BOLOVI KOŠTANO MIŠIĆNOG SUSTAVA
Cilj liječenja je smanjenje intenziteta i trajanja boli, obnavljanje funkcije zahvaćenog područja, prevencija novih ozljeda i sprječavanje progresije akutne boli u kroničnu
K
oštano-mišićna bol je neugodno senzorno i emocionalno iskustvo povezano s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, mišića, ligamenta, tetiva i kos ti. Bol može biti akutna ili kronična, a prema rasprostranjenosti lokalizirana na jedno područje ili proširena. Bolovi koštano-mišićnog sustava su najčešći razlog samoliječenja i korištenja OTC preparata za ublažavanje boli. Također, spadaju i u najčešće razloge traženja liječničke pomoći. Oko 20% europske populacije (u svijetu gotovo svaki četvrti čovjek) ima tegobe povezane s bolestima tog sustava. Oboljenja i poremećaji koštano-mišićnog sustava pogađaju milijune radnika diljem Eu rope i svijeta. Pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom, a zahvaćaju leđa, vrat, ramena, gornje i donje udove. Obuh vaćaju sva oštećenja ili poremećaje u vezi sa zglobovima ili drugim tkivima. Zdravstveni problemi uključuju sve - od blagih bolova i smetnji, do ozbiljnih medicinskih stanja koja zahtijevaju bolovanje ili liječenje. U kronič nim slučajevima mogu dovesti do invalidnos ti i potpunog prestanka rada, te su najčeš ći razlozi invalidnosti u zemljama EU. Na porast prevalencije tih oboljenja svakako utječu starenje populacije, debljina i nedovoljna tjelesna aktivnost. Uzroci mišićno-koštane boli su različiti mogu biti posljedica oštećenja mišića, tetiva, ligamenata ili kostiju, koja nastaju kao posljedica preopterećenja mišića vježbanjem, zatim raznih bolesti, istezanja, iščašenja, udaraca, dugotrajne imobilizacije, metaboličke bolesti... Bolesti mišićno-koštanog sustava su npr. skolioza, sindrom karpalnog kanala, reuma toidni artritis, rak kostiju, osteoporoza, išijas, giht, burzitis, bruh, bolna leđa, artritis. Najčešći oblik koštano-mišićne boli je križo bolja, a slijede bol kod tendinitisa, mijalgije i stresne frakture u sklopu sindroma prenaprezanja. Cilj u liječenju je pomoći pacijentu da se smanje intenzitet i trajanje boli, obnav ljanje funkcije zahvaćenog područja, preven cija novih ozljeda, te najvažnije - sprječavanje progresije akutne boli u kroničnu. Bolesnika s ozljedom valja upoznati s nefarmakološkom metodom zbrinjavanja ozljeda - RICE (Rest, Ice, Compression, Elevation - odmor, hlađenje, kompresija, podizanje) - prvom linijom zbrinjavanja ozljeda koš tano-mišićnog sustava. Ta metoda pomaže
AUTORICA ČLANKA:
Katarina Fehir Šola, mag.pharm., univ.mag. fitofarmacije i dijetoterapije u zacjeljivanju ozljede te smanjuje oticanje i upalni proces povezan s ozljedom mišića ili zglobova. Primjenjuje se na sve sportske oz ljede. Da ne dođe do pogoršanja preporučuje se mirovanje, a pravodobno hlađenje
znatno umanjuje otok i upalu. U prvih 48 sati poželjno je stavljati hladne obloge svakih sat do dva u trajanju od 10-15 minuta. Hladni oblog ne smije biti u direktnom doticaju s kožom da ne bi nastale ozebline. Ako se ozljeda hladi dulje od 15 minuta, dolazi do značajne vazokonstrikcije, što onemogućava uklanjanje medijatora upale s ozlijeđenog mjesta. Tek 48-72 sata nakon nastanka ozljede, smiju se primjenjivati topli oblozi i lagane vježbe da bi se zadržala pokretljivost ozlijeđenog područja. Upotreba kompresivnih zavoja ili odgovarajućih steznika pomaže u ublažavanju otoka, a primjenjuje se 4872 sata nakon ozljede. Prilikom kompresije, nakupljena tekućina se bolje rasprostire te se brže resorbira u okolna tkiva. Umatanje kompresivnim zavojem započinje se distalno od ozlijeđenog područja te se nastavlja prema proksimalnom dijelu, i to tako da se zavojem preklapa jedna trećina prethodnog sloja. Kompresija ne smije biti prečvrsta, jer zbog prekida cirkulacije može doći do neosjetljivosti, trnaca, boli, hladnoće i otoka dis talnog područja.
SLIKA 1 Smjernice postupanja ljekarnika s obzirom na simptome
Bolesnik se žali na bol Procjena vrste boli. Prikupljanje medikacijske povijesti, informacija o trenutačnoj terapiji i o mogućim alergijama. Postoji li razlog da se ne započne sa samoliječenjem
DA
Uputiti liječniku.
NE
Postoje li kontraindikacije za preparate protiv boli?
DA NE
NE
Radi li se o boli zbog prevelikog napora, mišićnoj boli ili boli u zglobovima? DA
NE
Uputiti liječniku.
Je li bolesniku dijagnosticiran osteoartritis? DA
Započeti s RICE terapijom te oralnim i/ili lokalnim analgeticima tijekom 7 dana. Je li bol oslabila ili nestala?
NE
Titriranje doze trenutačne terapije do maksimalnih doza, promjena terapije, upućivanje na daljnju evaluaciju.
DA
Nastaviti s terapijom do maksimalno dva tjedna.
Započeti s nefarmakološkim mjerama i paracetamolom tijekom jednog mjeseca. Je li se bol smanjila?
NE
NE
Maksimiziranje postojeće terapije i uvođenje lokalnog pripravka tijekom mjesec dana. Je li se bol smanjila? DA
Nastaviti terapiju.
Preuzeto: D. Arbanas. Bol u u mišićima i kostima, Priručnik za samoliječenje, CASI
www.inpharma.hr
13
