OŽUJAK 2023

DESETO IZDANJE | TEMA BROJA

Nakon tragične sudbine graditelja Miramarea, dvorski kompleks dugo se koristio za povremene boravke Habsburgovaca, prije svega popularne carice Sisi. Od 1955.parkidvorskimuzejotvorenisuzajavnost.

Drugi dan putovanja bio je rezerviran za posjet gradiću Palmanova poznatom po svojem zvjezdastom tlocrtu, koji je za ono doba bio vrhunac fortifikacione arhitekture.

ŽENA KOJA JE RAZBILA “STAKLENI STROP” ZAGREBAČKE EKONOMIJE

OŽUJAK 2023

DESETO IZDANJE | TEMA BROJA

Izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ prošle je godine preuzela dužnost dekanice

EkonomskogfakultetaSveučilištauZagrebuitimerazbilastaklenistropkojijeviše od100godinastajaoiznadteprestižnefunkcijeoveznanstveneinstitucije.

U veljači smo obilježili Međunarodni dan djevojaka i žena u znanosti, a u ožujku

Međunarodni dan žena što je bio dvostruki povod za razgovor s prvom ženom

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Razgovarali smo o položaju žena u znanosti, unapređivanju rada fakulteta, razvoju akademske zajednice u Hrvatskoj na temelju jednakih prava i mogućnosti za žene i muškarce, ali i o svladavanju prepreka s kojimaseženesvakodnevnosusrećuusvomprofesionalnomrazvoju.

Zajednički rast i nadilaženje nejednakosti u poslu i društvu moguće je jedino uz međusobnu podršku i isticanje inspirativnih primjera koji pokazuju kako žene svojom hrabrošću, kreativnošću, inteligencijom i upornošću lako mogu slomiti staklenestropovekojiimsenalazenaputu.

Izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ rođena je u 1982. godine u Zagrebu. Prirodoslovno - matematičku gimnaziju završila je u Krapini te 2004. godine diplomira računovodstvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku studija zaposlila seuPrivrednojbanciZagrebnaposlovimaračunovodstvenekontroleianalize,ana Ekonomski fakultet se vraća 2005. godine, kao asistentica na Katedri za računovodstvo. Magistrirala je 2007. godine s temom “Uloga financijskih i nefinancijskih pokazatelja u revizorovoj ocjeni kvalitete poslovanja”, a tri godine kasnije postaje doktorica znanosti obranivši disertaciju “Interni nadzorni mehanizmi ufunkcijikvaliteterevizijefinancijskihizvještaja”

Znanstveno se usavršavala u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Španjolskoj

Godine 2012. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice, a od 2018. godine postaje izvanredna profesorica na Katedri za računovodstvo te obnaša dužnost prodekanice za poslovne procese i strateška patnerstva Ekonomskog fakulteta.

OŽUJAK 2023 DESETO IZDANJE |

TEMA BROJA

FOTO:Privatnaarhiva-Izv prof dr sc SanjaSeverMališ

Nakon završetka Prirodoslovno - matematičke gimnazije u Krapini, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upisujete studij računovodstva koje je i danas jednoodpodručjaVašegistraživačkogradazakojistenagrađeninizomnagrada.

Zašto baš računovodstvo? Što Vas je privuklo tom studijskom smjeru? Koliko se strukapromijenilauodnosunaVašepočetkeikakvajubudućnostočekuje?

Već na prvoj godini studija, shvatila sam da kolegij Računovodstvo daje konkretna znanja koja su aplikativna svuda. Sustav dvojnog knjigovodstva kakav koristimo u računovodstvu za bilježenje poslovnih transakcija bio mi je vrlo zanimljiv. Osim toga, profesori koji su mi to predavali potaknuli su me na usavršavanje u tom smjeru. Gledajući svoje uzore shvatila sam da je računovodstvo smjer koji daje kvantitativnaznanjanatemeljukojihsemogudonositiodluke.

Umojevrijemestudiranjejebilodrugačije,jertadanijebilotehnološkihmogućnosti koje danas imaju naši studenti. U konačnici, studiranje mi je bilo doista jedno lijepo iskustvo. Oduvijek sam se divila ovoj instituciji i sretna sam što sam dobila priliku doprinijetinapretkuFakulteta.

Naravno, razvoj tehnologije već se odrazio i na računovodstvo. Digitalizacija procesa i “manjak papira” u opticaju, vidljiva je već sada. Znamo da je čak 30% poslova koji danas postoje, nastalo u proteklih pet godina, a do 2030. godine 60% novih poslova zahtijevat će vještine koje trenutno posjeduje samo oko 20% populacije U budućnosti, stručnjaci iz računovodstva će i dalje igrati važnu ulogu, jer rješenja koja daje umjetna inteligencija treba nadzirati, ali i modificirati Baš kao i sa svim segmentima digitalizacije - ljudi su i dalje važan kotačić u daljnjem razvojutihprocesa. Tehnologijajevažna,alinijebitobrazovnogprocesa.Usvakom slučaju, tehnologiju treba znati koristiti za rad i ostvarivanje ishoda učenja u obrazovnomprocesu.

Nakon diplome proveli ste neko vrijeme u privatnom sektoru radeći u Privrednoj bancinaposlovimaračunovodstvenekontroleianalizetese2005.godinevraćate naEkonomskifakultetkaoasistenticanaKatedriračunovodstvo.Štojedovelodo odluke da se bavite znanstvenim radom i radom sa studentima? Koliko Vam iskustvoradasastudentimaolakšavailiotežavadonošenjeodlukasadakadaste dekanica?

Oduvijek sam se divila ljudima, profesorima, znanstvenicima koji su pisali radove, časopise, knjige, i zahvalna sam što svojim znanjem mogu doprinijeti razvoju akademske zajednice Uz akademske radove, posebno me motiviraju predavanja i rad sa studentima Rad sa studentima uvelike je utjecao na moj osobni razvoj i doistamepromijenilokaoosobu.Zaista,nebihnikadamijenjalasvojezanimanje.U ovoj novoj ulozi, kao dekanica, u donošenju odluka uvijek uzimam u obzir dobrobit i profesionalni razvoj naših studenata. Znanja koja naši studenti stječu na fakultetu omogućavaju im da se istaknu na budućim radnim mjestima, bilo to u IT kompanijama, bankama, konzultantskim kompanijama, digitalnim agencijama ili start-upovima. Zato nam je jako važno da diploma Fakulteta vrijedi svugdje u svijetuidanašistudentiostvarujujednakeishodeučenjakaoinajprestižnijisvjetski fakultetiekonomije.

Vaš izbor za prvu ženu na čelu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu izazvao je veliki interes javnosti i akademske zajednice. Koji su Vas motivi vodili prilikom donošenjaodlukeokandidiranjuzadekanicuoveprestižneinstitucije?KolikoVas je motivirala i/ili demotivirala činjenica da je u više od 100 godina povijesti

Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ta čelna pozicija bila primarno rezervirana za muškarce?

Prije četiri godine dobila sam priliku ući u upravu fakulteta, a to su bile izazovne godine zbog potresa i pandemije. Gotovo preko noći morali smo donijeti odluke kojesedirektnotiču266profesora,docenataisuradnika,116članovaostalihslužbii preko 10 000 studenata Snalaženje u tim okolnostima potvrdilo mi je da se dobro snalazim u kriznim situacijama i dalo mi je poticaj za kandidaturu na funkciju dekanice

Obnašanje funkcije dekanice je velika čast, ali i velika odgovornost.

Ekonomski fakultet u Zagrebu ima dobar „gender balance“ - 62% svih zaposlenika čine žene i to treba posebno istaknuti.

Na početku ste dekanskog mandata na čelu Fakulteta na kojem ste zaposleni od 2008. godine i na kojem svoje bogato iskustvo i znanje na području računovodstva, revizije financijskih izvještaja i financija dijelite s generacijama studenata.Kojisuglavniciljevikoježelitepostićiusvommandatu?Smatratelida se, upravo zbog toga što ste prva žena na ovoj dužnosti u povijesti Fakulteta, od VasočekujepunovišeiliVasseocjenjujenekimdrugim,strožimkriterijima?

Prvenstveno radit ću i dalje na snažnoj digitalizaciji Fakulteta i kontinuiranom unapređivanju aktualnih studijskih programa Fakulteta, kako bi naši studenti ostali konkurentni na tržištu rada, a radimo i na pokretanju novih studijskih programa kakobismoodržaliznačajnostnašegFakultetanaglobalnomtržištuobrazovanja.

Moram priznati da mi je prethodno iskustvo rada u Upravi i struci, posebno u ovim izazovnim vremenima, daje sigurnost i snagu za izazove koji nas u narednom razdobljuočekuju.

Ne osjećam pritisak ili da sam pod povećalom više nego dekani u prošlosti, znam senositiskritikamaispohvalamanamojrad.

Imalasamtusreću dasamnaposluokružena spunodobrihljudi.

Istotakoimam bezrezervnupodršku obiteljikojajenužnau momraduinatomesam imvrlozahvalna.

O Ujak 2023

DESETO IZDANJE | TEMA BROJA

Žena na visokim funkcijama i pozicijama moći u sustavu znanosti i obrazovanja ima jako malo. Na javnim sveučilištima ima tek nekoliko rektorica, dekanice na čelu fakulteta su rijetkost, dok akademkinja ima oko 10 posto. Kako je biti žena u znanosti u Hrvatskoj? Koje su, po Vašem mišljenju, najveće prepreke većem broju žena na odgovornim upravljačkim funkcijama? I kako možemo te prepreke ukloniti?

Svjesni smo da postoje prepreke, ali i prilike za napredovanje i razvoj karijera znanstvenica u Hrvatskoj. Majčinstvo, socijalna podjela uloga koja brigu za djecu, starije i kućanstvo namjenjuje primarno ženama što sasvim sigurno su izazovi s kojima se žene na odgovornim upravljačkim funkcijama moraju nositi Ipak, iskustva na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pokazuju kako profesorice i znanstvenice na našem Fakultetu uspješno prijavljuju i dobivaju kompetitivne znanstveno-istraživačke projekte HORIZON, ERASMUS+, Jean Monnet projekte, COST projekteidruge.

Našeseznanstvenicenalazeinalistamanajcitiranijihautorasvijetaštoje istotakovažnozaistaknuti.Našesuprofesoricegostipredavačina prestižnimmeđunarodniminstitucijama,koristerelevantneslučajeveiz poslovneprakse,aktivnosudjelujuumeđunarodnimudruženjima.

Ekonomskifakultetjeznačajnointegriranuglobalnisustavznanostii visokoškolskogobrazovanjainašciljjeidaljeraditi natojmeđunarodnojrelevantnosti.

Znanstveno ste se usavršavali na prestižnim znanstvenim institucijama u UjedinjenomKraljevstvu,NjemačkojiŠpanjolskoj.Kolikosutaiskustvautjecajana vas, osobno i profesionalno? Kakav je položaj žena u znanosti u tim zemljama i može li se usporediti s Hrvatskom, posebice što se tiče njihovog uključivanja u upravljačkestrukture?

Uvijek treba iskoristiti prednosti koje pruža međunarodno okruženje. Osobno mi je boravak na stranim sveučilištima pružio potvrdu znanja koje sam stekla na Fakultetu i omogućio da steknem kontakte i prijateljstva koja iznimno cijenim. Žene u znanosti susreću se s iznimno kompetitivnim sustavom, bilo da se radi o Hrvatskoj,NjemačkojiliUjedinjenomKraljevstvu.

OŽUJAK 2023

DESETO IZDANJE | TEMA BROJA

Međutim, objavljivanje kvalitetnih znanstvenih radova u prestižnim svjetskim časopisima, sudjelovanje u brojnim kompetitivnim međunarodnim projektima dokazuje kako se naše znanstvenice i profesorice mogu ravnopravno sa svojim kolegama i kolegicama ne samo na nacionalnoj, regionalnoj, već i na globalnoj razini.Inatosmoosobitoponosni.

Koliko je u postizanju ravnopravnosti žena u znanosti važna njihova međusobna povezanost i umrežavanje? Postoje li organizacije ili udruge koje mogu pružiti podrškuženamaznanstvenicimatebitiplatformazarazmjenuznanjaiiskustvau Hrvatskoj,aliiuinozemstvu?

Povezivanje i umrežavanje su vrlo važni jer omogućavaju razmjenu iskustava i dobre prakse Imamo brojne primjere umrežavanja žena u biznisu, znanosti i poduzetništvu.

Već sam naglasila kako nije moguće sudjelovati u ozbiljnim znanstvenim istraživanjima ako nemate uključene partnere iz različitih dijelova Europske unije i svijeta. Stoga svaki uspjeh koji je vezan u dobivanje i rad na kompetitivnim znanstveno istraživačkim projektima stvara mrežu vrhunskih znanstvenikaznanstvenicačijirezultatiradasurelevantnizaznanostnasvjetskojrazini.

Majčinstvo, socijalna podjela uloga koja brigu za djecu, starije i kućanstvo namjenjuje primarno ženama, a kada se tome još doda izrazita kompetitivnost u postizanju znanstvenih rezultata i gradnji znanstvene karijere - koliko je ključna podrška, ne samo obitelji, nego i institucija kako bi cijena karijere u znanosti bila jednakaizamuškarceizažene?

Teškomožetebiliuspješniusvomradu, akonematepoticajnuradnuatmosferuna poslu. Networking, zajednički rad na projektima pa i mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, daju našim djelatnicima nova znanja i iskustva s kojima oplemenjujusvojsvakodnevnirad.

Ključnajepodrškasvihdionika–poticajneradneokolinenaposlui bezrezervnepodrškeobitelji.Jedinotakojemogućeuspjeti.