Alijot u najkraćim crtama

Nakon posljednje dvije paršijos koji su se usredotočile na pravednost i vrednovanje prava pojedinaca, Moše je pozornost naroda usmjerio na realnost toga što to znači živjeti u Erec Jisroelu.

Naša ponašanja, kao i zakon prirode, podložni su B-žjoj riječi i međusobno se povezuju putem najintimnijeg primjera uzroka i posljedice. Kao izabrani narod, naš način života trebao bi očitovati Stvoriteljevo stalno vladanje nad čovječanstvom i shvaćanje povezanosti između naše privrženosti micvot i zakona prirode. Ovo je najočitije u Erec Jisroelu. Kao što je to Moše rekao Bnei Jisroel u Paršas Ekev, (11,12)

"Stoga je ta zemlja neprestano pod nadzorom Hašema..." Jednako bjelodano kao kiša i rosa što padaju, zemlja odražava B-žju prisutnost.

Držanje micvot Tore riječju i djelom izjava je da B-g vlada nad čovjekom što za posljedicu ima da priroda služi čovjeku kao svom prihvaćenom gospodaru. Ignoriranjem ili suprotstavljajnjem Tori, mi poričemo da je B-g gospodar nad čovjekom, a zauzvrat se priroda suprotstavlja čovjekovim pokušajima da ovlada svijetom prirode.

Tijekom četrdeset godina u pustinji, Židove se pripremalo da prihvate stvarnost Hašema kao gospodara i odgovornost držanja Njegovih micvos. Sada, u Paršas Ki Savo, dok su se spremali prijeći Jarden i zauzeti mjesto koje im je namijenjeno kao "... najviši od svih naroda na zemlji". (28,1) Moše je zapovijedio brojne izjave i obrede. Ovi će obredi naglasiti uzročno-posljedični odnos koji postoji između privrženosti Tori, zakona prirode i božanskog odziva zemlji.

1. i 2. alijot: Parša počinje s micvot o prvim plodovima i završetku ciklusa desetine. Oba su popraćena posebnim izjavama o Hašemu kao gospodaru nad zemljom i čovječjom odgovornosti da drži zapovijedi Hašema

3., 4. i 5. alijot: Moše im predstavlja izjavu o odanosti između Hašema i Njegova naroda. Mi moramo držati Toru, a Hašem nam garantira veličanje, slavu i sjaj kao "najvišeg od svih naroda". (26,19) Nakon prelaska Jardena, narod će javno objaviti prihvaćanje Hašemovog zavjeta: zapisivanjem Tore na dvanaest kamenova, podižući ih kao spomenik, te svečanost blagoslova i prokletstava koje će se odvijati između dviju gora koje stoje jedna nasuprot drugoj, Grizim i Ejval.

6. alija: Inače je poznata kao tohaha, upozorenja i kazne. Ona opisuje posljedice koje će zadesiti židovski narod ako zanemari Toru Hašema i njegovu providnost. Običaj je da onaj koji čita pročita ovu aliju brže i tiše od ostatka parše

7. alija: Parša završava s početkom Mošeovog završnog govora. On započinje prepričavanjem čudesne prirode proteklih 40 godina i jasne naznake Hašemove uvijek prisutne zaštite, u prošlosti i u budućnosti.

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

606. Aramejci: Obaveza čitanja odlomka o prvim plodovima

Zazvat ćete i kazivati pred Vječnim ... (Ponovljeni zakon 26,5)

607. Ispovijedi se!: Obaveza da se kaže ispovijed u vezi desetine

Zatim recite pred Vječnim ... (Ponovljeni zakon 26,13)

608. Lako je zaključiti: Zabrana da drugu desetinu jede onaj koji je u žalosti

Nisam jeo od nje u žalosti ... (Ponovljeni zakon 26,14)

Sefer Hamicvot Hakacar

609. I ovaj isto: Zabrana jedenja druge desetine dok je čovjek obredno nečist

... Nisam ga jeo u stanju nečistoće... (Ponovljeni zakon 26,14)

610. Potpuno ignoriram: Zabrana da se novac od druge desetine utroši na bilo što drugo osim hrane

... nisam od njega davao prema mrtvima ... (Ponovljeni zakon 26,14)

611. Jednostavno B-žansko: Obaveza da se oponaša B-ga

... idi Njegovim putem. (Ponovljeni zakon 28,9)

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Pozitivne zapovijedi

25. Pozitivna je zapovijed odmarati se od rada na prvi dan Pesaha budući da Pismo kaže, Na prvi ćeš dan imati sveto okupljanje (Vajikra 23,7). Rad je, međutim, dozvoljen za pripremanje potrebne hrane za Židove, mada ne i za nežidove; kao što Pismo kaže, samo ono što svaka osoba treba za jelo, jedino to možeš činiti (Š'mot 12,16). Tkogod radi posao koji nije nužan za pripremu potrebne hrane prestupa ovu pozitivnu zapovijedi, i krši negativnu zapovijed da ne čini niti jednoga posla, kao što Pismo kaže, nećeš raditi nikakvog težačkog posla (Va-jikra 23,7). (Vidi odsjek s negativnim zapovijedima, §147.) Paljenje vatre i iznošenje stvari u javno područje su dopušteni, čak i ako ne služe za pripremu hrane.

Prema zakonu učenjaka, svaki se blagdanski dan u zemljama van Izraela treba držati dva dana; no u Zemlji Izraela drži se samo jedan dan. Međutim, Roš hašana se i u Izraelu drži dva dana.

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

Negativne zapovijedi

63. Negativna je zapovijed ne prokleti/opsovati suca kao što Pismo kaže, Nećeš psovati B-ga. (Š'mot 22,27) [što se tumači da znači suce]. Ako netko opsuje suca B-žanskim imenom ili zamjenom za B-žje ime, treba ga bičevati dva puta (zbog te zabrane, i zbog naloga da ne opsuješ svog bližnjeg, Židova [§45]).

■

Ovaj je redak u Bibliji isto tako i opomena i protiv huljenja na Vječnoga. Ako netko pohuli na Vječnoga zamjenom za B-žje ime, on krši zabranu. Ako netko pohuli na Vječnoga samim B-žanskim imenom, kazna za njega je izričito navedena: A onoga koji opsuje ime Vječnoga, ima se kazniti smrću; čitava će ga zajednica kamenovati (Va-jikra 24,16). Tako se radi kada netko pohuli, pa čak i ako tada to povuče potrebno je reći nekoliko riječi. U današnje vrijeme, međutim, kada ne dosuđujemo smrtne kazne, on je izopćen iz zajednice, i držimo se podalje od njega.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

64. Negativna je zapovijed ne postaviti nepodobnog suca jer Pismo kaže, Nećeš iskazivati poštovanje prema ljudima kojima se sudi (D'varim 1,17); a objašnjeno je u Midraš Sifre da je to upućeno čovjeku određenom da postavi suce, da on ne bi iskazivao poštovanje prema ljudima: On ne bi trebao reći, "Taj i taj je moćan" ili naočit, ili mudar na nekom drugom znanstvenom polju ili se ističe u drugim područjima koja nisu povezana s Torom i strahopoštovanjem prema Nebesima [B-gu]. Jer sudac mora biti mudar u Tori, imati strahopoštovanje prema Nebesima, mrziti podmićivanje, i vladati svojim zlim nagonom; i mora imati čvrsto, neustrašivo srce da izbavi osobu koju se iskorištava ili koja je žrtva od onoga koji je ugnjetava. To su plemenite osobine koje sudac mora imati. Ako, međutim, netko postavi suce zbog drugih odlika on krši ovu zabranu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

AlHaTorah.org: