1-10 - Divrej Tora - Mikec 5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 10

Zagreb, šabat 16. prosinca 2023. - 4. teveta 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 10 divrejtora@gmail.com

Paraša Mikec

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Faraon odbacuje tumačenja svog sna kao netočna. Ali kako on to zna? Odgovor je da je faraon zapravo usnio tumačenja, ali ih je zaboravio.

Stih to implicira time što kaže da nitko nije bio u stanju "protumačiti faraonu".

Ovo nas uči dubokoj životnoj lekciji: nikoga ne možete ni u što uvjeriti – možete ga samo pokušati dovesti u dodir s istinom koju već zna. Zakopana u najudaljenijem kutku našeg sjećanja, leži urođena svijest, prirodna mudrost koju je B-g programirao u svako ljudsko biće. To nam pomaže objasniti kako prepoznajemo zlo kada ga vidimo i zašto se spontana reakcija tako često pokaže kao istina.

No intuicija nije dovoljna. Zadaća je roditelja i učitelja da to bogomdano znanje prenesu u svjesni um. Ključno načelo obrazovanja je: Kada nešto sam shvatiš to je 100 puta značajnije nego kada ti to netko kaže.

Stoga dok tražite rješenja u životu, čuvajte se onih koji vam pokušavaju nametnuti svoj stav i umjesto toga pronađite mentora koji će vam pomoći ... da otkrijete sebe.■



(Berešit 41,1- 44,17) Josefovo zatočeništvo konačno se okončava kad faraon usni san u kojem sedam debelih krava izjede sedam mršavih krava, a sedam debelih snopova žita, proguta sedam mršavih. Josef protumači san i kaže da slijedi sedam rodnih godina, a za njima sedam godina gladi.

Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih godina napravi zalihe žita. Faraon imenuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva sina, Menaše i Efrajim.

Glad se širi čitavim područjem, a hranu se može nabaviti samo u Egiptu. Desetero Josefove braće dolazi u Egipat kupiti žito. Najmlađi, Binjamin, ostaje kod kuće jer je Jaakov zabrinut za njegovu sigurnost. Josef prepoznaje braću,

ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu. Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije otkrivaju da im je novac kojim su platili hranu, zagonetno vraćen natrag.

Jaakov pristaje poslati Binjamina tek nakon što Juda osobno preuzme odgovornost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u Binjaminovu vreću stavlja svoj srebrni pehar u kojem su magične moći. Kad braća sljedećeg jutra krenu natrag kući, slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet da zadrži Binjamina kao svog roba. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija 14 p’sukim –

"Bio je s nama jedan Židovski mla-

41,1-14

dić…" Faraon naređuje da se Josefa

Prošle su dvije godine otkako je peharnik obećao da će Faraonu reći

dovede iz tamnice, te Josefa pripremaju za susret s Faraonom.

za Josefa. Još jedna godina patnje u

Raši ističe (on u stvari proklinje)

tamnici, zbog toga što je previše po-

da će zli ljudi, čak i kada priznaju

uzdanja položio u čovjeka, umjesto

dobro koje im je netko učinio, oma-

da ima potpunu vjeru u B-ga (i vje-

lovažavati one kojima duguju zah-

rojatno je time došlo do hilul Hašem

valnost. Peharnik govori o Josefu

u Josefovom slučaju, zbog onoga što

kao o na’aru (što ima konotaciju bu-

je on bio i posebnih okolnosti u koji-

dala), ivri (tuđinac koji ne pripada

ma se našao).

među nas), eved (rob nedostojan da

Da pojasnimo… U "normalnim"

bude vođa).

okolostima, osoba u Josefovoj situa-

Levi – druga alija 24 p’sukim –

ciji trebala bi poduzeti korake da se

41,15-38

izbavi iz zatvora, moleći peharnika

(ili koga već) za pomoć. No u ovom slučaju, možemo vidjeti da je Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga naar ivri. To vjerojatno znači da se on naslađivao idejom da taj "Židovčić" ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Možrmo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef našao, tražiti Sar HaMaškima za pomoć ne

bi baš bio pravi potez.

mjere da se za njih pošteno pripremi). Dvostruko ponavljanje sna kazuje da će se ti događaji ubrzo zbiti.

Josef predlaže što da učiniti tijekom godina obilja da se pripremi za glad. Faraon je snažno impresioniran ovim bogobojaznim čovjekom, ■ Josefom.

Postoji impozantan popis paralela

Faraon ispripovijeda Josefu svoje

između priče u ovoj sedri i Megilat

snove (unoseći neke važne izmjene

Ester. Posebno u tome kako Faraon

koje Josip ispravlja, dajući time

tretira Josefa te Ahašveroševih upu-

znak Faraonu o božanskom porije-

ta Hamanu o tome kako da provede

klu Josefovog tumačenja snova). Jo-

Mordehaja ulicama grada. Sličnosti

sef kaže Faraonu da su ta dva sna

u tekstovima su opsežne i zapanju-

zapravo jedna poruka od B-ga o

juće.

Njegovoj namjeri da dovede sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina razorne gladi.

Šliši – treća alija 14 p’sukim – 41,39-52

Godinâ obilja nitko se neće niti sje-

Faraon, uvjeren da je Josef najmu-

ćati (osim ako se poduzmu potrebne

drija osoba u njegovom okruženju,

Faraon je usnio dva sna – 7 suhonjavih krava proždire 7 tustih krava bez da se na njima primijeti efekt njihovog "obroka", te 7 sasušenih klasova proždire 7 punih, dobrih klasova. Ovi ga snovi vrlo uznemire. On sazove svoje savjetnike koji svojim nezadovoljavajućim tumačenjima ne uspijevaju popraviti njego-

vo raspoloženje.

Peharnik se konačno prisjeti Josefa, te iznese Faraonu svoju priču.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

postavlja ga za vicekralja nad či-

vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo?

Raši kaže da su braća (neznajući)

tavim Egiptom. Faraon Josefu daje

Raši daje odgovor da je Jaakov vidio

izrekla proročku izjavu rekavši "Mi

kraljevski prsten i naročitu odjeću

u nekoj vrsti proročke vizije da u

smo svi sinovi jednog čovjeka". Na

(ponovo odjeća!) i organizira mimo-

Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da

svjesnoj razini, oni su govorili o se-

hod Josefa gradskim ulicama kako

to nije bilo potpuno, posve jasno

bi. No tvrdnja je posve istinita i ka-

bi se Egipćani upoznali s ovlašte-

proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek

da se njome obuhvati i Josef – Mi

njima koje kralj daje Josefu. Josef je

nije vidio da se na pozornici pojavio

smo svi…

dobio As’nat za ženu. (Neki kažu da

Josef. Prorok vidi samo ono što B-g

je ona bila Dinina kćer.) U dobi od

želi da vidi, i razumije samo onaj

30 godina, Josef je gospodar Egipta.

dio viđenja koji doista i vidi.

As’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima.

Gemara u Taanit kaže da je Jaakov u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro

Zapazite da Faraon priznaje da je

opskrbljen hranom. Svejedno, on ih

B-g izvor Josefove mudrosti. Očito,

je poslao u Egipat, kako ne bi pobu-

nisu svi egipatski vladari prezirali

dio zavist drugih. Kada drugi ne-

Josef predlaže test njihove čestitosti – oni mu moraju dovesti svog najmlađeg brata. On ih zatvori na tri dana da "razmisle o tome".

B’zot, ovime ćete biti provjereni.

Josef kaže da će djeca Izraelova biti iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1

B-ga Izraelovog kao što je to činio nasljednik ovog Faraona godinama kasnije. Iako je to izrečeno u formi

da se "podigao novi kralj koji nije poznavao Josefa", možemo vidjeti da je novi kralj odlučio ne poznavati ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen ponavlja u Židovskoj povijesti. Značajan je za priču o Hanuki odnos prema B-gu i narodu Izraela Aleksandra Velikog, u usporedbi s nekim od njegovih nasljednika.

R’vi’i – četvrta alija 23 p’sukim –

41,53-42,18 Sedam godina obilja dolaze kraju i otpočinje glad. Sve su susjedne zemlje poharane glađu, no Egipat se dobro pripremio. Josef upravlja ra-

maju, nemoj se razmahivati onime

spodjelom zaliha hrane i nagomila

što imaš.

veliko bogatstvo Faraonu.

+ 400 = 408. Tri glavna "sredstva" za postizanje oproštenja od B-ga su t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što ka-

Josef ugleda svoju braću, prepo-

žemo u Musafu na Roš hašana i Jom

U međuvremenu, Jaakov, znajući

zna ih, (oni njega ne prepoznaju) i

kipur. Neki mahzorim imaju drugi

da u Egiptu ima hrane, šalje "braću"

sjeti se svojih snova. Postupa s nji-

skup riječi otisnut iznad ove tri.

(ali ne i Binjamina) da kupe namir-

ma grubo i optužuje ih da su špiju-

Njih se ne izgovara, no one su tu.

nice.

ni. Oni poriču optužbe i pričaju Jo-

Molitva = kol (glas). Pokajanje po-

sefu o povijesti svoje obitelji i ča-

maže com (post). A cedaka se vrši s

snim namjerama.

mamonom (novcem). Svaka od tih

Tora kaže da je Jaakov vidio da ima mnogo… Raši pita: Što to znači Godina 17 3 Broj 10 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

riječi ima numerički zbroj 136. 100+

du ubijeni, ako se nešto dogodi Bi-

6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50. To

njaminu.

što su gematrije tih sinonima jednake govori o jednakom značaju pri traženju

božanskog

oproštenja.

Zbrojite ih zajedno i doći ćete do 136+136+136 = 408. B’zot tibaheinu – Ovako smo kušani – s Molitvom,

Pokajanjem, i Djelima milosrđa bivaju kušana Djeca Izraelova.

Gemara kaže da se izrečeno prokletstvo mudre (pravedne?) osobe, čak i kad je izrečeno uvjetno, ostvaruje (na ovaj ili onaj način). Reuven je ponudio da njegovi sinovi umru

ukoliko se Binjamin ne vrati. Ponuda je bila odbijena. A Binjamin se vratio svom ocu. Svejedno, Reuven

Josefu što se desilo kako bi odvratili

njegovu srdžbu. Josef ih ispituje o njihovom starom ocu.

Hamiši – peta alija 35 p’sukim –

je rekao što je rekao. Njegova "dva

Braća se klanjaju Josefu, ispunja-

42,19-43,15

sina" odnose se na njegova dva ne-

vajući na taj način bit njegovih sno-

časna potomka koji doista jesu umr-

va (a ovog puta u to je uključen i

li – Datana i Avirama. Moramo biti

Binjamin). Josef zapazi Binjamina,

krajnje oprezni što govorimo! (Ne

raspituje se o njemu i blagosilja ■ ga.

Josef im kaže da će jedan od njih ostati kao talac (Josef odabire Šimona, kako bi razdvojio opasni tim kojeg čine Šimon i Levi) a ostali se vraćaju u Kanaan da dovedu "malenog" u Egipat. Braća iskazuju iskreno žaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to). Reuven kaže nešto poput "što sam vam govorio". Nitko od njih nije svjestan da Josef sluša i razumije njihov raz-

samo da su umrli na početku Korahove pobune, već se i ranije o njima govori kao o umrlima. B-g kaže Mo-

šeu da se vrati u Egipat jer su oni koji su ga proganjali umrli. Raši kaže da se to odnosi na Datana i Avirama, koji su osiromašili i smatralo ih se mrtvima – oni su umrli dva puta!)

govor. Josef odlazi nasamo i plače

Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na

(zbog toga što braću stavlja u takvu

koncu pristaje Binjamina povjeriti u

situaciju). Josef zapovijeda da njiho-

Judine ruke za ponovni put u Egi-

ve vreće napune hranom te da im se

pat. Jaakov im daje dvostruko više

vrati i njihov novac.

novaca nego što je potrebno, te šalje

Kada svaki od braće otvori svoju vreću, uplaše se kad tamo nađu svoj novac. Vrate se Jaakovu i izvijeste ga o tome što se dogodilo.

Jaakov jadikuje zbog gubitka Josefa, i sada Šimona i objavljuje im da

cije. On ponovo nasamo plače, opere lice i vraća se braći. Na objedu, on braću posjeda po starosti (što ih uznemiri – "Kako on to može znati?"). Daje im darove, Binjaminu više od ostalih.

(Josef stvara priliku za ljubomoru, tako da braća budu dovedena u sličnu situaciju kao ranije. Ovo priprema teren za "potpuno" pokajanje. Čini li on to svjesno, podsvjesno, vođen od B-ga…?)

darove najfinijih začina "Egipat-

Sljedeće što naredi je da se hrana i

skom vođi". Jaakov blagosilja svoje

njihov novac stave u njihove vreće,

sinove; oni se vraćaju u Egipat i

a da se njegov (Josefov) naročiti pe-

dolaze pred Josefa.

har stavi u Binjaminovu prtljagu.

Šiši – šesta alija 36 p’sukim – 43,1644,17

neće riskirati da izgubi i Binjamina.

Josef ugleda Binjamina i kaže

On odbija dopustiti svojim sinovi-

svom pratiocu (vjerojatno Menašeu)

ma da se vrate u Egipat, unatoč (ili

da pripremi objed za njih sve. Braća

zbog) Reuvenovog apsurdnog prije-

se plaše Josefovog poziva, uvjereni

dloga da njegovi vlastiti sinovi bu-

da on ima veze s novcem koji im je bio vraćen prošli puta. Oni ispričaju

Strana 4

Josef jedva suzdržava svoje emo-

On braću otpusti da krenu u Kanaan, a potom šalje svog "čovjeka" za njima da ih optuži da su ukrali pehar. Braća se zgranu na tu optužbu i daju riječ da ako se pehar nađe

među njima, onaj koji je "kriv" neka umre, a ostali će postati Josefovi robovi. Josef ponudi da rob postane samo onaj koji je kriv; ostali mogu Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

slobodno otići. Potraga otkriva da

t’šuva g’mura – potpune t’šuve, za

kvenciji za slijedeći tjedan kako bi-

se pehar nalazi kod Binjamina. Je-

koju on kaže da se može jedino po-

smo doznali odgovor.

huda, kao glasnogovornik, ponudi

stići (ili barem prepoznati) ako se

da svi ostanu kao robovi. Josef inzi-

dogode iste (ili vrlo slične) okolnosti

stira da samo Binjamin treba ostati;

kao kada je bio počinjen prvobitni

ostali se imaju vratiti svom ocu.

grijeh.] Hoće li to braća prepoznati

Tora govori o "prinosu Musaf" za

kao priliku da se spase i reći da ne-

šabat – dva janjeta. U skladu s tim,

maju snage išta učiniti, ili će se us-

mi molimo Musaf na šabat. Musaf

protiviti zagonetnom vladaru Egi-

na Roš hodeš se sastoji od dva bika,

pta i biti spremni boriti se za Binja-

jednog ovna, i sedam jaganjaca. Uz

mina? I ovog puta to će biti jedno-

te "olot", treba prinijeti i jarca kao

stavnije učiniti jer nisu učinili ništa

"žrtvu za grijeh". Korbanot su popra-

pogrešno.

ćene vinom za lijevanice (različite

Deja vu pred njihovim očima! Još

jednom, braća mogu otići Jaakovu – bez jednog od Rahelinih sinova i iznijeti mu olakotne okolnosti. A ovog puta, bila bi to istina! Bez lukavštine, kao što je to bilo s Josefom.

Ovo stvara podlogu za istinsku t’šuva. [Rambam, u svojoj knjizi Hilhot

U standardnom stilu "neizvjesno-

T’šuva, iznosi različite elemente

sti", parša završava s tim pitanjem.

t’šuve. Potom on uvodi koncept

Moramo ostati podešeni na istoj fre-

Godina 17 5 Broj 10 Strana

Š’vi’i – sedma alija 7 p’sukim – Bamidbar 28,9-15

količine za različite životinje), te smjesom finog brašna i ulja, poznatom kao m’nahot. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Mikec ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov drugi princip: Ne uključuje se obavezno sve što se hermeneutički izvodi Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

"Hermeneutika" se odnosi na umješnost interpretacije Biblije. Trinaest pravila Rabi Jišmaela za tumačenje Tore, koja se govore svakog jutra kao dio predmolitava, često se nazivaju "hermeneutičkim zakonima". Drugi talmudski učenjaci imali su popise s više ili manje takvih zakona (Hilel je imao sedam pravila, Rabi Eliezer b. Josi HaGalili imao ih je 32), no oni su zapravo rezali istu tortu na različit broj kriški. Među hermeneutičkim procesima nalaze se elementi poput "kal v'homer" (logičan zaključak, primjerice, da osoba koja može podići 50 kilograma zasigurno može podići 20 kilograma) i "gezera šava" (tradicija važnosti iste riječi koja se koristi u različitim kontekstima).

Neki zakoni koji proizlaze iz upotrebe tih hermeneutika su biblijski, dok su drugi rabinski. (Ovi prvi su potpore teksta primljenih tradicija, dok drugi mogu biti izravno doneseni propisi). Kao i kod rabinskih "micvos", kao što je čitanje Megile (kao što je objašnjeno u Načelu #1), neki su raniji učenjaci možda pogriješili pretjeranim kompenziranjem, što je dovelo do toga da su na svoj popis uključili stvari koje se zapravo ne nalaze među 613

micvos.

Rambam daje primjer: Pesahim 22b raspravlja o mogućnosti da svako pojavljivanje riječi "es" u Tori može značiti uključivanje još nečega. Rabi Akiva kaže da u Pnz. 6,13 ("es G-spoda, svog B-ga, ćeš poštivati"), naizgled suvišna riječ uključuje obvezu iskazivanja primjerenog poštovanja učenjacima Tore. Međutim, Rambam nas upućuje da obveza poštovanja učenjaka nije jedna od 613 micvos. Slično tome, dodatna riječ "es" u Izl 20,12 ("Poštuj es svog oca i es svoju majku") može uključivati vlastitog muža, starijeg brata ili pomajku (kao u Kesubos 103a), ali to nisu zasebne micvos.

Ako bi tko uključio sve hermeneutski izvedene zakone, micvos bi bilo na tisuće! I sasvim je svejedno je li Moše osobno bio taj koji je dao tumačenje. Rambam navodi Talmud u Temura (16a) da je 1.700 takvih obrazloženja zaboravljeno tijekom razdoblja žalovanja nakon Mošeove smrti. (Bez sumnje, bilo je mnogo, mnogo više takvih pouka kojima nas je podučio Zakonodavac, a koje nisu zaboravljene!)

Pa tako, zakoni izvedeni obrazlaganjem, iako mogu biti biblijski, ne nalaze se nužno među 613 micvos. Jedine takve stvari koje mogu biti uključene su one koje su bile dio prihvaćene tradicije, za koje je egzegeza samo podrška, a ne izvor te prakse. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 34. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na prvi dan Sukota kao što Pismo kaže, Na prvi dan, sveti sabor (Vajikra 23,35). Zakon za njega isti je kao zakon za prvi dan Pesaha (§25). Ovo se primjenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za mu-škarce tako i za žene.

35. Pozitivna je zapovijed boraviti u suki [kolibi ili sjenici s krovom od pruća, i sl.] svih sedam dana blagdana kao što Pismo kaže, Boravit ćeš u sjenicama sedam dana (VaStrana 6

jikra 23,42). Svih sedam dana blagdana, treba jesti, piti i živjeti u suki, i po danu i po noći. Svih sedam dana čovjek treba učiniti svoj dom povremenim mjestom, a svoju suku stalnim mjestom. Zabranjeno je jesti redovni obrok izvan suke; prve večeri obaveza je u suki pojesti barem komad kruha veličine masline. Nakon toga, ako netko želi jesti kruha, treba ga jesti u suki; ako želi jesti voća, može ga jesti izvan suke. Malo dijete koje je doraslo da ga se može podučavati ima obavezu prema zakonu učenjaka.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, za muškarce ali ne i za žene. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. vidi 141,8 i 142,1-2. Mora se čitati iz pravilno

Dio I: Orah hajim

napisanog

svitka

Tore

(143,2-3; 144,1). O tome što učiniti

Poglavlje 8 – Čitanje Tore

ako čitatelj učini pogrešku vidi

Ponedjeljkom, četvrtkom i subo-

142,1, a o tome što učiniti ako se

tom poslijepodne se čita Tora, a či-

nađu pogreške u svitku Tore pogle-

tanje započinje odmah iza dijela koji

dajte 143,4; u vezi donošenja svitka

je pročitan u subotu ujutro (135, 1-

Tore grupi ljudi kako bi mogli čitati

2). To je čitanje podijeljeno u tri di-

iz nje vidi 135,13 i 584,3. U sluča-

jela, no može se načiniti više dije-

jevima kada se dva ili više dijela

lova ako se održava neka vjerska

čitaju iz različitih dijelova Tore,

proslava (135,1). Te dijelove čitaju

trebalo bi ih čitati iz drugih svitaka

Kohen, Levit i Izraelac (135,3). U

Tore, vidi 144,3-4. Bilo je uobičajeno

vezi iznimaka od ovog redoslijeda,

prevoditi [na aramejski] svaki re-

na primjer, ako Kohen nije prisutan

dak, ali to se više ne čini, vidi 145,1-

ili nije u stanju čitati, vidi 135,4-13.

3. Zajednica treba stajati (vidi 146,4)

Na šabat i blagdane, kada se čitaju

i pažljivo slušati čitanje, ne baviti se

dodatni odlomci, vidi 135,4,10; 136,

stvarim nevezanim uz to i ne smije

■

1; 141,6 u vezi osoba koje ih čitaju.

pozvana otvara Toru, nalazi mjesto

se izaći za vrijeme čitanja, vidi 146,

Čitanje mora biti dugo najmanje de-

gdje treba započeti čitanje, kaže Ba-

1-3.

vet ili deset uzastopnih (vidi 144,1-2)

rehu i blagoslov "... koji nas je iza-

redaka (vidi 137,1), i svaka osoba

brao ..." (držeći Toru, ali ne gleda-

mora pročitati najmanje tri retka

jući u nju), čita odlomak, zatvara

(137,2); u vezi pogrešaka vidi 137,3-

Toru, i izgovara blagoslov "... koji

6. Čitanje svake osobe treba zapo-

nam je dao istinitu Toru ..." (139,4-

četi i završiti pozitivnom temom, i

11). U vezi ponavljanja blagoslova u

ne smije započeti ili završavati samo

slučajevima pogreške vidi 140,1-3 i

jedan ili dva stiha od pasusa, vidi

143,4, u vezi odgovora "Amen" na

138,1.

blagoslove vidi 139,6 i 141,5. Osoba

Dopušteno je čitati samo onima

koja je pozvana da čita mora stajati

koji su pozvani, vidi 139,3. Čovjek

(vidi 141,1), i netko drugi bi još

kojega se poziva treba biti u stanju

trebao stajati pored nje (vidi 141,4).

pravilno čitati. S obzirom da on

On mora na bimu (platformu s koje

možda to nije u stanju, čitanje vrši

se čita Tora) otići najizravnijim

čitatelj Tore, a osoba koja je pozvana

putem i ne smije otići s nje sve dok

prati ga riječ po riječ (vidi 135,4,13;

ne dođe sljedeća osoba, vidi 141,7.

139,1-2; 141,2-3; 143,5). Osoba koja je Godina 17 7 Broj 10 Strana

Kada se svitak Tore izvadi iz Kovčega kako bi se iz njega čitalo, predmolitelj izgovara "Neka je ve-

ličano ..." a zajednica odgovora: "Uzvišen ...", vidi 134,2. Po završetku čitanja, svitak se podiže i prikazuje zajednici koja kaže "Ovo je Tora ..." (134,2). Svitak se potom namota i prekrije, vidi 147,1-6. Čitanje iz Proroka, ili iz drugog svitka Tore, ne smije započeti sve dok se prethodni svitak ne namota, vidi 147,7-8. Zajednica ne smije otići sve

dok svitak Tora ne bude pospremljen te ga oni trebaju ispratiti na njegovo mjesto (vidi 148,1; 149,1). ■

Toru treba čitati ispravno i točno, Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Liječi li vrijeme sve rane?

Josef se ponovno susreće sa svojom braćom u Egiptu, više od dvadeset godina nakon što je bio prodan. Te su godine bile ispunjene kušnjama i nevoljama, no one završavaju pobjedonosnim usponom na vlast. Nakon što ponovno vidi svoju obitelj, što Josef osjeća? Je li ispunjen gorčinom ili su vrijeme i sreća koja ga je pratila učinili da njegova ljutnja izblijedi? Traži li on osvetu ili je spreman oprostiti?

• Što od gore navedenog po vašem mišljenju motivira Josefove postupke prema njegovoj obitelji kada su došli u Egipat? Kako pomiriti s jedne strane Josefovo oštro postupanje i podmetanje Benjaminu, s njegovim istodobnim davanjem darova i vraćanjem novca njegove braće, s druge strane?

•

Koliko ima istine u izreci "vrijeme liječi sve rane"? Da ste bili na Josefovom mjestu, biste li mogli ostaviti prošlost iza sebe? Koji bi vam osjećaji bili najsnažniji?

Vođe u izgnanstvu Priča o Josefu, Megilat Ester i Knjiga Daniela događaju se u izgnanstvu i ne iznenađuje da međusobno sadrže mnogo podudarnosti.

• Što svaka priča podučava o životu pod tuđom vladavinom, i konkretnije, što znači biti Židov na vodećem položaju u izgnanstvu? Mogu li se izazovi s kojima su se suočavali biblijski protagonisti usporediti s izazovima s kojima se susreću vođe danas?

biti puko preživljavanje ili pak aktivno promoviranje njihovih vjerovanja i religije? Kako je svatko ponaosob, Josef, Ester i Danijel, odgovorio na ova pitanja?

• Kako u priči o Josefu tako i u Megilat Ester, Hašem djeluje iza kulisa, skriveno, dok je u Knjizi Danijela njegova čudotvorna intervencija otvoreno pokazana. Što bi mogao biti razlog za tu različitost? Mislite li da je Hašemova providnost, općenito govoreći, manje uočljiva u izgnanstvu nego u Izraelu?

Josef Pravednik?

U rabinskoj literaturi Josefa se često naziva "‫( "מעסף״דצ מק‬Josef pravednik).

No, neki komentatori sugeriraju da se Josef u Egiptu zapravo počeo asimilirati. S kojim se opisom slažete?

Koje dokaze možete dati za svako od ovih gledišta?

• U kojoj je mjeri Josef osobno odgovoran za mržnju koju su njegova braća gajila prema njemu? Uči li on iz svojih pogrešaka dok se priča razvija?

• Josef svom sinu daje ime Menaše, "‫מם״א ״כל״ ֲ ָ ִּלמ‬ ֶ ‫מ״אל ִֹּד‬ ֱ ‫ַש ִּנ‬ ַ ‫ִּכמ״נ‬ ‫״ָאבי‬ ‫ִּ״‬ ‫״במ‬ ֵ ‫עְא ״כל‬ ֵ ". Da li to ukazuje da je Josef aktivno odlučio okrenuti leđa svojoj obitelji i naslje-

đu? Kako se (ako se uopće) promijenio Josefov vjerski identitet tijekom njegovog boravka u Egiptu?

• Što ljude navodi da odstupe od svoje vjere ili da joj se vrate? Čovjek izigrava B-ga • Prema Rambanu Josefovi postupci u Egiptu bili su vođeni željom da ispuni svoje snove. On smatra da su snovi neka vrsta proročanstva i da je čovjek koji je dobio takvo znanje dužan izvršiti volju Hašema. Abarbanel osporava tu pretpostavku tvrdeći da je odgovornost Hašema, a ne čovjeka da dovede do ostvarenja proročanstva. S kim se vi slažete?

• Sam Abarbanel tvrdi da je Josef nanosio patnju svojoj braći kako bi im pomogao da postignu pokajanje za svoje grijehe prema njemu. Josef je želio da oni budu kažnjeni na ovom svijetu, kako bi ih poštedio teže kazne u Svijetu koji će doći. Je li kažnjavanje braće išta više Josefov posao od ispunjenja proročanstava? ■

‫״‬

Prevela Tamar Buchwald

■

• Je li opravdano da vođa pogazi svoje Židovske vrijednosti kako bi zadržao svoj položaj koji će mu omogućiti da štiti svoju naciju? Treba li cilj vođe u dijaspori

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Život je jedno veliko čudo Josip je bio prodan kao rob. Su-

da koliko god bilo loše, izbavljenje

pruga njegovog poslodavca pokuša-

je možda upravo tu iza ugla. I tako

la ga je zavesti, ali on se odupro nje-

često smo bili u pravu.

nim pokušajima. Kakvu je nagradu

Bilo bi lako predati se pred Grci-

dobio za to? Bio je bačen u najdu-

ma, bilo bi lako očajavati. Ali Maka-

blju i najmračniju tamnicu koja je

bejci su se izabrali nadati. I zbog iz-

postojala – bio je to Devil’s Island

bora male grupice ljudi, Židovski

njegova vremena. Konačno, pojavio

narod je opstao do danas.

se tračak svjetla - faraonov peharnik obećao je da će iznijeti Josipov slu-

Virus, terorizam, nuklearno oru-

čaj pred faraona. Ali prošle su još

žje, recesije pred nama, svijet kojem

dvije godine i ništa se nije promije-

nije stalo—možda živimo u vrijeme

nilo. Ako je ikada postojalo vrijeme

u kojem naša budućnosti ne izgleda

da čovjek počne očajavati, to je zasigurno bilo ovo. Čitav svoj život

nije mogao ni zamisliti da će ikada

posvetio je tome da bude dobar i

napustiti tamnicu. Nekoliko sati

pošten čovjek i što je primio zauz-

kasnije, on je upravljao čitavim Egi-

vrat za svoje napore? Mržnju, rop-

ptom.

stvo, nezahvalnost i osvetu.

Očajanje nije židovska ideja jer se

Rabini nam kažu da 'B-žje izbav-

stvari uvijek mogu promijeniti. Si-

ljenje može doći za treptaj oka." I

tuacije često izgledaju beznadno, ne

tako je oko trepnulo i faraon je us-

vidimo nikakvog izlaza ali okol-

nio san, nitko ga nije mogao protu-

nosti se mogu promijeniti i ta pro-

■ iza blistavo. No, izbavljenje je tu

ugla ako odaberemo vidjeti svijet na taj način. ■

﹌﹌﹌ Kratka misao Što je jednom nesreća, dru-

mačiti; faraonov peharnik spome-

gom je dobrobit (Berešit Raba

nuo se hebrejskog roba; Josip je po-

38,10)

zvan; snovi su protumačeni, Josip je očito bio pravi čovjek da preuzme upravljanje, Josipu je dana moć odmah do faraonove. Odjeven u kraljevsku odjeću, on paradira Egiptom

Očajanje nije židovska ideja jer se stvari uvijek mogu promijeniti.

i gdje god susretne velika mnoštva

da bi se žene penjale na krovove da

mjena može biti trenutna. Židovi bi,

ga bolje vide.

više od ikoga drugog, to trebali

moćniju i najutjecajniju osobu čitavog svijeta ..... u nekoliko sati. Trenutak prije nego li je bio pozvan, Godina 17 9 Broj 10 Strana

koristi. Liječnici zarađuju za život od ljudi koji su bolesni, a pogrebnici od sprovoda. Kaće ih netko jeftino kupiti. Ru-

kažu da je njegova ljepota bila tolika

najprezrenijeg od svih ljudi, u naj-

jetu od čega netko ne bi imao

da dionice padaju to znači da

zaustavi se da ih pozdravi. Rabini

Josip se prometnuo iz najnižeg i

Nema gotovo ničega na svi-

znati. Tijekom dvije tisuće godina progonstva i patnji, prošli smo kroz

mnoga vremena kada smo se lako mogli prepustiti očaju. Ali mi smo se oduvijek nadali i sanjali o boljim vremenima koja dolaze, uvijek znali

šenje je prilika za ponovnu izgradnju.

Da, na kraju uvijek postoji neto rast ili propast, no netko

će uvijek izvući korist, tako da se u svakoj situaciji nalazi i prilika. ■

Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

Zašto Josip, potkralj Egipta, nikada nije kontaktirao svog ostarjelog oca?

U ovotjednoj paraši, parašat Mi-

Josipova braća dolaze u Egipat ku-

autoritet u Egiptu, nijednom ne

kec, Josip, siromašni hebrejski dje-

piti hranu za svoje obitelji. Na taj se

kontaktira svoju obitelj u Kanaanu.

čak, rob, koji je trinaest godina bio

način ispunio Josipov san o braći

Zapravo, čini se da Josip ne pokazu-

zatvoren zbog lažnih optužbi, izve-

koja mu se klanjaju. Josip, koji je

je nimalo interesa da se ponovno

den je pred faraona da protumači

dvadeset i dvije godine odvojen od

sjedini sa svojom obitelji ili čak po-

faraonove ezoterične snove.

obitelji, suočava se sa svojom bra-

sjeti svog ostarjelog oca, koji već

ćom i optužuje ih da su špijuni. Pa-

dvadeset i dvije godine tuguje za

Josipov uspon na vlasti u Egiptu

Josipom, misleći da je njegov voljeni

je meteorski. Nakon što je protuma-

sin mrtav.

čio faraonov san, imenovan je na drugo najmoćnije mjesto u Egiptu i dobio vlast nad cijelim Egiptom.

Oženio se Egipćankom, koja rađa dvoje djece, Efrajima i Menašea.

U iščekivanju Josipovog proro-

čanstva o sedam godina obilja na-

Josip je u Egiptu pronašao ispunjenje koje mu je izmicalo dok je bio s obitelji u Kanaanu

■ povornostima svog rukovodećeg

ložaja i nije mogao pronaći vremena da posjeti oca u Kanaanu. Ali, Josip je sigurno mogao poslati osobnog jući za predstojeću glad, trebao je

di, izdaje se naredba da se prikupi

upozoriti svoju obitelj i obavijestiti

petina egipatskog uroda a hrana da se uskladišti za godine gladi koje će

raša završava drugim posjetom bra-

uslijediti. Kad stignu godine gladi,

će, a Josip optužuje svog brata Ben-

Josip preuzima ulogu osobnog do-

jamina da mu je ukrao pehar.

Zbog gladi, koja pogađa i Kanaan,

bio preopterećen zahtjevima i odgo-

glasnika svom ostarjelom ocu. Zna-

kon kojih slijedi sedam godina gla-

ziranja i distribucije hrane.

Može biti da je Josip jednostavno

Prošlo je sedam godina obilja i dvije godine gladi, ali Josip, najviši

ih da u Egiptu ima žita.

Možda najuvjerljiviji razlog što Josip nije stupio u kontakt s obitelji je činjenica da se Josip osjećao duboko izdanim od njih. Ne samo da su ga braća prodala kao roba, već je

zbog očevog "neodgovornog" roditeljstva Jakovljev dom postalo vrlo nefunkcionalan, što je dovelo do nesputanog

neprijateljstva

braće

prema Josipu. I kao što se Juda prethodno razišao od svoje braće (1.

Mojsijeva 38), ne želeći imati nikakve veze sa svojom obitelji nakon što su ga optužili da je odgovoran za prodaju Josipa, tako je i Josip bio jedino kivan na svoju obitelj i nije imao želje da se ponovo poveže s njima.

Tekstualni dokaz Josipovog aniStrana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald:

Zašto Josip nikada nije kontaktirao svog oca?

moziteta prema njegovoj obitelji nalazimo u imenu koje Josip daje svom najstarijem sinu Menašeu, 1.

Mojsijeva 41,51: ‫ַש ִּנמ״אֱ״‬ ַ ‫ ״ ִּכמ״נ‬,‫ַשד‬ ֶ ‫ם״ד ְב ֹוה״ ְ נ‬ ַ ‫״ש‬ ֵ ‫ף״א‬ ֶ ‫א״מֹוס‬ ֵ ‫עַיִּ ְק ָה‬ ‫ ״‬,‫״ָאבמ‬ ִּ ‫ל״במ‬ ֵ ‫״כ‬ ָ ‫״כל״ ֲ ָ ִּלמ״עְ ֵא‬ ָ ‫מם״א‬ ֶ ‫ל ִֹּק‬-.

I Josip nazva prvorođenca Menaše, jer,

"B-g je učinio da zaboravim sve moje nevolje i sav dom oca mojega."

Ime Efrajim, koje znači da je B-g učinio Josipa plodnim u zemlji njegove patnje, također sugerira da je u

kom proročanstva i smatrao je svo-

talac, kako bi svoju braću podvr-

Egiptu pronašao ispunjenje koje mu

jom dužnošću osigurati da se oni

gnuo testu odanosti u vezi Benjami-

je izmicalo dok je bio s obitelji u Ka-

ostvare.

na, testu na kojem su bijedno pali s

naanu.

Rabbi Hayyim Angel u svojoj eru-

Josipom.

Ideju da je Josip bio toliko ljut na

ditskoj novoj publikaciji "A Syna-

Abarbanel se ne slaže s Rambano-

svoju braću i svog oca, mudraci ne

gogue Companion" navodi brojne

vim prijedlogom, tvrdeći da Josipu,

smatraju dovoljnim razlogom da

druge uvjerljive razloge za Josipov

svemoćnom vladaru, nije bilo po-

Josip prekine sve veze s obitelji.

propust da "se javi doma". Rabbi

trebno da mu se Benjamin pokloni.

Stoga navode da su braća, kad su

Yehuda HaHasid tvrdi da Josip ni-

Umjesto toga, Josipu je bilo potre-

prodali Josipa, donijeli strogu za-

kada nije kontaktirao svog oca kako

bno da odmjeri kaznu za svoju bra-

branu da se otkrije ono što su učinili

bi se očuvalo jedinstvo obitelji. Uo-

ću mjerom za mjeru. Josip je morao

Josipu. Neki od komentatora suge-

stalom, kad bi se pokazao svojoj

biti okrutan prema svojoj braći, baš

riraju da je i Josipu, protiv njegove

obitelji to bi zauvijek uništilo obi-

kao što su i njegova braća bila okru-

volje, bilo zabranjeno kontaktirati

teljsku strukturu, jer bi Jakov saz-

tna prema njemu. Josip je optužio

oca ili otkriti gdje se nalazi. Razlog

nao punu mjeru perfidnosti koju su

svoju braću da su špijuni jer su oni

ove zabrane bio je omogućiti ispu-

njegovi sinovi upotrijebili protiv

njega optužili da širi loše glasine.

njenje znakovitog proročanstva da

Josipa.

Josip baci svog brata Šimona u tam-

će djeca Izraelova biti prognana u Egipat. Također se tvrdi da je Josip morao biti odvojen od oca kako bi Jakov mogao biti kažnjen mjerom za mjeru za to što je na dvadeset i dvije godine napustio vlastite roditelje.

Ramban odbacuje kao razlog što Josip nikada nije kontaktirao svog oca ideju da je bio prisiljen zakleti se na to. Ramban tvrdi da, osim što je

nicu, jer su njegova braća njega bacila u jamu. Benjamin je trebao biti uzet kao rob, jer su njegova braća prodala Josipa u ropstvo.

želio vidjeti ostvarenje svojih prvo-

Sve ove pojedinačne radnje trebale

tnih snova, i njegovu braća kako se

su se izvršiti kako bi bilo sigurno da

Očito, u skladu s učenjacima, Ha'-

klanjaju pred njim, Josip je također

su se braća istinski pokajala.

amek Davar sugerira da je pravi ra-

želio vidjeti jesu li se njegova braća

zlog što Josip nikada nije poduzeo

iskreno pokajala zbog onoga što su

korake da kontaktira svog oca bio to

mu učinila. Josip je morao stvoriti

da bi se ostvarili njegovi snovi. Josip

scenarij u kojem će Benjamin biti

Sve to ne bi bilo moguće da je Jo■ sip kontaktirao svog oca.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■

je svoje snove uvijek smatrao obliGodina 17 11 Broj 10 Strana

Strana 11

Rabbi David Stav:

Uvijek ostajemo braća Jedan blagdan koji izraelsko dru-

usamljenošću koju čovjek osjeća ka-

svjetlost stvaranja. Međutim, halahi-

štvo veoma voli je Hanuka – jedin-

da se vrati u mračan dom u kojem

čki autoriteti napisali su da nam je

stveni festival. Što taj blagdan čini

nema struje. U pred-modernoj eri,

zabranjeno korištenje tog svjetla za

tako omiljenim? Praznici koji pada-

kada je svjetlost svijeće bila skupo-

bilo koju aktivnost – čak i za učenje

ju usred školske godine koja je za-

cjen komoditet, ljudi su svijeće kori-

Tore. Te upute čine se dijametralno

počela prije par mjeseci, nekoliko

stili štedljivo i znali su da će većinu

suprotnima, no istina je da zapravo

slobodnih dana za učenike i stu-

noći provesti u mraku. Čovjek bi

nadopunjuju jedna drugu.

dente? Kalorične krafne?

susretao svoju ženu i djecu u potpu-

To je antropološko pitanje bez jednostavnog

odgovora,

ali

da

budemo iskreni, Židovi vole Hanu-

nom mraku i ne bi ih bio u stanju jasno vidjeti zbog nedostatka izvora svjetlosti.

Mi ne želimo koristiti to svjetlo svijeća za neke praktične svrhe. No, ta svjetlost simbolizira naše nade i ublažava naše frustracije. Ona je

ku još od davnih vremena. Prije go-

To nije samo tehnički opis. Ta ru-

temelj naše vjere u sposobnost da

tovo tisuću godina, u zaključku

tina vodila je također i do sumorno-

dosegnemo nove visine. Zato se od

knjige

halahot za

sti ljudske psihe. Čovjek koji živi u

nas traži da duboko razmišljamo

Hanuku, Majmonides je napisao da

tami, čezne za svjetlom. Za njega,

nad tim svjetlom, mirno i spokojno.

je "micva paljenja svijeća za Hanuku

tama predstavlja ništavilo i očaj.

To nas ispunjava nadom i optimiz-

izuzetno omiljena". Postoje oni koji

Žudi za svjetlom, i za vremenom

mom dok se približavamo teškim

se čude zašto je Majmonides oda-

nade.

zimskim danima koji nas očekuju

koja

sadrži

brao halahičku micvu nazvati "omiljenom". To je, na kraju krajeva, religijska zapovijed, a ne neka slobodna aktivnost.

Svijeće: Priča o čovječanstvu Međutim, možda naklonost koja se osjeća prema tom blagdanu izvire negdje drugdje. Nalazimo se usred

I tada, usred najveće tame, kad je

■

nakon blagdana.

zima u punom jeku, on uhvati trag

U knjizi Izreka (20,27), čitamo:

svjetlosti. Topla zraka svjetla svijeće

"Hašemovo svjetlo je ljudska duša".

osvjetljava tamu i zastrašujuće noć-

Svijeća je izraz cijelog seta vrijed-

no nebo. Prvi dar je dar nade i vjere

nosti

u dane koji dolaze. Nekoliko riječi

bićima i zato smo s njome toliko

ohrabrenja za potištene i obeshra-

povezani. Svijeća je naša priča –

brene.

priča o čovječanstvu.

ukorijenjenih

u

ljudskim

zime. Noći su duge i hladne pa nam

Majstori kabale opširno su pisali o

Glavna radnja parše Mikec je priča

ne treba razigrana mašta kako bi-

vrijednosti kontemplacije nad tim

o Josefovom izlasku iz zatvora u

smo se poistovjetili s melankolijom i

svjetlom svijeće, koje u sebi sadrži

koji je strpan zbog lažnih optužbi Potifarove žene. Kasnije u parši, učimo više o Josefovom otuđenju od njegove braće.

Dvojica faraonovih slugu boravila su u zatvoru zajedno sa Josefom: glavni peharnik i glavni pekar. Obojica su usnula san, a Josef je te snove uspješno protumačio. I sam faraon je usnuo dva sna koja su ga duboko uznemirila. Prvi o mršavim kravama koje su progutale debele krave, a drugi o kržljavim snopovima žita koji su proždrli one debele. U oba slučaja, slabo je nadvladalo jako.

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi David Stav:

Uvijek ostajemo braća

Glavni peharnik sjetio se Hebreja

onaj koji je oplakivao svog voljenog

koji mu je u zatvoru protumačio san

sina za kojeg je mislio da ga je rastr-

i predložio faraonu da iskoristi nje-

gala divlja zvijer.

gove usluge tumačenja snova. Faraon se složio s time te je naredio da Josefa dovedu iz zatvora. Naravno, Josef je uspio u tumačenju snova i čak ponudio svoje praktične savjete

glede preživljavanja gladnih godina koje su snovi predviđali. Faraon je impresioniran Josefovom umješno-

što nije pokušao reći svom ocu gdje

tanje jesu li oni naučili nešto iz svoje

je? Mnoga tumačenja pokušavaju

pogreške i žele li ju pokušati ispra-

analizirati i razumjeti Josefova raz-

viti. Oni će biti stavljeni na test kada

mišljanja. Tekst Tore ne upućuje nas

njihov brat bude optužen za krađu i

na motive koji su stajali iza njegovih

bačen u zatvor. Što će oni učiniti?

postupaka.

Hoće li pomoći svom bratu bez oklijevanja, ili će ga prepustiti njegovoj tužnoj sudbini?

Josef je bio spreman ostaviti svog

svog namjesnika.

Bliski Istok zahvatila ozbiljna suša koja je natjerala Josefovu braću – koja su živjela u zemlji Izrael – da

pođu u Egipat kupiti hranu. Josef ih je prepoznao, optužio ih je za uhođenje i, nakon rasprave, otpustio ih kući inzistirajući da mu dovedu svog najmlađeg brata, Binjamina.

Josefa i ozbiljno ga povrijedila. Ali pogreške se događaju. Pravo je pi-

kreativnošću, te ga postavlja kao

harala Egipat i, zapravo, cijeli je

Braća su zaista sagriješila protiv

Nije li Josef bio svjestan toga? Za-

šću tumačenja snova i njegovom

Dio sna bavio se glađu koja je po-

njega.

Glavna tema kojom se naši mudraci bave u ovoj parši je razumijevanje Josefovog ponašanja prema njegovoj braći, a osobito prema njegovom ocu.

Jaakov oklijeva pustiti braću da

oca u očaju dvadeset godina ako će to značiti da će biti u mogućnosti uistinu ujediniti obitelj. On je želio vidjeti koliko su Leini sinovi spremni učiniti za Rahelinog sina – sina iste one Rahel koja je mučila njihovu majku. Jesu li naučili lekciju iz prodaje Josefa? Jesu li shvatili da čak i ako brat ide drugačijim putem, postoje neke granice u odnosima među braćom koje se ne bi trebale prelaziti?

odu još jednom, bojeći se što bi se

Ljudi ne prodaju svoju braću i

moglo dogoditi Binjaminu, i tek na-

svakako ih ne pokušavaju povrije-

kon što Jehuda ponavlja svoje obe-

diti. Josef, koji želi ujediniti obitelj,

ćanje, Jaakov se složi s time da ih

Josef je nesumnjivo povrijeđen

pošalje natrag u Egipat. Nakon nji-

onime što su mu braća učinila. On

hovog drugog posjeta Egiptu, Josef

nikada nije zaboravio kako su se

naređuje da se srebrni pehar po-

urotili da ga ubiju, a zatim napravili

Tijekom povijesti, morali smo se

tajno stavi u Binjaminovu vreću, te

kompromis između sebe prodajući

suočiti sa vanjskim suparnicima i, u

zatim optužuje braću za krađu.

ga kao roba karavani Išmaelaca. On

nekim slučajevima, postojala su

se pita može li opstati ijedna obitelj

unutarnja previranja oko najboljeg

u kojoj jedan brat želi ubiti drugoga.

načina borbe. Lekcija koju je Josef

Glavna tema s kojom se naši mudraci bave u ovoj parši je razumijevanje Josefovog ponašanja prema

Josef ima samo jedan način da

njegovoj braći, a osobito prema nje-

odgovori na ta pitanja. On će tes-

govom ocu. Josef nije vidio svog oca

tirati ponašanje braće prema nji-

više od dvadeset godina, i tokom

hovom najmlađem bratu, Binja-

tog vremena, nije pokušavao s nji-

minu, koji je rođen od iste majke

me stupiti u kontakt. Ne treba nam

kao i Josef. Pokušat će doznati osje-

bogata mašta kako bismo razumjeli

ćaju li oni solidarnost s njime i jesu

pustoš koju je osjećao stari otac,

li spremni svoje živote žrtvovati za

želi se pobrinuti za to da ta nova

veza bude iskrena i snažna.

naučio svoju braću i nas je da, čak i kada se ne slažemo, i čak i kada se svađamo, mi ostajemo braća i moramo preuzeti odgovornost čak i za grijehe svoje braće. U svakom slu-

čaju – brata ne odbacujemo.

Neka biste bili blagoslovljeni! ■ Prevela Anja Grabar

Godina 17 13 Broj 10 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje Zapanjujuća i nevjerojatna priča o Josefu nastavlja se u ovotjednoj parši. Nizom neobjašnjivih događaja Josef se nađe promaknut od kidnapirane žrtve i roba bačenog u zatvor te osuđenog na zaborav, u čelnog ministra Faraona i Egipatskog carstva. Josef sve to prima kao slijed koraka i svakako na to gleda kao na dio lanca događaja koji su se imali dogoditi, budući su bili određeni s Nebesa i prorečeni su mu u njegovim mladenačkim snovima.

Onaj koji očekuje čuda očito nije posebno impresioniran kada se ona uistinu i dogode. Josefov unutarnji glas davno prije mu je rekao da je on predodređen da postane moćan i

velik, tako da ga neobični događaji koji su ga snašli nisu mogli destabilizirati. Njemu je jasno da će postati vladarom nad ljudima i vođa svoje braće.

Postoje mnogi slučajevi u povijesti čovječanstva i židovskoj povijesti u kojima su ljudi rano u svojim životima shvatili da su rođeni da postanu veliki i da imaju potencijal za izuzetno velika postignuća. Proroku Jirmijahuu bilo je rečeno, u njegovoj prvoj proročkoj viziji, da je već u

Strana 14

majčinoj utrobi bio određen da postane izraelski prorok. Svi su ljudi možda stvoreni jednakima, ali svjesni smo da nisu svi na ovaj svijet došli s jednakim sposobnostima i mogućnostima.

Postati velik nije unaprijed određeno, mada okolnosti koje omogućuju čovjeku da postane velik očito

Postati velik nije unaprijed određeno, mada okolnosti koje omogućuju čovjeku da postane velik očito jesu

jesu. Snovi koji su Josefa vodili u njegovoj mladosti i koji su ga uvalili u nevolje, da bi ga kasnije doveli do nevjerojatnog trijumfa, govorili su mu o mogućnosti, no nisu mu dali nikakve garancije da će se to i obistiniti. Jedino je Josef sam, svojim

vlastitim postupcima i genijalnošću, mogao dovesti obećanje tih snova do ostvarenja.

Tako je isto i sa svima nama. Jedna od glavnih tema i pitanja u životu bavi se ostvarenjem potencijala čovjeka i pozitivnog korištenja životnih okolnosti koje su nam dodijeljene. Josefove riječi faraonovom službeniku dok je bio u zatvoru – "Ukrali su me iz zemlje Hebreja, ovdje nisam učinio ništa krivo, a evo sam zatvoren" – ne treba čitati samo kao žalopojku zbog životnih okolnosti koje su ga snašle. Ispravnije ■je reći da je to bilo utrđivanje činjenica na kojima je Josef gradio svoje nade za budućnost. On je zatražio službenika da ga spomene kralju i da ga oslobodi.

Josef u ovom naizgled slučajnom susretu sa službenikom u zatvoru vidi priliku da krene prema svom cilju i uspne se do veličine. Josef neće propustiti tu priliku, niti će pasti u očaj ili proklinjati sudbinu koja se tako okrutno poigrala s njime. Neće dozvoliti događajima niti okolnostima da ga ometu u izvršavanju i ostvarenju svojih snova i vizija.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje vljuje da Josef posjeduje u sebi B-žji duh. Bez tog duha, Faraon je potpuno svjestan, njegovi snovi nikada ne bi bili protumačeni u pravom svjetlu.

U Psalmima čitamo da kada G-spod bude vraćao zarobljenike Ciona "bit ćemo kao oni koji sanjaju." Taj će san trebati protumačiti, a to tumačenje može doći jedino od onih ljudi koji se upravo vraćaju u Cion.

A kako bi taj san bio ispravno protumačen, duh B-žanske svetosti i namjere mora počivati na tumačima – u ovom slučaju samim sanjarima osobno.

Umjesto toga, on će nastojati upotrijebiti i iskoristiti sve te okolnosti, kako bi svoje snove ostvario i postigao veličinu za koju je bio uvjeren da mu je namijenjena i obećana.

Ova lekcija o ljudskoj hrabrosti vodila je Židovski narod tijekom duge noći našeg izgnanstva i rasijanosti.

Mi se trenutno suočavamo s teškim situacijama i uznemirujućim događajima. Trebali bismo ih, na neki način, pokušati okrenuti u našu korist i ostvariti naš prastari san o Cionu i Jeruzalemu.

Talmud nas uči da su značenja snova posve ovisna o onome tko ih tumači i tumačenju sna. Josef je bio rekao faraonovom peharniku i pekaru, "Tumačenje snova je u B-žjoj ruci." No ipak je otišao korak dalje i protumačio dva sna točno i vidovito.

Očito, ono što je on podrazumijevao pod "u B-žjoj su domeni" jest da onaj koji tumači snove mora imati neku vrstu svete intuicije, unutarnji osjećaj o osobi čiji san tumači kako bi mogao protumačiti san. UnutarGodina 17 15 Broj 10 Strana

nji glas je B-žji dar.

Ovo je točno u medicinskim pitanjima gdje su neki liječnici pravi stručnjaci za postavljanje dijagnoze i njihov unutarnji glas ih vodi do ispravnih zaključaka u vezi karaktera bolesti neke osobe. Ovo isto tako vrijedi i za psihologe i terapeute za mentalno zdravlje. Mora da ih unutarnji glas vodi k tome kako pomoći osobi u nevolji koju imaju pred sobom.

To je točno i u vezi velikih halahičkih sudaca, koji mnogo puta odluku donose kao rezultat snažne učenosti, ali i nepogrešive intuicije u vezi toga koje je ispravno rješenje za stvar koja im je iznesena. Josef je u sebi imao intuiciju, pa je stoga bio siguran da će njegova tumačenja faraonovih snova biti precizna i točna.

Upravo se ta očigledna samouvjernost i sigurnost duha toliko dojmila Faraona, da je ubrzala Josefov meteorski uspon na vlast u Egiptu.

Faraon to priznaje time što izja-

B-g daje san, no tumačenje je na nama i našoj sposobnosti da dokučimo B-žje želje u toj stvari. Svaki je san – čak i san o obnovljenom i ponovo izgrađenom Cionu – podložan različitim tumačenjima. Mi koji u današnje vrijeme živimo u Izraelu potpuno smo svjesni da ima ne samo različitih, već i proturječnih tumačenja onoga što san o Cionu i Jeruzalemu doista znači.

Potreban je Sveti duh da bi se taj san razumio i da bi se njegovo obećanje ispunilo. B-g pred nas stavlja mogućnosti. Ono što mi činimo s tim mogućnostima je krajnje mjerilo našeg tumačenja sna. Josef ne samo da tumači Faraonov san već i predlaže što učiniti kako bi se njegovo obećanje i mogućnosti ostvarili.

Zdrava intuicija koja je plod Židovskog iskustva i tradicije može nam pomoći da dođemo do ispravnog i najsmislenijeg ispunjenja našeg vjekovnog sna o Cionu i Jeruzalemu, miru i svetosti. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Različite životne zadaće zahtijevaju različite metode življenja Kao što je Josef predvidio Faraonu, strašna je glad zadesila čitavu zemlju. Odasvud su ljudi silazili u Egipat da kupe hranu koju je Josef mudro pohranio u godinama obilja.

I Jaakov je uvidio da će uskoro morati poslati svoje sinove dolje u Egipat da nabave hrane za obitelj.

Pasuk kaže [poglavlje 42, redak 1]: "Videći da u Egiptu ima žita, reče Jakov svojim sinovima: "lama tisrau" ["Što gledate jedan u drugoga]?"

Tumačenje riječi "lama tisra-u" nije očito na prvi pogled. Raši kaže da ih je upitao: "Zašto upadljivo pokazujete pred sinovima Ezava i Jišmaela da još imate hrane? Jer u to doba, veli Raši, oni su još uvijek imali hrane.

Ramban propituje Rašijev komentar: Sinovi Ezava i Jišmaela nisu živjeli u zemlji Kanaan! Oni su imali svoja vlastita područja na kojima su živjeli. Pa gdje se onda, pita on, taj kontakt između Jaakovljeve djece i njihovih rođaka, potomaka Ezava i Jišmaela, navodno desio? Ramban piše da je vjerojatno logičnije protumačiti uputu "Lo tisra-u" kao da se ne prave važnima pred obližnjim

kanaanskim stanovnicima.

zajedno s njegovom obitelji.

Međutim, Ramban sugerira – u obranu Rašijevog tumačenja – da su sinovi Ezava i Jišmaela možda morali putovati iz svojih zemalja dolje u Egipat da nabave hranu od Josefa, pa su na svom putu prolazili kroz zemlju Kanaan. Jaakov je rekao svojim sinovima da ne ostave dojam na svoje rođake kao da imaju obilje

Način na koji Ramban ocrtava Jaakova, kao osobu koja upozorava svoju djecu da glume oskudicu kako njihovi rođaci ne bi došli tražiti jelo – ni u najmanjoj mjeri ne zvuči kao da govorimo o unuku Avrahama Avinu. Avraham je imao četiri ulaza u svoj dom kako bi svi putnici, u bilo kojem trenutku, mogli svratiti na jelo. Zar bismo od Avrahamovog unuka očekivali da spusti rolete kako njihovi vlastiti rođaci ne bi znali da su kod kuće?

Rav Simcha Zissel kaže da svatko treba znati koja je njegova vlastita zadaća u životu

Rav Simcha Zissel Brody donosi vrlo zanimljivu interpretaciju, ■ koja nas uči jednu važnu pouku. Rav Simcha Zissel kaže da svatko treba znati koja je njegova/njezina osobna zadaću u životu. Zadaća jedne osobe nije nužno ista zadaći druge osobe. Zadaća Avrahama Avinu bila je da u svijet uvede ideju monoteizma. Kako bi to postigao, Avraham je smatrao da je najbolji pristup, kako bi mogao izvršiti utjecaj na ljude svijeta, da ih dovede u svoj dom i omogući im da sjednu za njegov stol. Avraham bih ih tada nahranio, razgovarao s njima i pridobio ih za monoteizam. Avraham je znao da će, kako bi izvršio svoju zadaću, za svojim stolom morati imati puno društvenog taloga – neznabošce, idolopoklonike, ljude ne baš prvorazrednog karaktera. Međutim, to je bila njegova životna zadaća. On je dragovoljno prihvatio izazov, i bio je uvjeren da će se s njime moći nositi.

hrane i da ne pate od gladi kao i oni. Kada bi oni vidjeli da Jaakov i njegova obitelj imaju hrane mogli bi se pozvati k njima na hranu. Jaakov nije želio da u njegovu kuću zalaze sinovi Ezava i Jišmaela i objeduju

I Jaakov Avinu je bio osoba koja je postupala gostoljubivo i uslužno (baal chesed), no njegova je primarna zadaća bila nešto sasvim drugo.

Njegova je zadaća bila da podigne 12 sinova tako da u budućnosti budu praoci Klal Jisraela. Odgajajući tu djecu, Jaakov je shvatio da ih mora zaštititi od strašnih i dekadentnih utjecaja vanjskog društva. Da bi Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) R. Yissocher Frand: obavio svoju zadaću, Jaakov nije želio da sinovi Jišmaela i Ezava sjede za njegovim stolom. To bi izvršilo užasno negativan utjecaj na njegovu djecu. I moglo bi ugroziti njegovu životnu zadaću.

'To su bila plemenita djela moga djeda, primjerena i za svaku pohvalu. No što se mene tiče, zbog toga što je moja životna zadaća drugačija, "ja sada ne mogu činiti te stvari.' Ovo je sasvim nova ideja koja ima svoju praktičnu primjenu.

Mesilas Yesharim započinje riječima "čovjek mora znati koje dužnosti ima na svom svijetu. (ma chovoso b'olamo)". Mesilas Yesharim to ne kaže kao apsolutnu (koje su to dužnosti čovjeka u njegovom svijetu), već kao subjektivnu tvrdnju (koje su njegove dužnosti u njegovom svijetu).

Avrahamova zadaća bila je da "pod svoje okrilje dovede što je više moguće ljudi". Jaakovljeva je zadaća bila da "podigne 12-oro pravedne djece". Ono što je Avraham morao učiniti da ispuni svoju zadaću nije ono što bi funkcioniralo i za Jaakova, zapravo moglo bi na njegovu zadaću djelovati baš suprotno. Jaakov je smatrao da ne može dopustiti svojim vlastitim rođacima da objeduju za njegovim stolom, kako oni ne bi bili loš utjecaj na njegovu djecu.

Rav Simcha Zissel nastavlja iznoseći još jednu novinu. Rav Simcha Zissel postavlja pitanje zašto Avraham nije dobio Jichaka sve dok mu nije bilo 100 godina i zašto Sara nije imala bebu sve dok joj nije bilo 90 godina. Rav Simcha Zissel daje odgovor, da se Jichak rodio dok su njegovi roditelji bili mlađi, oni ne bi mogli ugostiti polovicu svijeta za svojim stolom. Da su se morali baviti odgajanjem malenog sina u zdravoj atmosferi, morali bi vrlo pažljivo birati koga pozvaju u svoje šatore.

Jednom kada je Jichak bio rođen,

Godina 17 17 Broj 10 Strana

Različite životne zadaće i različite metode življenja

Avrahamovi su se prioriteti doista promijenili i on je sada morao štititi svoga sina. Nakon što je Avraham postao otac, sugerira Rav Simcha Zissel, njegov je stol vjerojatno postao manje otvoren za strance i strane utjecaje. B-g mu nije dopustio da ima sina sve dok prethodno nije ispunio svoju životnu zadaću prema ostatku društva.

Najljepši dar u životu: Duševni mir Kad Josef dođe pred faraona, kralj mu kaže: "Čuo sam da znaš tumačiti snove." Poznato je da faraon nije imao ni najmanje strpljenja. Nije najbolje podnosio nekompetentnost (sjetite sudbine koja je zadesila pekara i peharnika zbog najsitnijih prekršaja). Faraon je bio tiranin i ubojica. Današnji su tirani mala djeca u usporedbi s faraonom. On se nije morao zamarati time što svijet misli o tome.

Unatoč takve reputacije, Josefova prva reakcija je da se suprotstavi faraonovoj tvrdnji i skromno objasni da bi samo B-g mogao dati faraonu zadovoljavajuće objašnjenje njegovih snova. On je zapravo faraonu rekao: "Ja sam ne mogu učiniti ama baš ništa da ti pomognem.

Morat ćemo vidjeti hoće li mi B-g dopustiti da ti protumačim snove ili neće."

Odakle Josefu takav mir i hladnokrvnost? Odgovor glasi da je Josef suštinski primjer ba’al bitahona [osobe koja je potpuno sigurna da je sve što joj se događa djelo Ruku B-žjih].

S takvim stavom čovjek može biti siguran da se nema čega bojati. Nema potrebe za žurbom. Ne treba se brinuti. "Moja je sudbina u rukama Gospodara svemira."

Chovos HaLevovs (Bachye Ibn Pakuda) piše da je glavna dobrobit ba’al bitahona—menuhas hanefeš [duševni mir]. Svi znamo koliko je te-

ško biti ba’al bitahon. Kad nekome financijska situacija ne ide na dobro, kada - B-že sačuvaj - dođe do bolesti u obitelji, vrlo je teško biti ba’al bitahon. No to daje ogromnu prednost.

Najveća je prednost što se nema zbog čega brinuti. Istinsko spokojstvo koje svi volimo dolazi od Pouzdanja u Svemogućeg.

Rav Matisyahu Solomon pita odakle je Josef uspio crpsti takvu snagu samopouzdanja. Rav Matisyahu Solomon odgovara citirajući pasuk u Paršas Vaješev: "I njegov gospodar vidje da je Hašem bio s njim i što god da je činio Hašem je dao da to preko njega uspije." [Bereišis 39,3] Raši komentira riječi "i vidje da je Hašem bio s njim" (ki Hašem ito) (na temelju Medraša, koji objašnjava kako je to Potifar uspio zapaziti o Josefu): "Hašemovo Ime mu je neprestano bilo na usnama" (šagur b'piv). Štogod da mu se događalo, on bi sebe hrabrio i rekao: "To je ono što Svemogući želi."

To nisu bile tek prazne riječi. Josef je to ponavljao iznova i iznova, sve dok to nije izvršilo tako dubok utjecaj na njega da JE TO ZAISTA I MISLIO. Lako je pričati kada sve dobro ide. Druga je stvar činiti onako kako govoriš i živjeti kao da je sve dobro.

Ako čovjek dovoljno govori na takav način, na kraju će razmišljati na takav način, i u konačnici, ako bude razmišljao na takav način, doći će do razine bitahona [povjerenja] u Svemogućeg kroz koju će uistinu postići spokoj i mir koji će mu omogućiti da se mirno suoči sa svim životnim tegobama.

■

Čovjek na kraju može stajati pred najmoćnijim ljudskim bićem na svijetu, a da pritom ne bude nimalo ■ zbunjen. On će biti opušten, znajući da Ribono šel Olam rukovodi svime i da će Njegova volja odnijeti prevagu. ■ Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ako postoji problem, mora postojati i rješenje Tora kaže da je faraon ispričao svoj san svojim vidovnjacima, ali ga oni nisu mogli protumačiti.

Raši kaže da faraon nije prihvatio njihova tumačenja. Rekli su mu da će osvojiti sedam zemalja i izgubiti sedam zemalja, da će imati sedam kćeri i da će sedam kćeri umrijeti. No, prihvatio je Josipovo tumačenje da će biti sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina gladi. Zašto mu je Josipovo tumačenje bilo prihvatljivije?

Vidovnjaci su mu predskazivali dobro i loše, ali mu nisu ponudili rješenje kako bi mogao ublažiti loše.

Josip je predskazao sedam godina gladi, ali mu je i dao prijedlog kako može preživjeti tu glad.

Kad se suočite s problemom za koji postoji rješenje, možete jasno sagledati problem i nastaviti se nositi s njime. Ako ne postoji očigledno rješenje, vi se dovedete u obrambeno poricanje, te čak uopće i ne vidite problem.

"Ne griješi protiv svog djeteta": Razvod koji uključuje i djecu Na Tiša beav i Jom kipur čitamo kako su Rimljani pogubili sedam najvećih talmudskih učenjaka. Ovime je trebao biti iskupljen grijeh plemena koja su prodala Josipa u ropstvo. Talmud kaže da su nebeski anđeli prosvjedovali protiv ove nepravde, no B-g je rekao: "Šutite, ovo je moj ukaz!"

Glavnu osudu ovog gnusnog grijeha iznio je Reuven, koji je rekao: "Nisam li vam rekao: 'Ne griješite protiv dječaka?'" (Postanak 42,22). Te riječi Tore još uvijek odzvanjaju: "Ne griješite protiv djeteta".

Djeca nisu tražila da ih se donese na ovaj stresni svijet, svijet u kojem moraju podnositi brojne teškoće. I doista, Talmud kaže kako bi bilo bolje da čovjek nije ni stvoren (Eruvin 13b). Nevolje koje većina ljudi proživljava u svojim životima daleko nadmašuje njihova zadovoljstva.

Ali iz kojeg god razloga donijeli djecu na ovaj svijet, moramo biti svjesni izuzetne odgovornosti koju to podrazumijeva. Svaki djelić naše savjesti diktira nam da jednom kad donesemo dijete na svijet, imamo obvezu osigurati djetetu sredstva za postizanje sreće. Mi svojoj djeci ne Strana 18

možemo dati sreću. Jedino što možemo učiniti jest da im pružimo klimu koja će pridonijeti da ona postignu svoju sreću.

Najveća potreba koju djeca imaju je sigurnost, a to im pružamo kada u domu uistinu vlada mir i sklad, te kad djeca osjećaju da su roditeljima briga i ljubav prema njima na prvom mjestu u njihovom životu, a ne da to dolazi tek poslije nečeg drugoga, pa makar to bile i njihove vlastite želje. Kao što sam bio rekao na drugom mjestu, kad jednom donesete dijete na svijet, izgubili ste pravo da inzistirate na svojim vlastitim željama. Razmišljanje o tome što je najbolje za dijete dolazi na prvo mjesto. Razmirice između roditelja potkopavaju sigurnost djeteta i one su grijeh protiv djeteta. "'Ne griješite protiv djeteta".

Nažalost, neki brakovi ne funkcioniraju. Ako se par razdvoji, na umu im prije svega mora biti: "Što možemo učiniti da smanjimo utjecaj rastave braka na dijete?" Sva druga razmatranja, poput financijskih dogovora i skrbništva, moraju se ostaviti po strani, i sve se mora učiniti na način da trauma po dijete bude što manja. Sebični zahtjevi koji propuste uzeti u obzir učinak na dijete, najveći su grijeh.

Nezamislivo je, ali ipak se dogodi, da se u gorčini razvoda roditelji koriste djecom kao oružjem. Korištenje djece kao ljudskih štitova u ratu je kršenje međunarodnog prava, a korištenje djece kao oružja u bitci razvoda braka gnusni je zločin. S užasom reagiramo kad čujemo da neke životinje ubijaju i jedu svoje mlade. Koristiti dijete kao oružje kojim potpomažete svoje interese nije ništa manje odvratno! To stavlja čovjeka u položaj niži čak i od životinja, koje postupaju na osnovu instinkta i nemaju savjesti.

Brak Yone i Esti imao je težak početak. Od samog početka, Yonah je morao sve imati pod kontrolom. On se protivio Estinoj želji da posjeti svoju majku, čak je kritizirao i njene telefonske razgovore. Pod krinkom financijske odgovornosti, Yonah je uspostavio potpunu kontrolu nad obiteljskim financijama. Esti nije mogla potpisivati čekove i nije imala kreditnu karticu. Radila je kao učiteljica i svoj ček predavala njemu. Iznosio je uvredljive komentare o njezinoj obitelji. Kada bi se Esti

požalila na njega svojim roditeljima, oni bi joj rekli da pokuša biti "ljubaznija" prema njemu, no sav Estin trud nije kod Yonaha izazvao bilo kakve promjene, već je njegova potreba za kontroliranjem eskalirala.

Imali su sina, i Yonah je s djetetom izgradio čvrsti odnos. Dijete je počelo ići u ješivu sa šest godina. Kad je djetetu bilo osam godina, Yonah je počeo popuštati u svom jidiškajtu.

Jednom prilikom je dječak rekao Esti da ga je otac odveo u restoran "u kojem su svi bili goji". Esti se užasnula i rekla Jonahu da želi razvod. U pregovorima, Yonah je htio da dijete bude kod njega svaki drugi vikend. Esti se nećkala, jer Yonah više nije držao Šabes, no Yonah je rekao da on ima jednako pravo podizati dijete kao i ona. Rekao■je da, ukoliko se ona ne složi da dijete bude kod njega svaki drugi vikend, on joj neće dati get. Kako bi dobila get, Esti se složila u vezi vikenda.

Sin je išao u ješivu, gdje je naučio da je kršenje Šabesa pogrešno. Pričao bi Esti o tome što su on i njegov otac činili na Šabes, a Esti bi mu rekla da "mi ne smatramo da je to u redu". Dijete je izvijestilo kako je njegov otac rekao da je "majčin način ponašanja staromodan i da ti zakoni više nisu potrebni".

Ovo je nedavan slučaj. Djetetu u ješivi ne ide dobro, i postao je hucpadig (drzak) prema Esti. Ne može se predvidjeti kakvo će to dijete na kraju ispasti, ali biti zbunjen u dobi od osam godina u vezi toga što je ispravno a što pogrešno, i biti rastrgan između roditelja, ne daje dobre perspektive za budućnost djeteta. Esti je dobila svoj get, ali da bi to ostvarila, ona je zapravo žrtvovala duhovnu budućnost svog sina.

Djeca mogu patiti čitavog života zbog toga što njihovi roditelji vlastite potrebe stavljaju ispred potreba svoje djece. Ima li većeg grijeha od uništavanja budućnosti djeteta?

Ako se brak raskine, medijacija je daleko poželjnija od sudovanja. U neprijateljskom sučeljavanju, ni odvjetnik ne pridaje potrebnu pažnju djeci. Medijator može predložiti načine kako zaštititi interese djece i pomoći roditeljima da se usredotoče na dobrobit djece. Nadajmo se da se može pomoći oboma roditeljima da zadrže pozitivan odnos s djecom unatoč odvajanju od njih. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti D eset izreka (Aseret hadibrot) Kada je reb Šmelke Horovic došao u Nikolsburg, vođe zajednice ga obavijestiše da ondje imaju poseban običaj: od svakog novog rebea se očekuje da doda novo pravilo ili običaj u ljetopisu zajednice. Reb Šmelke ih je saslušao, nasmiješio se, ali nije ništa odgovorio.

Kako je vrijeme prolazilo, a on još nije ništa dodao u knjigu pravila, uglednici zajednice su ga sve češće podsjećali na običaj.

Reb Šmelke je nastavio odugovlačiti i smišljati razne vrste izgovora. Konačno je njegov tajnik preuzeo stvar u svoje ruke i stavio otvorenu knjigu na njegov stol. Pored knjige je uredno složio pribor za pisanje.

Reb Šmelke nije imao kuda, uzeo je olovku i jednostavno napisao Deset izreka (Aseret hadibrot).

V idimo da ljudi, po samoj svojoj prirodi, vjeruju u

nešto što je veće od njih samih. Taj osjećaj je ugrađen u sve nas; mi samo trebamo znati kako do njega doprijeti.

Svakako znamo kako koristiti razum, zato što smo proveli čitav život razvijajući tu sposobnost – u školi, na poslu i u ostalim prilikama. Ali kako razvijati vjeru?

Nije li to nešto što ili imate ili nemate?

Mi smo svi rođeni s vjerom. Ona nije ni stečena, ni naučena; ona je naše najprirodnije stanje. Malo dijete, na primjer, jednostavno prirodno vjeruje. Ispričajte mu bajku i, premda "osjeća" da nije stvarna, ono će vam vjerovati.

To ne znači da vjeru treba izjednačiti s dječjom naivnošću, lakovjernošću ili lijenošću. Isto tako, vjera nije odsustvo razuma. Vjera je snažna, pozitivna snaga u našim životima, ništa manji sastavni dio ljudske duše nego što je to sposobnost mišljenja i osjećanja. Vjera je naša sposobnost, koja prepoznaje istine beskonačno i razumom nespoznatljivo veće od nas samih, kako bismo ih mogli prihvatiti kao stvarne i relevantne.

Kad je završio s pisanjem, samo je kratko dodao: "Premda ih dobro znamo, uvijek ih iznova trebamo proučavati." ■

M i trebamo moliti

i za najgore ljude na svijetu.

Trebamo i njih voljeti.

Sve dok tako ne molimo, sve dok tako ne volimo, Mesija neće doći.

R. Pinhas iz Koreca ■

R Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 19 Broj 10 Strana

Strana 19

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Nek slavlje započne – samo još trenutak "Kad jedete i nasitite se, imate blagosloviti B-ga ... za dobru zemlju koju vam je dao" (Ponovljeni zakon 8,10).

Rebe Nahman je rekao da ako se čovjek ne navikne prakticirati da od B-ga traži za svoje materijalne potrebe - hranu, odjeću, krov nad glavom, prihode, zdravlje – onda čak i ako mu B-g sve pruži, on živi poput životinje. Iako on to ne traži, B-g se brine za njega (Ps 147,9). (Mladi gavrani koji krešte za pomoć na kraju retka ne zazivaju B-ga. Pa ipak, On priprema hranu za njih, ali ne na način koji bi nama bio ugodan. Vidi Ketubot 49b.)

Sredstvima za život, svakoj svari koju posjedujete ili upotrebljavate bez da ste zatražili B-ga da vam ju priskrbi, nedostaje onaj završni dodir, ljudski dodir. To je molitva – svijest da B-g stvara sve, brine o svemu i želi komunicirati sa svojim stvorenjima na blag, ljubazan i koristan način. Budući da djeca svih dobnih skupina vole priče i kroz priče lakše uče, evo jedne priče iz svetog Zohara (Mikec 199b). "Čovjek koji vjeruje ima mnogo blagoslova" (Izreke 28,20). To se odnosi na čovjeka koja ima vjeru i pouzdaje se u Blagoslovljenog Svetoga Jednoga, poput Rabi Yeive Saba. Iako je imao dovoljno hrane za taj dan u svojoj

Strana 20

smočnici, on ju ne bi pripremao sve dok nije zatražio hranu od Svetog Kralja. Nakon što je molio, započeo bi kuhati. Uvijek je govorio: "Pripremat ćemo si hranu samo ako nam je dana iz Kraljevske palače".

Ova ideja o tome da se brinemo o stvarima i da ih pripremimo – poznata i kao ideja da svijet učinimo boljim – potiče još iz Edenskog vrta.

Iako je Vrt bio spreman da u trenutku probuja obiljem, bio mu je potreban Adam, gospodin i gospođa Čovječanstvo, da se pridruže i da se pomole da on nastane (vidi Raši o Postanku 2,5). Vidite, kada je B-g stvorio svijet, nije bilo nikog drugoga tko bi to mogao učiniti, pa je On sve učinio sam. Ali sada kada smo ovdje vi i ja, On želi da poduzmemo inicijativu - jezikom kabale itaruta d'litata - i uzmemo sirovi materijal kojega je posvuda ostavio i pretvorimo ga u nešto bolje. Klasičan primjer je mljevenje pšenice da se od nje načini kruh, ali siguran sam da se i sami možete sjetiti nekih primjera.

Samo u slučaju ako ne možete (vaš omiljeni pisac komentara na parašu ne bi vas ostavio na cjedilu, zar ne?), Reb Noson piše nešto što je u opreci sa široko rasprostranjenom pogrešnom idejom. Možda će vam to biti vrlo šokantno, st og a čv rst o sjednite. On piše da kao što smo mi, ljudska bića, stvoreni da ispravimo i usavršavamo duhovnu stranu Stvaranja, vršenjem dobrih djela, mi smo isto tako stvoreni da dovršimo i ispravimo materijalnu stranu Stv-

aranja! Iz tog razloga ništa nije stvoreno već "spremno za upotrebu", bez ljudske intervencije (Likutey Halakhot, Umnin 4,2). Kuhari i obrtnici su na visokoj cijeni zbog toga što uzimaju sirov materijal i od njega stvaraju nešto što ljudi mogu koristiti da služe B-gu (npr. oblikuju žlicu i tanjur da možemo jesti juhu u čast Šabata).

"U redu, moj najdraži pišče komentara na parašu, mogu ovo iskoristiti i početi se moliti B-gu za stvari koje su mi potrebne i pretvoriti ih u nešto što je duhovno i materijalno korisno. Ali što sa svim onim ■ stvarima iz prošlosti za koje nisam uputio molitvu? Što je sa svim onim duhovnim i materijalnim djelima koja nisam učinio? "Molitva nakon jela (Birkat HaMazon) je ono što nas spašava. Reb Yitzchak Breiter (neka B-g osveti njegovu krv) piše da čak i ako osoba nije bila upoznata da se treba obratiti B-gu za Njegovu pomoć, zaštitu, i drugo - iz neznanja, straha, stresa ili čega drugoga – kada kasnije shvati da je još uvijek živa i pri svijesti, tada može kazati Birkat HaMazon, "Hvala Ti." Za sve što je iza nas ostalo neučinjeno, također možemo reći Birkat HaMazon. Zemlja Izrael je glavna tema u ovom blagoslovu. Zapravo, naša zahvala za hranu je zapravo zahvala za Zemlju, jer za Židove sva hrana dolazi putem naše Zemlje.

Rebe Nahman uči da duhovno možemo rasti samo ako prvo padnemo (Likutey Moharan I, 22,11). Zemlja Izrael daje nam strpljenje i želju da krenemo naprijed unatoč našim pogreškama. Zahvaljivanje B-gu za to mijenja našu neobavljenu prošlost u naše sadašnje vršenje.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Mikec velika je pouka o slobodnoj volji. Kakva je njezina veza s Hanukom?

U prošlotjednom odjeljku Vaješev naučili smo da se Josefova unutarnja promjena, ona koja ga je preobrazila i

od koje je započeo njegov put postajanja cadikom (pravednikom), dogodila u trenutku kad su ga njegova braća bacila u bunar, te da se tajna njegova uspjeha krije u spoznavanju da zlo predstavlja ona vrata koja vode do postizanja uspjeha. Mi ne možemo željeti dobro sebi, a nadati se da će zlo zadesiti našeg bližnjeg. Ako želimo zlo drugima, ta želja eliminira svako

dobro koje imamo. Priča u paraši

ispravio to mjesto, tog časa "... Faraon

Onog trenutka kad je Josef u sebi

što je rečeno: "Duh je čovjekov svijeća ■ Vječnoga ..." (Izreke 20,27). Također je

posla i pozove Josipa, i izvedoše ga brže-

rečeno: "Vječni nalazi zadovoljstvo (na

bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje, žurno"

hebrejskom: roce) u onima koji ga se

na hebrejskom je vajericuhu, što dolazi

boje..." (Psalmi 147,11), i neki od velikih mudraca tumače da roce dolazi

Mikec izravno se nastavlja na parašu

od riječi vajericuhu (žurno), dok drugi

Vaješev i bavi se privođenjem kraju

Jedini način da prevladamo svoje padove je da se koncentriramo na rješenje problema i uklanjanje tame iz naših života

(na hebrejskom: kec) tame u našem životu.

Kad Josef faraonovom glavnom peharniku protumači san na kraju prošlotjedne paraše, on ga zamoli da ga ne zaboravi kad iziđe iz zatvora.

Zohar objašnjava da je Josef u tom

trenutku svoj uspjeh povezao uz

tumače da dolazi od "rocec" (slomiti), tako da ne zaboravimo da čak i najvećim dušama veličina nije prirođena, već su je morale stvoriti slamanjem svoje sebičnosti. Stoga je najprije bilo potrebno slomiti Josefa baciti ga u jamu, prodati ga Jišmaelcima, potom Potifaru u Egiptu, a kad je

postigao moć kao Potifarov rob, pono-

glavnog peharnika, i prekršio zakon:

vo je dožvio pad, bio bačen u zatvor -

"Nemoj imati drugih bogova uz mene"

i tek tada je "... izveo ga brže-bolje iz

(Izlazak 20,2), i to je dovelo do toga da

od riječi leracot, udovoljiti, što znači da

tamnice... ", stoga je jedini način da

glavni peharnik na to zaboravi (na

je nakon godina patnje bilo vrijeme da

prebrodimo svoje padove to da se

hebrejskom: šiheha, sastoji se od istih

Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef

koncentriramo na rješenje problema i

slova kao hašeha, tama) dvije godine.

protumači faraonove snove i odmah

uklanjanje tame iz naših života.

Ta je ovisnost odvojila Josefa od

bude postavljen za drugoga do fa-

Svjetlosti, od Stvoritelja. To znači da

raona.

dok su suradnja i timski rad neopho-

dni za pravi uspjeh, ovisnost je njegov najveći neprijatelj.

nuku i, oba nam ta događaja iznose

Kao ljudskim bićima, stvorenim na

glavno načelo da je uklanjanje tame

B-žju sliku, naš je cilj steći moć pove-

preduvjet za postizanje izbavljenja. ■

zivanja materijalnog i duhovnog svijeta, povezivanja našeg tijela i duše, kao

Godina 17 21 Broj 10 Strana

Paraša Mikec se obično čita na Ha-

Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Rabbi Menachem Leibtag:

Mikec: Ima li Josef plan?

Ovaj šiur je ljubaznošću ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Ima li Josef plan?

On je sigurno planirao [kako da izađe iz zatvora] kad je tumačio san "sar ha'Maškima" (vidi 40,13-15).

Definitivno je planirao [svoje 'političko imenovanje'] kad je tumačio faraonove snove (vidi 41,33-36!).

Jasno je da Josef nije bio samo sanjar on je bio i 'stručnjak za planiranje'. Ali kakav je imao plan kad je: optužio svoju braću da su špijuni, vratio im novac i sakrio svoj pehar u Binjaminovoj vreći , itd.? Je li jednostavno 'dražio' svoju braću - iz osvete ili je imao neki nesebičniji motiv?

Kako Tora nigdje ne otkriva taj motiv, odgovor na ovo pitanje zahtijeva puno detektivskog rada.

U sljedećem tekstu pokušavamo složiti ovu slagalicu tako što ćemo ispreplesti neke od teorija koje su iznijeli raniji komentatori (a zatim ćemo dodati malo nečeg svojega).

Uvod Prije nego li započnemo našu studiju, jedan metodološki detalj u vezi onoga što nam omogućuje da tražimo temeljni motiv u pozadini Josefova ponašanja.

Kako je Humaš knjiga "nevua" [proročanstava], a ne samo povijesna kronika, pretpostavljamo da njezine priče nose proročansku poruku. Svakako, komentatori mogu raspravljati o tome koju bi točnu poruku trebalo izvesti iz svake pojedine priče i kako doći [i tko može doći] do bilo kakvog zaključka. Unatoč tome, svi se slažu da Humaš treba proučavati tragajući za njegovim proročanskim lekcijama.

To ne znači da moramo pretpostaviti da je svaka stvar koju su poduzeli naši preci bila altruistična. Međutim, to podrazumijeva da ako Tora bilježi određeni skup događaja, oni napisani u svrhu da ih mi proučimo do detalja tragajući za bitnom porukom.

Imajući to na umu, započinjemo naše proučavanje poznate priče o Josefu i njegovoj braći.

Zašto Josef ne piše kući Uzimajući u obzir Josefov vrlo blizak odnos s njegovim ocem [prisjetite se kako ga je Tora opisala kao Jaakovljevog "ben zekunima" - vidi 37,3], moglo bi se očekivati da će on pokušati sve moguće da kontaktira svog oca. Ipak, čak nakon što bude postavljen za glavnog službenika Potifarove kuće, a kasnije i za povjerenika Egipta, (drugi nakon faraona /vidi 41,44), Josef se ne potrudi obavijestiti svog oca da je živ i zdrav.

Strana 22

Zar Josef više ne mari za svog oca koji ga je toliko volio i sada tuguje za svojim izgubljenim sinom? Je li izbrisao prošlost iz svog pamćenja?

Kako bi odgovorio na ovo pitanje, Ramban (vidi njegov komentar na 42,9) sugerira da su Josefovi postupci bili motivirani njegovom težnjom da osigura ispunjenje svojih snova. Prema Rambanu, Josef je shvatio da je njegovo ropstvo, i njegova cjelokupna nevolja u Egiptu, dio božanskog plana da osigura da se njegovi snovi iz djetinjstva ostvare. Također je shvatio da kako bi se to dogodilo, on (iz nekog razloga) ne smije kontaktirati svoju obitelj. A kad je bilo potrebno, on bi čak 'unaprijed planirao' kako bi potpomogao svoje snove.

Rambanovo tumačenje lijepo objašnjava Josefov prvi plan [tj. da optuži svoju braću da su špijuni] - jer je cilj toga bio da braću prisili da dovedu Binjamina, tako da bi mu se SVA braća poklonila. Time bi se ostvario njegov prvi san - da mu se snopovi klanjaju u polju. Njegov drugi plan [tj. sakrivanje njegovog pehara u Binjaminovoj vreći] bio je da ih prisili da dovedu i njegovog oca - da ispuni svoj drugi san - sunce, mjesec i zvijezde koji se klanjaju - dok u međuvremenu štiti Binjamina (od potencijalnih ozljeda od strane njegove braće). Na ovaj način Ramban objašnjava zašto se Josef nije javio pismom kući: "Jer da nije bilo ovoga (potrebe da ispuni svoje snove), Josef bi počinio užasan grijeh da svom ocu nanese takvu tugu i natjera ga da provede tolike godine u žalosti ..." [Vidi Ramban na 42,9, pažljivo pročitaj.]

Prema Rambanu, potreba da ispuni svoje snove 'dozvoljavala' je Josefu da postupa prema svom ocu i braći na tako okrutan način.

Ispunjenje 'snova' ili držanje 'halahe'?

Ako ste pronašli nešto što vam 'smeta' u Rambanovom pristupu, nemojte se osjećati loše. Kasniji komentatori osporavaju ovaj zaključak da bi bilo dopušteno izazvati užasnu tugu kod drugih ljudi, samo kako bi se osiguralo 'ostvarenje sna'.

[Pogledaj Nechamu Leibowitz o Sefer Breišit koja citira različite izvore u vezi toga i bavi se ovim pitanjem u dubinu.]

Ovo pitanje navodi Abravanela da predloži sasvim drugačiji pristup. On se slaže (poput Rambana) da je Josef imao 'glavni plan', međutim, ne slaže se s njegovim ciljem.

Abravanel tvrdi da je Josefov cilj bio dovesti svoju braću do pokajanja za njihova užasna djela. Iako se planirao na kraju 'otkriti'; prije nego što to učini, želio se uvjeriti da su oni prvo učinili istinsku "tešuva".

Abravanelov pristup precizno objašnjava skoro sve Josefove postupke – koji su sigurno naveli njegovu braću Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Mikec: Ima li Josef plan?

na pokajanje (vidi 42,21 & 44,16). Međutim, nije jednako jasno zašto bi taj cilj da 'pomogne' svojoj braći da učine "tešuva" dopustio Josefu da svom ocu izazove daljnju tugu. [Vratit ćemo se na ovo pitanje kasnije u našem šiuru.]

Nadalje, Abravanelova interpretacija samo objašnjava Josefovo ponašanje nakon što su njegova braća stigla kupiti hranu; ali ona ne objašnjava zašto Josef nije kontaktirao svog oca dvadesetak godina prije toga!

Snovi su zapamćeni ili zaboravljeni?

Mogli bismo predložiti pristup koji je upravo suprotan Rambanovom - tj. da je Josef 'zaboravio' svoje snove (nakon što je prodan)! Tek nakon što su mu mu se braća poklonila dvadesetak godina kasnije (kada su došli kupiti hranu) – on se iznenada 'sjetio' svojih snova iz djetinjstva.

Da biste to potvrdili, jednostavno pregledajte 42,9 u njegovom kontekstu, i primijetite kako se čini da implicira da se upravo u tom trenutku Josef sjetio svojih snova, a ne ranije! [Obratite pažnju na Rašija na 42,9!]

Drugim riječima, pretpostavljamo da Josefovo ponašanje prije dolaska njegove braće proizlazi iz činjenice da je on 'digao ruke' od svojih snova iz djetinjstva, dok njegovo ponašanje (i 'glavni plan') nakon što su oni stigli proizlazi iz njegovog obnovljenog shvaćanja njihove važnosti.

Počnimo s objašnjenjem zašto se nije javio kući, uzimajući u obzir njegovu nevolju u Egiptu. Što se tiče njegove braće, zašto bi Josef želio ponovo kontaktirati (ili se ikada više vidjeti) s njima? Uostalom, bacili su ga u jamu i zatim prodali u ropstvo (ili je barem mislio da oni stoje iza prodaje - vidi prošlotjedni šiur)!

Nadalje, s obzirom na to kako je egipatsko društvo 'preziralo' "Ivrim" (vidi 43,32), kontaktiranje njegove braće moglo je ugroziti njegov ugledni položaj u egipatskom društvu.

Unatoč tome, iako je Josef imao dovoljno razloga da ne kontaktira svoju braću, i dalje je teško razumjeti zašto nije kontaktirao svog oca (i ne zaboravimo njegovog rođenog brata Binjamina). Je li moguće da je njegov prezir prema ostatku obitelji bio veći od ljubavi prema ocu i bratu?

Moglo bi se sugerirati da je u vrijeme kada je Josef došao na utjecajan položaj, bio sasvim siguran da mu je otac već umro. Podsjetimo se da je Jaakovu bilo oko 110 godina kada je Josef prodan, pa bi bilo logično da pretpostavi da je njegov otac umro (ili će uskoro umrijeti / zapazi 43,7 & 45,3!).

Stoga mala vjerojatnost da mu je otac još uvijek na životu jednostavno nije bila vrijedna cijene vraćanja da bi se suočio s braćom.

Godina 17 23 Broj 10 Strana

Josef je 'sanjao san' Sofisticiraniji pristup objašnjenju zašto Josef nije pisao kući predstavlja rav Yoel Bin Nun [u članku u Megadimu Vol. I /izdanje Herzog Teachers Instituta].

U tom članku, Rav Yoel tvrdi da Josef nije imao pojma da njegov otac vjeruje da je on mrtav. Upravo suprotno Josef je pretpostavljao da će njegov otac saznati da je prodan (tj. da će netko to 'cinkati'), i stoga je očekivao da će njegov otac zahtijevati da braća pronađu gdje se nalazi i da ga odu izbaviti ! Uostalom, jišmaelci [dalja "mišpaha" (rodbina)] su bili međunarodni trgovci koji su dosta često putovali između Erec Kanaana i Egipta. Josef se nadao da će njegova obitelj doći da ga izbavi.

Prisjetite se također da Josef nije znao da su braća prevarila njihovog oca da povjeruje da je mrtav (s krvavim ogrtačem). Stoga Josef pretpostavlja da sigurno svi znaju da je on živ, te da je u Egiptu prodan kao rob. Tijekom prvih godinu dana ropstva on je 'siguran' da će vrlo brzo netko iz njegove obitelji doći da ga spasi.

Međutim, prolaze mnogi mjeseci, a nitko se ne pojavljuje. Josefove nade nadomjeste osjećaji odbačenosti. Nakon nekoliko mjeseci (ili godina) možda je zaključio da njegova obitelj ne želi da se vrati; ali za to je morao postojati razlog .

Isključen iz behira procesa Rav Yoel tvrdi da Josef dolazi do zaključka da je morala postojati neka božanska odredba da je 'odbačen' od obitelji, tj. iz cijelog "behira" procesa - na način sličan onome kako su odbačeni bili njegov stric Esav ili prastric Jišmael. Možda mu se činilo da su odabrana samo Leina djeca, dok su Rahelina djeca odbačena, što je vidljivo iz Rahe-line prerane smrti i činjenice da je bila pokopana 'pokraj puta' (dok je Lea kasnije trebala biti pokopana u grobnici praotaca).

Njegovi snovi iz djetinjstva sada su zaboravljeni i nevoljko je prihvatio svoju novu sudbinu.

Josef, uvjeren da ga je obitelj napustila, prihvaća tu sudbinu i odlučuje voditi vlastiti život. Kao što se Esav ustalio u Edomu, Josef će si steći ime u Egiptu. On čak može unijeti B-žje ime u društvo na svoj način, unatoč tome što nije dio Izabranog naroda.

Sljedeći grafikon odražava ono što je možda bilo Josefovo viđenje ishoda procesa "behire" (na temelju ovog izvornog 'nesporazuma'):

Strana 23

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Mikec: Ima li Josef plan?

Ukratko, držimo da Josef nikada nije kontaktirao svoju obitelj tijekom tih dvadeset godina, jer je pogrešno pretpostavio da oni ne žele kontaktirati s njim, budući da je postojala božanska odluka da je on 'odbačen' iz 'odabrane obitelji'. Ovaj tragični nesporazum može objasniti zašto Josef, čak ni nakon što je došao na vlast, nikada nije kontaktirao svog oca.

Sada moramo razmotriti drugu fazu, tj. objašnjenje Josefovog ponašanja nakon što su njegova braća stigla kupiti hranu.

Josef ima plan Nakon što je proveo godine pretpostavljajući da je 'odbačen' - sve se mijenja kada Josef među mnogima koji su došli u Egipat kupiti žito ugleda svoju braću. Dok su se klanjali pred njim, Josef se iznenada 'sjeti' svojih davno zaboravljenih snova (vidi 42,9), jer se činilo da su se upravo ostvarili!

Treba li Josef ovo odbaciti kao čistu slučajnost ili bi ga ovo djelomično ispunjenje njegovih snova iz djetinjstva trebalo navesti da preispita svoje prijašnje zaključke?

Razumljivo je zašto se Josef ne otkriva odmah. Treba mu malo vremena. No, da je samo htio sakriti svoj identitet od njih, mogao ih je jednostavno ignorirati. [Sigurno Josef nije ugostio svakog stranca koji je došao kupiti hranu.]

Ali zašto Josef optužuje svoju braću da su špijuni? Zašto im vraća novac? I kasnije, kada se vrate, zašto stavlja svoju poseban pehar u Binjaminovu vreću?

Svakako, ne bismo očekivali da je Josef samo 'dražio' svoju braću - da im se 'osveti'. Umjesto toga, imalo bi više smisla pretpostaviti da Josef ima plan - a njegovi postupci sugeriraju da ima strategiju; ali nije baš jasno koji je taj glavni plan.

U svom članku, Rav Bin Nun objašnjava Josefov 'plan' kao pokušaj da utvrdi što se dogodilo Binjaminu. Činjenica da Binjamin nije bio s braćom kad su prvi put došli u Egipat podupire njegovu sumnju da su Bnei Rahel odbačeni. Stoga je njegov primarni cilj saznati je li Binjamin još uvijek živ.

Ako je Binjamin doista živ, tada bi ga Josef mogao ispitivati o tome što se 'stvarno' dogodilo u obitelji, a nakon toga se možda ponovno ujediniti sa svojom obitelji. S druge strane, ako se Binjamin nikada ne pojavi (i stoga vjerojatno nije živ), Josef će ostati incognito - radije se neće ponovno ujediniti sa svojom braćom.

[Ovo može objasniti zašto Josef optužuje svoju braću da su špijuni. 'Optužba da su špijuni' omogućuje Josefu da ih ispita o njihovim obiteljskim korijenima itd., a da pritom ne izazove sumnju da bi on mogao biti njihov brat.]

Strana 24

Iako Rav Yoelovo objašnjenje lijepo proizlazi iz gornje prezentacije, ono ne objašnjava svaki detalj Josefova ponašanja nakon što Binjamin ipak stigne. Uostalom, kada Binjamin konačno dođe, zašto ga Josef jednostavno ne odvede sa strane i ispita ga. Ako Josef samo treba utvrditi što se stvarno dogodilo u procesu "behira", kakvog smisla ima stavljati svoju čašu u Binjaminovu vreću?

Svakako, ne može se zaboraviti na Josefov očiti pokušaj da stvori situaciju koja će potaknuti braću na pokajanje (kao što Abravanel tako lijepo objašnjava).

S druge strane, također se mora objasniti zašto im Josef vraća novac, i zašto ih postavlja prema redoslijedu rođenja, itd. Čini se da su ti postupci više 'zadirkivanje' nego poticaj za njih da učine "tešuvu" (pokajanje). Koja je Josefova namjera u svemu tome?

Nadalje, ako je njegov cilj, kako objašnjava Abravanel, samo navesti svoju braću na pokajanje, onda se njegov 'drugi' plan čini nepotrebnim - uostalom, oni su već pri prvom susretu pokazali kajanje za svoj grijeh. Prisjetite se njihovog početnog kajanja, koje je sam Josef čuo, kada su izjavili: "Jao KRIVI smo, jer smo čuli njegov vapaj [kada je bačen u jamu], ali nismo slušali ... zato nas je ova sudbina zadesila..." (Vidi 42,21-23) A ako to nije bilo dovoljno, onda bi Jehudina molba i priznanje krivnje (vidi 44,16) sigurno bili dovoljni.

Konačno, čak i ako je Abravanelova tvrdnja ispravna, tko daje Josefu pravo da 'iskušava' svoju braću da vidi jesu li se pokajali? Smije li se Josef igrati B-ga? Je li mu dopušteno dražiti, varati i zbunjivati druge - kako bi probudio njihovu dušu? Čak i ako je tako, opravdava li to izazivanje dodatnog pogoršanja njegovom ocu?

Igrati se 'B-ga' ili igrati se 'Vođe' Moglo bi se predložiti sljedeće objašnjenje za Josefovo ponašanje (kada su braća stigla) - koje je prilično slično Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Mikec: Ima li Josef plan?

Abravanelovom pristupu, ali iz sasvim drugačijeg kuta.

Objasnimo: Iako je Josef možda na dvadesetak godina zaboravio svoje snove, kada njegova braća stignu u Egipat i poklone mu se - sve se mijenja! Potpuno šokiran onime što se dogodilo, iznenada mu sine da se, nakon svega, možda njegovi snovi iz djetinjstva ipak ostvaruju. Možda nije odbačen? Možda su njegovi zaključci o obitelji bili pogrešni?

S druge strane, Binjamin nije s njima. Ali, ako je Binjamin još uvijek živ i dio obitelji (kao što sada tvrde njegova braća), onda su možda Rahelina djeca doista uključena u proces "behire"!

Ali sada kada je Josef postao 'stručnjak' za tumačenje snova, on ne samo da se 'sjeća svojih snova', već sada počinje shvaćati i njihovu svrhu! Ti snovi nisu bili tek 'predviđanja' budućih događaja - već su mogli poslužiti kao vodič - da potaknu na odgovarajuće ponašanje!

Zbog svojih snova, Josef sada razumije da to što mu se 'braća klanjaju' znači da ne samo da je on uključen u proces "behire" - već mu je suđeno da preuzme obiteljsko vodstvo.

Ako je tako, što bi trebao učiniti u ovom trenutku?

Prvo, objasnimo što on ne može učiniti!

Zamislite što bi se dogodilo da je Josef otkrio svoj identitet odmah čim je prepoznao braću! Na mjestu bi se 'raspali'. Kako bi mu mogli izaći pred oči, razgovarati s njim? Sram u njihovom odnosu stvorio bi vječnu prepreku. Nikada ne bi bili u stanju razgovarati s njim, a kamoli raditi zajedno kao obitelj.

Kao 'vođa' obitelji - Josef sada uviđa svoju odgovornost da 'odabranu' obitelj održi ujedinjenom i kohezivnom.

Josefov plan je jednostavan - on mora isplanirati strategiju koja će ponovo ujediniti obitelj - kako bi ih povezala na način na koji će moći nastaviti zajedno ostvarivati.

Josef ne treba glumiti B-GA, kako bi osigurao da se njegova braća pokaju - to će biti njihova odgovornost. Josef, međutim, ima novu odgovornost da bude VOĐA.

Doista, ovaj bi plan njegovom ocu mogao donijeti nekoliko dodatnih tjedana patnje. Ali Josef mora obuzdati svoje emocije, jer se nada da će se sve brzo razviti.

[Josef je vjerojatno očekivao da će braća odmah dovesti Binjamina. Nije očekivao da će Jaakov Binjamina poslati tako nevoljko.]

Stoga Josef zadrži Šimona u zatvoru kako bi osigurao da će njegova braća dovesti Binjamina. Jednom kada Binjamin dođe, Josef planira veliku 'namještaljku' – u kojoj će staviti svoj pehar u Binjaminovu vreću, pružajući tako svojoj braći priliku da se 'dokažu' (kao što i jesu).

Dok to radi, Josef čini mnoge druge stvari kako bi natjerao braću da se zapitaju i razmisle - da ih malo prodrma [ono što mi zovemo "hešbon ha'nefeš".] Ali stavljanjem svog pehara u Binjaminovu vreću, Josef svojoj braći pruža prilika da sami sebi dokažu da su učinili "tešuva"!

Tek nakon što pokažu svoju spremnost da se odreknu vlastitih života za Binjamina, moći će se suočiti sami sa sobom i Josefom - i ujediniti se kao kohezivna obitelj - da prihvate kušnje koji ih očekuju u budućnosti.

Kada je Jehuda, u ime svoje braće, priznao njihovu krivnju i dao svoju plemenitu ponudu da postanu njegovi sluge (umjesto Binjamina/vidi 44,16 & 44,33-34), to je moglo biti dovoljno - ali Josef je možda želio 'pogurati' svoju braću još malo dalje. No kada čuje Jehudinu molbu o sudbini njegova oca (na početku Paršat Vajigaš), Josef se više ne može suzdržati' - on se 'slomi' i otkriva se.

Da bismo poduprli našu tezu, primijetite kako Josef (nakon što je otkrio svoj identitet i svoje instinktivno uvodno pitanje u vezi sa zdravljem svog oca) odmah naglašava svoje obećanje da nije ljut na svoju braću, te ih moli da prepoznaju B-žju ruku u pozadini ovih događaja.

Čineći to, Josef također svojoj braći aludira da i oni trebaju gledati u budućnost, umjesto da razmišljaju o prošlosti (vidi 45,1-8).

Maase Avot Siman La'Banim

Stoga Josef smišlja plan koji će obnoviti obiteljsko jedinstvo – treba svojoj braći omogućiti način na koji se mogu 'iskupiti'! No, da bi to postigao, mora ih staviti na težak ispit:

Do kraja cijele ove epizode, B-g je stvorio situaciju koja bi jamčila fizički opstanak Am Jisraela tijekom gladi, dok je pripremao pozornicu za njihovo buduće iskupljenje.

Josef je u međuvremenu stvorio situaciju koja će održati Am Jisrael ujedinjenim tijekom ove formativne faze u zemlji Egiptu.

Nakon što je pribavio minimalne informacije koje su mu potrebne svojom optužbom da su 'špijuni' (vidi 42,710 i 43,7!), on odlučuje stvoriti situaciju u kojoj braća moraju izabrati jesu li voljna izgubiti vlastitu slobodu - kako bi spasili Binjamina. Ako 'prođu ovaj test', bit će im mnogo lakše raditi s Josefom u budućnosti.

Kroz naraštaje, B-g nadzire našu povijest, stvarajući prilike za naše otkupljenje. Međutim, dok uživamo u Njegovoj providnosti, NAŠA je vlastita odgovornost osigurati da ostanemo ujedinjeni dok se naša sudbina razvija. Iako prilično težak, to ostaje vječiti izazov židovskim vođama. ■

Godina 17 25 Broj 10 Strana

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesec tevet je deseti mjesec u hebrejskom kalendaru, a njegov je astrološki znak Jarac.

što ste izgubili, ili osjećaju da nešto

svako godišnje doba simbolizira je-

nedostaje.

dno od slova u imenu Stvoritelja,

Oni uvijek imaju osjećaj da će ih

‫מדע"ד‬, Tetragramu. Posljednje slo-

vo ‫ ד‬- he simbolizira zimu, koja je

Mjesec jarca može se smatrati do-

sreća izdati. Oni čekaju "da im spa-

brim mjesecom, jer jarac je na he-

dne i druga cipela", ne mogu vjero-

brejskom ‫( ג מ‬gedi), i ova riječ sadrži

vati da im sve ide odlično čak i kad

slova ‫( ג‬gad), što znači "(dobra) sre-

stvari tako idu. Pojavi se šablona po

ća". Međutim, u stvarnosti jarci se

kojoj jarci nešto izgrade i odjednom

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

sve izgube, stoga je potrebno da se

sto toga vjeruju samo u svoj na-

obnavljaju od početka. To proročan-

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

stvo koje se ispunjava samo po se-

denciju da budu pesimisti i razviju

bi, da će nešto poći po zlu, modeli-

anksioznost ponekad do te mjere da

ra ih za neuspjeh i učvršćuje njihov

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

im je potrebna i klinička skrb.

sustav vjerovanja da se ne mogu os-

■ oblo praktičnima i to djelomično

loniti na sreću, već samo na svoj na-

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

poran rad, i otuda dolazi njihova

dobro organizirani i realni (može ih

marljiva priroda.

se često naći kako rade u upravi i

Indikacija ovog problema nalazi se u priči Gadovogplemena, jednog

od dvanaest sinova patrijarha Jakova. Mudrost kabale uči da dvanaest

Jarac, koji pripada elementu Zem-

biblijskih plemena Izraela predstav-

lje, također je prvi od znakova u

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

zimskim mjesecima. Kao što smo

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

spomenuli u prethodnim člancima,

vim imenima i povijest svakog plemena opisuje značajke samih znakova zodijaka.

Priča o rođenju Gadovog plemena u knjizi Postanka, govori nam da kada je Gad rođen, Lea (Jakovljeva žena), nazvala ga je Ba-Gad ( ‫ג‬-‫בא‬ što znači, stigla je sreća, jer je Jakov dobio drugog sina). Međutim, u biblijskom tekstu slovo - ‫ א‬alef koje simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nestalo, i napisano je ‫( בג‬značenja: izdaja). Ovaj nedostatak B-žanske Svjetlosti razlog je zašto su ljudi rođeni u znaku Jarca stalno u potrazi za ovim izgubljenim slovom ‫ א‬- alef,

izgubljenim svjetlom, i to je razlog zašto oni tako često osjećaju nedo-

zadnje godišnje doba u godini. To slovo ‫ ד‬- he predstavlja naš ograničeni fizički svijet i stalnu glad za primanjem. Jarci imaju veliku želju/ glad za materijalnom sigurnošću, Vodenjak žudi za znanjem i komunikacijom, a Ribe žude za toplinom i detaljima.

računovodstvu). To je razlog zašto je rečeno da su jarci rođeni "stari", ali i zato što su imali teško djetinjstvo i doživjeli velike krize, oni osjećaju da nisu nikad imali djetinjstvo.

To uvelike doprinosi da odrastu u jake, čvrste, otporne i realne osobe.

Sile koje utječu na Jarca Planet koji upravlja jarcem je Saturn.

Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje patrijarhu Abrahamu - kaže nam da su 22 hebrejska slova hebrejskog alefbeta (abecede) gradivni blokovi svemira. Ova slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su te 22 frekvencije koje predstavljaju 22 hebrejska slova alati koji se koriste za prijenos du-

hovnog bogatstva.

statak i anksioznost. To je razlog za-

Prema kabali i Sefer Jecira svakim

što su oni stalno u potrazi za onim

mjesecom vladaju dva hebrejska

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

slova. Jedno slovo vlada planetom

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

koji dominira nad znakom. Drugo

turna dolazi od činjenice da je on

slovo vlada astrološkim znakom

planet uništenja. To je zato što ga ne

mjeseca. Planet teveta je Saturn, a

zanima niti mu je stalo do potreba

njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

astrološki znak je Jarac, kojim vlada

Saturn nije povezan s tjelesnošću, a

slovo (ajin).

ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

Slovo ‫ב‬

bojimo ostaviti se materijalnog?" On

nas tjera da se ponovno povežemo s

Poznati Midraš nam govori da

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

svako hebrejsko slovo došlo je k

zašto

njemu i molilo ga da ga koristi za

uništiti našu ovisnost o materi-

stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-

jalnom, kako bi nas se probudilo i

no slovo ‫ ב‬- bet budući da je ono slo-

navelo da shvatimo da nam se

vo blagoslova (‫)בה ד‬.

ispunjenje, zadovoljstvo i istinsko

Ako razmotrimo strukturu slo-

je

njegov

posao

uništiti,

povjerenje nikada ne može uzeti.

va ‫ ב‬- bet vidimo da ono ima liniju

Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da

na dnu koja simbolizira zemlju.

su duhovne i mentalne sposobnosti

Gornja linija simbolizira nebo, a

koje smo stekle tijekom života naša

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

najistinskija imovina. Samo one

lizira vezu između dviju sila zemlje

nam mogu dati pravi osjećaj radosti,

i neba. Ova veza između zemlje i

sreće i povjerenja.

neba je mjesto odakle dolazi moć blagoslova. Slovo ‫ ב‬- bet također gleda prema naprijed, a sa straž-

sko slovo koje kontrolira Jarca, prema Sefer Jecira, s ‫ ב‬čini

(ajin) koje zajedno

"‫ ב‬što simbolizira Sefiru

Hohma i njezin ogroman intenzitet.

Jarci imaju mogućnost zadržati ovaj intenzitet, željeti i raditi za njega. To

Jarac je od djetinjstva učio na teži

je razlog zašto jarci imaju najveću

način, da su duhovnost, smisao za

sposobnost da uživaju u duhovno-

praktično, dobrota i dijeljenje jedine

sti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-

prave stvari koje su važne. Potom je

snosti.

također poznato da kako jarci stare,

oni postaju sve mlađi, budući da su napokon u svojoj odrasloj dobi uspjeli naučiti tajnu života; da je duhovnost to u čemu se ona (tajna) nalazi. Oni počnu istinski uživati u životu u svojim kasnijim godinama.

Kad počne tevet mi se svi nalazimo pod utjecajem Jarca i to je razlog zašto je to velika prilika za nas da naučimo, gledati na svoje živote kao na duhovni projekt. To je savršeno vrijeme da napravimo popis svih duhovnih dobara koje smo nakupili

nje strane je zatvoreno i to nas uči

Kad Jarac shvati da je njegovo pra-

tijekom godina. To će nam biti do-

da ako želimo blagoslove u našem

vo bogatstvo u smislu za praktično,

bar pokazatelj onoga što želimo od

životu uvijek trebamo gledati na-

u duhovnosti, obilju, suosjećanju i

života, i motivirati nas da nastojimo

prijed. Ako je tako, zašto smo onda

dijeljenju, on odvlači svoju radinost,

biti poput Jarca: uživati u duhov-

ranije kazali da su jarci pesimistični

odanost, proračunatu prirodu i am-

nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj

i da se samo oslanjaju na vlastiti

bicioznost u tom smjeru, i onda ga

sigurnosti. ■

naporan rad?

ništa ne može zaustaviti.

RABaD (Rabi Abraham Ben David Godina 17 27 Broj 10 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Spomenuli smo prije da je hebrejStrana 27

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Trebaju li B-gu naše molitve?

njem. Oni traže da kupe samo najbolje žitarice. Međutim, ako je bila

Na prvi pogled, ovo pitanje izgleda

suša i prinos snopova je bio slab,

apsurdno! B-g je apsolutno savršen-

oni će kupiti bilo koju dostupnu ži-

stvo i nema potrebu za našim hvalo-

taricu. Čim poljoprivrednik donese

spjevima ili, u tom smislu, bilo čim

žito na tržnicu, trgovci žure da ga

drugim.

kupe, bez obzira na njegovu kvali-

Pa, kako da onda objasnimo slje-

tetu.

deći citat? "Kada ljudi žive prema

"Bila su vremena," rekao je Cho-

B-žjoj volji, oni uvećavaju moć Sve-

fetz Chaim, "kada je bilo mnogo

mogućeg" (Yalkut Shimoni Haazinu).

cadikima (svetih ljudi), koji su molili

Ali tu postoji unutarnja kontradikcija. Svemogući po definiciji znači sve-

ne držim nikakve micvos iz Tore.

s velikom kavana. Danas, mi smo u

moćan, i stoga se moć Svemogućeg

Ipak, ja sam vrlo bogat i sretan.

stanju duhovne gladi. B-g prihvaća

ne može uvećati.

Mislio sam da Tora kaže da B-g

sve molitve koje Mu se upućuju, ■ bez

nagrađuje samo one ljude koji drže

obzira na njihovu kvalitetu."

Evo kako hasidski majstori objašnjavaju očiglednu kontradikciju.

Kralj Salomon je napisao, "Pravdom kralj utvrđuje zemlju" (Izreke 29,4).

Riječ "kralj" odnosi se na B-ga. B-g vodi svijet u apsolutnoj pravdi. Istina, mi često nismo sposobni shvatiti Njegovu pravdu, ali prihvaćamo, vjerom da je B-g pravedan. Nadalje, B-g neće odstupiti od Svojih principa pravde! Zato je Talmud vrlo kritičan

Toru."

Unatoč tome, razočaravajuće je

Rebbe Levi Yitzhak je rekao, "Dijete

vidjeti da se molitve izgovaraju me-

moje, odakle ti ta ideja? Mora biti

hanički. Nakon što čovjek moli, on

da si čitao Šema, gdje kaže da će

bi doista trebao biti bolji od onoga

čovjek biti nagrađen bude li poslu-

kakav je bio prije no što je molio. Iz

šan riječi B-žjoj. No, ako si pročitao

molitve bismo trebali nešto naučiti.

Šema makar jednom cijelog svog života, to je samo po sebi toliko velika micva da ni svo bogatstvo svijeta nije adekvatna nagrada."

Netko je upitao rabina, "Čuju li se naše molitve doista?"

Rabi je odgovorio, "Jesi li ti slušao?"

prema čovjeku koji kaže da će B-g

Tako, da, na neki način B-gu tre-

Siguran sam da B-g čuje naše moli-

"progledati kroz prste" kod nekih

baju naše molitve. Kada molimo, mi

tve. Nisam toliko siguran da ih mi

grijeha. B-g nikada ne "gleda kroz

činimo micvu, i kao zaslugu za tu

čujemo.

prste." B-g može oprostiti grijehe,

micvu, B-g Sebi dopušta da čini ono

kada Njegovi principi pravde gar-

što zaista želi činiti, a to je da nam

antiraju oproštenje.

dadne Svoju bezgraničnu dobrotu.

Duša – božanska i čista

Učiti iz molitve

… Ti si ju stvorio i Ti si ju udah-

Kada čovjek, na bilo koji način, ispuni B-žju volju, B-g će izliti Svoju dobrotu na tog čovjeka. Stoga, uistinu, "Kada ljudi žive prema B-žjoj volji, oni uvećavaju moć Svemogućeg."

Rebbe Levi Yitzhak iz Berditcheva bio je poznat po tome što je u svakoj situaciji uvijek isticao pozitivno.

Raskalašeni grešnik mu je rekao, "Ja

Strana 28

Kad čovjek moli, on vrši micvu, i to vrijedi čak i ako molitva nije najviše kvalitete.

Chofetz Chaim kaže da kada poljoprivrednici donose svoje proiz-

vode na tržnicu, trgovci pregledavaju žitarice kako bi odredili njihovu kvalitetu i utvrdili koliko zemlje i pijeska je pomiješano sa zr-

nuo u mene.

Jedna od prvih molitvi koje izgovaramo ujutro je, "B-že moj, duša koju si stavio u mene je čista. Ti si ju stvorio i Ti si ju udahnuo u mene."

Mi uistinu znamo jako malo o duši. Ne možemo ju vidjeti i ne možemo ju analizirati. Pismo nam kaže da kada je čovjek bio stvoren, Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

B-g je udahnuo u njegove nosnice ži-

osobine.) Životinja ne može odbiti

votni duh, i čovjek je postao živa duša

tjelesni nagon zato što smatra da je

(Postanak 2,7). Zohar ističe da kada

pogrešan.

netko izdiše, on puše dah iz sebe.

Ropstvo je grozota jer lišava čovje-

Stoga, budući da je B-g, da tako ka-

ka same srži čovječanstva, slobode

žemo, "upuhnuo" dušu u čovjeka,

da bira svoje djelovanje . Uistinu je

duša je došla iz B-ga. Tako, duša je

posebna molitva reći, "Blagoslovljen

b-žanska po prirodi i dio je samog

si Ti, Hašem, B-že naš, Kralju sve-

B-ga.

mira, što me nisi učinio robom."

Ako čovjek nosi radnu odjeću koja

Iako nas je B-g stvorio slobodni-

je prljava i masna, tada ne pazi previše na to da izbjegne mrlje. Ali ako nosi luksuzno, skupocjeno odijelo od najfinije svile, on veoma pazi da ono ostane čisto, i ako primijeti mrlju od hrane ili prljavštinu na njemu, on ju brzo čisti kako na odijelu

stvari.

je B-žja i čista. Moramo paziti da se ne ponašamo na način koji će uprljati dušu, a ako smo bili neoprezni i dozvolili da duša bude uprljana, moramo brzo djelovati kako bismo otklonili mrlju tako što ćemo popraviti štetu i tražiti oproštenje. Ne bismo trebali odgađati čišćenje do Jom Kipura.

Prorok kaže, B-g je istina (Jeremija 10,10), stoga je i duša, koja je B-žja, također istina. Laž i neiskrenost mogu uprljati dušu.

Nadalje, budući da je b-žanska duša u meni, ja sudjelujem u Njegovoj bezgraničnoj snazi. Trebao bih shvatiti da iako je moja snaga ograničena jer je duša nastanjena u ograničenom tijelu, moj potencijal je daleko veći nego što možda shva-

ćam. Ako usmjerim svoj um ka ne-

mno odreći tog dragocjenog dara

Meditirati nad riječima ove moli-

slobode i podvrgnuti se ropstvu. To

tve rano ujutro može čovjeku omo-

je ono što se događa u ovisnosti,

gućiti da ima uspješan i produkti-

kada čovjek gubi kontrolu i kada je

van dan.

zarobljen alkoholom, drogom, nikotinom, hranom, kockanjem, interne-

ne bi ostala trajna mrlja.

Mi svi imamo b-žansku dušu koja

ma, mi se nažalost možemo bezu-

tom, ili bilo čim drugim.

Sloboda … jer me nisi učinio robom.

Ali ovisnosti nisu jedino ropstvo kojem se čovjek može podvrgnuti.

U jutarnjoj službi, mi izgovaramo

Ako čovjek nema kontrolu nad svo-

beraha (blagoslov), "Blagoslovljen si

jom ljutnjom, on je rob. Ako se ne-

Ti, Hašem, B-že naš, Kralju svemira,

tko ne može odvojiti od svog ureda,

što me nisi učinio robom." To je mo-

on je rob. Ako je netko ovisan o

litva koja veliča vrijednost slobode.

kompjuteru, on je rob. Mnoga pona-

Patrick Henry govorio je u ime cijelog čovječanstva kad je rekao, "Dajte mi slobodu ili mi dajte smrt."

Život bez slobode jedva da je ljudski život. Osobina koja definira čovječanstvo je sloboda, sposobnost donošenja izbora. Životinje u divljini nisu istinski slobodne. One ne mogu donositi izbore, jer njima u potpunosti dominiraju fizički nagoni. Nijedna životinja nikad nije odlučila, "Danas ću postiti." Gladna životinja mora tražiti hranu. Ona nema izbora.

šanja su samoinicijativna ropstva.

Sloboda je osnovna karakteristika dostojanstvenog ljudskog bića. Odricanje od slobode lišava čovjeka samopoštovanja koje je toliko vitalno u potrazi za srećom.* Kada izgovaramo beraha, "Blagoslovljen si Ti, Hašem, B-že naš, Kralju svemira, što me nisi učinio robom," trebali bismo to činiti sa zahvalnošću i ponosom, i trebali bismo vježbati dragocjeni dar slobode koji nam je B-g dao. ■ Prevela Anja Grabar

čemu i ne dozvolim unutarnjoj iner-

Životinje ne mogu donositi etičke

*Vidi moje knjige, Sreća i ljudski duh,

ciji i lijenosti mog zemaljskog tijela

odluke. (Međutim, kućni ljubimci

Jewish Lights Publishing, 2007., i Simha:

da dominiraju, mogu postići velike

su iznimka jer usvajaju ljudske

To nije samo sreća, Shaar Press, 2006 .

Godina 17 29 Broj 10 Strana

Strana 29

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara Priroda unutarnje promjene

rasti kao osoba jednako je ispunjenju Tore." I u sljedećoj priči koju je ispričao Rabbi Mordechai Rogov o musarskom nadzorniku (mašgiahu) u predratnoj Mirskoj ješivi, vidimo ne samo potvrdu naše mogućnosti da se promijenimo, već stvarnu obavezu da to učinimo:

Promjena nastala kroz ovakve duhovne prakse ne događa se trenutno niti brzo. Majstori musara zagovaraju put vrlo postupne promjene koja uključuje rutinsku i redovitu postupnu praksu. Kod musara se ne radi o tome da se munjevito stigne do vrha planine u potrazi za nekakvim "brzim prosvjetljenjem". On savjetuje male korake, koji se redovito ponavljaju, jer ono što se brzo promijeni u jednom pravcu, jednako se lako može promijeniti natrag.

Ići ovim putem zahtijeva strpljenja, kao što je jetko primijetio Alter iz Novarodoka. "Problem s ljudima je", rekao je, "to što se oni žele promijeniti preko noći - a te se noći dobro i naspavati." Ili kako upozorava Rabbi Salanter: Neka čovjeku ne očajava srce ako izučava musar i to ga ne pobudi, ili na njegovu dušu ne ostavi nikakav dojam koji bi ga potaknuo da promijeni svoj put.

Kroz puno proučavanja [musara] tijekom duljeg vremenskog razdoblja, dojmovi će se nakupiti i on će se transformirati u drugu osobu. Njegove će želje biti obuzdane, bez pretjeranog prepuštanja njima, a neke će [želje] čak biti potpuno neutralizirane. Iskustvo svjedoči [čak i] letimičnim opažanjem da učenje musara - bilo ga puno ili malo uzdiže osobu iznad njenih vršnjaka, kako u mislima, tako i u ponašanju.

Neurobiolozi znaju opisati ono što su učitelji musara prepoznali. Oni kažu da "neuroni koji se zajedno pale zajedno se i povezuju". To znači da ponavljanje doživljaja tijekom Strana 30

duljeg vremenskog razdoblja rezultira ponovljenom stimulacijom istih živčanih putova u mozgu, i tako mozak razvija svoje povezivanje koje definira naše razmišljanje i ponašanje. Isto tako, putovi koji su zanemareni ubrzo atrofiraju, a veza se raspada.

Iako nisu imali anatomske dokaze ili pojmove, učitelji musara su opažali i uvažavali ove mehanizme stoljećima ranije i stvorili prakse koje koriste ove principe kako bi doveli do duboke i trajne unutarnje promjene.

Druga stvar oko koje se musarska tradicija i neurobiolozi slažu jest da je promjena moguća. Uz pravo usmjeravanje i trud, unutarnje se osobine mogu promijeniti onako kako ih usmjeravate.

U musaru se ta vrsta promjene koju se ističe opisuje kao rast. "Najljepši zvuk u svemiru", napominje Rabbi Salanter, "je zvuk onoga koji mijenja sebe i raste." Rabbi Elyakim Krumbein kaže to ovako: "Ispuniti Toru znači rasti kao osoba, a istinski

Dok sam bio student u Mirskoj ješivi, uživao sam u bliskom odnosu s mašgiahom Rabbi Yeruchamom Levovitzom. Jednog prelijepog proljetnog dana, kada se skupina dječaka okupila u ■ njegovoj kući kako bi proučavala musar, mašgiah je uletio u sobu vrlo uznemirenog izraza lica.

Mašgiah je potom povikao: "Upravo dolazim s ulice i vidio sam da svuda oko mene sve raste.

Zašto vi ne rastete?" Od tog dana, kad god mi je toplo i ugodno, mogu čuti mašgiahov glas kako grmi prema meni, "Zašto ti ne rasteš?"

Musarska praksa kao priprema za musarsko djelovanje Koliko god da je praksa važna za musar, ona je samo priprema. Pravi fokus je musarsko djelovanje. U čemu je razlika? Pod praksom podrazumijevam vježbe i metode koje radimo kad se povučemo, u tišini osobne meditacije, u svojoj svakodnevnoj discipliniranosti. Nasuprot tome, musarsko djelovanje je ono što nam dolazi kad se bavimo stvarnim životnim situacijama za koje je naša duhovna praksa priprema. Musar je uvijek naglašavao oboje - trebate se pripremati, ali nemojte misliti da svoj duhovni program rada ostavljate iza sebe kad izađete iz sinagoge, ješive ili svog vlastitog tihog kutka u kući.

Divrej Tora

(nastavak s 30. stranice) Alan Morinis: Učitelji musara nikada nisu dali savjet da se povuče iz kompliciranih životnih strujanja, pa da se ispružite na nekoj pješčanoj obali okruženoj palmama gdje život neće narušavati vaš duševni mir. Smisao prakse je da vas pripremi da ostanete uspravni i budni kad se na vas sruči bujica, tako da je možete vidjeti takvu kakva jest i odabrati svoj put.

Jačanje vaše sposobnosti izbora proširuje vašu sposobnost ispoljavanja slobodne volje, što židovska tradicija vidi kao odlučujuće obilježje ljudskog bića. Učitelji musara nas potiču da se prilagodimo čistoj i svetoj duši i da se oslobodimo utjecaja onoga što oni nazivaju životinjskim duhom. Mi se borimo da sebe uzdignemo kako bi naše više ja upravljalo našim životom. I to se može izraziti u terminima suvremene znanosti. Najprimitivniji dio našeg živčanog sustava - limbički mozak djeluje samo iz emocija i njime u potpunosti upravlja nagon za preživljavanjem. Limbički mozak je ono što nas tjera na agresivne ispade kad se nađemo ugroženima, čak i ako prijetnju spazi u nekoj nevinoj gesti. Limbički mozak uvijek je pripravan i spreman da nas povuče na instinktivno djelovanje, pa stoga sva nastojanja da živimo prema visokim standardima Tore, s velikodušno-šću, ljubaznošću i samopožrtvov-nošću uključuju borbu i prevlada-vanje limbičkog mozga.

Kad smo u stisku dubokog i drevnog limbičkog sustava, našim životima upravljaju strah i instinkti, dok nam procesi smješteni u moždanoj kori omogućavaju da provjerimo ili poništimo procjene limbičkog sustava, omogućuju nam slobodu izbora te nam pomažu da predvidimo posljedice svojih postuGodina 17 31 Broj 10 Strana

Svakodnevna svetost paka.

Ovu temeljnu dihotomnu stvarnost ljudskih bića Tora nam prenosi u dvije priče o tome kako su ljudska bića stvorena. U Postanku 1,27-28 čitamo: Tako stvori B-g čovjeka na svoju sliku. Na sliku B-žju, stvori ga, muško i žensko stvorio ih. I B-g ih blagoslovi. B-g im reče: "Plodite se i množite se, napunite zemlju i pokorite je, i budite gospodari nad ribama morskim, pticama nebeskim, zvijerima i nad cijelom zemljom."

Ubrzo nakon toga, Postanak 2,7-8 iznosi drugačiju priču: B-g načini čovjeka od praha zemaljskog i udahnu mu u nosnice živu dušu. Čovjek [tako] posta živo stvorenje. B-g posadi vrt u Edenu na istoku. Tamo smjesti čovjeka kojega je stvorio.

Rabbi Joseph Ber Soloveitchik naziva ta dva stvorenja "Adam prvi" i "Adam drugi" i daje nam prikaz razlike među njima. Adamu iz prve priče o stvaranju povjeren je mandat života u svijetu i pokoravanja svijeta, dok je drugom Adamu u tijelo bila udahnuta živu dušu i bilo mu je rečeno da obrađuje i čuva vrt: Dok je prvi Adam dinamičan i kreativan, pretvarajući osjetilne podatke u misaone konstrukcije, drugi Adam je prijemčiv i promatra svijet u njegovim izvornim dimenzijama. On ne traži B-žju sliku u matematičkoj formuli ili zakonu o prirodnim odnosima, već u svakom zraku svjetlosti, u svakom pupoljku i cvijetu, u jutarnjem povjetarcu i spokoju zvjezdane večeri.

Ova dva Adama ne treba shvatiti kao različite tipove ljudi, već kao dvije dimenzije koje žive unutar - i

često se bore unutar - svakoga od nas.

Znanstvenici, majstori musara i Tora se slažu. Izazov s kojim se ti i ja suočavamo u svom životu nije ništa drugo do priča o razvoju naše vrste, što znači učiniti sve što možemo kako bismo se oslobodili diktata naše primitivne prirode i uspostavili da nama upravlja naše više ja, duša. "Čovjek uvijek treba poticati svoju sklonost dobru protiv zlog poriva", tako su to rekli rabini iz vremena Talmuda. Svakog dana, mnogo puta u danu, svatko od nas vodi ovu borbu. Ona se odvija na svjetskoj pozornici, u velikim događajima koji suprotstavljaju ono dobro u čovječanstvu s onim niskim i sebičnim. Ali borba udara i puno bliže kući. Rabbi Moshe Chaim Luzzatto kaže nam da smo svi mi, kao ljudi "postavljeni između potpunosti i manjkavosti, sa snagom da zaslužimo potpunost. Čovjek tu potpunost mora zaraditi svojom slobodnom voljom ... Čovjekove su sklonosti stoga uravnotežene između dobra i zla i ne usmjerava ga se ni prema jednom od njih. On ima moć izbora i u stanju je svjesno i voljno odabrati bilo koju od strana."

U svakoj vašoj odluci i izboru koji donesete, postojat će opcija koja predstavlja put višeg ja i druga koja odgovara na poziv nižeg ja. Ono što jedete, s kim razgovarate, koliko spavate, što čitate, kako se češljate i stotinjak drugih dnevnih odluka su borilište u vama između višeg i nižeg ja. To nam pomaže da hodimo tim putem duše, kojeg su tijekom tisuću godina majstori musara razvijali, zapisivali i prenosili svoje tehnike. Rabbi Simcha Zissel, alter iz Kelma, podučavao je da musar prakticiramo "u jednostavnim stvarima, malim stvarima, kako bismo kroz njih došli do najvećih visina." ■ Strana 31

‘SPASIO ME ANDJEO‘

Prvi istup ‘žene u crvenom‘ s famozne snimke: ‘Ništa mi nije bilo jasno, a onda sam upalila mobitel‘ Jutarnji list, 8.12.2023.

‘Bilo mi je čudno da je festival organiziran tako blizu granice s Gazom, ali sam zaključila da bi organizatori rekli da je opasno‘ Na snimci koja se nakon napada proširila internetom, nosila je crveni šal preko ramena i zajedno s desecima drugih prestravljenih posjetitelja festivala mahnito trčala tražeći zaklon, a onda se popela na stražnji dio automobila koji ju je odveo na sigurno.

Svijet se tjednima pitao je li uspjela pobjeći i preživjeti, a sada ju je pronašao Daily Mail i s njom porazgovarao.

Riječ je o Vladi Patapov, 25godišnjoj majci jednog djeteta rođenoj u Ukrajini, a koja sada živi u Ašdodu u Izraelu gdje radi kao organizatorica vjenčanja.

Dok je opisivala noćnu moru koju je prošla na festivalu, Vlada svako malo brizne u plač.

Veći dio tog strašnog dana bila je odvojena od svog partnera Matana, gledala kako joj pucaju u prijatelje i bježala od naoružanih napadača. Prošla su gotovo 24 sata prije nego što se vratila kući i konačno mogla zagrliti svoju trogodišnju kćer Romi.

‘Nisam dosad baš govorila o tome što se sve dogodilo, još uvijek mi je jako bolno. Podijelila sam sa svojom obitelji užas tog dana i još uvijek svako jutro zahvaljujem Bogu što sam živa‘, kazala je Vlada.

‘Ponekad osjećam grižnju savjesti što sam preživjela, a drugi nisu. Ono što se meni dogodilo trajalo je možda samo 18 sati, ali za mnoge bol još uvijek traje i stalno razmišljam o taocima koji su još uvijek u Gazi.

Ne smijemo ih zaboraviti‘, kazala je. Čudno je, kaže, što uopće nije htjela ići na festival.

‘Matan je nabavio karte, išli smo s prijateljicom, ali čitavo sam vrijeme imala osjećaj da nešto ne štima. Romi je tog dana bila jako tiha, a obično uvijek trčkara okolo i igra se sa svojim igračkama, ali tog dana je bila mirna. Sada sam sigurna da je predosjećala da će se dogoditi nešto strašno.‘

Gutajući suze, Vlada je nastavila: ‘Tu negdje sam se razdvojila od Matana i nisam znala gdje je. Počela sam trčati s Mai i stigle smo do nekih stabala.

Obje smo plakale. Nismo znale što da radimo ni kamo da idemo i jedino o čemu sam mogla razmišljati bila je Romi. Stalno mi je njezino lice bilo pred očima i govorila sam si da moram preživjeti zbog nje.‘

Nakon što su stigli na mjesto festivala u Re‘imu, samo par kilometara od granice s Gazom, Vlada, Matan i njezina prijateljica Mai postavili su šator i proveli večer razgovarajući.

‘Sjećam se da je atmosfera bila vrlo čudna, ljudi su se zabavljali i plesali, ali za mene nije bilo energije, nisam plesala onoliko koliko inače plešem kad idem na ovakve festivale.

Bilo je oko 3 sata ujutro i legla sam na prostirku spavati‘, kazala je.

‘Pomislila sam da je čudno organizirati festival tako blizu granice s Gazom i da tu i tamo sigurno dolete rakete, ali zaključila sam da organizatori festival ne bi održali festival da su mislili da je opasno.‘ Alarm u 6:30 Vlada se probudila u 6.30 ujutro kada je zazvonila aplikacija za uzbunu zbog zračnog napada na njezinu telefonu.

‘Tražila sam Matana i Mai i odmah sam čula pucnjavu. Bilo je glasno i vrlo blizu nas. Nekoliko sekundi nisam znala što se događa, a onda je Matan samo povikao da moramo otrčati u auto. Projektili su počeli padati i naređena je evakuacija, a ljudi su počeli trčati prema svojim automobilima. Mislim da su u početku ljudi mislili da je to samo jedan od onih rutinskih raketnih napada iz Gaze i tek smo kasnije, kada smo pogledali u svoje telefone, shvatili da je to bila prava invazija i da su nas ti teroristi htjeli ubiti‘, kazala je Vlada.

‘Ni dan-danas ne razumijem zašto se to dogodilo. To je bio samo glazbeni festival, bilo je mirno, ljudi su plesali, a oni su došli i ubili ljude, neke moje prijatelje. Zbog čega?‘, pita se Vlada.

Dok su autom pokušavali pobjeći s festivala, ugledali su naoružanog čovjeka.

‘Svi su trubili, ja sam bila na suvozačevom mjestu, Mai otraga, a Matan je vozio. Tada smo ispred nas vidjeli čovjeka u vojnoj uniformi. Mislili smo da je riječ o izraelskom vojniku i da će sve biti u redu, a onda je tip nekoliko automobila ispred nas izašao, a vojnik ga je ubio. Sad znam da je to bio terorist.‘ ‘Svi smo se sagnuli, a meci su počeli pogađati automobile oko nas. Ni sama ne znam kako, ali mi nismo bili pogođeni, a Matan nas je uspio vratiti u rikverc da pokušamo izaći na drugu stranu. Bio je pravi kaos, napuštenih automobila bilo je posvuda i uspjeli smo doći do skloništa uz cestu, gdje nam je policajac vikao da nastavimo voziti prema istoku ako želimo ostati živi. Matan je nastavio voziti, ali nismo daleko stigli i onda smo vidjeli teroriste na autima, motorima i kamionima kako idu prema nama i pucaju.

Pokušali smo voziti preko polja, ali smo zapeli pa smo svi izašli i pokušali se spasiti trčanjem.‘

‘Tako smo Mai i ja ponovno počele trčati i tada je nastala ona slika s crvenim šalom. Nakon toga sam ušla u auto svog anđela, čovjeka koji se zove Yosef Ben Avu. Stao je i rekao nam da uđemo, što smo i učinili. Bilo nas je osam u autu, bila je to Kia Picanto i svi smo bili jedni na drugima. Nazvala sam Matana i rekla mu da sam dobro, a on je rekao da su i njega pokupili i da je na sigurnom.‘ Vlada i Mai su na kraju stigli do sigurne vojne baze u Tze‘elimu, dok je Matan otišao do one u 20 minuta udaljenom Orimu.

‘Cijela stvar je trajala tri sata.

Najduže je bilo čekanje u bazi prije nego što su me pokupili i odveli kući vidjeti Romi, a ja sam je zagrlila najjače ikad.‘ Feniks koji se uzdiže iz pepela Prošlog mjeseca je lokalna umjetnica Karen Missk predstavila sliku imena ‘Feniks‘ koja prikazuje trenutak u kojem Vlada bježi od terorista.

Umjetnica■ je uz sliku napisala: ‘Ovo se temelji na jednoj od slika tog dana. Predivni mladi, puni života, ljudi koji bježe od čistih zlih divljaka.

‘Voljela bih da znam njezino ime i nadam se da se izvukla, ali stvarno ne znam. Srce mi se slomilo kad sam ih vidjela i kad sam shvatila da je u prostor najčišće ljubavi i slobode stiglo zlo. Ali znam da ćemo kao Feniks ustati iz ovog pepela.‘ ■

AMERIČKI PREDSJEDNIK

Biden: "I ja sam cionist, da nema Izraela ni jedan Židov na svijetu ne bi bio siguran" Dnevnik.ba, 12.12.2023.

Na prijemu u Bijeloj kući povodom obilježavanja hanuke američki predsjednik Joe Biden kazao je da ne postoji Izrael ni jedan Židov na svijetu ne bi bio siguran.

nik je rekao da će SAD "nastaviti pružati vojnu pomoć Izraelu dok se ne riješe Hamasa, ali mi moramo biti oprezni – oni moraju biti oprezni. Javno mnijenje cijelog svijeta može se promijeniti preko noći, ne možemo dozvoliti da se to dogodi."

Govoreći na prijemu, predsjed-

Istakao je da je njegova podr-

Page 32 Strana 32

ška Izraelu i Židovima nepokolebljiva.

"Da nije Izraela, ne bi bilo Židova na svijetu koji je siguran", rekao je Biden i dobio gromoglasan aplauz.

Biden je dodao da je naišao na nevolje i kritike kada je prije nekoliko godina rekao da "ne morate biti Židov da biste bili

Divrej Tora

cionist, a ja sam cionist."

Prva dama Jill Biden i drugi gospodin Doug Emhoff također prisustvuju događaju sa skoro 800 gostiju. Među pozvanima su preživjeli Holokaust, članovi Kongresa, državni i lokalni dužnosnici, zabavljači i vođe iz svih židovskih vjerskih denominacija, navodi Bijela kuća. ■

Godina 17

Broj 10