TEB-ov
Prilog namijenjen članovima uprave, menadžerima, ravnateljima i drugima
POSLOVNI info PRILOG ČASOPISU FIP 9/21
Poslovni subjekti vrste, broj i poslovanje u 2020.
R U J A N 2021.
Određivanje dnevnice za službeni put u inozemstvo Nepuno radno vrijeme
RAČUNOVODSTVO I POREZI za poduzetnike
Izašlo iz tiska: srpanj 2021. Opseg: 907 str. utori: mr. sc. Ida Dojčić, Dinko Lukač, A
mr. sc. Silvija Pretnar Abičić, Jasminka Rakijašić, Irena Slovinac, mr. sc. Mladen Štahan, dr. sc. Boris Tušek, Domagoj Zaloker, dr. sc. Katarina Žager
Na 907 stranica priručnik obuhvaća:
sadržaj knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga te postupak likvidature knjigovodstvenih isprava,
primjere knjiženja poslovnih događaja po razredima,
550,00 kn
skupinama konta i analitičkim kontima s uputama za primjenu HSFI-a i MSFI-a, upute za primjenu poreznih propisa s primjerima poreznih obračuna i knjiženja poreza na dohodak, PDV-a, poreza na dobit i drugih davanja, transakcije s povezanim osobama, obračunska plaćanja s primjerima i dr.
PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO Primjena Računskog plana s primjerima knjiženja Izašlo iz tiska: kolovoz 2021. Autori: Nikolina Bičanić, mr. sc. Ivana Jakir Bajo,
mr. sc. Ida Dojčić, Mladenka Karačić, Irena Slovinac Opseg: 548 stranica V. prošireno, izmijenjeno i dopunjeno izdanje priručnika koji obuhvaća: - primjere knjiženja poslovnih događaja po razredima, skupinama računa i osnovnim računima propisanog računskog plana s uputama za primjenu Pravilnika o proračunskom računovodstvu i
440,00 kn
-p ročišćeni tekst Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.
POSLOVNI info
SADRŽAJ
PRILOG ČASOPISU FIP 9/21
TEB savjetovanje poslovno
Impresum
Utemeljitelj i nakladnik: TEB Poslovno savjetovanje d.o.o. Zagreb, Trg žrtava fašizma 15/1 OIB: 99944170669 telefon: 385 (01) 46 11 211 telefaks: 385 (01) 46 11 411 Internet adresa: www.teb.hr e-mail: teb@teb.hr Direktor: mr. sc. Mladen Štahan Uredničko vijeće: dr. sc. Dragan Bolanča Ivica Maros mr. sc. Slavica Pezer Blečić Zdenka Pogarčić dr. sc. Katarina Žager Nakladnički savjet: mr. sc. Mladen Štahan mr. sc. Mirjana Paić Ćirić Nikolina Bičanić Domagoj Zaloker Ljubica Ðukanović Grafička urednica: Katja Dobrec Radić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sv. Ivan Zelina
TEB-ov Poslovni info izlazi mjesečno kao prilog časopisu “Financije, pravo i porezi”
Financije 2P oslovni subjekti - vrste, broj i poslovanje u 2020. mr. sc. Mladen Štahan Porezi 3U računavanje poreza plaćenog u inozemstvu mr. sc. Ida Dojčić 5U govorna kazna za kašnjenje u isporuci i obračun PDV-a Domagoj Zaloker, dipl. oec. 6O dređivanje dnevnica kod službenog puta u inozemstvo Jasminka Rakijašić, dipl. oec. 7N agrade učenicima na praksi - moraju li se isplatiti i koliko? mr. sc. Mirjana Paić Ćirić 8O porezivanje dohotka trenera Dinko Lukač, dipl. oec. 9M ožemo li naknadno smanjiti poreznu obvezu? Irena Slovinac, dipl. oec. Radno pravo 10 N epuno radno vrijeme prema Zakonu o radu Ljubica Ðukanović, mag. iur. Proračun 12 Š to čelnici proračuna/ proračunskih korisnika trebaju znati o proračunskom računovodstvu? Nikolina Bičanić, mag. oec. Javna nabava 14 N eznatne ("de minimis") izmjene ugovora o javnoj nabavi koje su dopuštene uvijek Vedran Jelinović, dipl. iur. Gospodarstvo 16 Pregled kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a mr. sc. Ivan Kelebuh
FINANCIJE PIŠE: MLADEN ŠTAHAN
Poslovni subjekti - vrste, broj i poslovanje u 2020.
P
oslovni subjekti u Republici Hrvatskoj su poduzetnici, čije podatke o broju i poslovanju prema klasifikaciji prikazanoj u zaglavlju tablica prikuplja, obrađuje i objavljuje Fina (www.fina.hr).
Tablica 1. P oslovni subjekti prema vrsti i broju, njihovi zbirni prihodi, rashodi i bruto dobit u 2020. godini u kunama Opis
Broj poduzetnika
Javno trgovačko društvo Komanditno društvo Gospodarsko interesno udruženje Dioničko društvo Društvo s ograničenom odgovornošću Jednostavno d.o.o. Trgovac pojedinac Ustanova Zadruga Druga osoba za koje je upis propisan zakonom Inozemni osnivač Ostali obveznici poreza na dobit Ukupno svi obveznici
Broj zaposlenih
Prosj. mj. neto plaća
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Bruto dobit
185
783
5.477
234.291.770
170.403.657
63.888.113
41
5.636
8.063
11.381.340.008
10.930.498.831
450.841.177
26
35
9.877
22.154.734
21.668.715
486.019
703
107.094
7.299
110.694.086.814
109.602.115.449
1.091.971.365
100.272
718.389
5.937
571.540.542.626
548.643.692.160
22.896.850.466
29.299
45.562
3.398
9.390.063.519
9.247.876.557
142.186.962
3
3
12.884
3.289.489
5.549.340
-2.259.851
1.575
23.588
6.318
12.293.967.377
11.613.226.599
680.740.778
904
2.010
4.561
1.701.882.233
1.676.895.017
24.987.216
5
4.754
6.511
1.407.541.214
1.540.808.818
-133.267.604
431
2.687
12.768
5.362.278.291
5.249.234.588
113.043.703
5.565
37.333
4.945
19.809.746.988
18.226.948.082
1.582.798.906
139.009
947.874
5.971 743.841.185.063
716.928.917.813
26.912.267.250
Izvor: Fina Tablica 2. Strukturni prikaz tablice 1. (u %) Struktura broja poduzetnika
Struktura broja radnika
Struktura ukupnog prihoda
Struktura ukupnih rashoda
Struktura bruto dobiti
Javno trgovačko društvo
0,13
0,08
0,03
0,02
0,24
Komanditno društvo
0,03
0,59
1,53
1,52
1,68
Gospodarsko interesno udruženje
0,02
0,00
0,00
0,00
0,00
0,5
11,30
14,88
15,29
4,06
Društvo s ograničenom odgovornošću
72,13
75,79
76,84
76,53
85,08
Jednostavno d.o.o.
21,08
4,81
1,26
1,29
0,53
Trgovac pojedinac
0,00
0,00
0,00
0,00
-0,01
Ustanova
1,13
2,49
1,65
1,62
2,53
Zadruga
0,65
0,21
0,23
0,23
0,09
Druga osoba za koje je upis propisan zakonom
0,00
0,50
0,19
0,21
-0,50
Inozemni osnivač
0,31
0,28
0,72
0,73
0,42
Ostali obveznici poreza na dobit
4,00
3,94
2,66
2,54
5,88
Zaokruženje
0,02
0,01
0,01
0,02
0,00
100,00
100,00
100,00
100,00
100,00
Opis
Dioničko društvo
Ukupno svi obveznici
2 rujan 2021.
POREZI POREZI Od ukupnog broja poslovnih subjekata d.o.o-i i j.d.o.o.-i su u 2020. činili čak 93%, a svi ostali bili su zastupljeni s manje od 7%. Prosječan broj radnika zaposlenih u d.d.ima bio je 152, u d.o.o.-ima oko 7, a u j.d.o.o.-ima 1,5. Najviše prosječne neto plaće isplaćivali su trgovci pojedinci i inozemni osnivači. Za njima slijede gospodarska interesna udruženja, komanditna društva, d.d.-i, itd. Ispodprosječne neto plaće (niže od 5.971 kn) isplaćivala su j.d.o.o.-i , javna trgovačka društva, zadruge i dr. Najniže prosječne neto plaće isplaćivali su j.d.o.o.-i . Bile su za 43% niže nego u d.o.o.-ima (čije su plaće bile tek malo niže od prosjeka), dok su d.d.-i isplaćivali 23% više plaće od d.o.o.-a i čak 215% više od j.d.o.o.-a. Iako je pandemija (i potres) u 2020. značajno poremetila ekonomsko-financijske tokove, svi pravni subjekti su (u ukupnosti) ostvarili dobit, osim trgovaca pojedinaca i drugih osoba koji su iskazali zbirni gubitak. Brojevi (u novcu iskazane veličine) i poslovni subjekati prema strukturi ponekad se i značajno razlikuju, u ovisnosti o promatranom elementu. Tako su d.d.-i , koji su u 2020. činili samo 0,5% ukupnog broja subjekata, zapošljavali 11,3% radnika i ostvarili 14,9% prihoda, te 4,1% ukupne bruto dobiti. A d.o.o-i, kojih je bilo čak 72,1% i koji su zapošljavali 75,8% radnika, ostvarili su 76,8% prihoda i 85,1% ukupne bruto dobiti. J.d.o.o.-i su sudjelovali s 21,1 % u ukupnom broju poslovnih subjekata, ali su zapošljavali samo 4,8% radnika i ostvarili tek 1,3% od ukupnih prihoda , te samo 0,5% od ukupne bruto dobiti. Dodajemo na kraju da se ovaj kratak prikaz zasniva na podacima o poslovnim subjektima prema vrstama u ukupnosti i nisu razmatrane različite djelatnosti među kojima postoje velike razlike. Također, nije prikazan utjecaj pandemije i ograničenja proizašlih iz mjera Stožera civilne zaštite, ali niti utjecaj naknada za očuvanje radnih mjesta i poreznih olakšica.
PIŠE: IDA DOJČIĆ
Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu M
ogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu jedan je od načina izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. U međunarodnoj poreznoj praksi prihvaćeno je načelo da se ostvarenu dobit ili dohodak ne može oporezivati dva ili više puta (u zemlji izvora i u zemlji rezidentnosti), pa se pitanje dvostrukog oporezivanja rješava zaključivanjem međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i propisima nacionalnog zakonodavstva.
U ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama, najčešće je ugovorena metoda običnog odbitka, što znači da se hrvatskom rezidentu uračunava porez plaćen u državi ugovornici (državi izvora), ali samo do visine poreza što bi ga platio da je ostvaren u RH. Zakon o porezu na dobit
propisuje (čl. 30.) da ako je porezni obveznik ostvario prihode ili dobit u inozemstvu (izravno ili putem poslovne jedinice) na koju je platio porez na dobit ili njemu istovrsni porez, plaćeni porez u inozemstvu može uračunati u tuzemni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarenu dobit ili prihode platio u tuzemstvu. Iznos poreza na dobit koji se može uračunati utvrđuje se tako da se na dobit ili prihode ostvarene u inozemstvu primijeni stopa za uračunavanje. Stopa za uračunavanje izračunava se tako da se stavi u odnos ukupna porezna obveza utvrđena prije dodatnih umanjenja porezne osnovice i ukupno ostvarena dobit samo iz tuzemnog poslovanja. Dodatna umanjenja jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja, propisani posebnim propisima. U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu. rujan 2021. 3
FINANCIJE POREZI U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu. Odredbom čl. 52. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05 – 1/21) je pojašnjeno da ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu. Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa. Iznos inozemnog poreza, koji se može uračunati u tuzemni porez, izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 18% ili 10%, ovisno o tome koju stopu porezni obveznik primjenjuje u poreznom razdoblju prema čl. 28. Zakona, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez. ! Obzirom da su u RH propisane dvije stope za oporeziva4 rujan 2021.
nje dobiti, stopa koju porezni obveznik primjenjuje (10% ili 18%), ovisno o visini iskazanog ukupnog prihoda razdoblja, je ujedno i stopa za uračunavanje inozemnog poreza. ! Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu iskazuje se na red. br. 54. PD obrasca.
Uračunavanje poreza na dobit SPJ-a Porezni obveznik koji u inozemstvu ima stalnu poslovnu jedinicu (SPJ) pri podnošenju Prijave poreza na dobit (PD obrasca) dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez. Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave. ! Poduzetnici koji obavljaju poduzetničku djelatnost u inozemstvu i na poreznoj prijavi su iskazali uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu dostavljaju dokaze o porezu plaćenom u inozemstvu i obračune koji su dostavljeni inozemnim poreznim vlastima.
Uračunavanje poreza na dobit KID-a Poreznom obvezniku čije je kontrolirano inozemno društvo (KID) platilo porez na dobit u inozemstvu, za dobit koja je temeljem čl. 30.b i čl. 30.c Zakona o porezu na dobit bila uključena u poreznu osnovicu, tako plaćeni porez uračunat će
se u tuzemni porez uzimajući u obzir dobit kontroliranog inozemnog društva koja je uključena u poreznu osnovicu u odnosnu na ukupnu dobit tog KID-a. Što se smatra kontroliranim inozemnim društvom i kada postoji obveza uključivanja dobiti KID-a u tuzemnu prijavu poreza na dobit detaljno je pojašnjeno u FIP-u br. 04/21.
Uračunavanje poreza na dobit po odbitku U slučaju kada tuzemni porezni obveznici (rezidenti RH) ostvaruju u inozemstvu određene prihode, koji po propisima zemlje isplatitelja podliježu oporezivanju porezom po odbitku (witholding tax), mogu temeljem potvrde ino-poreznog tijela tako plaćeni porez u inozemstvu uračunati u tuzemni porez, na red. br. 54. PD obrasca. Porez u inozemstvu može biti ustegnut po stopi koju predviđa propis države isplatitelja ili po stopi koju predviđa međudržavni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa, ako su prihodi ili dobit na koju je plaćen porez u inozemstvu uključeni u poreznu osnovicu. Obzirom da se prihodi od dividendi i udjela u dobiti mogu izuzeti iz porezne osnovice, umanjenjem na red. br. 27. PD obrasca, tuzemni obveznik poreza na dobit ne može uračunati plaćeni porez po odbitku na isplaćenu dividendu ili udjele u inozemnom trgovačkom društvu, jer prihod na koji je plaćen porez po odbitku nije uključen u osnovicu poreza na dobit.
POREZI POREZI PIŠE: DOMAGOJ ZALOKER
Ugovorna kazna za kašnjenje u isporuci i obračun PDV-a U
praksi se često događa da isporučitelji (npr. izvođači građevinskih radova) kasne sa svojim isporukama prema primateljima isporuke odnosno naručiteljima pa posljedično tome dolazi do situacija u kojima primatelji isporuka (naručitelji) isporučiteljima zaračunavaju ugovorne kazne. U tom smislu, postavljaju se pitanja u svezi oporezivanja takvih naknada PDV-om, kao i obvezi izdavanja računa u takvim slučajevima. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 – 138/20) propisano je da se predmetom oporezivanja PDV-om smatraju isporuke dobara i usluga koje uz naknadu u tuzemstvu obavljaju porezni obveznici koji djeluju kao takvi (čl. 4. Zakona o PDV-u). Što se sve smatra isporukom dobara i usluga koje su predmet oporezivanja PDV-om propisano je čl. 7. i 8. Zakona o PDV-u. Prema odredbama čl. 25. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 – 73/21), isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Za procjenu radi li se o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara
za štetu i da je dužan određenim odštete, napominjemo da Zakon isporukama tu štetu otkloniti. o PDV-u (čl. 78.) propisuje da su porezni obveznici dužni ispostaUgovorne kazne za viti račun za isporuke dobara i kašnjenje u isporuci dobara usluga koje su obavili drugim ili usluga nisu predmet poreznim obveznicima ili pravnim osobama koje nisu porezni oporezivanja PDV-om, obveznici. Takvi računi moraju ne prijavljuju se u prijavi sadržavati sve obvezne podatke PDV-a i porezni obveznik za iz čl. 79. Zakona o PDV-u. Uz zadovoljavanje gore navenjihovo zaračunavanje nije denih uvjeta iz čl. 25. Pravilnika obvezan ispostaviti račun o PDV-u, u slučajevima zaračuprema Zakonu o PDV-u. navanja ugovornih kazni isporučiteljima dobara i usluga radi njihovog kašnjenja u obavljanju tih isporuka, ne radi se o naknadama za obavljene isporuke dobara i usluga, nego o naknadama štete (odštetama) koje nisu predmet oporezivanja PDV-om. Prema tome, mišljenja smo da u takvim slučajevima porezni obveUvažavajući naprijed navedeno, znici nisu dužni ispostavit račun u situacijama kada su primatelji iz čl. 78. i 79. Zakona o PDV-u. Neovisno o tome, praksa poisporuka (npr. naručitelji građevinskih radova) oštećeni jer im kazuje da se porezni obveznici ugovorene isporuke nisu obavlje- često odlučuju ispostavljati rane na vrijeme i kada su im isporu- čune za naknade šteta (odštete) čitelji (npr. izvođači građevinskih iz čl. 25. Pravilnika o PDV-u. U radova) dužni kao obeštećenje tom smislu, preporuka je da se isplatiti ugovornu kaznu, takve na takve račune, uz sve ostale naknade se u smislu odredbi čl. elemente, navede i napomena da 25. Pravilnika o PDV-u smatraju predmetna naknada nije predmet odštetom odnosno naknadama oporezivanja PDV-om prema čl. koje nisu predmet oporezivanja 25. Pravilnika o PDV-u. Podsjećamo da su sa stanovišta PDV-om. U tom smislu, takve naknade ne prijavljuju se u prijavi učinaka ugovora ugovorne kazne propisane čl. 350. – 356. Zakona PDV-a (obrazac PDV). Što se tiče obveze izdavanja ra- o obveznim odnosima (Nar. nov., čuna za ugovorne kazne, odnosno br. 35/05 – 29/18). rujan 2021. 5
FINANCIJE POREZI PIŠE: JASMINKA RAKIJAŠIĆ
Određivanje dnevnica kod službenog puta u inozemstvo
K
od službenih putovanja koja uključuju i inozemstvo, javljaju se pitanja vezana za utvrđivanje broja inozemnih dnevnica kao i dnevnica koje se odnose na dio puta u tuzemstvu. Također, kada se putuje kroz više zemalja, postavljaju se pitanja za koju državu se obračunavaju dnevnice u tom slučaju. Službenim putovanjem u inozemstvo smatra se službeno putovanje do 30 dana neprekidno iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno, te putovanje iz jedne strane države u drugu i iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države (čl. 7. st. 14. Pravilnika o porezu na dohodak1).
Obračun inozemnih i/ili tuzemnih dnevnica Kada je osoba upućena na službeni put u inozemstvo, ukupno vrijeme trajanja službenog puta uključuje i dio službenog puta u tuzemstvu, te će se pravo na broj dnevnica utvrđivati ovisno o trajanju ukupnog službenog puta. Pritom, propisano je da se prvo utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu, uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu (čl. 7. st. 20. Pravilnika). Ako je osoba ukupno na putovanju provela više od osam odnosno 12 sati, Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17 – 1/21; u nastavku: Pravilnik)
1
6 rujan 2021.
a u inozemstvu manje od osam sati, tada se isplaćuje pripadajuća tuzemna dnevnica, uzimajući u obzir ukupan broj sati provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu (čl. 7. st. 20. Pravilnika). Navedeno znači da se od ukupnog broja sati provedenih na službenom putu, prvo utvrđuju sati za koje se ostvaruje pravo na inozemnu dnevnicu, a od preostalih sati se utvrđuje pravo na tuzemnu dnevnicu. To nadalje znači i da se preostali sati službenog puta u inozemstvu mogu dodati satima provedenim u tuzemstvu, dok suprotno nije dopušteno. Odnosno, pravo na inozemnu dnevnicu utvrđuje se samo prema broju sati provedenih u inozemstvu. Stoga je za pola inozemne dnevnice potrebno da je u inozemstvu provedeno više od 8 sati, dok je za jednu inozemnu dnevnicu potrebno više od 12 sati provedenih u inozemstvu. Odnosno, sugeriramo da se kod obračuna dnevnica uvijek prvo utvrdi pravo na ukupni broj dnevnica temeljem ukupnog trajanja službenog puta. Nakon toga se utvrđuje pravo na inozemne dnevnice prema broju sati provedenim u inozemstvu, a od preostalih sati se utvrđuju tuzemne dnevnice. Na taj način ostvaruje se i kontrola broja obračunatih dnevnica, jer u pojedinim slučajevima ako se dnevnice utvrđuju zasebno prema broju sati provedenih u tuzemstvu i u inozemstvu, može doći
do pogrešno utvrđenog broja inozemnih ili tuzemnih dnevnica.
Proputovanje kroz više država Na službeni put osoba se najčešće upućuje u jednu stranu državu, te će se za ukupne sate putovanja u inozemstvu stoga i obračunavati dnevnica za tu državu, i to neovisno o tome što se do države odredišta putovalo kroz jednu ili više drugih zemalja. Iznimka je jedino slučaj kada se u nekoj od drugih država osoba zadržala duže od 12 sati, u kom slučaju se obračunava dnevnica za tu državu. Naime, tek za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stranoj državi kraće od 12 sati, obračunava se u vrijeme provedeno u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sati (čl. 7. st. 18. Pravilnika).
POREZI POREZI PIŠE: MIRJANA PAIĆ ĆIRIĆ
Nagrade učenicima na praksi moraju li se isplatiti i koliko? N
ačin organizacije praktične nastave i vježbi u strukovnim školama propisan je Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama1 dok su minimalni uvjeti za ugovore o naukovanju kod obrtnika i pravnih osoba propisani Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju2. Navedenim je pravilnicima, pored ostalog, propisana obveza isplate minimalne nagrade učenicima na praksi, a poreznim je propisima propisan iznos koji isplatitelji mogu isplatiti neoporezivo. Pravilnikom o nastavi u strukovnim školama propisana je i obveza sklapanja Ugovora o provedbi praktične nastave koji, pored ostalih elemenata, sadrži i visinu minimalne nagrade polazniku sukladno provedenom vremenu na ostvarivanju praktičnog dijela kurikuluma kod poslodavca. I Pravilnikom o naukovanju je propisan Ugovor o naukovanju kojim je, kao jedan od obveznih elemenata, propisana minimalna naknada koja se mora isplatiti učeniku tijekom naukovanja.
Minimalna nagrada
o naukovanju, propisan je istovjetan minimalni iznos koji je poslodavac obvezan isplatiti učenicima praktične nastave, i to u: ▶p rvoj godini - 10%, ▶d rugoj godini - 20%, ▶o stalim godinama - 25% prosječne neto plaće ostvarene u prethodnoj godini u gospodarstvu Republike Hrvatske, a isplaćuje se za ostvarene sate praktične nastave. Prosječna neto plaća u gospodarstvu RH za 2020. iznosila je 6.724,00 kn te se, temeljem navedenoga iznosa, minimalne nagrade utvrđuju kako slijedi: ▶u prvoj godini - 672,40 kn, ▶ u drugoj godini - 1.344,80 kn ▶ u ostalim godinama - 1.681,00 kn. Dakle, poslodavac je obvezan učeniku isplatiti navedene iznose za cijeli mjesec rada odnosno razmjerni dio prema stvarno odrađenim satima rada. Međutim, poslodavac može svojom odlukom ili nekim drugim izvorom radnoga prava utvrditi i drugačiji, veći iznos.
Ugovorom o provedbi prakNeoporezivi i oporezivi tične nastave, kao i Ugovorom
iznos nagrade
Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (Nar. nov., br. 140/09 i 130/20; u nastavku: Pravilnik o nastavi u strukovnim školama) 2 Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju (Nar. nov., br. 107/20; u nastavku: Pravilnik o naukovanju) 1
Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa, smatraju se primi-
cima na koje se ne plaća porez na dohodak. Mjesečni neoporezivi iznos nagrade propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak, u iznosu do 1.750,00 kn mjesečno. Nagrada isplaćena iznad propisanog neoporezivog iznosa smatra se drugim dohotkom te se na razliku iznad 1.750,00 kn plaća porez na dohodak po stopi od 20% i propisani prirez porezu. Za razliku od poreznog propisa kojim je propisan najviši iznos neoporezive nagrade, Zakonom o doprinosima je propisano oslobođenje od plaćanja doprinosa na navedene nagrade, bez obzira na isplaćeni iznos. To se oslobođenje odnosi i na isplate nagrade redovitim studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (za nagrade studentima za vrijeme praktičnog rada nije propisan neoporezivi iznos te su u cijelosti oporezive porezom na dohodak). Podsjećamo da je isplatitelj obvezan za isplaćenu neoporezivu nagradu podnijeti Obrazac JOPPD s tim da se pod 15.1. na str. B unosi oznaka 13. Obrazac JOPPD se podnosi na dan isplate, a najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu. rujan 2021. 7
FINANCIJE POREZI PIŠE: DINKO LUKAČ
Oporezivanje dohotka trenera F
izičke osobe u sustavu sporta jesu sportaši, treneri, menadžeri i osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski delegat i sportski povjerenik). Trener1 je osoba koja programira i provodi sportsku pripremu, sportsku rekreaciju i sportsku obuku. Po propisima o dohotku, sportski treneri se smatraju drugim osobama u sportu tj. osobama koje sudjeluju u sustavu natjecanja i sportskim priredbama, uz sportske suce, delegate, povjerenike te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima. Djelatnost trenera u Republici Hrvatskoj (RH) može obavljati fizička osoba iz RH (rezident) te fizička osoba iz inozemstva (nerezident).
Utvrđivanje dohotka trenera Primici drugih osoba u sportu, pa i trenera, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da primitak od djelatnosti ne ostvaruje u radnom odnosu s poslodavcem (tada se smatra primitkom od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada) ili da se ne radi o primicima od djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti temeljem poslovnih knjiga. Bitno je znati da druge osobe u sportu nemaju mogućnost izbora oporezivanja dohotka, za razliku od sportaša koji mogu izabrati način oporezivanja 1
Zakon o sportu (Nar. nov., br. 71/06 – 77/20)
8 rujan 2021.
dohotka (ili kao drugi dohodak ili temeljem poslovnih knjiga). Ukoliko trener obavlja djelatnost i osigura se na obvezna osiguranja po toj djelatnosti, to bi značilo da trener svoj dohodak mora utvrđivati po pravilima za samostalnu djelatnost tj. temeljem poslovnih knjiga, a ne po pravilima za drugi dohodak. Ako je trener pak osiguran temeljem radnog odnosa, a ne temeljem te svoje samostalne djelatnosti, tada se ta njegova samostalna djelatnost smatra drugom djelatnošću i od iste bi dohodak utvrđivao putem poslovnih knjiga. Ako pak trener sklopi ugovor o radu sa sportskim klubom tada mu sportski klub utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.
Oporezivanje drugog dohotka trenera Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 20% bez priznavanja osobnog odbitka. Navedeni predujam obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj u RH (npr. sportski klub) prilikom svake isplate i istodobno s isplatom treneru rezidentu. Pri utvrđivanju drugog dohotka kao izdaci mogu se priznati uplaćeni doprinosi iz primitka (7,5% za mirovinsko osiguranje (MO) I. stup i 2,5% za MO II. stup) temeljem djelatnosti trenera koji nije osiguran po toj osnovi. Prilikom isplate drugog dohotka isplatitelj je u obvezi obračunati i uplatiti i doprinos za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 7,5%. Isplatitelj će utvrđeni neto dohodak isplatiti
treneru na njegov žiro račun. O obračunu javnih davanja i isplati neto iznosa isplatitelj će podnijeti JOPPD obrazac na dan isplate ili najkasnije sljedeći dan, s tim da će na B strani navedenog obrasca popuniti sva polja te u polju 6.1. upisati iz Priloga 2 šifru 4002 (osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg postoji obveza doprinosa), a u polju 6.2. upisati iz Priloga 3 šifru 4030 (ostali nenavedeni primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak).
Oporezivanje samostalne djelatnosti trenera Po poreznim propisima samostalna djelatnost trenera spada u djelatnost slobodnog zanimanja. Potonjom se smatra profesionalna djelatnost fizičke osobe koja je po toj osnovi obvezno osigurana prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnost fizičke osobe kojoj je to osnovna djelatnost i koja je po toj osnovi upisana u registar poreznih obveznika. Osobe koje obavljaju navedenu djelatnost ne mogu dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu već moraju dohodak utvrđivati temeljem poslovnih knjiga kao razliku primitaka i izdataka. Po proteku godine, npr. 2021., trener podnosi godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH do 28.2.2022., te mu se utvrđeni dohodak oporezuje po stopi od 20% do 360.000,00 kn odnosno po stopi od 30% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kn.
POREZI POREZI PIŠE: IRENA SLOVINAC
Možemo li naknadno smanjiti poreznu obvezu? U
praksi se kupcima odobravaju naknadni popusti (cassa sconta, rabati i sl.), dolazi do nemogućnosti naplate potraživanja od kupca, povrata robe od strane kupca ili pogrešno iskazanog PDV-a u računu. U navedenim slučajevima porezni obveznici žele umanjiti PDV koji su obračunali u računu za isporučena dobra odnosno obavljene usluge. Naknadno smanjenje porezne osnovice odnosno porezne obveze moguće je samo na način odnosno pod uvjetima propisanim čl. 33. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13 – 138/20; u nastavku: Zakon o PDV-u) i čl. 43., 139. i 160. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13 – 73/21; u nastavku: Pravilnik o PDV-u).
pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako je isporuka obavljena poreznom obvezniku koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, porezna osnovica odnosno porezna obveza može se smanjiti samo ako primatelj dobra odnosno usluga pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a sukladno odredbama čl. 67. ili čl. 68. Zakona o PDV-u. Naknadni popusti umanjuju
može umanjiti poreznu osnovicu odnosno poreznu obvezu zbog različitih vrsta popusta ako primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene.
Kod isporuke krajnjem potrošaču U slučaju isporuke krajnjem potrošaču porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni ob-
Izjava o odbitku pretporeza
poreznu osnovicu samo ako su veznik koji je obavio isporuku dani u izravnom međusobnom krajnjem potrošaču ima dokaz o Porezni obveznik koji je is- odnosu isporučitelja i primatelja. povratu dijela prodajne cijene. poručio dobra ili obavio uslugu Kod isporuke poreznom Ispravak zbog pogrešno drugom poreznom obvezniku iskazanog PDV-a može temeljem naknadno odo- obvezniku koji nema brenog popusta kupcu ili zbog pravo odbitka pretporeza U slučaju pogrešno iskazanog Porezni obveznik koji je is- PDV-a u računu za isporučena nemogućnosti naplate ispraviti iznos PDV-a ako porezni obve- poručio dobra ili obavio uslugu dobra i obavljene usluge porezni znik kome su isporučena dobra ili poreznom obvezniku koji nema obveznik može ispraviti obračuobavljene usluge ispravi odbitak pravo na odbitak pretporeza nani PDV ako primatelj po rujan 2021. 9
FINANCIJE POREZI tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza pod uvjetom da izdavatelj računa o ispravku računa pisanim putem obavijestiti primatelja računa. Izdavatelju računa u elektroničkom obliku mora biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku, a izdavatelju računa na papiru mora biti vraćen izvornik računa. Vraćeni račun u kojemu je PDV bio pogrešno iskazan izdavatelj mora pohraniti u svoju dokumentaciju i u knjigovodstvu proknjižiti ispravak PDV-a. Ako je primatelj računa prije ispravka računa već odbio pretporez, ispravak PDV-a može se provesti samo ako porezni obveznik kome je obavljena isporuka ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako je račun izdan poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču obveza obračuna PDV-a može se ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen kupcu, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Ako izdavatelj računa utvrdi pogrešku na izdanom računu u vezi s više iskazanim PDV-om nakon roka za podnošenje prijave PDV-a, pogrešno utvrđenu obvezu PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je primio pisanu obavijest primatelja računa o ispravku odbitka pretporeza. 10 rujan 2021.
Nepuno radno vrij PIŠE: LJUBICA ÐUKANOVIĆ
N
epuno radno vrijeme propisano je čl. 62. Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/14, 127/17 i 98/19; u nastavku: ZR) kao svako radno vrijeme kraće od propisanog punog radnog koje može biti od jednog sata do najviše 39 sati tjedno. Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu može sklopiti ugovore o radu s više poslodavaca do ukupno četrdeset sati tjedno i ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno. Ako radnik ima sklopljene ugovore o radu s dva i više poslodavaca na ukupno puno radno vrijeme od četrdeset sati tjedno, kao i radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na puno radno vrijeme kod jednog poslodavca, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje (ugovor o dopunskom radu), samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. ZR ne ograničava slobodu radnika i poslodavca da sklapaju ugovore o radu na nepuno radno vrijeme vodeći se osobnim potrebama tako da se nepuno radno vrijeme može odrediti na način da radnik svaki dan radi isti broj sati ili drugi broj sati. Nije
ograničena niti donja granica odnosno najmanje trajanje nepunog radnog vremena, tako da donja granica može biti jedan sat tjedno ali ni u kom slučaju se ne može sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme s dva ili više poslodavaca na vrijeme duže od punog radnog vremena. Poslodavac je obvezan radniku koji radi s nepunim radnim vremenom osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove. Radnik je obvezan prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem odnosno s drugim poslodavcima. Zakonska zabrana utakmice odnosi se i na radnike s nepunim radnim vremenom tako da je za zaposlenje kod drugog poslodavca nužna prethodna suglasnost poslodavca kod koga je radnik već u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom. Suglasnost je potrebna samo ako su poslovi koje radnik obavlja kod drugog poslodavca iz djelatnosti prvog poslodavca kod koga već radi u nepunom radnom vremenu.
RADNO PRAVO POREZI
jeme prema Zakonu o radu Radnik može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad ako radi u: ▶n epunom radnom vremenu kod više poslodavaca i ▶n ejednakom rasporedu radnog vremena iz čl. 66. i 67. ZR-a, osim u slučaju više sile (čl. 65. st. 6. i čl. 68. st.2. ZR-a). Sklapanjem ugovora o radu s nepunim radnim vremenom dobro je u samom ugovoru to utvrditi kao i vrijeme trajanja tog rada jer u pravilu kod ni jednog poslodavca nije određeno kada se sklapaju ugovori o radu na nepuno radno vrijeme i u kom trajanju
već to ovisi o opsegu posla. Važan uglavak ugovora o radu u nepunom radnom vremenu odnosi se na ugovaranje plaće, dodataka na plaću i materijalnih prava koji se mogu ugovoriti u određenom iznosu. Ako se u ugovoru o radu stranke pozivaju samo na primjenu kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu a
ne ugovore plaću, tada će radnik ostvariti plaću razmjerno vremenu na koje je sklopio ugovor o radu (čl. 62. st. 6. ZR-a). Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine. Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada, poslodavac
je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine. Naknada plaće koju ostvaruje radnik koji radi u nepunom
radnom vremenu u slučajevima određenim zakonom, određuje se u odnosu na ostvarenu plaću, za sate odnosno za dane koje bi radio u nepunom radnom vremenu da ne koristi neko od prava osnovom kojega ostvaruje pravo na naknadu plaće (godišnji odmor, rodiljni dopust, bolovanje). Određena prava ZR veže uz samu činjenicu zaposlenja, neovisno da li radnik radi u punom ili nepunom radnom vremenu. Tako dnevni odmor (čl. 74. Zra), tjedni odmor (čl.75. ZR-a), trajanje godišnjeg odmora (čl. 77. ZR-a) i plaćenog dopusta (čl. 86. ZR-a), radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu. Stanku u trajanju od 30 minuta tijekom dnevnog rada ostvaruju samo radnici koji rade u nepunom radnom vremenu uz uvjet da u nepunom radnom vremenu dnevno rade u trajanju od najmanje šest sati (čl. 73. st. 1. ZR-a), a maloljetni radnik u trajanju od najmanje četiri i pol sata dnevno (čl. 73. st. 2. ZR-a). Obveza radnika koji radi u nepunom radnom vremenu je da obavijesti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima. Za kršenje ove obveze ZR nije propisao prekršajne mjere već je ostavio na volju poslodavcu da procijeni utjecaj tog kršenja na ugovor o radu. rujan 2021. 11
FINANCIJE PRORAČUN PIŠE: NIKOLINA BIČANIĆ
Što čelnici proračuna/proračun korisnika trebaju znati o prora računovodstvu?
U
TEB-ovom Poslovnom infu 7/20171 pisali smo o odgovornosti čelnika proračuna/proračunskog korisnika za proračunsko računovodstvo. Naime, člankom 101. Zakona o proračunu2 propisano je da je odgovorna osoba JLP(R)S-a i proračunskog korisnika (a to je čelnik) odgovorna za ustroj te za zakonito i pravilno vođenje proračunskog računovodstva, a za nepridržavanje određenih odredbi kojima je uređeno proračunsko računovodstvo, propisane su i novčane kazne za prekršaje, kako za pravnu, tako i za odgovornu osobu.
Prijenos ovlasti Prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (čl. 11.), odgovorna osoba institucije treba uspostaviti kontrolno okruženje (kao jednu od komponenti sustava unutarnjih kontrola) kojim, između ostaloga, treba osigurati poštivanje etičkih načela ponašanja zaposlenika, jasnu misiju, viziju i poslovne Dostupno i na sljedećoj poveznici: https://www.teb.hr/novosti/2017/za-racunovodstvo-proracunaproracunskog-korisnika-odgovoran-je-celnik-neke-prekrsajne-odredbe/ (pristupljeno 4.8.2021.) 2 Nar. nov., br. 87/08 - 15/15; u nastavku ponegdje: Zakon ili ZOP 1
12 rujan 2021.
ciljeve, odgovarajući stil upravljanja i rukovođenja, unutarnje organizacijsko ustrojstvo, uključujući dodjelu ovlasti i odgovornosti za ostvarivanje poslovnih ciljeva te uspostavu odgovarajuće linije izvještavanja, upravljanje ljudskim resursima i kompetentnost zaposlenika. Jasno, prenošenjem ovlasti prenosi se i odgovornost, no time se ne isključuje odgovornost čelnika. S obzirom na navedeno, u nastavku se daje sažet prikaz odredbi iz propisa koje bi svaki
Podaci evidentirani u poslovnim knjigama temelj su za sastavljanje financijskih izvještaja proračuna/ proračunskih korisnika te izvještaja o izvršenju. knjigama (u proračunskom računovodstvu) te izvještavanju. Prema ZOP-u proračunske klasifikacije su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja odnosno po: ▶ organizacijskoj, ▶ ekonomskoj, ▶ funkcijskoj, ▶ lokacijskoj, ▶ programskoj klasifikaciji te ▶ klasifikaciji izvora financiranja.
Ekonomska klasifikacija
čelnik proračuna/proračunskog korisnika trebao poznavati radi ▶ z a prihode znači njihovo praćenje po prirodnim vrstama razumijevanja proračunskog računovodstva odnosno podataka (odakle su proizašli – primjekoji se osiguravaju proračunskim rice, od poreza, od pomoći, računovodstvom. donacija, od imovine itd.), a ▶ r ashoda prema namjenama Proračunske klasifikacije za koja su sredstva utrošena Proračunske klasifikacije ob(primjerice, rashodi za zapovezne su za primjenu kod izrade slene, materijalni rashodi, dane planskih akata, prilikom izvršapomoći, subvencije, kapitalne vanja, evidentiranja u poslovnim pomoći itd.).
PRORAČUN POREZI
nskih ačunskom Računovodstvo i financijsko izvještavanje Temeljni računovodstveni pojmovi, obvezne poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i financijsko izvještavanje pojašnjavaju se u tabličnom prikazu koji slijedi.
Drugi propisi S obzirom da se u poslovnim knjigama moraju evidentiraju sve transakcije i poslovni događaji koji se odnose na JLP(R) S/proračunskog korisnika, za ispravan nastanak samog poslovnog događaja i ispravno sastavljanje knjigovodstvene isprave koja je temelj za unos poslovne promjene u poslovne knjige bitno je poznavanje svih propisa koji se odnose na konkretnu poslovnu promjenu odnosno transakciju, a ne samo navedenih – temeljnih propisa koji uređuju proračunsko računovodstvo. To su porezni propisi, propisi o radnom zakonodavstvu, ovrsi, javnoj nabavi, obveznim odnosima, poslovanju trgovačkih društava i neprofitnih organizacija itd. Također, važno je istaknuti da za svakog JLP(R) S/proračunskog korisnika postoji obveza posebnog praćenja stvaranja ugovornih obveza i njihovog financijskog učinka neovisno o poslovnim knjigama proračunskog računovodstva te da
Temeljni računovodstveni pojmovi
Imovina – jesu resursi koje kontrolira proračun/proračunski korisnici kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Iskazuje se po trošku nabave ili po procijenjenoj vrijednosti (kada nema troška nabave ili nije poznat). Obveze su neizmirena dugovanja proračuna/proračunskih korisnika proizašla iz prošlih događaja, za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Vlastiti izvori su razlika između imovine i obveza. Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom izvještajnog razdoblja u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata. Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine ili povećanja obveza. Dakle, prihodi se priznaju po „novčanom“ načelu – kada su sredstva „raspoloživa“ (naplaćena), a rashodi po načelu „nastanka događaja“ što znači u trenutku nastanka obveze (isporuke), a ne u trenutku izmirenja obveze.
Poslovne knjige
Prema ZOP-u i Pravilniku1, obvezne poslovne knjige proračunskog računovodstva jesu dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
Knjigovodstvene isprave
Knjigovodstvena isprava je pisani ili memorirani elektronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni. Knjiženje i evidentiranje u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama. Zakonski predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi ili memoriranom šifrom ovlaštenja za transakciju jamči da je isprava istinita i da realno prikazuje poslovnu promjenu odnosno transakciju.
Financijski izvještaji
Na temelju podataka iz poslovnih knjiga sastavljaju se financijski izvještaji. Nakon sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, poslovne knjige se zaključuju. Zaključna stanja imovine, obveza i vlastitih izvora iz poslovnih knjiga jedne proračunske godine prenose se kao početna stanja u poslovne knjige sljedeće proračunske godine (načelo bilančne povezanosti). Godišnji financijski izvještaji javno se objavljuju na internetskim stranicama proračuna/proračunskih korisnika.
Vrste financijskih izvještaja i obveza konsolidacije
Pravilnikom o izvještavanju2 propisani su rokovi i vrste financijskih izvještaja za proračune/proračunske korisnike tijekom i na kraju proračunske godine. Financijski izvještaji proračunskog računovodstva sastavljaju se na sljedećim obrascima: › Bilanca na Obrascu: BIL, › Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS, › Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji na Obrascu: RAS-funkcijski, › Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza na Obrascu: P-VRIO te › Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE. Uz navedene izvještaje na obrascima sastavljaju se i Bilješke. Razdjeli državnog proračuna te JLP(R)S-i imaju obvezu konsolidacije financijskih izvještaja za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti, za polugodišnje i godišnje razdoblje.
Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14 – 108/20) 2 Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 124/14 – 108/20) 1
se unutar svake institucije mora osigurati da organizacijska jedinica odnosno osoba zadužena za financijsko-računovodstvene poslove ima (pravovremeni) uvid u sve sklopljene ugovore iz kojih proizlaze financijski učinci.
Fiskalna odgovornost
Napominjemo da svaki čelnik proračuna/proračunskog korisnika kroz godišnju izjavu o fiskalnoj odgovornosti potvrđuje zakonito poslovanje i u dijelu koje se odnosi na proračunsko računovodstvo. rujan 2021. 13
JAVNA NABAVA PIŠE: VEDRAN JELINOVIĆ
Neznatne ("de minimis") nabavi koje su dopuštene U
njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. vrijednost izmjene manja je od europskih pragova iz čl. 13. ZJN 2016, 2. vrijednost izmjene manja je od 10% prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga, odnosno manja je od 15% prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi radova i 3. izmjena ne mijenja cjelokupnu prirodu ugovora. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, navedeno 10 i 15 %-tno ograničenje vrijednosti procjenjuje se na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena. Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene. Uz zadovoljenje vrijednosnih uvjeta iz toč. 1. i 2., izmjena ne smije uzrokovati promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabaviti Uvjeti za sklapanje nečim različitim ili temeljnom izmjena sukladno promjenom vrste nabave, jer čl. 320. ZJN 2016 se u takvim slučajevima može Naručitelj smije izmijeniti pretpostaviti mogući utjecaj ugovor o javnoj nabavi tijekom na rezultate. Tako, primjerice, govor o javnoj nabavi može se izmijeniti tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u skladu s odredbama članaka 315. – 320. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16; u nastavku: ZJN 2016). U lipanjskom broju časopisa iz 2021. pisali smo o izmjenama sukladno čl. 316. i 317., koje se moraju objaviti u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH. U ovome broju pojašnjavamo izmjene ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma koje su dozvoljene bez obveze objavljivanja u EOJN RH, kao i bez obveze provjeravanja je li izmjena možda značajna u smislu čl. 321. ZJN 2016. Kako je to i pojašnjeno u uvodnoj toč. 107 Direktive 2014/24/EU, izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne izmjene vrijednosti ugovora trebale bi do određene razine uvijek biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S tim ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost predviđeni su „de minimis” pragovi ispod kojih nije potrebno provoditi novi postupak nabave. Ti pragovi preneseni su u čl. 320. ZJN 2016.
14 rujan 2021.
ukupno povećanje cijene radova ili robe od 5%, a koje se sastoji od 40% novih radova odnosno robe i odustajanja od 35% ranije ugovorenih radova odnosno robe može predstavljati značajnu izmjenu neovisno od toga što se radi o neznatnom povećanju vrijednosti osnovnog ugovora, jer nije zadovoljen kriterij iz navedene toč. 3. S druge strane, ako su zadovoljena sva tri uvjeta, tada bez obzira o razlogu takve izmjene (pa čak i ako je razlog kakav previd, nedosljednost ili greška u inicijalnom postupku), nema zakonske zaprjeke za izmjenom ugovora. Pritom, naručitelj ne mora ni provjeravati je li izmjena značajna u smislu čl. 321. ZJN 2016 (npr. ne mora provjeravati bi li ta izmjena dovela do odabira drugačije ponude da je bila dio prvotnog postupka nabave).
Primjer u kojem naručitelj razmatra izmjene dva postojeća ugovora o javnoj nabavi Prvi ugovor tiče se nabave hrane u školi. Vrijednost prvotnog ugovora je 3.200.000 KN, a vrijednost promatrane izmjene u vidu dodatnih količina je 300.000 KN. Ova izmjena bila bi dozvoljena jer je
JAVNA NABAVA
izmjene ugovora o javnoj uvijek vrijednost izmjene manja od obliku važi i za sve kasnije ugovora i identitet ugovornih europskog praga za nabavu robe izmjene i dopune ugovora. strana. U tom slučaju će zahtjev za decentralizirane naručitelje Budući da se ugovor o javnoj pisanog oblika biti ispunjen su(221.000 EUR) manja je od 10% nabavi sklapa u pisanom obliku, kladno čl. 292. st. 4. Zakona o vrijednosti prvotnog ugovora, i i izmjene i dopune moraju biti obveznim odnosima. njima se ne mijenja priroda ugo- u tom obliku. U slučaju kad je Žalba na izmjene ugovora vora. za sklapanje ugovora potrebDrugi ugovor tiče se izgradnje no sastaviti ispravu, ugovor je o javnoj nabavi U slučaju nezakonitog sklanove škole. Vrijednost prvotnog sklopljen kad ispravu potpišu ugovora je 50.000.000 KN, a vri- ugovorne strane. Pritom je panja izmjena ugovora o javnoj jednost izmjene je nabavi primjenom 8.000.000 KN. Ova čl. 320. ZJN 2016, Odredbe ZJN 2016 o izmjenama izmjena nije dogospodarski suugovora o javnoj nabavi na odgovarajući zvoljena, jer iako bjekti mogu podžalbu u roku je vrijednost iznačin primjenjuju se i na izmjene okvirnog nijeti mjene manja od 60 dana od dana sporazuma tijekom njegova trajanja. europskog praga saznanja za takvu za nabavu radova nezakonitu izmjenu (5.548.000 EUR), (subjektivni rok), a veća je od 15% vriunutar roka od 6 jednosti prvotnog mjeseci od dana ugovora. U ovom sklapanja ugovora slučaju naručitelj (objektivni rok). mora razmotriti je Po pitanju prava na li koja druga dožalbu, pravni interes zvoljena izmjena bi po logici stvari dopuštena (npr. trebao biti priznat izmjena sukladno svakom gospodarskom subjektu koji čl. 316. ili 317. ZJN 2016). U slučaju da nije, naru- dovoljno da obje strane potpi- dokaže svoj upis u sudski, obrtni, čitelj ne može izmijeniti ugovor šu istu ispravu ili da svaka od strukovni ili drugi odgovarajući bez provedbe novog postupka strana potpiše primjerak isprave registar u državi njegova poslovjavne nabave. namijenjen drugoj strani. Prema nog nastana. Drugim riječima, tome, ugovor kao isprava u pi- onome koji dostavi izvadak iz U kojem obliku se sanom obliku ne mora nužno sudskog, obrtnog, strukovsklapaju izmjene ugovora formalnopravno biti sastavljen nog ili drugog odgovarajućeg o javnoj nabavi? kao jedna isprava, već to može registra koji se vodi u državi Zahtjev zakona da ugovor biti i bilo kakva pisana prepiska članici njegova poslovnog nasbude sklopljen u određenom iz koje se može iščitati sadržaj tana. rujan 2021. 15
FIGOSPO GOSPODARSTVO PIŠE: IVAN KELEBUH
Pregled kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj i zemljama EU-a N
akon šestogodišnjeg pada iz 2009., hrvatsko je gospodarstvo na putu oporavka od 2015. Ali, stanje na tržištu rada je ipak još uvijek daleko od zadovoljavajućeg. Unatoč općem opadanju nezaposlenosti, Hrvatska i dalje ima jednu od najvećih stopa nezaposlenosti u EU za odrasle
osobe i mlade, dok su stope zaposlenosti i aktivnosti među najnižim u EU. Ulaskom u EU 2013., otvaranje tržišta rada u EU za hrvatske radnike rezultiralo je masovnim iseljavanjem i stvorilo je nedostatke radne snage u određenim sektorima.
Tablica 1. Aktivno stanovništvo RH prema administrativnim izvorima i spolu Indeksi VI. 2021.
ukupno
VI. 2021. VI. 2020.
žene
ukupno
I. - VI. 2021. I. - VI. 2020.
žene
ukupno
žene
Aktivno stanovništvo
1 689 716
802 935
100,5
100,7
99,5
99,7
Ukupno zaposleni
1 563 484
732 872
102,2
102,8
99,4
99,6
1 339 431
639 195
101,8
102,6
99,0
99,4
205 402
87 731
105,5
104,9
102,1
101,9
18 651
5 946
97,2
95,6
98,9
98,0
126 232
70 063
83,8
83,0
100,8
100,0
7,5
8,7
Zaposleni u pravnim osobama
1)
Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama2) Zaposleni osiguranici poljoprivrednici2) Nezaposleni
3)
Stopa registrirane nezaposlenosti4), %
Rezulat obrade podataka iz obrasca JOPPD. Podaci za svibanj i lipanj 2021. privremeni su. Podaci su preuzeti iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 3) Podaci su preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 4) Stopa nezaposlenosti izračunana je kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu. 1) 2)
IZVOR:DZS
Podaci prezentirani u Tablici 1. pokazuju da je u lipnju ove godine bilo 1.563.484 zaposlenih, od čega 46,8% čine žene. U odnosu na svibanj 2021. broj ukupno zaposlenih porastao je za 1,5%, dok je u odnosu na prošlogodišnji lipanj broj ukupno zaposlenih porastao za 2,2%. U prvih šest mjeseci ove godine broj ukupno zaposlenih smanjen je za 0,6%. Istodobno je rast zaposlenosti u prvoj
16 rujan 2021.
polovici godine primijećen jedino kod zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama - za 2,1%, dok su sve ostale kategorije bilježile smanjenje zaposlenosti. U lipnju ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosio je 1.339.431 i u odnosu na svibanj 2021. porastao je za 1,0%, te za 1,8% u odnosu na lipanj prošle godine.
GOSPODARSTVO POREZI Tablica 2. Indeksi kretanja broja zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u 2007.1) i spolu u lipnju 2021. godine u RH Broj zaposlenih u lipnju 2021.2) ukupno
Ukupno A
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B
Rudarstvo i vađenje
žene
1 339 431 639 195
Indeksi VI. 2021. VI. 2020. ukupno
I. - VI. 2021. I. - VI. 2020.
žene
ukupno
žene
101,8
102,6
99,0
99,4
25 265
7 344
100,2
102,1
100,0
101,3
3 833
498
92,6
97,1
93,1
96,5
C
Prerađivačka industrija
227 992
80 710
100,0
100,2
97,9
97,8
D
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
14 498
3 210
102,0
103,0
101,6
102,4
E
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
25 661
5 520
100,3
102,1
99,2
100,8
F
Građevinarstvo
102 681
10 290
103,5
104,0
101,9
101,0
G
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
203 756 113 388
99,8
100,6
97,5
97,9
H
Prijevoz i skladištenje
72 625
17 046
98,5
98,7
96,6
97,0
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
71 313
37 787
106,4
106,7
91,4
90,8 103,3
J
Informacije i komunikacije
47 271
17 200
106,3
106,1
104,1
K
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
37 317
25 712
99,3
99,1
98,8
98,7
L
Poslovanje nekretninama
8 450
3 990
89,8
87,1
87,5
84,8
M
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
65 090
31 976
101,9
101,5
99,4
98,2
N
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
50 340
22 500
105,9
110,5
99,1
101,2
O
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
112 045
56 136
101,7
102,9
101,0
101,4
P
Obrazovanje
120 961
95 923
105,1
105,7
102,7
103,0
Q
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
103 466
81 067
102,5
102,6
101,3
101,3
R
Umjetnost, zabava i rekreacija
26 011
14 703
99,6
99,6
96,3
96,4
S
Ostale uslužne djelatnosti
20 856
14 195
106,0
109,4
101,5
104,0
Područja djelatnosti T (Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe) i U (Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela) te njihovi odjeljci nisu iskazani u ovom Priopćenju jer nisu obuhvaćeni istraživanjem. Privremeni podatak
1)
2)
Izvor: DZS
Podaci prezentirani u Tablici 2. pokazuju da je porast broja zaposlenih rezultat uglavnom sezonskog zapošljavanja što je najviše vidljivo po rastu ostvarenom u djelatnosti turizma i ugostiteljstva u lipnju na godišnjoj razini od 6,4%. Odmah nakon slijede informacije i komunikacije s rastom od 6,3%, ostale uslužne djelatnosti porasle su za 6,0%, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 5,9%, dok je broj zaposlenih u obrazovanju u odnosu na prošlogodišnji lipanj povećan za 5,1%. U prvoj polovici godine, ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama je nažalost u padu, ali je promatrano po određenim
granama ipak bilo izuzetaka. Tako je djelatnost informacija i komunikacija zabilježila rast zaposlenih od 4,1%, slijedi djelatnost građevinarstva s rastom od 1,9%, te javna uprava i obrana tj. pretežito državni sektor (+1,0%) i obrazovanje (+2,7%). Promatrano po županijama, najveći rast u apsolutnom iznosu bilježe županije u kojima se ujedno i nalaze najveća turistička središta: Splitskodalmatinska (+6,7 tisuća), Istarska (+4,8 tisuća), Primorsko-goranska (+3,8 tisuća), Zadarska (+2,7 tisuća) i Dubrovačko-neretvanska županija (+2,1 tisuću).
Ukupno je u EU-u u lipnju bez posla bilo 14,9 milijuna građana, od čega 12,5 milijuna u euro zoni. U odnosu na svibanj, njihov je broj u EU smanjen za 487 tisuća, te za 423 tisuće u eurozoni. U usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem, broj nezaposlenih smanjio se za 397 tisuća u EU-u i za 339 tisuće u eurozoni. Nezaposlenost na razini zemalja EU-a u lipnju ove godine iznosi 7,1% i manja je za 2,4% i u zemljama euro područja manja je za 2,4% nego u lipnju 2020. godine te iznosi 7,7%. Od zemalja EU-a, u lipnju 2021. na prvom mjestu
po nezaposlenosti nalaze se Grčka i Španjolska sa stopom 15,1%, Italija 9,7%, Švedska (9,2%), Finska (8,1%), Latvija (8,0%) i Cipar (7,9%). Hrvatska je u lipnju 2021.godine na devetom mjestu prema stopi nezaposlenosti (7,4%) ili sa 132 tisuće nezaposlenih. U zemljama sa najnižom stopom nezaposlenosti i dalje se nalaze: Poljska i Malta (3,6%), Njemačka (3,7%), Nizozemska (3,2%), Češka (2,8%). U lipnju 2021.godine SAD ima 9,4 milijuna nezaposlenih osoba, što je za 46,5% manje nego u lipnju 2020., tj. stopa nezaposlenosti iznosi 5,9% (bila je 11,1% u svibnju 2020.).
