KLJUČNI DODACI PREHRANI ZA VEGANE I VEGETARIJANCE Postoji više vrsta vegetarijanske i veganske prehrane koje se razlikuju po stupnju apstinencije od hrane životinjskog porijekla. Stoga je edukacija o principima vegetarijanske prehrane i suplementacije iznimno bitna za sve osobe koje se odluče za takav oblik prehrane. AUTORICA ČLANKA:
prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing.
K
onzumacija hrane biljnog porijekla i smanjenje one iz životinjskih izvora, prehrambena su mjera koja se gotovo univerzalno može primijeniti na prevenciju i terapiju većine civilizacijskih bolesti. Opsežni sistematski pregledi znanstvenih istraživanja pokazuju da vegetarijanci, u usporedbi sa svejedima, imaju niže vrijednosti brojnih čimbenika rizika poput indeksa tjelesne mase, mas noća u krvi i šećera u krvi na tašte. Nadalje, postoje dokazi o manjoj učestalosti bolesti srca, pretilosti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, artritisa i malignih bolesti kod osoba koje se hrane pretežito hranom biljnog porijekla. Vegetarijanska prehrana može osigurati sve potrebne nutrijente, no samo ako je pravilno isplanirana i izbalansirana. Stoga je edukacija o principima vegetarijanske prehrane i suplementacije iznimno bitna za sve osobe koje se odluče za takav oblik prehrane, a posebno za djecu, adolescente i trudnice. Razlozi za odabir vegetarijanske prehrane su raznoliki, od etičkih, kulturoloških i religijskih, pa sve do znanstveno utemeljenih zdravstvenih razloga. Malo po malo, tipične namirnice vegetarijanske prehrane postale su dio kulinarske svakodnevice i okorjelih svejeda, pa smo tako prigrlili raznovrsne mahunarke i njihove prerađevine, sjemenke, alge, raznovrsne žitarice i brojne druge zdrave i ukusne namirnice. Tome je zasigurno pridonijela i popularizacija zaboravljenih, ali i novootkrivenih namirnica, pa i sve veći broj spoz naja o tome da prehrana temeljena na biljnoj hrani ima povoljno djelovanje na zdravlje. O sve većoj popularnosti biljne prehrane svjedoči i pojava fleksitarijanstva. Naime, sve je više onih koji koketiraju s vegetarijans tvom, deklariraju se kao vegetarijanci, ali zapravo povremeno jedu meso ili ribu. To su fleksitarijanci. Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15% manje od svejeda, imaju nižu stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže. Kao i vegetari janci, i fleksitarijanci moraju biti dobro educirani o prehrani, kombiniranju namirnica i planiranju dnevnih obroka te primjeni dodataka prehrani. Također, trebaju u svoj jelovnik uvesti brojne “nove“ namirnice poput mahunarki, tofua, seitana, orašastih plodova, sjemenki, klica te cjelovitih žitarica da bi njihova prehrana bila što raznovrsnija i uravnoteženija. Članak objavljen 2018. godine u časopisu Lancet pokazao je da je fleksitarijanstvo najbolji model prehrane za budućnost. Naime, međunarodna znanstvena skupina pod nazivom EAT, tijekom tri godine radila je proračune i analize prehrambenih obrazaca u po-
trazi za takvim koji bi predstavljao rješenje za probleme povezane s opskrbom hrane i prehranom u cijelome svijetu. Istraživali su na koji način osigurati dovoljno hrane za svijet 2050. te su tražili ob razac prehrane koji ostavlja najmanji ugljični otisak, ali istovremeno smanjuje učestalost bolesti povezanih s prehranom i smanjuje rizik od preuranjene smrti. Skupina EAT utvrdila je da prehrambeni obrazac zvan “fleksitarni“ podržava održivost u proizvodnji hrane, smanjuje emisije stakleničkih plinova, poboljšava zdravlje i smanjuje rizik prijevremene smrti. U tom obrascu većina hrane trebala bi biti biljnog porijekla, a za one koji to žele, namirnice životinjskog porijekla su također dozvoljene u određenom opsegu. U Hrvatskoj je vegetarijanstvo marginalizirana pojava, na koju mnogi gledaju s gnušanjem. Istraživanja pokazuju da je samo 3,7% vegetarijanaca. Općenito, veći je broj vegetarijanaca među ženama nego muškarcima, te među mlađim osobama, primjerice, među studentima, nego u drugim dobnim skupinama. Ipak, globalni trendovi zahvaćaju i naše područje i izvjesno je da se sve veći broj ljudi, barem povremeno, odlučuje na pretežito biljnu prehranu. Google Trends tražilica neupitno upućuje na porast interesa za veganstvo u svijetu, ali i u Hrvatskoj, a čini se da je interes u pos ljednjih pet godina porastao za 250%. Također, uočljivo je da raste zanimanje upravo za veganstvo, jer se teme koje se odnose na vegetarijanstvo ne traže ništa više u odnosu na proteklih pet godina. Na primjer, u protekle tri godine, kada je riječ o hrani iz dostave, u Velikoj Britaniji trend veganske prehrane doživio je najveći rast, čak 388%.
Vrste vegetarijanske prehrane i utjecaj na zdravlje Postoji širok raspon prehrambenih uzoraka koji se razlikuju po stupnju apstinencije od hrane životinjskog podrijetla. U užem smislu, razlikujemo semivegetarijance, lakto-ovo-vegetarijance, lakto vegetarijance, pescovegetarijance, frutariane i vegane, a danas postoje i različite suvremene interpretacije vegetarijanstva kao što su već spomenuti fleksitarijanci. • Vegani ili potpuni vegetarijanci jedu isključivo biljnu hranu, a ne unose meso, mlijeko, jaja niti bilo kakvu hranu životinjskog porijekla. Skupini vegana pripadaju makrobiotičari i frutariani (hrane se isključivo voćem, orašastim plodovima i zelenim lisnatim povrćem). • Laktovegetarijanci konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode poput sira i jogurta. • Lakto-ovo vegetarijanci uz mlijeko i mliječne proizvode konzumiraju i jaja. • Pesco vegetarijanci iz prehrane isključuju meso, ali ne i ribu.
www.inpharma.hr
9
