Naša štoperica radi! Ali, ako budete provjeravali njenu točnost, ustanovit ćete da malo zaostaje. Problem je u tome što smo vrijeme mjerili naredbama Waitms 100 i Delay(100) i zaboravili da u glavnoj petlji ima i drugih naredbi koje također traju neko vrijeme. Točnije mjerenje postići ćemo pomoću vremenskog sklopa Timer1. Konfigurirat ćemo ga prema shemi sa Slike 71., u kojoj Timer1 broji impulse frekvencije 250 kHz i, nakon što nabroji 25 000 impulsa, postavi bit OCF1A u stanje “1”. Ovo se odvija na hardverskom nivou, paralelno s izvršenjem programa; u programu samo trebamo učestalo provjeravati je li OCF1A postavljen. Kada se to dogodi, povećat ćemo brojač desetinki sekunde, obrisati OCF1A i vrtjeti se u glavnoj petlji dok ponovo ne bude
postavljen. Kako je to programski riješeno pogledajte u programu Shield-A_19b.bas! U Arduino okruženju nemamo tako elegantan način testiranja pojedinog bita nekog registra kao što je to u Bascomu, nego moramo izvršiti nekoliko naredbi koje se obično ispisuju u jednom retku. Tako napisane naredbe vrlo lako mogu zbuniti programera koji nije navikao raditi s registrima. Morat ćemo posegnuti i za prekidnim rutinama, o kojima smo više pisali u 14. nastavku. Rješenje Arduina pogledajte u priloženom programu Shield-A_19b.ino! Napomena: Programi Shield-A_19a.bas, Shield-A_19a.ino, Shield-A_19b.bas i ShieldA_19b.ino mogu se besplatno dobiti od uredništva časopisa ABC tehnike. Vladimir Mitrović i Robert Sedak
MJERNE JEDINICE NAZVANE PO ZNANSTVENICIMA
Mjerna jedinica njutn Neke su mjerne jedinice od XIX. stoljeća nazivane po zaslužnim znanstvenicima. Danas je u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) takvih 19 jedinica, a još je jedna iznimno dopuštena. Takvi nazivi mjernih jedinica starih sustava ili izvan sustava (angstrem, gaus, kiri, meksvel, rendgen i dr.) otišli su u povijest. Opisat će se kako je 20 danas zakonitih jedinica nazvano po znanstvenicima i kako su normirane. U ovom se nizu1 opisuje i kako se kroz gotovo dva stoljeća mijenjalo oslanjanje jedinica od tvarnih pramjera, do suvremenog oslanjanja na prirodne stalnice ili konstante2. Jedinice su u nizu navedene uglavnom po vremenu usvajanja. Njutn (engl. newton; znak N) je jedinica sile, izvedena je jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI). Nazvan je po Isaacu Newtonu. 1 Osnova ovoga niza, uz ostale izvore, je i niz napisa o povijesti, nazivima i definicijama mjernih jedinica, objavljenih u autorovu Leksikonu mjernih jedinica te u časopisima Svijet po mjeri i Radio HRS. 2 Vidi o tome npr.: Z. J., Nove definicije osnovnih jedinica SI-a. ABC tehnike, br. 622, veljača 2019., str. 15-16 i 21.
Podrijetlo naziva mjerne jedinice njutn Isaac Newton (1643.–1727.)3, genijalni engleski fizičar, matematičar i astronom, u svome djelu Matematička načela filozofije prirode (lat. Philosophiae Naturalis Principia Mathematica) iz 1687. godine, postavio je znanstvenu osnovu, prvotno nebeske mehanike, gibanja nebeskih tijela, a potom proširene na sva tijela i općenito na sva gibanja. To se djelo smatra najvažnijim u egzaktnim znanostima. Newton je sam izjavio kako je “stajao na ramenima divova”, misleći na radove znamenitih znanstvenika prije njega: Nikole Kopernika, Johannesa Keplera, Galilea Galileia, Renéa Decartesa, Roberta Hookea, Edmonda Halleya i dr. Po Isaacu Newtonu nazvano je niz fizikalnih zakona, mjerna jedinica sile te po jedan krater na Mjesecu i Marsu.
Stare mjerne jedinice sile
Sila je jedna od najvažnijih činjenica u našem materijalnom svijetu, jer o djelovanju sila ovise
3 Po gregorijanskom kalendaru (engl. New Style), iako se u literaturi iz toga doba nalaze i podaci po julijanskom kalendaru (engl. Old Style)
29
