca u sektoru voća i povrća u središtu je pozornosti Plana oporavka i otpornosti za područje poljoprivrede. Lanac opskrbe hranom u Hrvatskoj trenutačno ima vrlo nisku vertikalnu integraciju poljoprivrednih proizvođača, prerađivača, distributera i tržišta, tako da većina aktera ima kontrolu samo nad jednom fazom proizvodnje. Ulaganje u infrastrukturu (poput pogona za preradu ili skladištenje) ključno je za osnaživanje poljoprivrednika da zatvore proizvodne cikluse. Ova će mjera uključivati

investicijsku potporu za uspostavljanje odgovarajućih rashladnih komora, skladišnih prostora, pakiranje i označavanje proizvoda. Planom je predviđena izgradnja LDC za minimalno 26.000 tona skladišnih kapaciteta, minimalni prihvatljivi kapacitet je 3.000 tona do najviše 12.000 tona.

Važno je da će ta sredstva postati dostupna samo onim proizvođačima koji su povezani s organizacijom proizvođača koja će promovirati suradnju i razmjenu. Ovo je potencijalno obećavajuća mjera ali zahtijeva znatno veće napore svih dionika na udruživanju proizvođača voća i povrća. Taj proces i dalje je vrlo otežan, ne samo zbog upornog odbijanja proizvođača da se udružuju nego i zbog vrlo komplicirane, spore i tvrde administrativne podrške koju proizvođači moraju proći da bi realizirali priznavanje Proizvođačke organizacije, a onda i osigurali sredstva koja su nužna da bi proveli svoje poslovne planove. Ministarstvo poljoprivrede planira utrošiti sredstava za Uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, kako bi povezalo ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz Proizvođačke organizacije. Izgradnjom logističke infrastrukture kroz PO bi se trebalo potaknuti udruživanje, suradnju, razmjenu iskustava i znanja. Da bi to bilo izvedivo potrebno je napraviti daleko snažniji akcijski plan za pokretanje projekta za udruživanje poljoprivrednih proizvođača u PO. Sada samo postupak priznavanja PO, u okviru Ministarstva poljoprivrede traje nekoliko mjeseci pa i do godinu dana. Natječaj za odobravanja sredstava za rad PO iz Programa ruralnog razvoja nije bio raspisan duže od godinu dana, a na njega se prijavilo samo nekoliko PO koje imaju Poslovni plan koji može udovoljiti zahtjevima iz Natječaja. Sve to je za sada nedovoljno efikasno da bi ova mjera mogla dati željene rezultate.

Poljoprivredno zemljište ključni resurs Još jedan ključ za stvaranje održive poljoprivrede za sljedeću generaciju poljoprivrednika je prevladavanje glavne prepreke – pristupa zemljištu. Postupci komasacije i kontinuirano praćenje poljoprivrednog zemljišta preduvjet su za primjenu suvremene poljoprivredne proizvodnje, izgradnju infrastrukture za navodnjavanje, poboljšanje produktivnosti i konačno povećanje konkurentnosti. Za ovu namjenu je planirano 263 milijuna kuna kojom bi se provela komasacija na 18.000 ha poljoprivrednih površina. Planom je predviđeno i donošenje novog zakona o komasaciji. Komasacija je hrvatskoj poljoprivredi nužna i na to se upozorava već desetljećima. Sve EU zemlje pa i zemlje u okruženju kontinuirano provode komasaciju. Tijekom 2015. donesen je novi Zakon o komasaciji po kojem nije izvršen niti jedan pilot projekt koji je bio predviđen kako bi se utvrdilo na kakve će se prepreke naići u postupku i što u propisima treba mijenjati. Troškovi komasacijskih operacija su vrlo visoki i procjenjuju se na preko 1.500 eura po hektaru za provođenje prioritetnog plana. Komasacijom bi u RH bilo potrebno obuhvatiti gotovo 100.000 ha tako da ukupne troškove procjenjujemo na 150 milijuna eura ili 25 milijuna eura godišnje. S planiranim sredstvima i rokovima uz donošenje novog Zakona o komasaciji, učinak ovih sredstava će biti vrlo ograničen, a veliko je pitanje hoćemo li u zadanom razdoblju ovaj složeni projekt uopće biti u stanju pokrenuti.

Digitalna transformacija Za mjeru Digitalne transformacije poljoprivrede predviđena su sredstava u iznosu 77 milijuna kuna koja su uglavnom usmjerena prema javnom sektoru. Kao glavne aktivnosti se navode uspostavljanje Jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede, izrada Akcijskog plana digitalne transformacije javnih usluga poljoprivredne administracije, uspostavljenje platforme Pametna poljoprivreda: e-Savjetnik, sustav za centralno upravljanje komunikacijom te Nacionalni katalog poljoprivrednih edukacija, uspostavljanje javnog sustava sljedivosti poljoprivrednih proizvoda.

Jasno je da za poljoprivredu i proizvodnju te otklanjanje strukturnih nedostataka poljoprivrede, sredstva iz Programa oporavka i otpornosti neće biti odlučujuća i da su mala. Za većinu velikih operacija i ključan investicijski ciklus važna su sredstava EU iz fondova za poljoprivredu koji su vezani uz Zajedničku poljoprivrednu politiku. Sadašnja sredstava iz Plana oporavka, ako sve ostane kako je predloženo, doprinijeti će djelomičnom jačanju konkurentnosti naše poljoprivrede i proizvodnje hrane. No da bi se to ostvarilo potrebna je snažna podrška poljoprivredne administracije ali i drugih ministarstva te JLS/JRS kako bi se ovi vrlo složeni postupci mogli provesti u zadanim rokovima. Naime, puno puta do sada Hrvatska poljoprivreda je imala ambiciozne projekte i planove, ali je sve palo u realizaciji – ili smo se zapetljali u administrativne prepreke ili su sredstva uložena na krivi način, pa smo u konačnici ostali bez stvarnih rezultata.

Najbolje se to vidi ako se malo prouči Strategija navodnjavanja koja se provodi dugi niz godina i ne donosi rezultate iako je potrošeno već mnogo novca. Isto tako, što se tiče državne poljoprivredne zemlje i okrupnjavanja dovoljno je reći da smo donijeli 18 zakona, a niti jedna operacija nije dovršena. ST

Neka maske padnu – novi potrošač u fokusu poslovanja i istraživanja

Kako je ranije najavljeno, 27. kongres CROMAR-a (Hrvatske udruge za marketing) odražava se u Osijeku, 22. – 24. 9. 2021. Domaćin skupa je Ekonomski fakultet u Osijeku, a organizatori su, uz Fakultet, CROMAR i HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. Na skupu će biti prezentirano 27 radova iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske te se očekuje četrdesetak sudionika. Kongres sponzorira časopis Suvremena trgovina, a donira Erste & Steiermarkische banka.

S obzirom da se kongres održava svake dvije godine, zanimljivo je razmotriti i pratiti razvoj i fokus znanstvenog interesa u sferi marketinga. Ove godine i sama tema kongresa sugerira da živimo u neobičnim vremenima koja značajno utječu na tržište i potrošače. Stoga je logično da nekolicina radova analizira utjecaj pandemije Covid-19 na ponašanje potrošača, te aktivnosti pojedinih industrija, primjerice turizma, korištenje medija, kao i karakteristike javne komunikacije u ovom kontekstu.

Nadalje, kao i na prošlom kongresu održanom u Zagrebu 2019. godine, nastavlja se trend rasta istraživačkog interesa u području digitalnog marketinga u pojedinim industrijama, iz perspektive ponašanja potrošača kao i analize novih digitalnih tehnologija koje se primijenjuju u marketingu i njihova utjecaja na potrošače.

Nekolicina radova posvećena je marketingu usluga – obrazovnih, bankarskih, turističkih i drugih iz perspektive ponuđača i potrošača. Nadalje, i ove godine zastupljeno je nekoliko radova interdisciplinarne prirode koji povezuju marketing s drugim znanstvenim područjima – psihologijom, sociologijom, semantikom, održivim razvojem, financijama, poduzetništvom i drugima. Osim znanstvenog dijela kongresa, posebna pažnja posvećena je budućim marketingašima, gdje je povjerenstvo odabralo najboje studentske projekte, završne i diplomske radove koji će biti prezentirani na kongresu i nagrađeni posebnim priznanjem. Svi radovi bit će objavljeni u zborniku, a pet najboljih radova u Ekonomskom vjesiku, znanstvenom časopisu Ekonomskog fakulteta u Osijeku.