realnih ciljeva

rada.

Vjerski život nije sprint. To je dugi maraton u kojem je potrebno držati tempo, biti postojan, vježbati i biti angažiran, Doći će dan dostojanstva i mira za Židovski narod. Tako nam kažu naši proroci koji nas nikada nisu obmanuli. No mi moramo učiniti svoj dio kako bi se to proročanstvo obistinilo.

Lice i naličje judaizma

Tako jasni i detaljni opisi osobnih i nacionalnih nedaća, koji čine pozamašan dio ovotjedne parše izazivaju određena pitanja. Zašto Moše i Tora pred narodom oslikavaju tako neprijatnu i nemilosrdnu sliku Židovske budućnosti? I ako od ljudi očekujemo da se diče svojim Židovstvom, zar je, da se tako izrazim, ovo način da im tu ideju prodamo?

Svi mi podržavamo ideju da reklame moraju govoriti istinu, ali nije li ovo daleko više nego što je potrebno?

Sama činjenica da je opis glavnine Židovske povijesti i nesretnih događaja u njoj, kako je iznesen u ovoj parši, potpuno točan, proročanstvo ispunjeno na n-tu potenciju, samo potvrđuje prethodno navedne neprijatnosti. No, zapravo, postoji jasan razlog zašto su ovi opisi tegoba koje su neodvojive od Židovskog postojanja, jasno izneseni.

Čitamo u knjizi Devarim da B-g pred Židove postavlja ozbiljan izbor

– život ili smrt, posebnost ili konformizam, svetost ili lažljivost. Život se sastoji od odluka, a većina od njih su teške i sudbonosne. Stavljanje šećernog preljeva na posljedice izbora koje smo donijeli u životu teško da će ih učiniti mudrima. Još gore, to će nagristi svaku istinsku vjeru ili opredijeljenost prema odluci koju smo donijeli.

Bez te neophodne opredijeljenosti, sam izbor s vremenom postaje besmislen. Tora nam kaže da "biti Židov", od nas traži odvažnost, opredijeljenost, snažan osjećaj vizije i vječnosti, te duboki osjećaj vlastite vrijednosti. Stoga Tora mora reći i koja je, da se tako izrazim, loša strana odluke da se bude Židovom.

Uvijek se govorilo: "Teško je biti Židov." Ali, na dulje pruge, još je teže i bolnije za Židova da ne bude Židov po onome što prakticira, misli i čemu se posvećuje.

Prema Židovskoj tradiciji i halahi, potencijalnog preobraćenika na ju- daizam rabinski sud upozorava na opasnosti postajanja Židovom. Njemu ili njoj se kaže da su Židovi neznatna manjina, progonjena od mnogih i napadana od ostalih. No potencijalni Židov također vidi i viziju i raskoš judaizma, naslijeđe našeg oca Avrahama i naše majke Sare, i zaklon krila B-ga Izraelovog koja nam jamče naš opstanak i djelovanje. Potencijalnog preobraćenika se potom traži da izabere da li je (on ili ona) voljan istinski se obavezati toj namjeri.

Bez ovog obavezivanja čitav proces preobraćenja je lažan i duhovno besmislen. A obaveza nije stvarno valjana ukoliko se naličje bivanja Židovom, nazovimo to tako, ne objasni do detalja. Judaizam nije za one koji su prijatelji samo u dobru ili za paradne vojnike. Nova fraza u sportskom svijetu glasi da igrači moraju "gristi." Pa, biti Židov upravo to znači – gristi, svakoga dana, tijekom čitavog svog života.

Pozitivno može prevagnuti nad negativnim jedino ako je negativno poznato i definirano. Oni koji traže laganu religiju, vjeru koja ne zahtjeva ništa, koji se predaju ispraznim frazama ali nikada nisu voljni platiti cijenu upražnjavanja, pridržavanja i discipline, neće proći na ispitu vremena i opstanka koje je nužno za "biti Židovom"

Šabat šalom

Rabbi Yissocher Frand: