Arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak) jedna je od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu i velik javnozdravstveni problem. Kakva je epidemiološka situacija u svijetu i razlikuje li se RH po broju oboljelih u odnosu na svijet? Arterijska hipertenzija najčešća je nezarazna bolest današnjice i svaki treći odrasli stanovnik Zemlje ima povišen arterijski tlak. Treba odmah naglasiti kako arterijska hipertenzija nije samo povišen arterijski tlak, nego je to kompleksan sindrom s brojnim metaboličkim poremećajima, ubrzanim starenjem i često udruženim pobolom i subkliničkim oštećenjima ciljnih organa. Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je stalna, nažalost ne dolazi do pada, a za nas je dodatno poražavajuće što se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta s najvećom učestalosti arterijske hipertenzije i u muškaraca i u žena.
Iako od arterijske hipertenzije obolijeva gotovo 40% svjetskog stanovništva, ona se još uvijek ne doživljava kao ozbiljan zdravstveni problem. Zašto je to tako?
Intervju s Bojanom Jelakovićem, dr. med.: Hipertenzija i dijabetes HSDU
Mjesec svibanj posvećen je podizanju svijesti o važnosti arterijske hipertenzije koja poput dijabetesa predstavlja velik javnozdravstveni problem. Kako su arterijska hipertenzija i dijabetes međusobno povezani, a to je ujedno i tema ovog broja časopisa, razgovarali smo s idealnim sugovornikom za ovu priliku, prof. dr. sc. Bojanom Jelakovićem, dr. med., internistom – nefrologom i hipertenziologom, predsjednikom Hrvatskoga društva za hipertenziju i pročelnikom Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, KBC Zagreb, Referentnoga centra za hipertenziju Ministarstva zdravstva i Europskog centra izvrsnosti za hipertenziju.
6
To je na žalost tako, premda je arterijska hipertenzija glavni čimbenik kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog rizika. Na to pitanje postoje barem dva odgovora. Kao prvo, arterijska hipertenzija je dugo vremena bez simptoma i bolesnici to omalovažavaju, ne mjere tlak redovito, a još rjeđe uzimaju propisanu terapiju. S druge strane, niti u stručnim krugovima nije dovoljno razvijena svijest o važnosti arterijske hipertenzije pa tako danas u Hrvatskoj ne postoji nacionalni program koji bi vodio brigu o najčešćoj bolesti današnjice, što je zaista neobično, ali i sramotno. Ulažu se velika sredstva u liječenje komplikacija arterijske hipertenzije umjesto da se fokusiramo na prevenciju i edukaciju, jer se u velikom broju slučajeva arterijska hipertenzija može prevenirati.
Koji su uzroci nastanka arterijske hipertenzije? Arterijsku hipertenziju dijelimo na primarnu i sekundarnu. Sekundarne hipertenzije su oni oblici ove bolesti gdje možemo definirati uzrok povišenju arterijskoga tlaka. Danas su najčešći uzroci sindrom isprekidanoga sna (engl. sleep apnea syndrome), primarni aldosteronizam, kronična bubrežna bolest ili oštećena bubrežna funkcija, suženje jedne ili obje bubrežne arterije itd. Primarna hipertenzija je znatno češća i taj je oblik jednim dijelom nasljedan, ali u najvećem broju slučajeva odraz je nezdravoga života. To najbolje pokazuje kako je sustav zakazao i kako nema prave prevencije i edukacije koja bi suzbila tako veliku prevalenciju arterijske hipertenzije, koja je, ponavljam, najčešća bolest današnjice i nije slučajno nazvana ubojica broj jedan.
Koji su čimbenici rizika za nastajanje arterijske hipertenzije? Kao što sam već naveo, to je nezdrav način života – pretilost, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske
