Srce čovječanstva

Neposredno prije zaključenja sporazuma u Camp Davidu 1978. godine, američki predsjednik Jimmy Carter je premijeru Menachemu Beginu predao pismo zbog kojeg je izraelski vođa problijedio i žurno ga vratio vođi slobodnog svijeta, nepotpisanog. "Ali ja nisam tražio da se odreknete Jeruzalema", kazao je zaprepašteni američki predsjednik. "Samo sam vas tražio da ga stavite na pregovarački stol."

Begin je odgovorio u svom karakterističnom pjesničkom stilu: "Dvije tisuće godina mi Židovi smo na svakoj svadbenoj ceremoniji govorili retke iz psalma kralja Davida: 'Ako te zaboravim, Jeruzaleme, neka mi se osuši desnica moja: Neka se moj jezik zalijepi za nepce usta mojih, ako te ne bih držao vrh svake radosti svoje!'"

"Ali zar židovstvo ne kaže da se morate odreći dijela tijela kako biste spasili cijeli organizam?" usprotivio se Carter. "Da", uzvratio je Begin, "ali ne ako je taj dio nečije srce. Nijedno ljudsko biće ne može živjeti bez srca. Jeruzalem je srce Izraela i srce Židovskog naroda."

U ovo doba godine, u vrijeme Tiša beava, posebno smo svjesni razornog utjecaja uništenja srca našeg naroda 586. godine prije nove ere i 70. godine nove ere. Imajući to u vidu, važno je napomenuti da Tiša beavu uvijek neposredno prethodi biblijska paraša Devarim (početak knjige Ponovljenog zakona). Koji je značaj ovog redoslijeda u kalendaru?

Prvo, postoji lingvistička povezanost između paraše Devarim i Tiša beava. U našoj biblijskoj paraši Mojsije izražava svoju ozlojeđenost Židovskim narodom: "Kako (eiha) mogu podnositi vašu svadljivost, vaše terete i vaše sporove?!" Kako bi se naglasila pojava riječi "eiha", ovaj se stih javno pjeva istim onim mučnim recitativom kao i kod Svitka Plača Jeremijinog (Megilat Eiha), koji se čita u večernjim satima Tiša beava.

Krenemo li korak dublje, ta lingvistička povezanost ukazuje na grijeh koji je doveo do prvog i drugog uništenja Jeruzalema i dugog progonstva koje je uslijedilo nakon toga: unutarnji sukobi Židovskog naroda. Naši su mudraci ovu svadljivost i prgavost definirali kao "sinat hinam", bezrazložnu mržnju. A budući da je "svaka generacija koja ne izgradi [Hram] kao da ga je uništila" [Jeruzalem Talmud, Joma 1, 1], bolno je očito da mi imamo puno prostora za poboljšanje.

Unatoč ovom zastrašujućem izazovu, on nam daje nadu da znamo da je Jeruzalem, za čijim uništenjem trenutno tugujemo i osjećamo ga, također grad iz kojeg će jednog dana doći izbavljenje čovječanstva. Jeruzalem, jednom paradigmatski simbol razaranja i poraza, postat će simbol ponovnog ujedinjenja i obnove.

Izaija, iznoseći svoju viziju izbavljenja u haftari na šabat odmah nakon Tiša beava, poziva: "Tješite, tješite ("Nahamu nahamu"), moj narod, govorite o Srcu-Jeruzalemu ("levJerušalajim"), i zazivajte ga; njegovo se vrijeme (izgnanstvo) završilo, njegovi je grijeh oprošten" [40,1–2].

Imajte na umu da prorok grad naziva Srce-Jeruzalem, složenom imenicom ("govorite o Srcu-Jeruzalemu"); "srce" je ono što definira Jeruzalem. To je ono na što je rabi Avraham Yitzchak HaKohen Kook mislio kada je o Zapadnom zidu rekao: "Postoje neka srca koja su od kamena; a postoji i neki kamenovi koje su uistinu srca." Takvi su kamenovi-srca Zapadnog zida; takav je Jeruzalem – srce-kamen. šalom

Prema svim našim prorocima, na kraju dâna ova će poruka biti odaslana iz Svetog Hrama u Jeruzalemu, kojem će pohrliti svi narodi. U to vrijeme oni će prekovati svoje mačeve u plugove, u potpunosti se ostaviti ratovanja [Iz 2, Mih 4], i "narodi će se promijeniti i govoriti čistim jezikom; svi će oni zazivati ime B-žje i služit će Mu s jedinstvenom odlučnošću" [Sef 3,9]. Jeruzalem će postati sredstvo kojim će Izrael izraziti svoju svrhu postojanja, ostvarenje iskupljenog svijeta mira.

Zbog tih razloga i više od toga, premijer Begin je potpuno ispravno inzistirao na tome da se Jeruzalem ne može staviti na pregovarački stol! Jeruzalem će jednog dana ponovno ujediniti čitavo čovječanstvo prigrlivši ga u svoja njedra, jer je on srce čovječanstva. Ljubav koja će proizaći iz Jeruzalema bit će bezrazložna ljubav ["ahavat hinam"], i ona će popraviti bezrazložnu mržnju koja je prije svega uzrokovala propast Jeruzalema.

Mi imamo obavezu i moć da ovu viziju pretvorimo u stvarnost tako što ćemo svakodnevno na sebe preuzimati da izvršimo svoj dio u povećanju bezrazložne ljubavi. Be'ezrat Hašem (uz B-žju pomoć), zbog te zasluge, svjedočit ćemo potpunoj obnovi Jeruzalema brzo i u naše dane.

Prevela Tamar Buchwald