Kućni red zadruge

Kako bi zadružna stambena zajednica funkcionirala, bitno je postaviti jasna univerzalna pravila koja vrijede za sve stanare, no možda je još bitnije postaviti ravnopravni sustav donošenja odluka. U zadružnoj zajednici svaki član uživa jednakopravni udio vlasništva nad nekretninom i jednako pravo glasa - sve odluke se donose konsenzusom na periodičnim sastancima. U odlučivanju i gospodarenju nekretninom mogu pomoći i specijalizirani savjetnici iz neprofitne udruge ili gradskog tijela specijaliziranog za ovakav tip stanovanja. Ovakva javna tijela česta su u zapadnim državama, a osim u upravljanju pomažu i u subvencioniranju troškova zemljišta ili izgradnje. Ovakav se tip stanovanja već primjenjuje u praksi mnogih zemalja, no prvo je potrebno prilagoditi državni zakonski okvir i stambene politike te educirati stanovništvo. “Važno je napraviti analitičku razliku između kapitalističkog oblika proizvodnje kao proizvodnih odnosa koji su oblikovani tržišnom logikom i podrazumevaju eksploataciju, i kapitalizma kao konteksta u kom živimo. Pretpostavljajući ovu razliku, prakse zadružnog stanovanja se pridružuju ne-kapitalističkim oblicima proizvodnje prostora, koji imaju potencijal da predstavljaju autonomne okvire unutar kapitalizma, iz kojih je moguće menjati (dugoročnije) uslove sopstvene reprodukcije. Ipak, napetosti koje ovakva situacija nameće, rezultiraju često u ambivalentnim rešenjima i efektima. To nikako ne znači da od zajedničkih dobara treba odustajati, već da tuđe i sopstvene prakse iznova preispitujemo i kritički analiziramo u traganju za društvenom promenom.”

—zajedničko.org: Kako zajednički do krova nad glavom

MODELI FINANCIRANJA Za mogućnost izgradnje novog objekta, kao i za prenamjenu i rekonstrukciju postojećeg objekta.

— SAMOSTALNO FINANCIRANJE budući korisnici stanova samostalno investiraju u gradnju (fazno i prema uvjetima povoljnijim od tržišnih) koristeći subvencije, kolektivne kredite i porezne olakšice za izgradnju priuštivog stanovanja.

— SUFINANCIRANJE - FONDOVI I BANKE izgradnja se financira uz kreditnu podršku sindikata, druge udruge ili banke.

— SUFINANCIRANJE - KOMERCIJALNA DJELATNOST jedan od mogućih izvora sufinanciranja može biti i komercijalna djelatnost koja je dio zadružne aktivnosti i budućeg stambenog kompleksa.

— SUFINANCIRANJE - JAVNI SEKTOR dio izgradnje se financira iz javnog sektora.

MODELI VLASNIŠTVA Stambene jedinice su u svakom ovom modelu zadružno vlasništvo udruge stanara ili zadruge (jasno je definirano pravilo zadruge da ne postoji mogućnost privatnog vlasništva nad stambenom jedinicom, niti pravo prodaje stambene jedinice kao nekretnine). Parcela je kroz različite modele stavljena na raspolaganje za izgradnju stambenih jedinica.

— CIVILNO - JAVNO PARTNERSTVO lokalna samouprava izdaje parcelu u javnom vlasništvu zadruzi na duži period (od 75 do 100 godina) s fiksnom rentom ispod tržišne cijene.

— ZADRUŽNO VLASNIŠTVO parcelu/objekt u privatnom vlasništvu otkupljuju zadruga ili zadružni savez.

— ZEMLJIŠNI FOND ZAJEDNICE parcelu u privatnom ili javnom vlasništvu otkupljuje, tj. prima kao donaciju treće lice (mreža udruga, etički fond, nevladina organizacija), a onda ustupa za izgradnju priuštivog ili zadružnog stanovanja.

MODELI UPRAVLJANJA — SAMOSTALNO UPRAVLJANJE upravljaju članovi putem širokog konsenzusa i redovitih sastanaka.

— ZAJEDNIČKO UPRAVLJANJE upravljaju članovi zadruge i zadružni savez.

— ZAJEDNIČKO UPRAVLJANJE PO PRINCIPIMA CIVILNO - JAVNOG PARTNERSTVA upravljaju članovi zadruge i članovi lokalne samouprave.

MODELI PARTICIPACIJE Pošto su u ravnopravnom vlasničkom odnosu, članovi zadruge sudjeluju u procesu projektiranja i izvedbe zgrade, kao i u procesima odlučivanja i upravljanja.

— POLUPARTICIPATIVAN PROCES REALIZACIJE konzultacija u početnoj fazi, određivanje arhitektonskog programa.

— POTPUNA PARTICIPACIJA TIJEKOM REALIZACIJE suradnja tijekom cijelog procesa projektiranja i izvedbe putem sastanaka, radionica, izvještaja…