Teme za razmatranje uz šabatni stol

Geografija, polemike i biblijska interpretacija

Za mnoga od mjesta spomenutih u Tanahu ne može se sa sigurnošću odrediti mjesto, a čak se raspravljalo i o lokacijama mjesta koja su dobro poznata. Gora Eival i gora Gerizim primjeri su toga. Dok R. Yehuda (i mnogi drugi) sugeriraju da se nalaze u blizini Šehema, R. Eliezer tvrdi da su u blizini Gilgala, nedaleko rijeke Jordan. Što potiče svaku stranu u raspravi?

• Što bi u opisu mjesta na kojima se nalaze ta brda u Devarim 11 podržalo svako od tih mišljenja?

• Ako su se brda doista nalazila usred zemlje, kako bi se od naroda moglo očekivati da organiziraju obred "na dan kada prijeđete Jordan". Ne bi li to uključivalo prelazak kroz još neosvojeni neprijateljski teritorij?

• Konačno, polemički faktor također može igrati ulogu u raspravi. Budući da su Samarjani posvetili goru Gerizim kod Šehema, određivanjem jedne potpuno drugačije geografske lokacije za brdo njihove tvrdnje lišava svake važnosti. Da li činjenica da je neki pristup polemički motiviran čini taj pristup manje vrijednim ili intelektualno snažnijim od onoga na koji utječe samo tekst?

Zašto pravedni pate?

Velik dio paraše Ki Tavo posvećen je nabrajanju blagoslova koji će zadesiti one koji drže zapovijedi i prokletstva koja će proganjati one koji ih ne poštuju. Na temelju obećanja, pravednici bi trebali svoje živote živjeti u miru i blagostanju dok zli pate. Nažalost, ipak se čini da život nije uvijek takav. Zašto tako često izgleda kao da Hašem ne drži Svoja obećanja?

Mi nepravdu opažamo samo zbog toga što ne sagledavamo uvijek kompletnu sliku. Stoga bi ono za što pretpostavljamo da je nagrada moglo biti na štetu, a ono što nam se čini kao kazna može biti na korist. Isto tako, ljude koje proglašavamo za pravedne možda nisu takvi i obratno. Da li vas taj pristup zadovoljava? Zašto da ili zašto ne?

• Koja je bila svrha obreda održanog na brdima? Koja bi lokacija najbolje pomogla u ostvarivanju tog cilja? ■

• Neki komentatori tvrde da se unatoč naše drugačije predodžbe, pravda na ovom svijetu doista izvršava/provodi.

• Drugi tvrde da će tek u Svijetu koji dolazi ljudi primiti potpunu nagradu. Budući da ovim svijetom uglavno upravlja prirodni red stvari, ljudi mogu postati žrtvom slučajnosti ili biti uvršteni u kolektiv čak i kada to ne zaslužuju. Je li pošteno odgoditi zasluženu kaznu za svijet koji dolazi? Da li blagoslovi i prokletstva opisani u našoj paraši podržavaju mogućnost da se oni odnose na Svijet koji dolazi? Gdje se pojam individualne providnosti uklapa u svijet koji funkcionira po prirodnom redu?

Prevela Tamar Buchwald

Rav Kook: