OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija

Paraša Leh leha

Kohen

1. alija 13 p'sukim – 12,1 – 13

B-g kaže (primijetit ćete tu blaži izraz vajomer, a ne oštriji i češći, va'j'daber) Avra(ha)mu da napustiti svoju zemlju, rodno mjesto i očev dom i ode u "zemlju koju ću ti pokazati."

"Napusti svoju zemlju, rodno mjesto, kuću očevu." Ramban objašnjava da je svaka "točka odlaska" Avrahamu bila sve teža i teža. Teško je napustiti zemlju, a koliko više ako je bio tamo rođen. Napustiti obitelj je najteže. Ramban kaže da nam Tora pokazuje veliki stupanj Avrahamove ljubavi prema B-gu.

Ova Rambanova tvrdnja je upitna. Što ima tako teško u Avrahamovu napuštanju mjesta u kojem su ga ismijavali, proganjali i bacili u užarenu peć zbog njegovih uvjerenja? Zar ga nije s radošću napustio? U pitanju se zapravo nalazi odgovor. Ramban je istaknuo značajan aspekt ljudske prirode. Bez obzira koliko uvjeti bili loši, koliko čovjek želio bolji život, uvijek će ostati tuga i žal za "dobrim starim vremenima" - čak i kad ih nije bilo mnogo. Ova značajka ljudske prirode, objašnjava puno toga iz povijesti Židova.

B-g obećava da će od njega napraviti veliki narod i da će on biti blagoslov za sve.

Avra(ha)mu je obećana velika nagrada i blagodati bude li poslušao B-ga. A pasuk 4 svjedoči da je otišao "kao što je mu je B-g govorio."

Njegova "alija" smatra se testom njegove vjere. On je prošao ovaj test jer je došao u zemlju zato što je B-g to tražio, a ne zbog materijalnih obećanja. Poziv Židovu na aliju se nastavlja. Jedini pravi "ispravni" razlog jest zato što je to micva i to je ono što je B-g želi od nas. Sve blagodati koje slijede su tek popratna pojava. Imamo mnogo toga za naučiti od Avra(ha)ma Avinu.

Avra(ha)mu je bilo 75 godina u vrijeme kad je došao u Izrael sa Sarajom, nećakom Lotom i mnogima koje su on i Saraja preveli na monoteizam.

Komentari nagađaju o tome što se naknadno dogodilo s tim ljudima. Neki smatraju da su nakon Avrahamove smrti odbili ostati s Jichakom jer je njegov pristup "religiji" bio je znatno drugačiji od pristupa njegova oca i njima "neprivlačan". Drugi kažu da su postali razne bogobojazne osobe razasute među narodima svijeta.

Avra(ha)m putuje zemljom i B-g obećava zemlju njegovim potomcima. Avra(ha)m gradi žrtvenik B-gu. Nakon toga, glad tjera njega i Saraju u Egipat. Na putu Avra(ha)m traži da se Saraja predstavi kao njegova sestra (tehnički nije laž, ali ...), iz straha da će biti ubijen kao "suprug koji stoji na putu" faraonu.

Gemara nas uči da ponekad, ako osoba seli na drugo mjesto, zla uredba (koja se na njega odnosi) s Nebesa može biti "poderana". Avraham i Sara su bili neplodni od rođenja. "Leh l'ha" im je pružila čudesnu priliku da imaju dijete.

Iako se ova ideja obično ne primjenjuje na čudesne promjene u životu čovjeka, svakako treba reći riječ-dvije u vezi novog početka u životu do kojega promjena sredine dovodi.

Levi

2. alija – 11 p'sukim – 12,14 – 13,4

U Egiptu su primijetili Sarajinu ljepotu i odvode je u faraonovu palaču. Avra(ha)m, kao njen brat, dobije mnogo poklona. Faraona i njegovo kućanstvo pogađa bolest za kaznu što su oteli Saraju. Kad faraon shvati da je Saraja Avra(ha)mu žena, sučeli se s njim, vraća mu Saraju, a onda od njih traži da napuste Egipat. Avra(ha)m i pratnja, teško natovareni bogatstvom, preko Negeva vraćaju se u Izrael. Avra(ha)m se vraća žrtveniku koji je izgradio i nastavlja objavljivati B-žje ime.

Avraham, u bijegu iz rodnog grada, stranac u stranoj zemlji, sve to ima svoje izazove i kušnje. Avraham natovaren bogatstvom i ugledom, ima nove izazove i kušnje. Siromaštvo je kušnja, bogatstvo također.

I teško je znati što je teže. U prvom odlomku molitve poslije jela na Roš hodeš, molimo B-ga za mno- ge stvari - dug život, život mira, blagoslova, itd. Postoji jedna stvar koju tražimo dva puta - Jir'at Šamajim, strah od B-ga.

Zašto? Zato što nakon što smo ga prvi put zatražili, tražili smo život bogatstvo i čast. Ako smo blagosloveni time, onda moramo ponizno ponovno zatražiti Jir'at Šamajim, jer bogatstvo ponekad učini čovjeka slijepim za njegove obveze prema Vječnom.

Š'liši

3. alija – 14 p'sukim 13,5 – 18

Lot također ima veliko bogatstvo, preveliko da ostane zajedno s Avra(ha)mom. Svađa između njihovih pastira (zbog različitih etičkih standarda) razdvojit će im puteve. Avra(ha)m prepušta Lotu "prvi izbor" teritorija, a on (Lot) odabire plodno područje S'doma i Jordanske doline. Tora to naglašava pričom o zloći društva u S'domu, što je očita kritika Lotovih iskrivljenih prioriteta.

(To je, također, tema koja se ponavlja u židovskom životu i sadrži upozorenja za sve nas - nažalost, mnogi se Židovi sele iz židovskih kvartova na mjesta s klubovima, golfom, i drugim "važnim stvarima.")

Tek nakon što se Avra(ha)m riješio Lota, B-g se opet pred njim ukazao i ohrabrio ga da proputuje zemlju koja će jednog dana pripadati njegovim potomcima. Avra(ha)m se nastanio u Hevronu i izgradio žrtvenik B-gu.

Istaknuto je da, iako je Avraham znao da mu je duhovnost bila ug- rožena zbog Lotove prisutnosti, on ipak nije potjerao Lota sve dok nije imao drugog izbora. Avraham je osjećao moralnu obvezu da se brine o Lotu (uključujući i da ga spasi nakon što su se razdvojili), iako je znao da se B-g "drži na distanci" kad je Lot u blizini. Zapazite posljedice koje to ima po nas danas. Možda se to može promatrati kao "vrsta" primjene načela o kojem ćemo učiti na početku sedre sljedećeg tjedna - Veće je gostoprimstvo, nego primanje B-žan-ske Prisutnosti

R'vi'i

5. alija – 20 p'sukim – 14,1 – 20 Ovaj dio govori o zarobljavanju naroda S'doma, uključujući i Lota. Kad Avra(ha)m čuje (od Oga, slijepog putnika koji je preživio potop) o Lotovu zarobljavanju, on ga kreće spasiti s 318 ljudi i u tome uspijeva.

Gemara sugerira da je Avraham sa sobom poveo samo svog slugu Eliezera da spasi Lota. Brojčana vrijednost imena Eliezer = 318. Kako gematrija ide dalje, ovo je jedna od mnogih istovjetnih vrijednosti. Ono što je čini neobičnom jest da se bazira na broju u tekstu Tore.

Avra(h)am poduzima uspješan iznenadni napad i oslobađa ljude S'doma. Proslava pobjede uzima oblik vjerske ceremonije zahvaljivanja i blagosiljanja B-ga u nazočnosti Malki-Cedeka (zna se da je to bio Šem ben Noah). Desetina ratnog plijena bila je dana tom sluzi B-žjem.

Ovo se smatra izvorišnim za maaser k'safim, deseti dio prihoda

(dobiti) koje treba za cedaka. Neki autoriteti kažu da je ova micva obavezna i za ne-Židove, iako se ne nalazi među 7 zakona sinova Noahovih. (Postoje i druge micvot za koje se smatra da obavezuju sve ljude)

Vama za informaciju - Čini se da su u "nekadašnje vrijeme" stanovnici Jerušalajima posjećivali Kever Rachel 15. hešvana. Kasnije je, zbog tradicije da je Rahel umrla pri porodu, kao datum njezina jarcajta proglašen 11. hešvana.

Hamiši

5. alija – 10 p'sukim – 14,21 – 15,6

Avraham odbija bogatu nagradu koju mu žele dati S'domski kraljevi.

Komentari napominju da je zbog toga Avra(ha)m bio nagrađen s micvot i t'filinom koji su zapovjeđeni njegovim potomcima da ih stavljaju na sebe. Mešeh Hohma ističe da posebno za šaharit – molitvu koja se pripisuje Avrahamu – stavljamo talit i t'filin

Međutim, nagradu koja je bila namijenjena njegovim saveznicima koji su mu pomogli u bitci, Avraham jest prihvatio.

Odatle učimo, kaže Hafec Hajim, da onaj tko želi biti "mahmir" (striktan), ne treba to isto nametati drugima. Avraham nije htio biti cadik na tuđi račun.

Nakon toga se B-g opet pojavljuje Avra(ha)mu i opet mu daje obećanje da će ga nagraditi za vjernost. On je još uvijek bez djece, a B-g mu obećava da će njegovih potomaka biti kao zvijezda na nebu.

Gaon iz Vilne citira Talmud koji kaže da je Avraham Avinu bio prvi koji se B-gu obratio s "Adon". Mi zato šahrit počinjemo poemom "Adon olam."

Šiši

6. alija – 37 p'sukim 15,7 – 17,6

B-g govori Avra(ha)mu da će njegovi potomci biti porobljeni u stranoj zemlji, ali i da će izaći iz nje s velikim bogatstvom. Još jednom se ponavlja obećanje o zemlji koju će mu dati.

Slijedi priča o Sari, Hagar i Jišmaelu, njegovom obrezivanju s 13 godina.

Šv'i'i

7. alija

21 p'sukim - 17,7- 27

B-g obećava da će između njega i Avrahamovih potomaka uvijek postojati poseban odnos, i ponavlja obećanje o zemlji. Zatim otkriva u kojem obliku će se odvijati "savez" –kroz obrezivanje svih muškaraca. Kad već spominjemo 8

Maharal raspravlja o značenju mnogih brojeva koji se ponavljaju u judaizmu. Broj 8, kao što je prije spomenuto, predstavlja "onu stranu prirode". Sedam dana Pesaha - sedam tjedana, od po sedam dana, omera - slijedi super-osmi dan (50 je poput 8 po tome što slijedi nakon 7 sedmica), Šavuot, dan kada smo primili Toru - krajnji "s onu stranu prirode" aspekt naših židovskih života. Ova se ideja odražava na Sukot, kada nakon 7 "prirodnih" dana blagdana - micvot suke, 4 vrste, voda za žrtvenik, arava, sve ovo uključuje elemente prirodeslijedi 8. dan - Šmini Aceret. Narodi svijeta imaju poveznicu sa Sukotom, što uključuje i 70 bikova koji su bili prineseni u Beit HaMikdašu; jedino je Jisrael povezan s danom poslije. To je bio B-žji posebni dodatni dar nama. Miškan je prošao kroz 7-dnevno razdoblje inauguracije, i tek je 8. dana bio spreman da započne svoje "izvan prirodno" funkcioniranje Životinja prolazi kroz najmanje 7 dana, i tek se od 8. dana može koristiti za "van prirode" korban u Beit HaMikdašu.

Grci su se klanjali prirodi i ljepoti. Naše obrezivanje su odbacili kao nešto odvratno. Zabranili su brit pod prijetnjom smrtne kazne. Hašmonajim su im se suprotstavili i zaratili s njima za Vječnog i judaizam. Brit mila je bio uzrok rata. A proslava naše pobjede je 8-dnevni blagdan Hanuke. Broj dana odašilje poruku svim generacijama.

B-g nam je dao prirodu da s njom surađujemo, da je unaprijedimo i da se uzdignemo iznad nje, kada On to od nas zatraži.

Priroda je za cijeli svijet. 70 naroda ima za držati 7 kategorija micvi. B-g od drugih naroda ne traži da se obavežu za uzvišeniji poziv. On je za taj poseban način života izabrao narod Izraela.

Micva

Ta micva je prva "ne-prirodna" zapovijed. Do ove točke, 7 Noahovih micvot su sve logični, racionalni, razumni, zakoni. Ova 8. micva, na 8. dan, je neprirodna. B-g je stvorio dijete s prepucijem; što mi radimo njegovim uklanjanjem? Odgovor je da mila predstavlja izazov Židovu da se uzdigne iznad prirode i dovrši svoje duhovno oblikovanje baš kao što mu je naređeno da dovrši svoj fizički oblik.

Posljednja se četiri p’sukim ponavljaju kao Maftir.

Haftara

21 p'sukim – Ješajahu – 40,27 – 41,16

Rabin Jacobs ističe da prve tri haftare B'reišita dolaze iz istog dijela Ješajahua kao i 7 haftarot utjehe. To, smatra on, nije slučajnost. Osim povezanosti svake uz svoju sedru, možemo ih uzeti kao poruku nade i ohrabrenja. Ovaj odlomak spominje Avrahama, a sadrži i posredne reference na njega. Također možemo vidjeti ovu haftaru kao nacionalni duplikat nekih Avrahamovih osobnih iskustava. Baš kao što B-g daje obećanja Avrahamu Avinuu, tako ih daje i djeci Izraelovoj. Baš kao što se Avraham uporno drži vjere u B-ga, tako čine i njegovi potomci. Izdržljivost, pouzdanost, pobjeda, samousavršavanje - te osobine su zajedničke ovom pretku i nama, njegovim potomcima. ■

Prevela i prilagodila Dolores Bettini