Ja TRGOVAC magazin - Rujan 2022.

DIREKTOR: Maroje Sabljić

GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović

IZVRŠNA UREDNICA: Marija Brkanić Kulenović

AUTORI I SURADNICI:

Gordan Škorić, danasradim d.o.o. Mirna Pajtak, NielsenIQ Filip Tiljak, Ipsos Jelena Milin, NielsenIQ

Ana Popovac, GfK Croatia

Erlanda Ivić-Mandić, Focus Euromonitor International

Sandro Kraljević, Mind Lab Dr.sc. Kristina Šorić, Rochester Institute of Technology Croatia Ana-Marija Kajić, Petrić & Kajić

Marija Ivančić, NielsenIQ

Martina Soršak Susović, Hendal

GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić

GRAFIČKI DIZAJN: Nulti broj j.d.o.o.

FOTOGRAFIJE: Pixabay, Pexels, Freepik

PRODAJA I MARKETING: Zoran Cvijić, Ivana Živčić telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK: RADIN PRINT 10Gospodarskad.o.o.9,431Sv.Nedelja

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji.

NAKLADA: 5.000 primjeraka

Uvodnik

IZAZOVI I PRILIKE

Da, to je već pomalo izlizana fraza, ali prosto vjerujem kako se nikada nije tako dobro aplicirala kao u ovom izazovnom trenutku kada se dogodilo ono što je donedavna bilo nezamislivo - cijene energije i energenata te drugih sirovina porasle su i do nekoli ko puta. Sve je to stavilo brojne upitnike pred budućnost stvarajući nesiguran okvir poslovanja u kojem se ne može ništa planirati i kada je svaki cilj kao jednadžba s više nepoznanica. Rezultat je samim time potpuno neizvjestan. E sad, sasvim je drugo pitanje je li do toga moralo doći. Ne ulazeći u geopolitičke dubioze i globalno natezanje sila, što je u konačnici dovelo do eksplozije cijena energenata, činjenica je kako se u Eu ropi koja je tako siromašna sirovinama i fosilnim gorivima trebalo u proteklim godinama raditi brže na prestrojavanju u trak zelene tranzicije. Ali nije. Radilo se, ali nedovoljno. Tako je i u našoj Hrvatskoj u lanjskom istraživanju više od 60 posto tvrtki izjavilo kako zelenu tranziciju vidi više kao prijetnju, a ne priliku. Danas bi, uvjeren sam, rezultat bio znatno drugačiji. Upravo zbog aktualnog stanja temi zelene tranzicije posvetili smo značajan prostor u ovom broju te ćemo se truditi u suradnji sa stručnjacima konstantno pisati o prili kama koje ovakav preustroj nudi za naša poduzeća. U prilog tome najbolje govore iskustva onih poduzeća koja su u velikoj mjeri već na putu zelene tranzicije. Uz to, u rujnu redovito objavljujemo ana lizu stanja u sektoru upravljanja lancem

opskrbe koji je umnogome zanemaren a pruža jednako tako puno prilika kao i tranzicija prema zelenom poslovanju. Upravljanje lancem opskrbe znatno je kompleksniji zadatak od toga kako ga u brojnim kompanijama shvaćaju podcje njujući njegov značaj i potencijale poslje dično dovodeći do propuštanja prilike za ostvarivanje dobiti u poslovanju.

A tu dobit treba osigurati svim sred stvima pa o tome pišemo u godišnjem pregledu trendova u segmentu zaštite i sigurnosti u trgovini. Zbog krađa i sličnih gubitaka poslovni sustavi u maloprodaji u prosjeku gube 1,5 posto godišnjih pri hoda. Nije to malo. Stoga vrijedi investi rati u ovo područje poslovanja.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Donosimo i nekoliko intervjua sa zani mljivim sugovornicama i sugovornici ma, analizirali smo i dvije kategorijesredstva za njegu i održavanje rublja te žitarice za doručak - a osobito se želim zahvaliti i za uvijek sjajan doprinos koje našim izdanjima donose renomi rani Izazovakolumnisti.ćeuvijek biti, razlika je samo u tome kako ćemo se prema njima odnosi ti. Stručnjaci kažu da ih se može pretvori ti u razvojne prilike i da je to najbolji put.

Rujan

Izazova će uvijek biti, razlika je samo u tome kako ćemo se prema njima odnositi

Vijesti

MJESECPORASLAPOTROŠNJA18.ZAREDOM

je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla 3,3 posto na godišnjoj razini, ojačavši već 18. mjesec zaredom, što ukazuje na nastavak rasta gospodarstva i na početku trećeg tromjesečja. Naime, Državni zavod za stati stiku (DZS) objavio je izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju porasla 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine ojačala 3,3 posto. Potrošnja na godišnjoj razini raste neprestano od veljače 2021. godine, već 18. mjesec zaredom,

no u srpnju je rast bio sporiji nego u lipnju, kada je iznosio 3,8 posto. U srpnju je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao 1,2 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proi zvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, ojačao 3,4 posto, pokazuju podaci DZS-a.

UHrvatskoj

RAST DOBITI

Poduzetnici iz privatnog sektora u 2021. godini su ostvarili 40 milijardi kuna neto dobiti, što je rast od 91,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine). Poduzetnici iz privatnog sektora ostvarili su ukupne prihode od 765,5 milijardi kuna, dobit razdoblja im je iznosila 54,4 milijarde kuna, gubitak razdoblja 14,4 milijarde kuna, a neto dobit 40 milijardi kuna. predstavila paket mjera 21 milijardu modernizacija poslovnog sjedišta Fortenova grupe pristupaju Etičkom kodeksu

PROIZVODNJA PŠENICE VEĆA

ZA 1,5 POSTO

pšenice ove se godine procjenjuje na 976 tisuća tona, što je povećanje od 1,5 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci o ranim procjenama proizvodnje za najvažnije usjeve u 2022. koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Pšenice ja zasijano na 160 tisuća hektara, a očekuje se urod od 6,1 tonu po hektaru. Osim pšenice, prema ranoj procjeni povećala se i proizvodnja ječma. Ječam je posijan na 61 tisuću hektara, a uz očekivanu proizvodnju od 5,1 tonu po hektaru ukupna se proizvodnja ječma procjenjuje na 311 tisuća tona ili 1,6 posto više nego prošle godine. Istodobno se procjenjuje da se proizvodnja uljane repice u ovoj godini smanjila za 8,2 posto, na 67 tisuća tona, a zobi za 1,7 posto, na 58 tisuća tona.

Proizvodnja

Odgovor na krizu

Premijer Andrej Plenković pred stavio je na sjednici vlade jesenski vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, koji sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor. Vlada po njegovim riječima donosi "snažan, pravedan i sveobuhvatan" program kojim osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast Kućanstvagospodarstva.će,prema vladinom paketu, od 1. listopada ove do 31. ožujka, za potrošnju do 2500

kilovatsati struje plaćati 59 eura po megavatsatu, a za potrošnju povrh toga prosječno 88 eura. U kategoriju kućanstava prebacuju se i vrtići, škole, fakulteti, domovi za umirovljenike, nevladine udruge, vjerske zajednice, općine, gradovi i drugi. Za njih se uvodi univerzalna usluga za kućanstva s cijenom od 62 eura po megavatsatu. Kod po duzetništva, oni koji za pola godine potroše ispod 250 tisuća kilovatsati plaćat će 0,52 kune po kilovatsatu, a iznad te potrošnje 1,76 eura. Uvo di se i kategorija velikih potrošača koji troše više od 2,5 gigavata, a plaćat će 250 eura po megavatsatu u idućih šest mjeseci.

IZVOZ U SEDAM MJESECI 32 POSTO VEĆI

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila je 103,4 milijardi kuna, što je 31,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 48,3 posto, na 175,9 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci

Cijene plina do 1. travnja 2023. ograničene su za kućanstva. Kod toplinske energije, za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine.

U sklopu sveobuhvatnog paketa mjera ograničena je cijena nekolicine osnovnih prehrambenih proizvoda

Ograničava se cijena osnovnih prehrambenih proizvoda pa tako najviša maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna,

trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto m.m. po litri ne smije prelaziti cije nu od 7,39 kuna, bijelog kristalnog šećera 7,99 kuna po kilogramu, brašna tip T-550 glatko 5,99 kn po kilogramu, a za tip T-400 oštro od 6,29 kuna po kilogramu. Za svinjsku lopaticu bez kostiju najviša cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za mi ješano mljeveno meso 32,99 kuna. Cijelo pile ne smije se prodavati za više od 24,99 kuna po kilogramu.

Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tako je vanjskotrgovinski deficit od siječnja do kraja srpnja ove godine do segnuo 72,5 milijarde kuna i u odnosu na isto lanjsko razdoblje bio je veći za 32,25 milijardi kuna. Brži rast uvoza od izvoza odrazio se i na pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom, koji za prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 58,8 posto, dok je u isto vrijeme lani pokrivenost uvoza izvozom bila na 66,1 posto.

Karijere

DRAGO COTA NA ČELU GLOVO HRVATSKA

Glovo, platforma za dostavu raznih vrsta proizvoda i jela po želji kupaca, objavila je imeno vanje Drage Cote za novog ge neralnog direktora za Hrvatsku. S ove pozicije Cota će upravljati dinamičnim širenjem Glova u Hrvatskoj i daljnjim razvojem lokalnog tržišta. Drago Cota ima bogato iskustvo u upravljanju i poslovnom savjetovanju koje je stekao u više od sedam godina profesionalnog rada u multina cionalnim kompanijama kao što su Deloitte, Croatia osiguranje i Glovo. Dio je Glovo tima od 2019. godine, kada je započeo kao Operation Manager u Hrvatskoj, zatim je nastavio kao Strategy Manager za regiju SEE te je u to vrijeme bio vodeći ko ordinator za lansiranje Glova na dva nova tržišta u regiji: u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Drago Cota diplomirao je međunarod nu ekonomiju, menadžment i financije na Sveučilištu Bocconi u Milanu, a magistrirao je međunarodnu ekonomiju na Sveučilištu Esade u Barceloni.

Bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je kvar talu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u porastaotromjesečju,prethodnomkadajeBDP7posto,atojeivećpetikvartalzaredomkakosegospodarstvooporavljaodkoronakrize.

Trgovački

lanac Studenac otvorio je u kampu u Novigradu svoju prvu prodavaonicu pop-up formata. Kupci u kampu "Sirena" u Novigradu od početka kolovoza pa sve do kraja listopada svoju će svakodnevnu kupnju tako moći obaviti u jedinstvenoj prodavaonici koju upotpunjuje i prigodna terasa. Suvremeni dizajn pop-up prodavaonice temelji se na modernoj, jednostavnoj, ali efektnoj strukturi koja maksimalno koristi prostor manjih dimenzija i u konač nici pridonosi ugodnom iskustvu kupnje. Pop-up jedinica je mobilna te se premješta sukladno potrebama i fluktuaciji ljudi, a kao takva potpuno udovoljava potrebama zajednice.

Postignut dogovor

BADEL 1862 PREUZIMA KROVNI BREND DALMACIJAVINA NOVI KONCEPT I LOKACIJA STUDENCA

Badel 1862 zaključio je dogovor s Dalmacijavinom o preuzimanju krovnog brenda te svih brendova vina i kvasine, izvijestili su iz Badela 1862. "Vinski asortiman Dal macijavina, kao i jaka alkoholna pića koja smo prethodno preuzeli, proizvodit će se u Badelovim pogonima Vinoploda u Šibeniku, a kvasine u Badelovim pogonima u Sisku", rekao je direktor Vinoploda Krešimir Lokas. Ovim dogovorom, kako je naveo, Badel 1862 i Vinoplod dodatno osnažuju svoje pozicije na vinskom tržištu, posebice u lokalnim dalmatin

SPAR OTVORIO DVA PREUREĐENA OBJEKTA

Pored toga, Studenac je otvorio i svoju prvu prodavaonicu u Slavoniji, a za lokaciju odabrao je Novsku. Suvremena prodavaonica Studenac svojim je asortimanom prilagođena potrebama i željama lokalne sredine, a odsada će i građani Novske moći svoju kupnju obavljati u susjedu-trgovini u kojoj mogu pronaći i sitno i bitno, navode iz Studenca.

skim sortama kao što su Debit i Drniški Merlot. "Punjenjem vinskih brendova Dalmacijavina dodatno pojačavamo proizvodnju u šibenskim pogonima, a korištenjem sinergija i daljnjim ulaganjima u razvoj sada još većeg broja vinskih brendova dobivamo dodatne mogućnosti kvalitetnog proširenja portfelja i rasta prodaje", kazao je Lokas. Dalma cijavino je jedan od najprepoznatljivijih brendova s područja Dalmacije, s dugom tradicijom koju Badel 1862 želi očuvati, navodi se u priopćenju.

Trgovački

lanac Spar otvorio je dva u potpunosti preuređena prodajna mjesta - Interspar hipermarket u Retkovcu i Spar supermarket u Bjelovaru. Među glavnim posebnostima novouređenog Interspar hipermarketa u Retkovcu je nova poslužna linija na odjelu svježih namir nica. Kako bi povećali protočnost i učinkovitost kupovine u novouređenom hipermarketu kupcima su, osim klasičnih, na raspolaganju i samoposlužne blagajne kako bi u svakom trenu imali nadzor nad skeniranjem i plaćanjem robe. Po slovnica Retkovec otvorena je još 2007. godine. Svečanom otvorenju Spar supermarketa u Bjelovaru prisustvovao je i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak koji je zajedno s Helmutom Fenzlom, predsjednikom uprave Spar Hrvatska,

pustio u rad moderniziranu prodavaonicu. Prodajna površi na povećana je za dodatnih 120 m2 te sada iznosi ukupno 1.250 m2. Kompletnom obnovom unutrašnjosti trgovine kreiran je prostraniji i otvoreniji izgled u novim i modernim bojama. Izmijenjen je i koncept preuzimanja povratne am balaže koji je iz unutrašnjeg prodajnog prostora premješten izvan trgovine.

BDP U PLUSU 7,7 POSTO

Planer

Hrvatska poljoprivreda

27. 9. 2022.

PODRŽIMO ODRŽIVO 2022. Hrvatska gospodarska komora orga nizira 3. međunarodnu konferenciju "Podržimo održivo" posvećenu prilika ma i izazovima održivog poslovanja. Lauba, Zagreb.

27.-29. 9. 2022.

FACHPACK

Europski sajam pakiranja, tehnologije i obrade FACHPACK važan je vodič za europsku ambalažnu industriju i njene kupce. Nürnberg, Njemačka.

7. 10. 2022.

CRO Commerce

Četvrta ecommerce konferencija u organizaciji trgovaca najvažniji je događaj o internetskoj trgovini u Hrvatskoj. Kraš, Zagreb.

15.-19. 10. 2022. / SIAL Paris

SIAL je jedan od najvećih svjetskih prehrambenih sajmova koji je otvoren isključivo za profesionalne posjetitelje. Pariz, Francuska.

7.-19. 10. 2022.

SMARTCARD 2022

Međunarodna konferencija o karticama i plaćanjima u financij skim i drugim uslugama okupit će najvažnije svjetske proizvođače sof tvera i rješenja, uključujući domaće pružatelje usluga, banke i druge institucije. Hotel Kolovare, Zadar.

20.-21. 10. 2022.

Superprodavač

Portal Poslovni savjetnik organizira 12. konferenciju Superprodavač na kojoj će, uz brojna predavanja, biti dodijeljene i godišnje nagrade "B2B Superprodavač". Kongresni centar Antunović, Zagreb.

ČEKA

JESENSKANAJTEŽANASSJETVADOSADA

Pred hrvatskom poljoprivredom je najteža jesenska sjetva u povijesti, ocijenio je za Hinu član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić, navodeći kako je gorivo primjerice poskupjelo dva do tri puta. "Nikad u povijesti cijene gnojiva nisu otišle dva do tri puta gore. Gnojivo koje je koštalo 200, danas košta 800 kuna. To se nikada do sada nije dogodilo u godinu dana", kaže Brlošić. Novca za sjetvu nema i to je problem, kazao je napominjući kako je jako puno upita poljoprivrednika smiju li sijati svoju pšenicu. Zakon naime kaže da pšenica mora biti tretirana, a pravilnik nije još

donesen, rekao je Brlošić te dodao kako je Ministarstvo poljoprivrede na to upozoreno, no već je kasno. "Sjeme pšenice nije jeftino, točnije preskupo je. Cijena se kreće od pet do šest kuna za kilogram što je također veliki trošak za poljoprivrednike. Posije li ratar svoje sjeme to ga može koštati oko dvije i pol kune po kilogramu, a ako ga ide kupovati trošak će biti duplo veći", kazao je Brlošić. Osim toga, kaže kako je cijena mineralnog gnojiva toliko visoka da ga je zapravo neisplativo ga koristiti, izuzev kod "dobrostojećih" gospodarstava koja su ove godine zasijala kulture koje će im donijeti kakvu-takvu dobit.

DVOZNAMENKASTI RAST FORTENOVA GRUPE

Fortenova grupa u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila je 18,8 milijardi kuna ukupnog prihoda iz kontinuiranog poslovanja, što je 57 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je operativna dobit premašila milijardu kuna, a neto dobit iznosila 12 miliju na kuna. Skok prihoda za 57 posto rezultat je najvećim dijelom integracije Mercatora, a kad se isključi utjecaj Mercatora, prihod je na jednakoj osnovi uvećan 14 posto. Konsolidirana EBITDA grupe za prvih šest mjeseci premašila je milijardu kuna, što je 74 posto više nego godinu ranije, dok je na jednakoj osnovi prilagođena konsoli dirana EBITDA narasla za 19 posto, navodi se u priopćenju.

U BELICI OTVORENO SKLADIŠTE

KRUMPIRA VRIJEDNO 15 MLN KN

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković otvorila je u Belici u Međimurskoj županiji specijalizirano skla dište za hlađenje krumpira Agrobela, a riječ je o projektu vrijednom 15 milijuna kuna. Skladište za hlađenje krumpira veličine je 2.200 četvornih metara i kapaciteta 3.600 tona, a realizacija projekta trajala je dvije godine, rečeno je na otvaranju. Investicija je vrijedna 15 milijuna kuna, od čega su 7,4 milijuna kuna bespovratna sredstva odobrena iz Programa ruralnog razvoja RH. Ministrica Vučković podsjetila je da je Ministarstvo poljoprivrede u srpnju 2020. godine objavilo natječaj vrijedan 115 milijuna kuna. Naime, nakon što je Europska komisija ukinula korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. "Proizvođači su imali vrlo kratko vrijeme da se prilagode i zajedno smo uspjeli, možda i u najkraćem vremenu ja bih rekla, u odnosu na mnoge druge europske zemlje, realizirati takav projekt", istaknula je Vučković.

USUPERMARKETTOMMYDICMU

Trgovački lanac Tommy otvorio je novo prodajno mjesto u Dicmu i tako nastavio realizaciju zacrtanih planova širenja poslovanja. Kako se navodi u priopćenju, proda vaonica je suvremeno i funkcio nalno opremljena, nudi ugodnost kupnje, uz konkurentnu ponudu i široki asortiman prehrambenih i neprehrambenih proizvoda u kojoj su pretežno zastupljeni hrvatski proizvodi i proizvođači, pri čemu posebno ističu ponudu na odjelima mesnice i pekarsko slastičarskih proizvoda s dnevno svježim asortimanom. Površina korisnog prostora supermarketa je veća od 500 metara četvornih, a kupcima je na raspolaganju i veći broj parkirnih mjesta.

PLODINE OTVORENE U PIROVCU

P lodine nastavljaju intenzivno širenje svoje maloprodajne mreže diljem Hrvatske, a posebno intenzivno na južnom dijelu obale. Samo tjedan dana nakon otvorenja supermarketa u Zaostrogu, Plodine su svoja vra ta otvorila i u Pirovcu pa tako sada ukupno broje 114 supermarketa. Na 1.800 četvornih metara otvoren je moderan supermarket prilagođen najvišim trgovač kim standardima, opremljen vrhunskom opremom i praktičnim rješenjima za najbolje iskustvo kupovine, poručuju iz trgovca u priopćenju. Pritom napominju kako je osobito važno da je ovim otvorenjem zapo sleno 40-ak novih djelatnika. Plodine su povodom otvorenja supermarketa Pirovac donirale 20.000 kuna MNK Pirovac.

Poslovni rezultati

HRVATSKOJ9MLRD€

Europska komisija je odobrila Sporazum o partnerstvu s Hrvat skom, strateški doku ment za skeeurakohezijskeulaganjaprogramiranjeizfondovapolitikekojiotvaraputzapovlačenjeukupno9milijardisredstavakohezijpolitikezarazdoblje2021.–2027.

PRIHODI VINDIJE RASLI 9,5 POSTO

Grupa Vindija je u 2021. godini ostvarila rast kon solidiranog prihoda od 9,5 posto, na 3,5 milijardi kuna, izvijestili su iz te tvrtke nakon održane glavne skupštine. Grupa Vindija je ostvarila rast konsolidira nog prihoda od 9,5 posto u 2021., a zadržavši fokus na tehnološkim iskoracima i usavršavanju proizvoda očuvali su profitabilnost i kroz prvih šest mjeseci ove godine, istaknuli su iz Vindije napominjući kako

pojačan rast bilježi i izvoz koji čini 25 posto ukupne prodaje roba. Povoljniji epidemiološki uvjeti, koji su se izravno odrazili i na uspješniju turističku sezonu u prošloj godini doveli su i do povećanja plasiranih količina proizvoda, navodi se u priopćenju. Također se dodaje kako Grupa, koja zapošljava više od 4.200 lju di, bilježi rast u svim segmentima, pri čemu je izvoz s visokom stopom rasta jedan od ključnih zamašnjaka.

U PRVOM POLUGODIŠTU VEĆINA TVRTKI PODIGLA PLAĆE

I straživanje trendova o plaćama i dodatnim naknadama na hrvatskom tržištu, koje je provela tvrtka Manpower, poka zalo je da je većina poslodavaca, 60,5 posto ispitanih, unatoč krizi povećala plaće i naknade u prvom polugodištu, no i da dodatno ne motiviraju zaposlenike transformativnim edukaci jama i obukama. U prvoj polovini ove godine 60,5 posto svih tvrtki obuhva ćenih istraživanjem pove ćalo je pla će svojim zaposlenicima, dok je 32,6 posto njih pove ćalo naknade i/ ili financijske poticaje. Iz Manpowera navode da je u anketi "Plaće i dodatne naknade" sudjelovalo 129 tvrtki iz 14 razli č i tih sektora djelatnosti, a pritom najviše iz sektora robe š iroke potro š nje (23,3 posto), proizvodnje i automobilske industrije (18,6 posto) te informacijske tehnologije (16,3 posto).

UNCONDITIONAL d.o.o. zajedno sa strateškim partnerom - njemačkom grupacijom Fressnapf - preuzeo je češki lanac trgovina specijaliziranih za kućne ljubimce –Super Zoo. Ovom akvizicijom UNCONDITIONAL d.o.o. će do 1. listopada 2022. preuzeti četiri nove lokacije češkog lanca te otvoriti još šest trgovina do kraja godine čime će ukupan broj maloprodajnih trgovina unutar UNCONDITIONAL mreže narasti na 36.

Ovim potezom, UNCONDITIONAL d.o.o. na čelu s Edvardom Vardom, te u partnerstvu s njemačkom grupacijom Fressnapf, samo potvrđuje vodeću poziciju u Adria regiji te dodatno osnažuje vlastitu strategiju rasta i proboja na nova tržišta.

Značaj ove akvizicije komentirao je i sam vlasnik te predsjednik Fressnapfa Torsten Toeller koji ističe veliko zadovoljstvo preuzimanjem u Hrvatskoj i Rumunjskoj. "Preuzeli smo 11 lokacija Super Zoo-a u Rumunjskoj, a sada smo također zajedničkom suradnjom preuzeli četiri obećavajuće lokacije u Hrvatskoj. Super Zoo trgovine i lokacije su izvanredne, a njihov vlasnik Dušan Plaček napravio je golem posao proteklih godina", izjavio je Toeller koji zajedno s Vardom od svibnja ove godine intenzivno radi na razvoju trgovina i ekosustava za kućne ljubimce u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bugarskoj.

Edvard Varda, većinski vlasnik i glavni izvršni direktor grupe UNCONDITIONAL, ponosan je na realiziranu suradnju s Fressnapfom koja definitivno doprinosi statusu tržišnog lidera i poručuje: "Želimo dobrodošlicu novim kolegama u našoj tvrtki koja planira proslaviti svoj 50. rođendan tijekom 2024. godine. Fokus na kontinuirani i održivi rast naš je ključni pokretač, podržavajući maloprodaju, ali i fokusirajući se na snažne B2B odnose s lokalnim tržištima na kojima poslujemo. U tom smislu to je prava win-win situacija za sve

Konsolidacijastrane."branše

za kućne ljubimce, uspostavljanje i širenje vodstva na europskom tržištu te, u perspektivi, uvođenje omnichannel strategije i stvaranje ekosustava za kućne ljubimce središnji su ciljevi Fressnapf grupe. Fressnapf i Maxi Zoo trenutno su aktivni u 11 zemalja, a Fressnapf je također pokrenuo vlastiti posao u Rumunjskoj gdje će otvoriti 14 trgovina do kraja ove godine. Mreža trgovina zapravo broji više od 1.700 fizičkih i online trgovina s jakim sudjelovanjem Arcaplaneta u Italiji (500 trgovina) i UNCONDITIONAL d.o.o. u Hrvatskoj (trenutno 30 trgovina) kao i online trgovinama u gotovo svim zemljama. Fressnapf pozdravlja novi hrvatski i rumunjski tim kao dio gotovo 16.000 zaposlenika iz 50 različitih država.

Promocije

KAUFLAND NASTAVLJA PROGRAM

PROIZVODNJEUGOVORENE

Kaufland je proljetnom kampanjom “Neviđeno svježe” kupcima dao obećanje svježine nudeći im samo najbolje i najkvalitetnije proizvode domaćih proizvođača. Kako bi svakodnevno u trgovinama diljem Hrvatske nudio kvalitetne i svježe proizvode ovaj trgovački lanac nastavlja s programom Ugovorene proizvodnje. Riječ je o projektu partnerske proizvodnje s domaćim poljoprivrednicima u kojemu od prvog dana Kaufland s proizvođačem dogovara i prati cijeli proces u svim fazama: od odabira sjemena, preko sadnje, praćenja vegetacije do same berbe. Par tneri u ovom projektu su dugogodišnji pouzdani

tetnihi6.000otkupitisamonjihPodravine.Dalmacijesredišnje-izpoljoprivrednicirazličitihregijaMeđimurja,Hrvatske,iOdćeKauflandovegodinevišeodtonasvježihprovjerenokvaliproizvoda.

J edinstvena turističko-kulinarska manifestacija “Kaj su jeli naši stari” održana je od 26. do 28. kolovoza 41. put u Vrbovcu tradicionalno pod generalnim sponzorstvom PIK Vrbovca. Ovaj nezaobilazan događaj vrbovečkog kraja uz bogatu gastronomsku ponudu upriličio je i zani mljiv kulturno-zabavni program za sve uzraste, a tijekom vikenda čuvarice baštine i tradicije posluživale su u autohtonim kućicama jela koja svojim nazivima povezuju vrbovečku povijest i gastronomiju. Ovogodišnja namirnica manife stacije koja svojim okusom vraća u prošlost je tikvanja od koje su vrijedne članice udruga žena pripremale jela za ocjenjivanje.

FEELSGOOD PODRŽAVA

STARTUP JUICEFAST

Fond rizičnog kapitala za investiranje s društvenim učinkom Feelsgood, sklopio je u investiciji vrijednoj 500.000 eura ugovor o ulaganju u novoosnovani hrvatsko-slovenski foodtech startup Juicefast, specijaliziran za tehnološki naprednu proizvodnju prirodnih detoksikacijskih sokova i zdravih obroka.

Cjelovita obnova

Uloženi iznos od gotovo 3,8 milijuna kuna Juicefastu će pomoći unaprijediti proizvodnju visokokvalitetnih sokova za post od voća i povrća te zdravih obroka, ali i njihovu dostu pnost što većem broju potrošača. Suosnivači Juicefasta su braća David i Marko Dravinec koji su svoja dva postojeća, zasebna poslovna pothvata, Detox.hr i pilot projekt Zdravi obro ci, uz pomoć Feelsgooda spojili u novu tvrtku registriranu u Sloveniji.

Nakon 11 mjeseci radova završena je energetska i informatička obnova poslovnog sjedišta Podravke u Koprivnici, u što je uloženo 104,5 milijuna kuna. Kako je prilikom obraća nja uzvanicima istaknula predsjednica Uprave Podravke, Martina Dalić, izvođač radova bila je tvrtka Radnik Križevci prema projektu koprivničke tvrtke Art Forma. Cijeli zahtjevan posao uključivao je obnovu unutrašnjosti sedmerokatnice, pročelja i parkirnog prostora, a obavljen je u zadanom roku i bez probijanja dogovorenog budžeta. To je prva cjelovita obnova zgrade od 1979. godine kada je

izgrađena. Obnova je uključivala informatičku i energetsku rekonstrukciju te ukupnu modernizaciju zahvaljujući kojoj će se značajno poboljšati uvjeti rada zaposlenika i smanjiti potrošnja energije. Cjelovitom je obnovom u zgradi broj radnih mjesta s dosadašnjih 521 povećan na 586, a energetski razred s dosadašnje razine D podignut na razinu A zahvaljujući čemu će se potrošnja energije za grijanje smanjiti za oko 82 posto. “Ova obnova jest simbolična poruka koja govori da Podravkaši mogu uspjeti u bilo kojem poslovnom pothvatu”, poručila je Martina Dalić. SJEDIŠTA PODRAVKE

GPI ISTRA

Bivša Istragrafika iz Kanfanara, koja trenutno posluje pod nazivom AR Packaging Croatia, mijenja ime u GPI Istra. U prvoj polovici ove godine tvrtka bilježi značajan rast prihoda, posebice od izvoza, koji po prvi puta čini 55 posto ukupnih prihoda. Glavna izvozna tržišta tvrtke su Slovenija, Italija, Njemačka i Austrija, a jedan dio izvoza ide čak na Kanarske otoke.

Poznavanje proizvoda, održivost i inovativnost vrijednosti su kroz koje Lavazza dijeli svoju kulturu kave diljem svijeta. Bez obzira naručujete li cappuccino u kafiću ili pripremate espresso kod kuće, ovaj talijanski proizvođač kave želi da baš svaka šalica kave nosi sve te vrijednosti kako bi svaki dan mogao biti istinski užitak koji dijelite s drugima.

To je tvrtkin ključni cilj i u Hrvatskoj: Lavazza je predana promicanju kulture kave i obrazovanja kako bi potrošačima i poznavateljima kave pružila vještine i znanja za duboko razumijevanje, ali i uživanje u iskustvu vrhunske, autentične talijanske kave.

"Našu svakodnevnu potragu za izvrsnošću izražavamo kroz poznavanje proizvoda, kroz metode pripreme i oblike u kojima se kava poslužuje. Zadovoljiti ukuse svih ljubitelja kave možemo samo ako uvijek pružamo pravi spoj tradicije i inovacije", komentirao je Massimo Pepe, Lavazzin direktor za istočnu Europu i izvozna tržišta. "Briga i strast također znače podršku i zaštitu onih koji omogućuju da najbolja kava stigne do naših domova i barova. Čuvajući zemlju na kojoj se uzgaja kava i dostojanstvo zajednica koje žive u tim područjima, čuvamo vrijednosti u cijelom lancu opskrbe kavom, osiguravajući prenošenje strasti, predanosti i brige s generacije na generaciju."

Sa savršenim asortimanom proizvoda koji zadovoljavaju ukuse svakog kupca i opremom za uživanje u apsolutno najboljoj kavi, Lavazza je mnogo više od dobavljača kave. Ona je prava ikona talijanske vrhunske kvalitete koja pruža vrhunska iskustva zahvaljujući svom bogatom nasljeđu i stručnosti, uvijek iznad očekivanja. Ona je zaštitni znak talijanske kulture kave čiji je cilj promicanje obrazovanja o kavi u cijeloj regiji i svim distribucijskim kanalima.

"Iznimno smo ponosni što smo jedan od glavnih igrača na hrvatskoj sceni kave i naš je glavni cilj zauzeti vodeću poziciju u zemlji, uvijek se oslanjajući na važnu podršku naših lokalnih partnera", nastavlja Massimo Pepe.

Hrvatski gospodarski rast u posljednje je vrijeme potaknut turizmom. Istodobno, lokalni potrošači vratili su se svojim uobičajenim navikama ispijanja kave, uživajući u pauzama za kavu izvan kuće. Pažljivo prateći ove najnovije trendove i s porastom vrijednosti prodaje mljevene kave i kave u zrnu u HoReCa kanalu od +13,2% u 2021. u odnosu na prethodnu godinu (izvor: Global Data, 2021.), Lavazza trenutačno cilja na podizanje svijesti o brendu i stavljanje kulture espresso kave u prvi plan, istovremeno ulažući u vidljivost brenda u barovima i restoranima. Kako bismo u tome uspjeli, ključna je visoka razina stručnosti i utjecaja tvrtke Orbico HR (službenog lokalnog distributera Lavazze u Hrvatskoj) u HoReCa kanalu.

"Uz relevantnu ulogu koju igraju HoReCa, maloprodajni i kanal prodaje kave uredskim korisnicima i putem vending aparata (OCS/Vending kanal), oni su nam i dalje važni, s tim da kanal prodaje kave uredskim korisnicima (OCS) raste brže od Vending kanala", dodaje Massimo Pepe. "U oba segmenta imamo isti i važan cilj: jačanje znanja potrošača i klijenata u području kulture kave, isticanje prednosti proizvoda i kvalitete bez premca, uz ostale vrijednosti brenda. Briga, uska suradnja s našim lokalnim partnerima kao što je Trivending projekt d.o.o., predanost i strast pomiješani s nenadmašnom stručnošću naš su savršen recept za jedinstveno i autentično iskustvo ispijanja kave." PepeMassimoLavazza

Promocije

RED DOT ZA REDIZAJN KRAŠEVE DORINE

Kraš i Studio Sonda dobitnici su glavne nagrade Red Dot, jedne od najutjecajnijih nagrada u svi jetu dizajna, u području Brands & Communications Design i kategoriji Packaging Design za novu am balažu čokolada Dorina. Ovo je prvi Red Dot za Kraš, a čak 17. za Studio Sonda iz Vižinade. “Promjena ambalaže prepoznatljivih proizvoda uvijek je velik izazov i posljednjih je nekoliko godina bilo pokušaja redizajna naše Dorine koji nikad nisu ugledali svjetlo dana, ponajprije zbog kompleksnosti odnosno niza okusa koji su kroz dosadašnja dizajnerska rješenja bili prilično zagušeni. Zato smo još više oduševljeni osvajanjem nagrade koja nam je potvrdila da smo uspjeli ostvariti najvažniji cilj - bezvremenski dizajn s elementima modernog prikaza sastojaka”, izjavila je Marina Knežević, direktorica marketinga Kraša.

Okrugla obljetnica

RIBOLA SLAVI 30. ROĐENDAN

Dalmatinska Ribola razvila se od prve kvar tovske trgovine otvorene 1992. do jednog od najznačajnijih regionalnih maloprodajnih lanaca s više od 80 prodajnih mjesta na području Dalma cije. Svih 30 godina poslovanje tvrtke karakterizira održivi tempo razvoja te poslovna politika koja donosi postojane pozitivne rezultate, poručuju iz trgovačkog lanca povodom 30. rođendana. Kao ključne godine u razvoju tvrtke ističu 2005. u kojoj je Ribolu preuzeo Nird d.o.o. s prvim velikim inve sticijskim ciklusom i porastom tržišnog udjela. U 2008. tvrtka je postala članica Ultra gros grupacije u kojoj je danas jedna od najvećih članica, a 2013. je preuzela 13 trgovina Dione te izgradila veliki lo

gistički i distributivni centar s otkupnom stanicom. Nakon toga, Ribola nastavlja rasti s poslovnom politikom koja se fokusira na veći broj trgovina tzv. kvartovskog formata, postajući vremenom jedan od ključnih “igrača” u tom segmentu maloprodaje.

Kao ključni element poslovnog uspjeha ističu vjer nost domaćem proizvodu koji čini gotovo 70 posto asortimana trgovine te blizak odnos s kupcima.

“U našem logističko-distributivnom centru koji se prostire na 15.000 četvornih metara svakodnevno otkupljujemo kvalitetno i domaće svježe voće i povrće od poljoprivrednika s dalmatinskih polja i lokalnih OPG-ova”, istaknula je Marija Kapural, članica uprave Ribole.

EY PODUZETNIK GODINE

Otvorene su prijave za osmo hrvatsko izdanje EY Poduzetnika godine koji nagrađuje najuspješnije među njima. Poduzetnici, kao i oni koji ih žele nominirati, svoje prijave i prijedloge mogu dostaviti do kraja studenog putem službene web stranice tvrtke EY. Ime novog hrvatskog pobjednika bit će poznato na svečanom proglašenju u ožujku sljedeće godine.

MERCATORU OSAM NAGRADA ZA DIGITALNU IZVRSNOST

Mercatorova strateška ulaganja u razvoj digitalne izvrsnosti zasjala su na festivalu slovenskoga digitalnog komuniciranja na kojem je ovaj trgo vački lanac osvojio čak osam nagrada, uključujući i prestižne nagrade Naj naručitelj Websi 2022. i Naj digitalka godine. “Websi nagrade ogledalo su kreativnosti digitalne komunikacije. Drago nam je da je naš digitalni nastup stručno prepoznat i nagrađen te ćemo nastaviti sa strateškim ulaganjima u razvoj znanja, kompetencija i digitalne izvrsnosti”, istaknuo je Tomislav Čizmić, predsjednik Uprave Mercatora. Tr govački lanac je najvišu stepenicu zauzeo u kategoriji Sadržajni marketing s projektom MtikTok Dance

Akademija, a srebrne nagrade primio je u kategoriji Login, Mobilni projekti, Video te u kategoriji Uporaba naprednih tehnologija s projektom Klic Božička. Brončano priznanje primio je u kategoriji Trgovci s projektom M Soseska kao marketinška platforma.

Brojna rješenja iz segmenta promotivnih proizvoda namijenjena poslovnom darivanju predstavljena su na prvom regionalnom B2B sajmu promotiv ne industrije i industrije promotivnih proizvoda PromoDays održanom 14. i 15. rujna u organizaciji Print Magazina. Široku i bogatu ponudu predstavilo je 26 izlagača iz Hrvatske i Slovenije čime su dokazali da industrija promotivnih proizvoda kontinuirao raste i, što je još važnije, svojom se ponudom prilagođava zahtjevima klijenata i tržišta. Na sajmu su se, uz već tradicionalne i svima dobro poznate proizvode kao što su majice, šalice, rokovnici ili kišobrani, mogla pronaći i prva mala dizajnerska, umjetnička djela.

INA MAZIVA otvorila novu prodajnu nišu

INA MAZIVA nedavno su odradila prvu veliku isporuku personaliziranih mekih pakiranja koja su distribuirana na čak šest inozemnih tržišta. Ovo je veliki iskorak za INA MAZIVA jer su novom investicijom proširili paletu usluga i otvorili novu prodajnu nišu koja će im osigurati dodatne prihode u ovo vrlo izazovno doba

INA MAZIVA prva su kompanija na domaćem tržištu koja je počela puniti vodene medije u meka pakiranja, a sada tu uslugu nude i drugima.

U skladu s novim i modernim trendovima prilagodili su strategiju punjenja proizvoda u ambalažu te su u jednom dijelu proizvodnog asortimana kantice zamijenili mekim pakiranjima. Novim modernim pakiranjem smanjena je upotreba plastike za čak 70%, čime INA MAZIVA potvrđuju ekološku osviještenost.

Proizvod u mekom pakiranju nakon upotrebe se smota i odloži u za to predviđenu kantu, pri čemu ne zauzima mnogo prostora. Logistički promatrano, proizvod je prihvatljiviji jer se 1.000 vrećica prevozi u dvije kartonske kutije, a 1.000 kantica u šleperu, pa je samim time transport kantica skuplji. Istakanje iz vrećice je brže, ne ostaje zarobljenog proizvoda u mekom pakiranju i kupcima je omogućeno korištenje dodatnog lijevka kako bi istakanje bilo jednostavnije. Svaka je vrećica prazna površina na kojoj se vizualno mogu iskazati sve želje proizvođača, tj. kupcu se mogu pružiti sve potrebne informacije.

Stroj koji upotrebljavaju INA MAZIVA moderan je i potpuno zadovoljava njihove trenutne potrebe te im omogućuje da uz svoje proizvode i drugim kompanijama nude uslugu punjenja proizvoda u meka pakiranja, uz brendiranje ambalaže po želji. Punjenje proizvoda za INA MAZIVA nije novost. Rade to već 140 godina i nastavit će se time baviti sve dok na tržištu postoji potreba za proizvodima iz njihovog proizvodnog asortimana. Svoje proizvode namješavaju u vlastitim pogonima (pogon mješaonice, pogon masti, pogon aditiva) u skladu s visokim standardima koje im omogućuje stručni tim Razvoja i kontrole kvalitete.

INA MAZIVA nedavno su odradila prvu veliku isporuku personaliziranih mekih pakiranja koja su distribuirana na čak šest inozemnih tržišta. Ovo je veliki iskorak za INA MAZIVA jer su novom investicijom proširili paletu usluga i otvorili novu prodajnu nišu koja će im osigurati dodatne prihode u ovo vrlo izazovno doba. Još jednom su pokazali kako prate svjetske trendove vezano uz razvoj pakiranja kao i smanjenje potrošnje plastike.

Društveno odgovorno poslovanje

DONACIJA BIOBAZE I DM-A INSTITUTU PLAVI SVIJET

Institutu Plavi svijet u Velom Lošinju predana je donacija Biobaza prirodne kozmetike i dm-a u iznosu od 100 tisuća kuna. Sredstva su prikupljana od lipnja u svim dm prodavaonicama prodajom limitirane kolek cije Biobaza S.O.S. Save our Sea prirodne kozmetike, posebno osmišljene za ovu društveno odgovornu aktivnost i pakirane u održivoj ambalaži. Cilj kampanje bio je podizanje svijesti o očuvanju okoliša, smanjenju korištenja plastike i mikroplastike koje utječu na okoliš,

a ponajviše na morski svijet i životinje u Jadranu koje nerijetko stradavaju zbog plastičnog otpada u moru. Kupnjom svakog S.O.S. Save our Sea proizvoda, Bio baza i dm donirali su pet kuna za ovu hvalevrijednu aktivnost s ciljem unaprjeđenja i provedbe dugo godišnjeg Jadranskog projekta dupin. Primopredaji donacije nazočili su predsjednik uprave Magdis grupe, Marko Gross, te Gordana Božić, voditeljica prodavaoni ce dm-a u Malom Lošinju.

KAUFLAND I LIDL ZAJEDNO ZA ČIŠĆI DUNAV

Grupa Schwarz koja je s maloprodajnim lancima Kauflandom i Lidlom jedan od najvećih me đunarodnih trgovaca, svjesna je svoje odgovornosti prema okolišu. Zato je razvijena globalna strategija REset Plastic unutar koje se kontinuirano provode projekti koji za cilj imaju čišći okoliš s naglaskom na reduciranje plastike. Unutar te strategije ove je godine pokrenut i projekt “River Cleanup Collective @ Dunav – Zajedno za čišće rijeke” u sklopu kojeg će se u 15 država u kojima djeluje Grupa Schwarz, a kroz koje protječe Dunav, održati akcije čišćenja te rijeke i pritoka. Naime, svake godine oko 1.000 tona plastike preko Dunava završi u moru, a ovaj projekt pokazuje da se djelovanjem na lokalnoj razini može preuzeti globalna odgovornost. U Hrvatskoj su Kaufland i Lidl odlučili podržati tu veliku akciju uključivanjem u rad Kluba podvodnih aktivnosti Vukovar koji je sanirao otpad u Dunavu, a za taj pothvat spomenuti trgovački lanci zajedno su donirali 50.000 kuna koji su utrošeni za organizaciju čišćenja te potrebnu opremu ronilaca.

Podrška obitelji

M&M’S U NOVOJ MISIJI

Robna marka M&M’S, koja je dio tvrtke Mars, Incorporated, pokrenula je globalnu platformu za osnaživanje osjećaja pripadnosti za deset milijuna ljudi diljem svijeta do 2025. s ciljem međusobnog povezivanja i podržavanja. Kao dio ove misije stvoren je M&M’S FUNdsavjetodavni odbor čija je uloga pratiti utjecaj brenda na misiju tvrtke.

MK GROUP I AIK BANKA POMAŽU HRVATSKIM TRUDNICAMA

Uokviru regionalnog projekta “Podrška obitelji” MK Group i AIK banka realiziraju donacije u sedam rodilišta u pet zemalja Adria regije u kojoj posluju. Za projekt čiji je cilj podrška mjerama za rast nataliteta i obiteljskoj politici izdvojile su ukupno 700.000 eura. U Hrvatskoj je iznos od 100.000 eura doniran rodilištu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu, gdje svake godine na svijet dođe oko 3.000 beba. Donacijom je nabavljen najsuvremeniji ultrazvučni aparat

IZVJEŠĆE O ODRŽIVOSTI

FRANCKA

U godini u kojoj obilježava 130. godina poslovanja, Franck je objavio svoje drugo Izvješće o održivosti za 2020. i 2021., koje pruža uvid u društvene, upravljačke i okolišne ciljeve održivosti poduzeća uravnotežene sa stvaranjem ekonomske vrijednosti. “Ovo izvje šće donosi detaljan pregled naših aktivnosti i napretka koji smo ostvarili u područjima energetske i okolišne učinkovitosti, osiguranja kvalitete i certificiranja proizvoda, održive nabave, inovacija i razvoja, kao i razvojnih

kojim će se odsad pregledavati trudnice i rodilje. “Obitelj je u fokusu naše grupacije od njenog osnivanja. Zato sustavno pristupamo ovoj temi i realiziramo brojne društveno odgovorne aktivnosti koje su usmjerene na djecu, mlade i podršku roditeljima. U čitavoj regiji godišnje se rodi oko 140.000 beba, a naša želja je da doprinesemo unaprjeđenju uvjeta u kojima ih majke donose na svijet”, izjavila je direktorica korporativnih poslova MK Group, Aleksandra Stojanović.

projekata koji imaju za cilj održivost globalne proizvodnje kave“, istaknuo je Ivan Artuković, direktor Francka.

Društveno odgovorno poslovanje

KAUFLAND ŠKOLA VOĆA

I POVRĆA

Uvođenje eura

Iove

je godine Kaufland pozvao osnovne škole diljem Hrvatske da se prijave na kreativno natjeca nje i svojim učenicima osiguraju isporuku svježeg voća i povrća za cijelu školsku godinu 2022./2023. Kreativan zadatak za škole bio je izraditi “zdravu kuharicu” s receptima koji sadrže voće i/ili povrće te je nadopuniti crtežima učenika. Između više od 200 prijavljenih škola, prema jasno definiranim kriterijima, žiri je uspio odabrati 51 pobjedničku školu - nove partnerske Kaufland škole ViP. Društve no odgovoran projekt Kaufland škola voća i povrća pokrenut je još 2017. godine s ciljem jačanja svijesti o potrebi zdrave prehrane i njenom utjecaju na zdravlje djece, a već dvije godine zaredom projekt podržava i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

PRISTUPAJUFORTENOVAKOMPANIJEGRUPEETIČKOMKODEKSU

Konzum i Tisak, maloprodajne kompanije Forte nova grupe, dobrovoljno su pristupile Etičkom kodeksu, koji utvrđuje načine postupanja poslovnih subjekata u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, izvijestili su iz Fortenove. Kako navode iz te grupe, Etičkom kodeksu pristupit će i ostala društva grupe koja u svom poslovanju imaju istaknutiji izravan odnos s potrošačima poput Abrakadabre (A007), Roto dinamica, Multipluscarda i ostalih. Iako je riječ o dokumentu deklaratorne prirode, poslovni subjekti koji pristupe inicijativi jamče da će tijekom procesa konverzije voditi računa da prilagodba hrvatskih potrošača na uvođenje nove valute bude maksi

MLIJEČNA STAZA

Mliječna staza tradicionalna je UNICEF-ova humanitarna utrka koja se održava šestu godinu zaredom, a ove je godine glavni sponzor trgovački lanac Kaufland. Uz podršku više od 20 tisuća sudionika u prvih je pet godina utrkom Mliječna staza prikupljeno 4,5 milijuna kuna za potporu najugroženijoj djeci u Hrvatskoj.

U PPK STIGLA NOVA

GENERACIJA MLADIH

MESARA

Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja i položenog majstorskog ispita, 17-godišnji Mihael Puškarić potpisao je ugovor o radu i zaposlio se u PPK karlovačkoj mesnoj industriji, objavili su iz ove tvrtke. Puškarić je kao učenik Mješovite industrijsko-obrtničke škole Karlovac protekle tri godine pohađao stručnu praksu kod svog sadašnjeg poslodavca i od njega primao mjesečnu stipendiju, a sad će kao kvalificirani mesar svoje vještine nastaviti unaprjeđivati u proizvodnim pogonima te karlovačke tvrtke. Pridružit će mu se i trojica njegovih

školskih kolega – Dorijan Klicić, Matej Juka i Mihael Sentigar. Osim novih zaposlenika, u PPK je stigla i nova generacija budućih mesara, učenika koji su krenuli u prvi razred srednje škole za mesare i s tvrtkom sklopili ugovore o stipendiranju. Njima su dodijeljeni besplatni školski udžbenici kao dio programa stipendiranja učenika koji se školuju za mesare.

malno transparentna, navode iz Fortenove. Budući da su kompanije Fortenova grupe nacionalni lideri u maloprodaji i distribuciji te proizvodnji hrane, kroz dobrovoljno pristupanje Etičkom kodeksu i prihvaćanju njegovih načela, one potvrđuju svoju posvećenost dobrobiti svojih kupaca, dobavljača i poslovnih partnera, ističe se u priopćenju. Pristupa nje Etičkom kodeksu omogućeno je svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima od 16. kolovoza, ono je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.

Trgovački

lanac Studenac u sklopu svog društveno odgovornog projekta “Korak bliže zajednici” i u četvrtom je ciklusu donirao ukupno 100.000 kuna neprofitnim organizacijama diljem Hrvatske. Službeno proglašenje dobitnika i dodjela donacija održana je u središnjici Studen ca u Omišu. “Iznimno nas veseli što smo po četvrti put pružili podršku neprofitnim organizacijama čiji programi pomažu poboljšanju kvalitete života i donose blagostanje svim generacijama, pružaju rehabilitacijsku i psihološku pomoć i podršku najranjivijim članovima društva te pro moviraju zdravi život i rekreaciju. Ovoga puta zaprimili smo 85 prijava iz cijele Hrvatske između kojih je povjerenstvo Studenca, temeljem jasnih kriterija, izabralo deset dobitnika”, izjavila je Nina Mimica, direktorica Sektora marketinga u Studencu. U sklopu projekta “Korak bliže zajednici” Studenac se vodi ciljevima Ujedinjenih naroda koji uključuju iskorje njivanje gladi (osiguravanje dostupnosti sigurne hrane i poboljšavanja ishrane) te zdravlje (promocija zdravog života i blagostanje za ljude svih generacija). Iz kategorije “iskorjenjivanje gladi” donaciju su dobile četiri udruge, dok je iz kategorije “zdravlje” donaciju dobilo šest udruga.

Zelena

ISKORISTITI DOMAĆI ENERGETSKI POTENCIJAL

Temelji održivog, otpornog gospodarstva leže u kontinuiranom ulaganju u istraživanje i razvoj domaćeg energetskog potencijala te izgradnji tehnološki učinkovitih i tržišno konkurentnih, a okolišno i klimatski prihvatljivih proizvodnih postrojenja baziranih na vlastitim prirodnim resursima

Zeleno poslovanje dio je strateških sm jernica društvenog i teklimunijerazvojaekonomskogEuropskekojejeuprogodinama

prihvaćeno i implementirano u manjoj ili većoj mjeri kako od strane javnih institucija, tako i privatnih investitora i poslovnog sektora. Međutim, ponajveći poticaj okretanju prema zele nom poslovanju daje upravo ovaj trenutak kada cijene ener genata lete u nebo i kada cijelo europsko gospodarstvo visi o niti. Dugogodišnje oslanjanje na fosilna goriva te nedostatak diversifikacije nabavnih pravaca doveo je cijelu

Europu pred zid, ali da i ovaj put iskoristimo sada već pomalo otr canu frazu o izazovima i prilikama – možda upravo ovaj izazov pred stavlja najveću priliku za Europu i to upravo u snažnom zaokretu prema zelenoj tranziciji.

"Društveno odgovorno, zeleno i održivo poslo vanje nakon početnog ulaganja

"Podržimo3.ikada"poslovanjementaru60nekimerativnegenatatroškovadoprinosiznačajnosmanjenjusirovinaienertepovećanjuopdobitiitopremaistraživanjimazačakposto",navodiseuKoHGK"Zaštojeodrživodanaspotrebnijenoobjavljenomkaopozivnameđunarodnukonferencijuodrživo"kojase27.

172 MW

instaliranasnagauSOLARIMAuRH

rujna održava u zagrebačkoj Laubi. "S obzirom na promijen jene geopolitičke i ekonomske okolnosti ove godine, tema održivog poslovanja za otporniju i sigurniju budućnost aktual nija je nego ikada prije, a organizator skupa Hrvat ska gospodarska komora priprema opsežan pro gram koji će obilježiti predavanja nekih od najpoznatijih svjetskih stručnjaka u području održivosti", navodi se u komentaru te i mi koris timo ovu priliku pozvati sve zainteresirane da se prijave za ovu konferenciju kako bi uvidjeli na koji način mogu unaprijediti svoje poslovanje. A unaprijediti se mora. Alternative nema.

SPREMNOST NA PROMJENU

Kao i u mnogim drugim temama za trendove i perspektive ovog segmenta upitali smo stručnjake Hrvatske gospodarske komore. Naime, upravo je Komora zajedno s tvrtkom Apsolon lani provela istraživanje o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost kojom je bilo obuhvaćeno osam različitih gospodarskih sektora, odnosno 192 male, srednje i velike tvrtke iz cijele Hrvatske. Jedan od najvažnijih zaključaka bio je da većina hrvatskih poduzetnika nije svjesna nadolazećih promjena i nužnosti pripreme za zelenu energetsku tranziciju te da više od 60 posto anketiranih tvrtki zelenu tranziciju nije doživjelo kao priliku već naprotiv kao prijetnju. "Važno je istaknuti da su u to vrijeme postojale tek naznake energetske krize s kojom se danas jasno suočavamo. Vjerujemo da bi danas percepcija gospodarstva bila sasvim drugačija. Kako bismo dobili pouzdane, aktualne informacije planiramo početkom iduće godine u prilagođenom obliku ponoviti istraživanje", naglašava Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Ona pritom dodaje kako se u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj, uz otežavajuće okol nosti administracije i izvora financiranja, nedovoljno ulagalo u odnosu na potencijale i potrebe koje imamo u području obnov ljivih izvora energije. "Izdašnije kapacitete danas imamo u vjetru, dok su solarni potencijali skoro u potpunosti zanemareni. Sa sigurnošću možemo potvrditi da nismo iskoristili svoje potencijale u obnovljivim izvorima energije. Koronakriza je gospodarstvu doni jela velike poteškoće u dobavnim lancima, a aktualni geopolitički događaji i energetska kriza bacili su Europu na koljena. Uvidjeli smo da su temelji održivog, otpor nog gospodarstva kontinuirano ulaganje u istraživanje i razvoj domaćeg energetskog potencijala, izgradnja tehnološki učinkovitih i

tržišno konkurentnih, a okolišno i klimatski prihvatljivih proizvodnih postrojenja baziranih na vlastitim prirodnim resursima", pojašnjava direktorica Sektora u HGK. U novonastalim uvjetima hrvat ska se poduzeća snalaze najbolje što mogu te spontano počinju sve intenzivnije provoditi ener getsku tranziciju ulaganjem u energetsku učinkovitost i vlastite proizvodne energetske kapacitete. "Ovdje bih posebno istaknula gradnju integriranih solarnih elektrana, ali i ugradnju dizalica topline i povećanje energetske učinkovitosti. Mogućnosti finan ciranja ovakvih projekata postoje, ali definitivno ima i puno prostora za dodatne mjere kako bi se po taknuo i ubrzao razvoj projekata", poručuje Šćulac Domac.

NEČINJENJE BITNE ŠTETE HGK u tom smjeru djeluje organizacijom radionica namijen jenih tvrtkama zainteresiranim za učinkovitu provedbu projekata izgradnje solarnih elektrana te su do sada održane radionice u Požegi, Zadru i Dubrovniku, a do kraja godine u planu je obići Bjelo var, Viroviticu, Osijek, Split i Pulu. Marija Šćulac Domac ističe kako najveći poticaj ulaganjima predstavlja dostupnost izvora financiranja dodajući pritom kako je Nacionalni program za otpor nost i oporavak donio novinu u pristupu kako potporama, tako i financijskim instrumen tima u vidu Do Not Significant Harm načela - Nečinjenje bitne štete. "Ovo se načelo zasniva na nečinjenju bitne štete okolišnim ciljevima - ublažavanju klimatskih promjena, prilagodbi klimatskim promjenama, održivoj uporabi i zaštiti vodnih i morskih resursa, sprječavanju i kontroli onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava. U suradnji s HBORom i članicama u listopadu ćemo održati radionicu kako bismo potaknuli informiranje i razmjenu znanja i iskustva o DNSH načelu, odnosno ubrzali pristup korištenju dostupnih financijskih sredstava za financiranje projekata zelene tran zicije", najavljuje Šćulac Domac. toplinedizalica povećanjei

TAMNA STRANA SUNCA smo potražili i u višerokimjeseci,(OPUO)utjecajapostupakprimjera:ToOIEtraneputlokalneova,ka,kakoupozorava650putatrirazvojunajemelektričnuonaranihvijekatijekomelektranuuloženihnašaHrvatskojdozračenenas.imaju"Zemljekojimobzirpravnetranu,odnosnoinstaliraneupodacimaOIEH-a,Majanosti,servisneproizvođačekaoljivihelektričnekapacitetaskojeenergijeudruženjuGospodarsko-interesnomObnovljiviizvoriHrvatske(OIEH),okupljaenergetsketvrtkeukupno80postoinstaliranogzaproizvodnjuenergijeizobnovizvorauHrvatskoj,iostaluOIEindustriju:električneopreme,ipotpornedjelatdevelopereikonzultante.Pokrovac,direktoricanavodikakopremaod1.kolovoza2022.Hrvatskojimamo172MWsnageusolarima,5.041solarnuelekuključujućiifizičkeiosobe,štoje,uzimajućiuprirodnipotencijalsuncaobilujemo,izuzetnomalo.smanjesunčanihdanabržirazvojsolaraodUodnosunanjihkoličinasunčeveenergijeuje30postoveća.Tojeprednost,značibržipovratsredstavausolarnutevećuisplativostcijelognjezinogradnogkojidanasiznosigaranti25godina,nakončegaidaljemožeproizvoditienergijuuneštomanobujmu.Ipak,idaljesmodnueuropskeljestvicepoibrojusolara,imamoihputamanjeodSlovenije,25manjeodMađarskeičakputamanjeodNjemačke",Pokrovacdodajućijeinteresgospodarstveniindustrije,obrtnika,OPG-građana,kaoijedinicasamoupravevelik,alijedorealizacijesolarneelekilinekogdrugogprojektadugotrajanikompliciran.potkrjepljujesnekolikoumjesto30dana,opotrebiprocjenezahvatanaokolištrajeuprosjekuosamzaishođenjelokacijskihgrađevinskihdozvolazakonskije30dana,aupraksijetoiodgodinudana.

Rujan 2022. | jatrgovac.hr

ULAGANJA U AGRO-SOLARE

Maja Pokrovac poručuje i da u Slavoniji, kojoj je tradicija proizvodnja hrane, treba što prije početi ulagati u agro-solare koji su već u primjeni u mnogim zemljama EU-a, dok u Hrvatskoj još uvijek predstavljaju novost. "Zakonodavni segment u RH uopće ne razumije agro-solare, ali struka prepoznaje njihovu vrijednost. Stoga smo s Agronom skim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu potpisali sporazum o suradnji kako bismo zajednički radili na projektima kojima je cilj osnaživanje poljoprivrede kroz primjenu OIE. Rezultat primjene agro-solara kod nekih poljo privrednih kultura je do 20 posto povećanja prinosa jer agro-solari štite biljke od prejakog sunca pa su i oštećenja listova i plodova manja. Omogućuju i prosječno veću vlažnost tla što je važno u sušnim razdobljima, a pružaju i zaštitu biljaka od tuče. Na temi agrosolara usko surađujemo s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koja finan cira studiju OIEH na tu temu jer prepoznaje da se zauzimamo za inovativan pristup kroz sinergiju poljoprivrede i energetike, u čemu OIE imaju izuzetno važnu ulogu", objašnjava direktorica OIEH-a. Uz agro-solare važna tema suradnje OIEH-a s Agronom skim fakultetom je i valorizacija digestata koji nastaje u procesu rada postrojenja za proizvodnju bioplina, a iako je riječ o vrijed nom organskom gnojivu koje poboljšava tlo, zakonski okviri Ministarstva poljoprivrede ga takvim ne prepoznaju. "Svi poljo privredni objekti trebali bi na svo jim krovovima imati solare i time proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe. Višak energije mogao bi se koristiti za proiz vodnju vodika koji će služiti kao nadomjestak fosilnim gorivima u poljoprivredi. Jednako tako, sva industrija bi trebala imati solare na krovovima svojih pogona jer bi tako znatno umanjila trošak za električnu energiju, a moguće je da bi ga i svela na nulu", poručuje Pokrovac.

se vidi kolika je važnost domaće proizvodnje panela i svakako bi je trebalo potaknuti i ponovno pokrenuti. Solari, kao i cijeli sek tori OIE, prilika je za nova 'zelena' radna mjesta. Prijeko su potrebni ljudi koji imaju potrebna znanja i vještine za OIE projekte. Edu kacija i prekvalifikacija je moguće rješenje i na tome radimo u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj", ističe Pokrovac.

OLAKŠATI ULAGANJA

DOMAĆI SOLARI Zakonodavstvo EU-a kojim se promiču obnovljivi izvori energije znatno se razvilo u posljednjih 15 godina. EU sada traži brza rješenja zbog energetske krize kao posljedice rata u Ukrajini, ali da bismo u Hrvatskoj mogli ubrzati razvoj OIE nužno je ubrzati i pojednostavniti admin istrativne procedure koji jako koče velike projekte kao i one manje koji dolaze od građana, obrtnika, trgovaca, OPG-ova ili malih iznajmljivača. No, osim sustava koji treba bolje posložiti, suočeni smo i s velikim izazovom današnjih okolnosti: trenutna potražnja za solarima je ogromna i pitanje je kako odgovoriti na nju. Pokrovac upozorava kako se na panele čeka tri mjeseca, na invertere šest mjeseci, nedosta tak je dvosmjernih brojila, čak i aluminijskih konstrukcija za SE na krovu. "U Hrvatskoj solarne elektrane proizvodi samo Solvis koji je član OIEH-a, ali ni on s godišnjim kapacitetom proizvod nje od 350 MW ne može zado voljiti trenutnu potražnju. Ostali u Hrvatskoj su samo dobavljači, a ne proizvođači, i ovise o uvoznim dobavnim lancima gotovih panela. Nekad smo imali tri proizvođača u Hrvatskoj i do pustili smo da se dva ugase. Sad

Da su ulaganja u ovaj sektor od primarne važnosti zorno govore trenutna kretanja cijena na tržištu. "Da je netko prije godinu-dvije rekao da će vršna cijena po mega vatsatu s tadašnjih 100-tinjak eura doći na blizu 800 eura - nitko mu ne bi vjerovao", naglašava direk torica OIEH-a dodajući pritom da ona zemlja koja ima svoju energiju i ne ovisi o njezinom uvozu - ima bogato gospodarstvo. Imajući to u vidu ona predlaže mjeru ukidanja PDV-a na solare čime bi se potaknuli građani na ugradnju panela na krovovima svojih kućanstava, ali nužnim smatra financijski olakšati ova ulaganja i poduzetnicima. "Oni već plaćaju električnu energiju po znatno većim cijenama od onih koje građani imaju na svojim računima, a to jako utječe na uku pne rashode njihovog poslovanja. Stoga bi im pomoć kroz nacion alni poticaj gospodarstvu u iznosu od 25 posto, iz izvanproračunskih sredstava s kojima raspolažu HROTE i FZOEU, sigurno utjecao na održivo poslovanje. Na taj bi se način omogućila i njihova brza energetska tranzicija te povećanje udjela OIE u poduzetništvu", uvjerena je Pokrovac.

Ona najavljuje kako će OIEH po uzoru na europski RES Simplify napraviti – "pOIEdnostavi" za Hrvatsku, pregled uskih grla i preporuke za pojednostavljivanje i skraćivanje administrativnih procesa. "Hrvatskoj je potreban ONE STOP SHOP za OIEi VUK u kojem predstavnici svih ministarstava kroz međusektorsku suradnju trebaju provoditi plan razvoja OIE u Hrvatskoj. OIEH

Tvrtki Supernova projekti d.o.o. kao nositelju projekta dodijeljena su bespovratna sredstva za projekt povećanja korištenja obnovljivih izvora energije u vlastitim trgovačkim centrima u Hrvatskoj, točnije u Sisku. Riječ je o projektu koji je sufinanciran sredstvima iz financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, a koji će kroz postavljanje solarnih elektrana na Supernova centre u Sisku doprinijeti ciljevima Europskog zelenog plana.

Tvrtke članice Supernova grupe – Supernova projekti d.o.o. i Supernova Sisak West d.o.o. te partnerska tvrtka Sirius Sisak East d.o.o. planiraju realizaciju tri pilot projekta izgradnje integriranih fotonaponskih elektrana na krovovima trgovačkih centara Supernova Sisak East i Supernova Sisak West Realizacija projekta trajat će godinu dana. Jedan od glavnih ciljeva projekta je promicanje uporabe održivih izvora energije u sektoru trgovine kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, povećala sigurnost opskrbe i doprinijelo ciljevima Europskog zelenog

Najnovijaplana.investicija

slijed je zelene tranzicije Supernova grupe i njezinih partnera kroz korištenje električne energije iz fotonaponskih elektrana i u ostalim Supernova centrima u Hrvatskoj. U realizaciju je odnedavno krenuo projekt u Šibeniku, dok se na objektima u Karlovcu i Buzinu odrađuju pripremni radovi.

Ukupna vrijednost najnovijih projekata na Supernova centrima u Sisku iznosit će više od 628 tisuća eura odnosno gotovo pet milijuna kuna. Sredstvima Europskih fondova sufinancirat će se 41,64 posto ukupne vrijednosti projekta, što je nešto manje od 2 milijuna kuna točnije 261.564,08 eura, dok će ostatak troškova biti podmiren vlastitim sredstvima prijavitelja i partnera.

Projektnim prijedlogom planirana je izgradnja triju integriranih fotonaponskih elektrana zahvaljujući kojima će trgovački centar Supernova Sisak West osigurati 30 posto, a trgovački centar Supernova Sisak East 40 posto ukupno potrebne energije iz obnovljivih izvora.

"S projektom zelene tranzicije i prelaskom na vlastite izvore energije započeli smo prije nekoliko godina i osobito me raduje činjenica da ćemo ga realizirati i u Hrvatskoj, nama poslovno iznimno važnom tržištu. Trenutno s energijom koja je proizvedena na krovovima naših trgovačkih centara pokrivamo više od 35% energije potrebne za njihov rad i opskrbljivanje. S ovom gotovo pet milijuna kuna vrijednom investicijom u Sisku te sveukupnom realizacijom zelenog i održivog programa naše grupacije, zajedno s našim projektnim partnerima, pomoći ćemo u smanjenju onečišćenja okoliša i poboljšanju kvalitete života u svim sredinama i zemljama u kojima djeluju i posluju Supernova centri u skladu s visokim ekološkim standardima”, izjavio je Markus Pinggera, izvršni direktor Supernova Grupe.

Od samih početaka Supernova Grupa usmjerena je prema zelenoj budućnosti, a temelj njihovog poslovanja leži u održivom i ekološki prihvatljivom razvoju, koji je poduprt programom održivosti Supernova Green Dot. Cilj programa je optimizirati poslovne prakse i postići potpunu ugljičnu neutralnost do 2028. godine. Supernova Green Dot program temelji se na LED tehnologiji, programu energetske učinkovitosti i opremanju fotonaponskih elektrana za proizvodnju vlastite električne energije.

U Sloveniji i Austriji do sada su implementirane 23 solarne elektrane na krovovima Supernova trgovačkih centara, a do kraja 2023. Supernova grupa planira uspostaviti 56 novih solarnih elektrana unutar grupe.

Nositelj projekta je tvrtka Supernova projekti d.o.o., a partneri su tvrtka Supernova Sisak West d.o.o., vlasnik trgovačkog centra Supernova Sisak West i članica Supernova grupe, zatim tvrtka Sirius Sisak East d.o.o., vlasnik trgovačkog centra Supernova Sisak East, te norveška tvrtka Åpenhet.

Programom Energija i klimatske promjene upravljaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Uprava za europsku teritorijalnu suradnju. Donatorski partneri na programu su Island, Lihtenštajn i Norveška. grupa putem programa klimatske projekt

Zelena – Aktualno

je uvijek spreman doprinijeti stručnim znanjem i iskustvom. Uz državni vrh koji prepoznaje da su OIE prevladavajući javni interes i pitanje sigurnosti, možemo Hrvatskoj osigurati energetski samodostatnu, sigurnu i održivu budućnost", uvjerena je direktorica OIEH-a.

PRIMJERI IZ INDUSTRIJE

Nakon ove dvije izvanredne sugovornice koje su dale detaljan pregled osnovnih trendova u sektoru energetske održivosti, koji je izuzetno obiman te ovdje na vodimo samo glavne smjernice i naglaske, na kraju ćemo zaključiti s nekoliko primjera uspješne zelene tranzicije kompanija iz našeg sektora.

Iz Podravke nam tako odgovaraju da se krajem trećeg kvartala 2022. očekuje početak rada sunčane ele ktrane na lokaciji Danica. Sunčana elektrana imat će instaliran kapacitet od 3.059 kW (ukupno 9.272 panela) i očekivanu proiz vodnju električne energije od 3,2 GWh godišnje. Sunčana elektrana gradi se na krovovima Tvornice juha i Vegete (instalirani kapacitet

1.744 kW), Tvornice Dječje hrane i kremnih namaza (instalirani ka pacitet 939 kW) te na dijelu Mesne industrije Danica (instalirani kapacitet 376 kW). Dodatno, u koprivničkoj kompaniji donesena je odluka o ubrzanju provođenja druge i treće faze izgradnje sunčane elektrane uz planiran rok završetka investicija u 2023. godini. U konačnici, zahvaljujući sunčanoj elektrani, gotovo 45 posto potrošnje električne energije Tvornice juha i Vegete, Tvornice dječje hrane te Tvornice mesnih proizvoda i mesnih prerađevina bit će iz obnovljivih izvora, navode iz Podravke. "Naša posvećenost društveno odgovornom poslo vanju i održivom razvoju očituje se, između ostalog, i u uvođenju novog sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u travnju 2022. godine, kada je uvedena nova organizacija kompanije. Poslovna održivost i zelena transformacija posebno se bavi utjecajem zelenih politika, upravljanjem projektima koji se financiraju iz europskih sredstava te unapređivanjem poslovnih procesa i korporativnog uprav ljanja", poručuju iz koprivničke Tihanakompanije.Kostenko, direktorica marketinga Saponije, uvjerena je da će se sve veći broj proiz vodnih tvrtki okretati prema obnovljivim izvorima energije premda smatra kako to neće popraviti sadašnju energetsku situaciju. "U Saponiji gledamo na zelenu tranziciju kao na ulaganje u budućnost i cilj nam je klimat ska neutralnost do 2050. godine. Novi projekti za nastavak ugrad nje solarnih panela su priprem ljeni i vjerujemo da ćemo taj pro ces nastaviti prema definiranoj strategiji", ističe Kostenko.

PRILIKA JE TU

Jako Horvat, voditelj strateških projekata u Sobočanu, smatra da će aktualna energetska kriza in tenzivirati ulaganja u obnovljive iz vore energije: "To je nešto o čemu se strateški promišlja na razini cijele Europske unije u skladu s planom REPowerEU koji predviđa

poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Vjerujem kako će i Hrvatska svoju energetsku strate giju za vrijeme koje pred nama temeljiti upravo na osnaživanju ulaganja u zelene energije. S obzi rom na to da je vidljivo da nas i u budućnosti očekuje neizvjesnost oko dostupnosti energenata i njihove cijene, ulaganje u vlastite izvore energenata je u najmanju ruku odgovorna poslovna odluka", izjavio je KompanijaHorvat.kojaje u proteklim go dinama bila najaktivnija na ovom području svakako je osječka Žito grupa. Ivan Pandurević, izvršni direktor za Razvoj, investicije i IT, smatra kako će aktualna energet ska kriza intenzivirati ulaganja u obnovljive izvore energije: "Uz sve administrativne izazove, sma tram da smo imali nisku razinu svijesti, a jedan od razloga je bila i 'jeftina' električna energija. Svako kućanstvo potroši više novaca na usluge mobilne telefonije nego na račune električne energije – a na električnu energiju radi sve. Bilo bi puno bolje da smo krenuli ranije, jer ne bi bio toliki udar danas." Upitali smo ga i što bi preporučio hrvatskim poduzećima imajući u vidu svoje dosadašnje iskustvo kada je riječ o ulagan jima u OIE segment: "Moj savjet je – krenuti odmah i naoružati se strpljenjem. Svi u lancu imaju već dosta iskustva, opreme, a ne fali ni izvođača, potpora i financiranja. I poduzetnici i kućanstva trebali bi maksimalno iskoristiti svoje potencijale krova – jer najbolje je proizvoditi na mjestu potrošnje", navodi Pandurević.

Nakon ovog niza vrhunskih sugovornika za zaključak možemo samo konstatirati kako se u ovom segmentu sve naše snage trebaju usmjeriti k postizanju veće razine energetske neovisnosti. Za nadati je se kako će se i navedene admin istrativne zapreke ukloniti i da će zelena tranzicija krenuti punom parom ili, bolje rečeno, punom zrakom sunca. A to će onda pratiti i drugi obnovljivi izvori energije.

Goran Pavlović

goran@jatrgovac.hr

Zelena tranzicija - Izjave

PODRAVKA

Podravka je tijekom 2021. pokrenula niz projekata koji su dio petogodišnje strategije Grupe te ih kontinuirano provodi i nastavlja i tijekom 2022. godine. Dio spomenutih projekata usmjeren je upravo na samoodrživost i društveno odgovorno poslovanje, što će kao posljedicu imati podizanje učinkovitosti poslovanja kompanije na višu razinu. Sve investicije u području energetike sagledane su i vrednovane na energetski učinkovit, a okolišno održiv (neškodljiv) te ekonomski isplativ način. U Tvornici za preradu povrća Kalnik u Varaždinu imamo izgrađenu sunčanu elektranu priključne snage 350 kW koja je u neprekidnom radu od sredine 2020. godine. U industrijskoj zoni Danica u funkciji je i kotlovnica na biomasu, odnosno drvnu sječku. Kotlovnicom se zadovoljava 50 posto svih potreba toplinske energije industrijske zone. Krajem trećeg kvartala 2022. očekuje se i početak rada sunčane elektrane na lokaciji Danica, čime će se dodatno povećati udio

GRUPAFORTENOVA

Budući da je održivost oprvomgrupaFortenovakompanije,strategijedugoročnediojeusvomIzvješćuodrživosti

za 2021. utvrdila okolišne, društvene i upravljačke (ECG) ciljeve kroz koje jasno iskazuje opredijeljenost da održivost integrira u svoj interni sustav upravljanja. Dio tog pristupa su i nastojanja za postizanjem veće energetske održivosti ukupnog poslovanja Grupe. Energija se troši i u uzlaznom i u silaznom dijelu svih lanaca vrijednosti u Grupi, a koriste se različiti oblici energije – i iz obnovljivih i iz neobnovljivih izvora. Većina energije koja se troši u Grupi dolazi od vanjskih dobavljača i odnosi se na električnu i toplinsku energiju (ili paru u Poljoprivredi), ali neke kompanije proizvode i vlastitu energiju za različite potrebe (npr. paru za sušenje proizvoda). Najvažnija je među njima Energija Gradec, koja proizvedenu toplinsku energiju prodaje drugim društvima unutar Grupe, a dio koristi za vlastite potrebe, dok proizvedenu električnu energiju prodaje HROTE-u. U operativnim kompanijama se provodi cijeli niz aktivnosti kojima se maksimizira samodostatnost u proizvodnji električne energije i smanjenje potreba za plinom, gorivom i ostalim izvorima energije. Primjerice, instaliraju se solarni paneli, fluorescentna rasvjeta se zamjenjuje LED rasvjetom, a u Konzumu se putem zatvorenih hladnjaka smanjuje energetski intenzitet odnosno emisija stakleničkih plinova.

obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Sunčana elektrana imat će instaliran kapacitet od 3.059 kW (ukupno 9.272 panela) i očekivanu proizvodnju električne energije od 3,2 GWh godišnje. Važno je reći da je Podravka u proteklom razdoblju učinila značajne iskorake i planiramo ih još snažnije raditi u budućnosti u pravcu robotizacije i automatizacije proizvodnje, njezine digitalizacije i korištenja energije iz obnovljivih izvora.

ŽITO GRUPA - IVAN PANDUREVIĆ

IZVRŠNI DIREKTOR ZA RAZVOJ, INVESTICIJE I IT

Osnovu proizvodnje energije u Žito grupi čini korištenje organskih ostataka s farmi Grupe i ratarskih lokacija u bioplinskim postrojenjima, gdje se razgradnjom organskih tvari stvara bioplin čijim se sagorijevanjem u kogeneracijskom postrojenju proizvodi električna i toplinska energija. Tu proizvedenu električnu energiju prodajemo na tržište, a toplinsku koristimo za grijanje lokacija i sušenje. Trenutno kroz svoja četiri bioplinska postrojenja godišnje od organskih ostataka s farmi i ratarskih lokacija Grupa proizvede 43 GWh električne energije, što premašuje ukupnu potrošnju električne energije svih članica Žito grupe zajedno, a do kraja 2025. godine proizvodnja energije trebala bi biti dvostruko veća od potrošnje. Strategiju ulaganja u fotonaponske elektrane donijeli smo prije dvije godine i od tada se intenzivno razvijaju projekti, a trenutno ih je čak 20-ak u raznim fazama. Do sada je u Sektor OIE unutar Žita uloženo 30 milijuna eura, a planiramo dodatnih 30 milijuna eura u naredne tri godine. Ulaganjem u sunčane elektrane smanjujemo energiju koju je potrebno kupovati za pojedine lokacije, čime se utječe na trošak proizvodnje te naposljetku i na CO2 otisak, budući da Žito grupa čini 0,3% ukupne potrošnje električne energije Republike Hrvatske.

SOBOČAN - JAKO HORVAT VODITELJ STRATEŠKIH PROJEKATA

U svibnju ove godine pustili smo u rad vlastitu solarnu elektranu snage 900 kWh. Investicija je vrijedna 4,5 milijuna kuna, od čega je 2,2 milijuna kuna sufinancirano sredstvima iz fondova Europske unije, dok je ostatak financiran vlastitim sredstvima tvrtke. Uz 2.400 solarnih panela proizvodit ćemo energiju dostatnu za 70 posto naših energetskih potreba. Uz inovacije i razvoj novih proizvoda, u Sobočanu posebnu pažnju posvećujemo održivosti kako bi bili što efikasniji i u korak s trendovima te modernizaciji proizvodnih procesa uz uspješno

povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Zelenu transformaciju poslovanja započeli smo 2016. godine izgradnjom postrojenja za spaljivanje drvnog otpada na temperaturama višim od 900 stupnjeva. Ove godine, puštanjem u rad solarne elektrane, zaokružili smo prvi ciklus zelene tranzicije poslovanja i kao tvrtka koja misli zeleno nastavit ćemo kroz nova ulaganja dodatno povećati udio zelene energije u proizvodnim procesima. U planu nam je tako i još jedna solarna elektrana snage 500 kWh, a ukupan investicijski ciklus od početka zelene transformacije do kraja 2024. godine iznosit će oko 75 milijuna kuna.

DM - BRANKO ZVONARIĆ, PROKURIST, VODITELJ RESORA EKSPANZIJE

U održivo poslovanje nužno je ulagati u svim segmentima kako bi ono prestalo biti alternativan pristup poslovanju. Upravo zato održivost u dm-u započinje u Upravno-distributivnom centru i prodavaonicama, s djelatnicima dm-a, odakle je širimo na naš odnos s partnerima, kupcima i zajednicom. Prvi korak na tom putu je smanjenje utjecaja na okoliš. Projektom koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti iznad 14 milijuna kuna, zamijenjena su postojeća tehnološka rješenja poput kotlovnice i sustava rasvjete. Implementacijom novih, održivijih tehnologija smanjili smo potrošnju energije u Upravno-distributivnom centru i logističkom centru za više od 27 posto, emisije CO2 smanjene su za 256 t/god., a udio korištenja obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji energije povećan je za 595 kWh/god. Također, ove ćemo godine uložiti više od 800.000 kuna u realizaciju 17 ekoloških projekata koji su odabrani u sklopu natječaja {ZAJEDNO} za zelene ideje, a usmjereni su na zaštitu okoliša i održivosti, edukacije te poticaj održivom poduzetništvu i proizvodnji.

NANO DIREKTORSTANISLAVENERGIESCHVÁLA,

Nano Energies Hrvatska je prvi licencirani neovisni agregator koji klijentima pruža usluge fleksibilne proizvodnje i potrošnje električne energije. Svojim korisnicima omogućujemo da smanje svoje operativne troškove i povećaju svoje prihode koristeći potencijale vlastitih kapaciteta, bilo da se radi o proizvodnim postrojenjima, potrošačima ili spremnicima električne energije. Smatram da je zelena tranzicija već započela, neovisno o trenutnoj energetskoj krizi s kojom se suočavamo. Trenutno stanje u kojem smo se našli nitko nije mogao predvidjeti, ali je svakako potaknulo razmišljanja koliko smo ranjivi te dovelo do dodatnog ubrzanja izgradnje obnovljivih izvora energije. Prvi korak u nastojanju da se smanji ugljični otisak je razumijevanje tržišta energije, a fokusom na energetsku održivost i optimizaciju troškova energije stvaraju se uvjeti za zelenije poslovanje. Međutim, priključenje novih obnovljivih izvora na energetsku mrežu zahtijeva i stvaranje određenih preduvjeta, a jedan od njih je svakako i razvijeno tržište pomoćnih usluga koje mi agregatori osiguravamo.

HEINEKEN HRVATSKA - LJUDMILA BRATKO GAŠPIĆ, MENADŽERICA KORPORATIVNIH POSLOVA

U svibnju 2018. godine na krov zelenog skladišta gotovih proizvoda postavili smo 1.380 solarnih panela koji proizvode oko 395.000 kWh električne energije godišnje. Iako se električna energija proizvedena pomoću solarnih panela troši za potrebe pivovare, radi se zapravo o integriranoj solarnoj elektrani kod koje eventualni višak proizvedene energije možemo predati u javnu mrežu. Uz to, izračunali smo da korištenjem električne energije proizvedene pomoću solara smanjujemo emisiju CO₂ za 118,5 tona na godišnjoj razini. Zadovoljni smo ovim ulaganjem, ali i činjenicom da danas u proizvodnji piva koristimo 100% energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, a oko 7% dolazi baš iz sunca. Projekt solarne elektrane završen je u svega dva i pol mjeseca, a za nabavu, postavljanje i tehničku izvedbu angažirali smo domaću tvrtku. Očekujemo da nam se u budućih nekoliko godina ova investicija u potpunosti isplati. Na globalnoj razini, Heineken želi postići potpunu ugljičnu neutralnost u sektoru proizvodnje do 2030., odnosno do 2040. u ostatku lanca vrijednosti pri čemu će daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije imati značajni doprinos.

LIDL HRVATSKA

Lidl Hrvatska je s početkom ove godine prešao na zelenu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora u sklopu programa ZelEn (Zelena energija). Od 2022. Lidl je postigao neutralnost ugljičnog otiska svoje operativne emisije, kompenziranjem preostalih emisija stakleničkih plinova priznatim certificiranim projektima zaštite okoliša. Ovaj potez samo je dio sveobuhvatne klimatske strategije Schwarz Grupe, koja je podržala Pariški sporazum te se već u kolovozu 2020. službeno pridružila inicijativi Science Based Targets (SBTi). Proizvodnja hrane i poslovanje unutar uzvodnog lanca vrijednosti odgovorni su za većinu Lidlova ugljičnog otiska te upravo zbog tog razloga želimo potaknuti svoje dobavljače da smanje svoje emisije. Želimo naglasiti i našu predanost poticanju kružne ekonomije kao bitnog dijela Europskog zelenog plana. Lidl Hrvatska izdao je dosad dva Izvještaja o održivosti prema metodologiji GRI Standardi. Riječ je o pregledu utjecaja koje Lidl ima na gospodarstvo, društvo i okoliš te strategiji održivog razvoja naziva “Na putu prema sutra”, koja u fokusu ima teme vezane uz asortiman kompanije, okolišne utjecaje, društveni angažman te zaposlenike i poslovne partnere.

SAPONIA /KANDIT - TIHANA KOSTENKO DIREKTOR MARKETINGA

Zacrtan je smjer poslovanja u koji je uključeno smanjenje potrošnje energije iz distribucijskih mreža kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Plan se počeo ostvarivati kroz projekt “Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama” koji je započet prošle godine. Konačni rezultat projekta je značajna ušteda energije, smanjenje emisije CO2 od 1.250 t godišnje i proizvodnja 659.000 kWh zelene energije na razini godine. Saponia je trenutno veliko gradilište jer je u tijeku realizacija tog investicijskog projekta vrijednog 62 milijuna kuna. S tim sredstvima povećat ćemo energetsku učinkovitost korištenjem zelene energije tj. ugradnjom solarnih panela i energetsku obnovu šest proizvodnih pogona i sjedišta kompanije. Nakon puštanja u rad solarnih panela tijekom sljedeće godine, smanjit ćemo potrošnju el. energije iz distribucijske mreže i ostvariti uštedu el. energije u dijelu proizvodnje plastične ambalaže za 40 posto i 63 posto energije za grijanje i hlađenje.

Zelena održive trgovine

PUT PREMA ZELENIM TRGOVINAMA

I dok neki trgovci razmatraju koje mjere poduzeti kako bi se prilagodili novim izazovima, neki od njih već razmišljaju i testiraju kako učiniti svoje poslovanje energetski održivim, a brojni imaju i u potpunosti energetski održive tzv. "zelene" trgovine

Jedan od općenito najvećih izazova malo prodajnog sektora, od lokalnih trgovina do supermarketa i auto salona, oduvijek je bio visoka potrošnja energije odnosno utjecaj operativnih troškova na profitabilnost.

Prema Ministarstvu energetike Sjedinje nih Država (DOE), maloprodajni objekti imaju neke od najvećih troškova energije od bilo kojeg dugog komercijalnog sektora u SAD-u. Ovo je istovremeno dobra vijest jer znači da postoji zna čajan prostor za trgovce na malo da smanje svoje račune za komunalije i postanu energetski učinko vitiji i tržišno konkurentniji.

Ako pogledate primjer modernih trgovina mješovi tom robom ili trgovačkih centara, primijetit ćete da je rasvjeta zapravo uključena 24/7 - bez obzira jesu li kupci unutra ili ne. Osim rasvjete, za visoku potroš nju energije u maloprodajnim trgovinama odgovorni su i brojni sustavi bez kojih trgovine ne mogu funk cionirati, poput HVAC-a, kontrole objekta i sl. Menadžment maloprodajnih trgovina mora osigurati da njihovo poslovanje bude učinkovito i profitabilno, zbog čega brojni trgovački lanci konti nuirano traže rješenja kako poboljšati svoje profitne marže, smanjiti nepotrebne operativne troškove i, što je najvažnije, donijeti dugoročno održive rezul tate za budućnost.

U tom smislu tvrtke snose odgovornost da se njihovo poslovanje ne odvija na štetu okoliša ili kupaca. Naime, potrošači i javnost očekuju od trgovaca paralelnu transparentnost u društveno odgovornom poslovanju, upravljanju okolišem i operativnoj održivosti kao i poticanje održivog obrasca potrošnje kupaca gdje trošak uvođenja novih tehnologija i troškova poslovanja ne utječe negativno na njihovu kupovinu.

Rastuća potrošnja energije kao i sve veći računi za potrošenu energiju proteklih mjeseci, kao i najave nastavka rasta troškova te racionalizacije potrošnje energije u nadolazećim mjesecima, kod mnogih trgovca upalili su brojne alarme kako dalje.

Pet načina za smanjenje troškova energije

1. Instaliranjem detektora pokreta i mjerača vremena za kontrolu rasvjete mogu se postići bitne uštede s obzirom na to da rasvjeta može činiti do 50% troška energije.

2. Učinkovitijim korištenjem grijanja, ventilacije i hlađenja (HVAC) može se smanjiti račun za energiju do 50%. Koliko puta ste došli u neki od shopping centara zimi a unutra je temperatura bila za majicu kratkih rukava? Samo jedan stupanj više može dodati 5-10% vašem računu za grijanje i hlađenje!

3. Korištenjem LED rasvjete koja je više od 60% učinkovitija i zahtijeva manje održavanja od fluorescentne i halogene rasvjete.

4. Prijeđite na korištenje obnovljive energije ulaganjem u solarne elektrane.

5. Edukacijom osoblja i zaposlenika. Premda je energetska učinkovitost maloprodajnih objekata uglavnom definirana tehničkom opremom i samom zgradom, ponašanje zaposlenika i procesa operativnog rada također igra ulogu, istina minimalnu.

austrijsku podružnicu trgovačkog lanca SPAR Group koja, u sklopu planiranih mjera štednje, planira smanjiti potrošnju energije za milijun kilovat sati godišnje skraćivanjem vremena u kojem su osvijetljene reklame ispred njihovih trgovina i vanjskih prostora na više od 1.500 lokacija. Kako će ova odluka utjecati na potrošače te kakva će biti njihova reakcija odnosno hoće li to utjecati na obrazac njihova ponašanja pred stoji nam vidjeti. I dok neki trgovci razmatraju koje mjere poduzeti kako bi se prilagodili novim izazovima, neki od njih već razmišljaju i testi raju kako učiniti svoje poslovanje energetski održivim, a brojni imaju i u potpunosti ener getski održive tzv. "zelene" trgovine. Riječ je o modernim održivim konceptima maloprodajnih objekata s "nultom upotrebom fosilnih goriva", što znači da ne koriste ni lož ulje ni prirodni plin, već se u potpunosti zagrijavaju otpadnom toplinom i zelenom električnom energijom te raspolažu sustavom za nadzor struje i vode i upravljanja resursima.

INTERES ŠIRE ZAJEDNICE

U maloprodajnim objektima područja koja troše najviše energije su:

• frižideri i rashladne prostorije

• rasvjeta

• grijanje i hlađenje

• ostali uređaji

Primjer: Smanjenje potrošnje energije

Na lokaciji prodajnog centra Kaufland Zagreb Blato iskorištene su postojeće parkirne površine za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energijeizgradnjom tzv. Solar Carporta, odnosno nadstrešnica za automobile s ugrađenim solarnim panelima (Izvor: GRI izvještaj za poslovne godine 2018. i 2019. Kaufland Hrvatska k.d.).

ODRŽIVI KONCEPTI

S rastućim računima za energiju i najavama mogućih racionalizacija, pojedini maloprodajni lanci u Europi već su ljetos pristupili mjerama štednje poput gašenja svjetla po svojim trgovinama, gašenju svjetlećih reklama, skraćivanju radnog vremena te uvođenju zatvorenih zamrzivača i rashladnih komora. Kao primjer naveo bih

Održivost maloprodajnog poslovanja je strateška i operativna temeljna zadaća tvrtke i odgovornost menadžmenta svake tvrtke. U tom je smislu trenutna situacija pokazala koliko je bilo ključno na vrijeme prepoznati i primijeniti inovativne tehnologije, od energetski učinkovite tehnike i ekološki osviještenog projektiranja građevina, optimizacije logističkih procesa pa do aktivnog provođenja mjera vezanih uz zaštitu okoliša i izbjegavanje stvaranja otpada.

Kao primjer ranog prepoznavanja i implementacije inovativnih tehnologija kod trgovačkih lanaca svakako bih izdvojio trgovačke lance Lidl i Kaufland, članice Schwarz Grupe, koji godinama istražuju i primjenjuju različita rješenja s ciljem uštede energije prilikom gradnje novih objekata, što je dovelo do nekih od prvih "zelenih" trgovina u Hrvatskoj - a sve s konačnim ciljem prilagodbe svih prodajnih mjesta sa sličnim rješenjima kojima je u fokusu očuvanje okoliša.

Visoki računi za energiju i potreba za održivim modelom poslovanja primorat će trgovačke lance da se prilagode novim okolnostima i u potpunosti okrenu konceptu energetski održive trgovine, što je dugoročni cilj koji je u interesu kako samog trgovca, tako i šire zajednice.

gementMananjeposlovadaosigurativinanihmaloprodajtrgomoranjihovobude učinkovito i bilnoprofitapokazalasituacijaTrenutna je koliko je bilo ključno na vrijeme iprepoznatiprimijeniti logijeneinovativtehno-

ODRŽIVOST POSLOVANJA NA LOKALNOJ I

GLOBALNOJ RAZINI

METRO grupa je osam godina zaredom uvrštena u Dow Jones Sustainability indeks (DJSI), s odličnim rezultatom, uvijek među top 3 u Europi unutar svoje djelatnosti. DJSI mjeri sva područja održivog poslovanja, od klimatske strategije do ljudskih prava, a posebno dobre rezultate imali smo na području klimatskih aktivnosti, reguliranja otpada od hrane i inicijative za zdraviju prehranu, istaknula je Sanja Fresl, voditeljica Odjela razvoja privatne robne marke i održivosti u tvrtki METRO Hrvatska

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

METRO postavlja certifi ciranost dobavljača kao jedan od primarnih uvjeta za proizvodnju vlastite robne marke, ovisno o vrsti proizvoda. Jednom kada je proizvod na polici mi i dalje radimo na njegovom usavršavanju, i to u dva smjera, poboljšanje recepture i unapređivanje ambalaže, objašnjava Fresl.

U uvjetima energetske krize održivost po slovanja izbila je u prvi plan. Smatrate li da je Europa pa i Hrvatska kao njen integralni dio u tom području mogla učiniti više u proteklim godinama?

Održivost je bila u fokusu poslovanja METRO-a puno prije ove energetske krize. Utjecaj klimatskih promjena,

Aktivnosti poduzeća u području održivog poslovanja integralni su dio širih društvenih napora u smjeru zelene tranzicije. Kakvi su dosadašnji rezultati METRO grupe u tom području?

METRO Hrvatska, kao dio METRO grupe koja posluje u više od 30 zemalja diljem svijeta, zadnjih 15-ak godina sustavno unosi promjene u svojem poslovanju na području održivosti. Primarni fokus je na asortimanu kao najvećem dijelu našeg poslovanja. Po sebnu pažnju posvećujemo proizvodi ma vlastitih robnih marki, a nastojanja METRO-a su usmjerena na nabavu proizvoda iz održivih sirovina, sma njenje količine i vrste ambalaže te na cijeli dobavljački lanac. Pratimo i redu ciramo utjecaj na okoliš, emisiju CO2,

edukacije zaposlenih i, gdje god se to može, dijelimo znanje i iskustva s kup cima i dobavljačima. METRO grupa je osam godina zaredom uvrštena u Dow Jones Sustainability indeks (DJSI), s odličnim rezultatom, uvijek među top 3 u Europi unutar svoje djelatno sti. DJSI mjeri sva područja održivog poslovanja, od klimatske strategije do ljudskih prava, a posebno dobre rezul tate imali smo na području klimatskih aktivnosti, reguliranja otpada od hrane i inicijative za zdraviju prehranu.

Usredotočenost na lokalne resurse kako bi se unaprijedio život i održivost zajednice u kojoj se posluje svakako je jedan od pristu pa koji imaju veliku važnost. Koje sve lokalne i regionalne proizvode METRO Hrvatska nudi u svom asortimanu?

dodatno potenciran covid krizom, naveo nas je na razmišljanje o zdravoj hrani iz lokalnih izvora, alternativnim izvorima energije, ukratko, o promjeni naših navika. Energetska kriza je sve ove promjene samo ubrzala.

potrošnju energije i vode, i to kroz ulaganja u infrastrukturu. Primjerice, zamjenom rashladnih sustava ili plano vima za ugradnju alternativnih izvora energije. Vodimo brigu o reduciranju otpada od hrane, redovno provodimo

Mogu odmah spomenuti svježe na mirnice koje su većinom hrvatskog podrijetla, voće i povrće, ribu, meso, naravno u skladu sa sezonalnosti proizvoda. Nudimo regionalne spe cijalitete malih proizvođača iz Istre, Dalmacije, Zagorja, Slavonije, zatim proizvode OPG-ova kao i hr vatske proizvode sa zaštićenim podrijetlom. Sudjelovali smo i u lokalnoj inicijativi za očuvanje

bio raznolikosti, konkretno oživlja vanju uzgoja istarskog boškarina za gastronomske potrebe. Naši profesio nalni kupci izuzetno su usmjereni na lokalne, regionalne i sezonske namir nice koje ugrađuju u svoju ponudu i time nam daju dodatnu potvrdu da idemo u dobrom smjeru.

S koliko domaćih dobavljača surađu jete danas te kako je organizirana ova suradnja?

Kada je riječ o vlastitim robnim marka ma, trenutno imamo oko 60 domaćih dobavljača koji proizvode većinu našeg prehrambenog asortimana vlastitih rob nih marki, kako u broju artikala, tako i prema udjelu u prodaji. S najvećim di jelom tih dobavljača imamo dugogodiš nju partnersku suradnju, od onih naj većih pa do manjih dobavljača kao što su Andričić, Marinex, Pelagos, Zigante, Herbaria, Mardešić i mnogi drugi.

U lepezi vlastite robne marke primijenili ste brojne tehnologije kako biste una prijedili upravo održivost asortimana. Možete li reći na čemu ste najviše radili kada je o tome riječ?

Kod samog razvoja proizvoda vlasti tih robnih marki bitan uvjet je i stra

tegija održivog poslovanja dobavlja ča. METRO postavlja certificiranost dobavljača kao jedan od primarnih uvjeta za proizvodnju vlastite robne marke, ovisno o vrsti proizvoda. Jed nom kada je proizvod na polici mi i dalje radimo na njegovom usavrša vanju, i to u dva smjera, poboljšanje recepture i unapređivanje ambalaže. Tako smo samo u prošloj godini u sklopu naše Health & Nutrition inici jative za zdraviju prehranu, smanjili sol u proizvodima za ukupno 4 tone,

Velika je stavka i smanjivanje otpada od hrane. Kako se provodi ovaj proces? Uvijek je prvi korak unaprijediti pro ces naručivanja te raditi na optimiza ciji zaliha. Od toga se kreće. To je vrh obrnute piramide postupaka za sma njenje i pravilno upravljanje otpadom od hrane. Time se u startu najviše može regulirati moguća količina ot pada od hrane. Zatim slijede donacije ispravnih prehrambenih proizvoda. Vrijednost naših donacija hrane raste iz godine u godinu. Svi naši prodajni

a šećer za čak 98 tona, uz obavezu zadržavanja svojstva i okusa proizvo da. Redukcija ambalaže je podjedna ko važna kako bi smanjili plastični otpad i utjecaj na okoliš. Svako, pa i malo poboljšanje je dobro došlo, bilo to smanjenje ambalaže u gramaži ili uvođenje prihvatljivijih sirovina. I tu imamo dobre rezultate. Redukcijama na ambalaži samo u prošloj godini smanjili smo količinu plastičnog ot pada za 10 tona.

centri imaju ugovore o doniranju hra ne sklopljene s lokalnim organizacija ma Crvenog Križa. To je svakodnevni proces koji je već dobro uhodan. Na ovaj način smo u prošloj godini doni rali hranu u vrijednosti od 4,5 miliju na kuna. Na kraju ostaje briga o stvar nom otpadu, što bi trebalo obuhvatiti najmanji mogući dio. Ovdje je bitno ispravno razvrstavanje otpada, što smo riješili u 80 posto naših centara, gdje god je to bilo moguće, te unutar razvrstavanja i mogućnost prerade otpada u bio goriva. Ovo ipak ovisi i o drugim institucijama u ukupnom pro cesu zbrinjavanja otpada.

U središtu svih inicijativa zaštite čovje kove okoline ne smijemo zanemariti samoga čovjek, nego je od ključne važnosti raditi u smjeru povećanja opće dobrobiti u svim pogledima. Što sve METRO poduzima u kontekstu zaštite ljudskih prava kako svojih radnika, tako i na društvenoj sceni?

METRO ima vrlo jasan i definiran stav vezan uz zaštitu ljudskih prava. Mi u Metrou nastojimo odgovorno stvarati radno okruženje koje uklju čuje sve – bez obzira na spol, dob, rasu, invaliditet, spolnu orijentaciju, kulturno podrijetlo, vjeru, obiteljske obveze i bilo kakve druge različitosti. Ne toleriramo niti odobravamo zlo uporabu ljudskih prava u bilo kojem dijelu našeg poslovanja, a niti našeg ukupnog dobavljačkog lanca. Ovo se odnosi na trgovinu ljudima, prisilni rad, dječji rad, slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje, jednake plaće i diskriminaciju.

Rujan 2022. |

“Kada je riječ o vlastitim robnim markama, trenutno imamo oko 60 domaćih dobavljača”

i održavanje rublja zabilježila je pad vrijednosne prodaje u odnosu na prošlu godinu. Kategorija deterdženata za pranje rublja jedina je kategorija koja je zabilježila pad vrijednosne prodaje, dok ostale kategorije bilježe rast. Promatrajući aspekt mjesta prodaje, čak 64% ukupne vrijednosne

sredstavaprodajezapranjeinjegurubljaostvarujesekrozmoderneformate(hipermarketiisupermarketi),dokse35%realizirakroztradicionalneformateidro

gerije. Vrijednosno najveća kategorija u sredstvima za pranje i održavanje rublja su deterdženti za pranje rublja kod kojih je veći vrijednosni udio od komadnog. Omekši vači odjeće su druga najzna čajnija kategorija, dok ostale kategorije bilježe manje udjele u grupi kategorija sredstava za pranje i održavanje rublja. U 2021. godini, vrijednosni udio vodeća tri proizvođača u ukupnoj prodaji kategorija njege rublja iznosio je 78%. Abecednim redoslijedom oni su: Henkel, Procter&Gamble i Saponia.

TRADICIONALNI KOLEKTIVIZAM PREVLADAVAKORISNICIMAMEĐU

Najzastupljenija vrijednost kojom teže korisnici omekšivača tradicionalni kolektivizam, odnosno teže tradicionalno uređenoj društvenoj zajednici, kako u državi, tako i u obitelji

ANALIZA KORISNIKA

Podaci korište ni u analizi koja godinepolovicisuprikupljenislijediuprvoj2022.napo

dručju Hrvatske. Udio kori snika kategorije omekšivača u Hrvatskoj, u dobi od 16 do 64 godina, iznosi 75,3%. Prema učestalosti korištenja kate gorije omekšivača, možemo segmentirati korisnike u tri grupe. Na trećem mjestu po brojnosti se nalaze mali kori snici, njih 20,6%, koji koriste omekšivače za rublje koriste jednom tjedno ili rjeđe.

Na drugom mjestu su veliki korisnici, njih 27,1%, koji koriste omekšivače za rublje jedanput dnevno ili češće, dok su naj veći segment po omekšivačaimkamenutizanimljivotjedno.dorubljevačeomekšionijesnicisrednjibrojnostikorikojih27,6%tekoristezadvatriputaTakođer,jenapoda49%korisnikategorijenavodikakojejakovažnokojumarkukupuju.

Analiza korisnika kategorije na temelju demografskih po dataka nam ukazuje da su ko risnici omekšivača nešto češće žene (56,8%) nego muškarci (43,3%). Oko četvrtine svih korisnika kategorije omekši vača za rublje pripada dobnoj skupini između 40 i 49 go dina, njih 25,5%. Oko jedne petine korisnika navedene kategorije pripada dobnoj ka tegoriji između 30 i 39 godina (20,7%) te dobnoj kategoriji između 50 i 59 godina (22%). Po pitanju obrazovanja, dvije trećine korisnika omekšivača su srednjeg obrazovanja, njih 65%. Oko polovica, točnije 50,7% korisnika navedene kategorije živi u braku, dok 59,5% su i roditelji. Po pitanju osobnihmožemoprihoda,reći da većina korisni ka ove sklonostimoanaliziraKadagorijekateimasrednjeisrednjevisokeosobneprihode.kupovnekorisni

ka kategorije, možemo zaključiti da su u najvećoj mjeri zastupljeni oni kupci koji odabiru proizvode na

temelju njihovih osobina te im je važno da proizvod služi svrsi za koju je kupuju. Nešto manje zastupljeni su oni koji odabiru proizvode na temelju posredovanja identiteta, odnosno oni koji ma je važan imidž proizvod uz njegovu kvalitetu. Po osobnim vrijednostima, korisnici omekšivača rublja su u najvećoj mjeri graditelji ka rijera, odnosno oni su skloni

svojim poslovnim i obitelj skim karijerama, a njihovi ciljevi uključuju obrazovanje i osobni ugled. Uz to je važno napomenuti da su u velikoj mjeri zastupljeni i oni koji preferiraju smireni stil života.

Ovaj tip potrošača usmjeren je na svoju obitelj te mu je cilj postići obiteljsku harmoniju. Najzastupljenija društvena vrijednost kojom teže kori snici omekšivača je tradicio nalni kolektivizam, odnosno

teže tradicionalno uređenoj društvenoj zajednici, kako u državi, tako i u obitelji.

MEKOĆA JE VAŽNA

Kroz BRANDpuls istraživanja također istražujemo stavo ve potrošača o određenim kategorijama. Za kategoriju omekšivača rublja, veliki broj korisnika te kategorije (84,1%) se slaže s tvrdnjom da je ugodan miris omekši vača veoma važan. Važno je istaknuti i stav preferencije većih pakiranja s kojim se slaže nešto manje od dvije trećine potrošača (61,9%). Većina korisnika ove kate gorije slaže se s tvrdnjom da im je važnija mekoća rublja opranog omekšivačem nego intenzivan miris omekšivača (54,7%) te da prilikom kupnje biraju onaj proizvod koji ima veći broj pranja (51,1%). Zanimljivo je istaknuti da se nešto manje od jedne četvr tine korisnika omekšivača rublja slaže s tvrdnjom da su oni štetni za zdravlje (23,3%). BRANDpuls istraživanja također prate i doživljaje i korištenje različitih brendova unutar istraživanih katego rija. Kako bismo što bolje pokazali te odnose, koristimo BRANDpiramide, u kojima svaka stepenica prikazuje

jednu kategoriju odnosa korisnika i brenda. Razina korištenja (usage) je jedna od najvažnijih kategorija te nam ona sugerira na koliko možemo računati i kakva je vitalnost brenda. Korisnike određenog branda definiramo kao korisnike koji su koristili u posljednjih šest mjeseci. U kategoriji omekšivača rublja, među korisnicima u Hrvatskoj u dobi od 16 do 64 godine, top tri brenda čine Lenor, Ornel i Violeta. Na pr vom mjestu je Lenor koji je u zadnjih šest mjeseci koristilo 62% korisnika kategorije, dok je na drugom mjestu Ornel koji je koristilo 52% korisnika kategorije. Na trećem mjestu se nalazi Violeta koju je kori stilo 43% korisnika kategorije. Uz analizu korištenja brenda, u BRANDpuls istraživanjima pratimo kolika je lojalnost brendovima u različitim kategorijama. Prilikom provođenja ovog tipa analize koristimo se modelom se gmentacije potrošača na četiri segmenta. Model se također temelj na dvije mjere: mjeru lojalnosti svakom brendu te mjeru dostupnosti potrošača konkurentskih brendova. Unutar kategorije omekšiva ča rublja, vodeće mjesto po lojalnosti kupaca zauzima Lenor s 15% kupaca, što je više nego dva puta više nego drugoplasirana Violeta (6,4%) te trećeplasirani Ornel (6,3%). Lojalnost brendu ne trebamo promatrati samo kao tržišno ponašanje nego i kao rezultat emocija koji korisnik razvija s brendom. Zaključno, za jačanje lojalnosti brenda stoga je važan kontinuirani rad na imidžu te komunikacijakonzistentnaspotrošačima s ciljem uvjeravanja u vrijed nost brenda. zdravlje

Rujan 2022. | jatrgovac.hr

Filip Tiljak Researchfilip.tiljak@ipsosadria.comAssistant

SOLIDAN UDIO PROMOCIJE

U okviru promatrane skupine sredstava za pranje i održavanje rublja ukupno je 38% vrijednosne prodaje proizašlo kao rezultat cjenovnih akcija ili promotivnih pakiranja

Kategorija sred stava za pranje i održavanje ru sredstvaomekšivače,pranjedeterdženteobuhvaćazarublja,zaot

klanjanje mrlja, hvatače boja i omekšivače vode za pranje rublja. Prodaja sredstava za pranje i održavanje rublja tije kom 2021. godine zabilježila je vrijednosni i količinski pad po stopama od 1,9 i 3,2 posto. Najveći udio u količinskoj i vrijednosnoj prodaji u okviru sredstava za pranje i održa vanje rublja u 2021. godini zabilježili su deterdženti za pranje rublja s 43,1, odnosno 65% udjela.

U okviru promatrane skupine sredstava za pranje i održa vanje rublja ukupno je 38% vrijednosne prodaje proizašlo kao rezultat cjenovnih akcija ili promotivnih pakiranja.

U okvirima udjela redovne i promotivne prodaje uočava se pad od 2,7% u vrijednosnom udjelu promotivne prodaje. Najveći rast prodaje putem promocija u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je u kategoriji hva tača boja, gdje taj udio iznosi 1,5%. Pored toga, kategorija sredstava za otklanjanje mrlja bilježila je blagi rast udjela promotivne prodaje u 2021. godini od 0,7%.

Nasuprot tome, uvjerljivo najveći pad prodaje putem promocije u odnosu na

prethodnu godinu zabilježili su omekšivači rublja u iznosu od 4,8%. Također, deterdženti za pranje rublja bilježe pad od 2,2% udjela promotivne pro daje, kao i kategorija omek šivača vode za pranje rublja koja bilježi pad od 1,2%.

Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine čak 99,6% ukupne promotivne prodaje, dok

posebna promotivna paki ranja zauzimaju svega 0,4%.

U odnosu na 2020. godinu, vrijednosna prodaja na cjenovnim akcijama u 2021. je zabilježila pad od 8,7%, dok je prodaja promotivnih pakiranja ostvarila pad od 42,2 posto.

OSJETLJIVOST SHOPPERA PROMJENU CIJENE

Deterdženti i omekšivači za rublje kategorije su u kojima je shopper izrazito osjetljiv na prosječnu cijenu proizvoda i njenu relativnu promjenu, a kod obje je kategorije prosječna cijena proizvoda po kilogramu rasla u 2022. u odnosu na 2021. godinu

Broj kategorija i podataka s kojima raspolažemo u sklopu panela je velik. U ovoj analizi usmjerit ćemo se na sredstva za pranje i održavanje rublja među kojima pratimo devet različitih promatrattegorijiomekšivačaproizvodapotkategorija(triukategorijiišestukadeterdženata),aćemoperiodod

prvih šest mjeseci 2022. godine i usporediti ga s istim periodom prethodne godine.

PROMJENA PONAŠANJA Rezultati pokazuju kako su deterdženti i omekšivači za rublje kategorije u kojima je shopper izrazito osjetljiv na prosječnu cijenu proizvoda i njenu relativnu promje

nu. Kod obje je kategorije prosječna cijena proizvoda po kilogramu rasla u 2022. u odnosu na 2021. godinu, s razlikom u smjeru znatno većeg porasta prosječne ci jene omekšivača (+10% vs. 2021.) nego deterdženata (+3% vs. 2021.). Posljedič no, shopperi se prema ove dvije kategorije, prilikom kupovina za potrebe kućan

stva ponašaju različito, što se odražava i na ključnim pokazateljima performansi Porastkategorija.prosječne cijene u kategoriji omekšivača doveo je do pada ne samo apsolutnih kupljenih količi na, već i frekvencije kojom shopperi kupuju kategoriju, kao i prosječne kupljene količine po kupcu – iako je penetracija kategorije ostala ista, broj košarica u kojima pronalazimo kategoriju pao je u odnosu na isti period lani, rezultirajući padom ukupnih kupljenih količi na. No, uvećanje prosječne cijene od čak 10% rezultira ipak većim apsolutnim iznosom koji kućanstva troše u kategoriji, a samim time i većom apsolutnom vrijednošću kategorije. Broj kupaca kategorije ostao je dakle isti, no oni kategoriju kupuju rjeđe i u manjim količinama. Proizvođači s druge strane ovaj pad koli čina dijelom nadoknađuju rastom cijena i vrijednosti Ukategorije.kategoriji deterdženata za rublje, u kojoj je pro sječna cijena rasla 3%, ovo se uvećanje ne odražava u istoj mjeri na ponašanje shoppera kategorije pa tako kategorija u prvoj polovici 2022. bilježi i rast kupljenih količina i porast ukupne vrijednosti u odnosu na isti period 2021. Rasla je uče stalost kojom shopper ku puje deterdžente za rublje, prosječna količina kuplje nih proizvoda po kupcu, broj košarica u kojima ih pronalazimo kod kupaca kao i prosječna potroš nja po kupcu. Penetracija kategorije nije se mijenjala. U ovoj kategoriji, dakle, jednak broj shoppera kao u istom periodu lani kupuje češće, više i po višoj pro sječnoj cijeni, generirajući time rast kategorije na svim mjerenim pokazateljima.

OMEKŠIVAČI RUBLJA

Iako apsolutnim vrijedno snim udjelom neusporedi vo niže u odnosu na akcije (6% u odnosu na 69%), privatne marke daleko nadmašuju promocije kada je u pitanju čakkategorijivatnihcijenaprosječnacačinjenisvakakorazlikačajnijaNajznagodinu.prethodnuodnosuperformansipromjenaunajedajeprimarkiuomekšivača12%nižauodnosu na prethodnu godinu, dok je istodobno prosječna cijena omekšivača kupljenog po promotivnim cijenama rasla čak 9%. Shopperima kategorije, ovo je dovo

ljan poticaj da promijene kupovno ponašanje – kod privatnih marki spuštanje cijena potaknulo je češću i količinski veću kupovinu. Iako je broj shoppera ostao isti, povećale su se njihove kupljene količine i učestalost kojom kupuju pri vatne marke u performanuspjehomnutimkategoriji,ovojrezultirajućivećspome si markiprivatnihuodnosu na 2021. godinu. Akcijske kupnje imaju suprotan trend - pada im vrijednosni udo, količin ski udio i penetracija, kao i broj košarica u kojima pronalazimo omekšivače kupljene na akciji. Manje

je shoppera koji kategori ju kupuju na akcijama, a dodatno padaju i prosječne količine kako po jednoj kupovini, tako i po kupcu. Iako je potaknuta pora stom prosječene cijene po trošnja po jednoj kupovini rasla u odnosu na 2021., slaba je to utjeha za akcije.

DETERDŽENTI ZA RUBLJE

I u ovoj kategoriji sredsta va za pranje i održavanje rublja, apsolutni vrijednosni udio značajno je na strani promotivnih kupovina u odnosu na privatne marke (65% u odnosu na 13%).

No, trend u 2022. godini u odnosu na 2021. u smislu promjene performansi privatnih marki u odnosu na akcije sličan je onome kod omekšivača. Privatne su marke snizile prosječnu cijenu po kilogramu za 16% u odnosu na prethodnu godinu, što je dovelo do

rast

značajnog porasta ne samo kupljenih količina, već i apsolutnog broja shoppera, učestalosti kojom oni kupu ju privatne marke u katego riji te prosječnih količina po kupcu. Svi ovi faktori do vode i do uvećanja ukupne vrijednosti privatnih marki u kategoriji deterdženata za rublje. Prosječna je akcijska cijena, s druge strane, rasla u prvih šest mjeseci ove godine, djelujući tako na pad penetracije akcijskih kupovina deterdženata. Među trgovačkim lancima, kategorijama omekšivača i deterdženata za rublje najuspješnije upravljaju KTC, Plodine, Studenac

i Kaufland – kada govo rimo o uspješnoj isko rištenosti potencijalagomuspješnijegorijikategoriji),vrijednosnog(dosežućisutoFMCGsvojejamalancipotencijala,vrijednosnogovitrgovačkiuzadanimkategori(daleko)nadmašujupozicijenaukupnomtržištu.PritomKTCnajuspješnijeradikadaupitanjuomekšivačivisokih25%svogpotencijalaudoksuukatedeterdženatanajPlodine(doseod22%vrijednosnogukategoriji).

Ana Popovac Seniorana.popovac@gfk.comSalesConsultant

GfK Croatia

FAKS HELIZIM SMART CLEAN

Za vrhunske rezultate pranja

Potrošači su sve osvješteniji kada je u pitanju utjecaj na okoliš i sve više vode računa o kvaliteti svog života. Saponia dugi niz godina stavlja veliki naglasak u svom poslovanju na održivi razvoj, kako bi budućim generacijama ostavili u nasljeđe što čišći okoliš. Prilikom kreiranja novih proizvoda nastojimo ostvariti zacrtane ciljeve smanjenja emisije CO2, tijekom proizvodnje, transporta, a isto tako i pri korištenju proizvoda.

U svom užurbanom, svakodnevnom životu susrećemo se s nizom izazova, pa potrošači traže sve veću učinkovitost kako bi si olakšali svakodnevne poslove pranja rublja i osigurali higijensku čistoću. Imajući u vidu iznimnu važnost besprijekorne čistoće rublja razvijena je nova Smart Clean Formula Faks helizim gelova, u potpunosti prilagođena suvremenom tempu života, jer omogućuje djelotvorno pranje rublja bez napora. Smart Clean formula omogućuje odstranjivanje mrlja duboko u vlaknima te doprinosi "dubinskoj čistoći rublja". Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji njihova snažna formulacija omogućuje kvalitetno pranje, čak i u brzim ciklusima pranja i kod pranja na niskim temperaturama. Kako proces pranja ima utjecaj na okoliš kroz emisiju CO2,

snižavanje temperature pranja predstavlja značajan doprinos zaštiti okoliša. Specijalni sastojci ugrađeni u formulaciju osiguravaju briljantnu bjelinu i svježinu boja tkanina, te čuvaju i njeguju vlakna odjeće. Odjeća ostaje kao nova, pranje za pranjem. Svjež, dugotrajan miris pružit će ugodan osjećaj tijekom nošenja odjevnih predmeta.

U novoj, PET ambalaži dostupne su na tržištu varijante Color i White&Color Faks helizima Smart Clean. Transparentan materijal izrade boce omogućuje da do punog izražaja dođe privlačan izgled samog proizvoda na prodajnom mjestu, a potrošačima je jasno vidljiv nivo punjena. Novi dizajn boce s praktičnom ručkom omogućuje jednostavno doziranje proizvoda. Nova PET boca predstavlja iskorak u smislu smanjenja opterećenja okoliša otpadom od ambalaže jer je laganija u odnosu na prethodnu, a može se i reciklirati.

Saponia je na tržištu prisutna s brojnim uspješnim proizvodima u liniji branda za pranje rublja Faks helizim. Kvalitetu Faks helizim gelova u novoj, PET ambalaži potrošači će sigurno prepoznati te će se naći u brojnim domovima kao neizostavan pomoćnik pri pranju rublja.

Njega rublja - Leaflet report

za"Sredstvakategorijaukretanjaanalizeokviruskupinipranjei održavanje rublja" po gledajmo koji su osnovni pokazatelji 0,7%,ostvarilaprije,višepromocija,18,4%susredstva0,5%,GAV-urazdoblja,promocija29,1%mjestujednosno.pogledu1,5%stibrutobrojujematranavećinurubljazalnarubljavaOmjer2021.kolovoz2021.naletka.cmletku,parametri:šavanja,prikazujeBrutoGrossoglasnatekaoanalizeletakagorijapredstavnikakomunikacijeovihkateputemkatalogaitrgovaca.Parametrisubrojpromocija,pokazateljkvantiteoglašavanja,tebrutovrijednost(GAV-AdvertisingValue).oglasnavrijednostkvalitetuoglaačinejuosnovnipozicijauveličinaobjaveu2,formatibrutodometAnalizaseodnosiMATperiodkolovoz-srpanj2022.vs.2020.-srpanjgodine.kategorijasredstazapranjeiodržavanjepokazujedauniversredstvazapranjeimajunatpolovičnupremaobaproparametra.Takoovakategorijaipremapromocijaipremaoglasnojvrijednozauzela52,5%,štojemanjeukoličinskomalii1,1%viševriNadrugomsuomekšivačirubljasudjelapremabrojuuobagodišnjadokjepremaudiosmanjenzana28,3%.Specijalnazapranjerubljanatrećemmjestusudjelapremabrojuštoje1,5%uodnosunagodinudokjepremaGAV-ublagiminusodnasadašnjih19,1%.

NATPOLOVIČNI UDIO

DETERDŽENATAUNIVERZALNIH

Omjer kategorija sredstava za pranje i održavanje rublja pokazuje

da univerzalna sredstva za pranje rublja imaju natpolovičnu većinu prema oba promatrana parametra. Drugu polovicu podijelili su specijalna sredstva za pranje rublja i omekšivači rublja

PREGLED PO KATEGORIJAMA

Na vrhu poretka vodećih brendova univerzalnih sredstava za pranje rublja prema broju promocija na lazi se Ariel s 27,1% udjela i to zahvaljujući svom rastu od 4,8% te padu lani vode ćeg Persila od 2,1% koji je sada na 26% udjela. Faks drži čvrsto treće mjesto s

Ono što mu nije uspjelo prema broju promocija pošlo je Persilu za rukom prema bruto oglasnoj vrijednosti - zadržao je vo deću poziciju, ali s uistinu minimalnom prednošću. Naime, Persil je na 24% (+0,2%), a Ariel je zahva ljujući rastu od 2,9% došao do 23,8% udjela. Faks je i po ovom parametru treći u poretku s 15,1% (-1,4%), a s manjim udjelima dolaze Dash koji ima 7,3% (-2,4%) te Weisser Riese sa 6,1%

(+2%). Ostali su brendovi ostvarili 18,9% (+0,1%) udjela, a privatne robne marke pale su sa 6,2% na 4,7% udjela u GAV-u. Kod specijalnih sredstava za pranje rublja na vrhu je prema broju promoci ja brend Perwoll s 31,7% udjela, što je 1,4% manje nego u prethodnih 12 mje seci. Slijedi Nila s 22,3% uz 0,2% slabiji rezultat, Violeta s 19,5% uz rast od 0,8%, Meri Merino s 15,4% uz nešto većih 2,5% rasta

te Woolite s 8,3% uz minus od 1,4%. U poretku prema GAV-u specijalnih sred stava Perwoll je također ispred ostalih s 30,9% unatoč blagom minusu od 1% u zadnjih 12 mjeseci. Drugoplasirana je Nila s 22% udjela (-3,1%), a treći Meri Merino s 18,8% (+4,6%). Slijede Violeta s 13,5% (+0,5%) i Woolite s 10,6% (-0,7%), dok je ostalim brendovima pripa lo vrlo malih 2,9% udjela (+1,1%). Privatne robne

marke u ovoj kategoriji jedva su primjetne s ostva renih 1,2% udjela u GAV-u Zahvaljujući(-1,4%). rastu od 2,9% Violeta se probila na čelo poretka vodećih brendova omekšivača rublja prema broju promocija s 24,7% udjela. Ornel je isto toliko izgubio te se spustio na 21%, dok su na trećem i četvrtom mjestu dva goto vo izjednačena brenda: Si lan s 19,4% (-0,4%) i Lenor s 19% (+0,9%). Razmjerno manji udio ostvario je brend Felce Azzurra od 3,1% (+0,3%), dok su osta li brendovi ostvarili 8,7% udjela (+0,1%). Privatne robne marke istodobno su svoj udio u broju promo cija smanjile s 4,8% na 4% u zadnjih 12 mjeseci. Vi oleta je prva i po udjelu u GAV-u omekšivača rublja, ali je gotovo izjednačena s drugoplasiranim Orne lom. Violeta, naime, ima 23% (+1,9%), dok je Ornel na 22,8% udjela (+0,6%). Slijede Lenor s 19,5% (+3,2%) i lani vodeći Silan sa 17% (-5,6%), te Felce Azzurra sa znatno manjih 6,6% (+1%) udjela. Ostali brendovi su smanjili svoj udio u GAV-u s 8,9% na 7,9%, a privatne robne marke vrlo su malo za stupljene te su pale s 3,3% na 3,2% udjela.

Njega rublja – Tržišni trendovi

PRANJE ODJEĆE

UČESTALIJE U 2021.

Pranje rublja zabilježilo je povećanje vrijednosne prodaje u 2021. budući da su ljudi ponovno krenuli u školu i ured pa je odjeću potrebno češće prati

se povećao u nasnjihovojnihcijenehrvatskiostvariomarki,Drugipetogodišnjempromatranomrazdoblju.igračprivatnihrobnihLidl,takođerjesnažnerezultatejerpotrošačisvevišepristupačnostprivatrobnihmarkiivjerujukvaliteti.Osimtoga,povećanjemosjetljivosticijenezbogfinancijskih

posljedica pandemije, udio privatnih robnih marki ta kođer će se povećati tijekom prognoziranog budućeg razdoblja.

DEFINICIJE KATEGORIJA

Njega rublja

Ovo je skupina kategorija koja obuhvaća deterdžente za rublje, omekšivače rublja, sredstava za čišćenje tepiha i dodatke za pranje rublja.

Sredstva za čišćenje tepiha Uključuje sve proizvode koji su posebno namijenjeni za čišćenje tepiha i sagova te sredstva za uklanjanje mrlja na tepisima i sličnim tkaninama. Isključuje osvježivače tepiha, sredstva za čišćenje strojeva, sredstva za čišćenje tepiha za industrijsku upotrebu. Omekšivači rublja

Svi proizvodi koji se dodaju posljednjem ispiranju ili sušilici za kondicioniranje, osvježavanje i omekšavanje tkanina, smanjenje statičkog elektriciteta, gužvanja i vremena sušenja te olakšavanje glačanja. Dodaci za pranje rublja

Ovo je skup sredstava za uklanjanje mrlja na odjeći, drugih pojačivača pranja rublja, izbjeljivača za rublje, sredstava za njegu zavjesa, štirkanja/pomoćnih sredstava za glačanje, omekšivača vode, osvježivača tkanine i kućnih proizvoda za kemijsko čišćenje. Deterdženti za pranje rublja Ovo je agregacija automatskih i drugih deterdženata.

PRIVATNE MARKE

Osim Saponije, sve ostale vodeće tvrtke su globalni igrači. Njemački trgovac na malo, dm-drogerie markt, također ima značajan udio u vrijednosti kategorije koji

Vrijednosna prodaja njege rublja po kućanstvu (u kunama)

Kategorija 2019. 2020. 2021.

Njega rublja (UKUPNO) 477,5 479,3 489,9

Sredstva za pranje tepiha 0,2 0,2 0,2

Omekšivači rublja 125,4 125,7 126,6

Dodaci za pranje rublja 18,1 18,1 18,6

Deterdženti za pranje rublja 333,9 335,4 344,5

Trend rasta vrijednosne prodaje njege rublja (%)

Kategorija 2018. - 2019. 2019. - 2020. 2020. - 2021.

Njega rublja (UKUPNO) 7,0 0,3 2,1

Sredstva za pranje tepiha 3,2 1,1 2,3

Omekšivači rublja 8,5 0,2 0,6

Dodaci za pranje rublja 3,5 0,0 3,0

Deterdženti za pranje rublja 6,6 0,4 2,6

Vrijednosna prodaja njege rublja po godinama (u milijunima kuna)

Kategorija 2019. 2020. 2021.

Njega rublja (UKUPNO) 731,5 734,0 749,6

Sredstva za pranje tepiha 0,2 0,2 0,2

Omekšivači rublja 192,1 192,5 193,7

Dodaci za pranje rublja 27,7 27,7 28,5

Deterdženti za pranje rublja 511,5 513,6 527,2

Podaci bazirani na analizi: Laundry Care in Croatia Country Report | Feb 2022ipakutjecajsami.rublja,koristigodinarazvojće.mogućegužvi,inače,sujošječešćeuredponovnouvećanjerubljaInternationalu,Euromonitorpranjezabilježilojepovrijednosneprodaje2021.,budućidasuljudikrenuliuškoluipajeodjećupotrebnoprati.Osimtoga,kaoštoslučajsCOVID-19kojijeuvijekuoptjecaju,mnogiljudipraliodjećuvišenegoosobitoakosubiliukakobiuklonilisvetragovevirusasodjeTakođer,jedanprimjetanuposljednjihnekolikojedasvevećibrojljudiuslugejavnihpraonicaposebnoonikojiživeIakotonijeimaloveliknakoličinskuprodaju,jujedoneklesmanjilo.

DUBOKA VEZA S

POTROŠAČEM

Poanta brendova jest da se povežu sa svojom ciljanom skupinom na osobnoj razini.

Oni svojoj publici pokazuju da razumiju tko su oni, kakve potrebe i probleme imaju, te što im je važno u životu

I provlačite se tako među redovima, slijedeći već poznatu putanju, ubacujući u svoja kolica dobro vam znane proizvode koje koristite već mjesecima, možda i godinama. Ista kava, iste hrenovke, ista pasta za zube kao i uvijek. Ne propitujete baš te artikle koje vaša ruka automatizmom uzima s po lice. Ne propitujete jer znate da su dobri. Tu i tamo ćete razmotriti neki novi artikl. Ali većinom ćete se vratiti na staro.

Jeste li se ikad pitali zbog čega to radite? Vrijeme je da lagano “uronimo” u našu današnju temu. Neovisno o razini poznatosti svakog artikla s kojim ste došli na blagajnu, možemo reći da su većina njih – brendovi. Po najjednostavnijoj definiciji brend bi bila vrsta proizvoda koju proizvodi neka tvrtka pod određenim imenom. I ta je tvrtka uložila vjerojatno milijunske iznose tijekom godina na različite komunikacijskomarketinške aktivnosti, sve dok vam se taj proizvod nije “ugnijezdio” u glavi, nakon čega ste ga počeli kupovati, zadovoljavajući neku svoju potrebu – za hranom, pićem, gubitkom kilograma, mirišljavom odjećom i sl.

SVRHOVITOST

Scenarij koji vrlo dobro znate: dola zite u svoj omiljeni trgovački centar u veliki shopping, uzimate kolica i – krećete! Dok se “provlačite” među redovima raskošnih šarenih arti kala, vaš mozak razmišlja: “Jesam li završio prezentaciju za sutrašnji sastanak?”; “Šef se danas baš ružno ponio prema meni…”; “Jao, pa dijete mi sutra za školu treba vodene boje!”

Poanta brendova jest da se povežu sa svojom ciljanom skupinom na osobnoj razini. Oni svojoj publici pokazuju da razumiju tko su oni, kakve potrebe i probleme imaju, te što im je važno u životu. Oni to rade kroz jako dug period. Psihologija brenda nije samo neka fancy riječ. Ako malčice konzulti ramo stranu literaturu, vidjet ćemo da taj termin ima svoje korijene u znanosti. Brendovi žele da se njihovi potrošači stalno vraćaju i kupuju njihove proizvode. Zbog toga je potrebno stvoriti jednu posebnu vrstu veze između njih i njihove publike, a to je veza temeljena na svrhovitosti. Kad smo vlasnici brenda, mi suštinski svojoj publici želimo biti prvi na pameti kad imaju neki problem. Proizvodimo piće? Želimo im biti prvi na umu kad osvijeste da su žedni.

Imamo putničku agenciju? Želimo im biti prvi na umu kada počnu razmišljati o godišnjem odmoru. Konzultanti smo? Želimo da naš broj (i samo naš!) biraju čim imaju neki problem ili im zatreba savjet.

POVJERENJE

Suština brendova je odnos s kupcima temeljen na povjerenju. Povjerenje je intrigantan psihološki kon strukt koji stoji u bazi apsolutno svakog kvalitetnog socijalnog odnosa. Kod nekih ljudi se stvara brže, kod nekih sporije. Ali jedna stvar je sigurna – da bi se povjerenje razvilo potrebno je vrijeme. Vrijeme i konzistentnost. Ako nismo konzistentni, teško da će se naša ciljana skupina povezati s našim brendom na emocionalnoj razini – a to je ono što želimo. To je ona “najdublja” razina povezanosti.

BOJE

Kako to brendovi čine da s vremenom njihove proizvode počnemo automatizmom ubacivati u našu košaricu, više se ni ne pitajući koliko koštaju? Nekoliko je glavnih područja koja ćemo spomenuti u sklopu ovog članka. Prvo područje – boje. Sad već poveća količina istraživanja iz područja neuroznanosti otkrila je da određene boje de facto uzrokuju određene emocije. Želite da se kupci vašeg brenda osjećaju na određeni način konzumirajući vaš proizvod ili uslugu? Iskoristite moć boja u svoju korist!

• Crvena: boja strasti, akcije, energije i opasnosti. Crvena je boja plamena, ruža i prometnog znaka “STOP”.

• Narančasta: boja kreativnosti, entuzijazma, energije i mladosti. Narančastom su obojeni prometni čunjevi, fluorescentni prsluci i sočne naranče koje “pršte” vitaminom C.

• Žuta: boja radosti, nade, razigranosti, spontanosti i pozitive. Što vam prvo pada na pamet kad se sjetite žute boje? Sunce i nasmiješena lica.

• Plava: boja smirenosti, pouzdanosti i profesion alnosti. Obično su plavom “obojene” financijske institucije i velike korporacije.

• Zelena: boja prirode, rasta i bogatstva. Što je zeleno oko nas? Drveće i novac.

• Smeđa: boja prizemnosti koja predstavlja toplinu, prirodu, iskrenost i zdravlje.

• Ljubičasta: boja koja odiše misterioznošću, luksu zom, duhovnošću i bogatstvom.

• Roza: mladenačka boja koja predstavlja romantiku i razigranost.

PRIPADNOST GRUPI

Druga komponenta koju ćemo spomenuti jest pri padnost grupi. Naš brend treba jasno govoriti kojoj se ciljanoj skupini obraća, odnosno tko je sve u toj skupini osim nas. Svi želimo pripadati nekoj grupi. To je temeljna ljudska potreba koja nas “prati” još od prapovijesti. Već smo se i tada grupirali u skupine kako bismo preživjeli one surove uvjete života kojima smo tada bili izloženi. Kada smo bili u grupi, bili smo zaštićeni. Bili smo jači protiv neprijatelja i raznih nem

ani koje su nas napadale. S druge strane, ostavljeni sami naš bi život vrlo brzo postao itekako ugrožen. Evo zgodnog primjera: postoji određena skupina ljudi koji nose tenisice, a nazivaju se tzv. sneakerheads-ima. To je posebna grupa fanova koji ne samo da nose, već i skupljaju i razmjenjuju posebne modele tenisica, poput Nike-ovih Air Jordan-ica i Adidas-ovih Yeezy tenisica. Nike i Adidas prepoznali su tu “subkulturu” ljudi te su kreirali posebne marketinške strategije kako bi doprli do njih.

LIČNOST BRENDA

Nije dovoljno imati dobar proizvod ili uslugu – treba taj proizvod ili uslugu znati komunicirati prema ciljanoj skupini. A potrošači žele imati osjećaj da se s druge strane brenda nalazi živa osoba. Upravo zato ne čudi da se razvio jedan poseban termin koji se bavi upravo tim – tzv. ličnost brenda. Kao što postoje individualne (psihološke) razlike u ličnosti između različitih ljudi, tako i ovdje nalazimo na razlike između nekoliko (kako literatura kaže) glavnih tipova ličnosti brendova:

• Iskrenost - Ti brendovi su u pravilu obiteljski orijentirani, ljubazni i pažljivi prema svojoj cil janoj skupini. Band Aid flasteri proizvod je koji se kroz godine pozicionirao u ladicu s lijekovima svake obitelji.

• Uzbuđenje - Brendovi koji imaju “uzbudljivu osobnost” ciljanoj skupini obično se predstav ljaju kao bezbrižni i mladenački. Što se dogodi kad popijete Red Bull? Dobijete kriiiiila! To piće naglašava nesputane radnje koje ljudi mogu raditi kada ga popiju.

• Robusnost - Takvi brendovi za cilj imaju nadah nuti svoju publiku čvrstoćom i osjećajem grubosti. Jack Daniels tipičan je primjer robusnog brenda, a tu robusnost izražava kroz crnu etiketu i pozicion iranje kao piće “stare škole”.

• Kompetentnost - Ti brendovi svojim marketinškim aktivnostima odražavaju vodstvo i utjecaj. Chase banka jedan je primjer takvog brenda, koja kroz svoj pravilni logotip šalje poruku iskrenosti i nedvosmislenosti u interakciji s klijentima.

• Profinjenost - Brendovi ovog tipa ličnosti ne stide se pokazati svoju luksuznost i prestiž. Primjerice, Grey Goose vodka piće je za koje ćete svakako izdvojiti nešto više novaca, a koje se pakira u matiranoj boci i ima umirujuću plavu boju na svojoj etiketi.

Ako nismo tnikonzisten , teško da će se naša skupinaciljana brendomspovezatinašim Povjerenje je kvalitetnoglutnobazikojikitanintriganpsihološkonstruktstojiuapsosvakog odnosasocijalnog

Vjerujemo da su ulaganja u dobrobit i razvoj zaposlenika te zajednice ključna za održiv rast poslovanja. Raznolikost, pravednost i sigurnost na radnom mjestu glavna su nam područja u fokusu kada su u pitanju zaposlenici, dok je naša globalna strategija održivosti

“Stvaramo bolji svijet” strateški okvir za brojne inovacije i suradnju u zaštiti okoliša, pomaganju lokalnim zajednicama te davanju pozitivnog doprinosa društvu, istaknula je Marta Bulhak , predsjednica Uprave tvrtke Heineken Hrvatska

roz proteklih 25 godina karijera Marte Bulhak bila je usko pove zana s pivskom industrijom. U početku je obnašala nekoliko pozicija i različitih funkcija unutar Zywiec Gru pe, drugog najvećeg proizvođača piva u Poljskoj i jedne od najvećih Heineke novih operativnih kompanija u Europi. Godine 2011. godine prelazi u sjedište kompanije Heineken u Amsterdamu gdje su njene odgovornosti prvenstve no uključivale menadžerske pozicije u sektoru ljudskih resursa. Prije dolaska u Heineken Hrvatska, dvije je godine radila kao glavna direktorica za Europe Export i Global Duty Free (EE&GDF). Tamo je bila odgovorna za izvoz, li

cencirana tržišta i globalne operacije u bescarinskim kanalima diljem svijeta. “Moj fokus je bio na poboljšanju rasta poslovanja na svim tržištima na kojima je Heineken prisutan uz ubrzavanje digitalnog razvoja i održivih poslovnih

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

modela. U privatnom životu ponosna sam majka 20-godišnje kćeri studentice i talentirane trkačice. Sada kada živim u Zagrebu, uživam provoditi svoje slobodno vrijeme otkrivajući ljepote Hrvatske”, navodi gospođa Bulhak u uvodu u razgovor.

Na čelnoj ste poziciji u kompaniji Heineken Hrvatska već gotovo dvije godine. Kako ocjenjujete svoj dosadašnji mandat?

Preuzela sam kompaniju u prilično teškom trenutku – bio je kraj 2020., vrhunac pandemije bolesti covid-19. Moj ključni fokus tada je bio osigurati kontinuitet poslovanja, a kasnije isko ristiti sve prilike koje donosi oporavak

Osim toga, koji su bili najveći izazovi te na što ste se posebno fokusirali u tom periodu?

turističke sezone. Kad pogledam una trag, zadovoljna sam napretkom koji smo postigli u protekle dvije godine.

Posebno sam ponosna na naše zapo slenike i na to što smo kroz ovo teško razdoblje prošli zajedno kao tim.

Istovremeno smo upravljali izazovima pandemije i razmišljali o budućnosti. S jedne strane vodili smo brigu o našim zaposlenicima kako bismo smanjili ne gativan utjecaj pandemije i zatvaranja na organizaciju te na fizičko i mental no zdravlje naših zaposlenika. Našim smo djelatnicima osigurali opremu za rad od kuće, uspostavili dodatna sigurnosna pravila za one u uredima i pivovari te organizirali cijepljenje zaposlenika i članova njihovih obitelji. Također, snažan fokus bio je na inter noj komunikaciji koja je trebala biti učestala i transparentna što je uključi valo redovite newslettere, kompanij ske sastanke, objave na Workplaceu, obilaske pivovare od strane uprave i druge aktivnosti. Istovremeno, razmiš ljali smo o budućnosti, osiguravajući maksimalno iskorištavanje prilika na donekle promijenjenom i destabilizira nom tržištu.

Imajući u vidu da na kategoriju pića veliki utjecaj ima turistička potrošnja, koja je u ovom trenutku blizu rekordne 2019. RAST STRATEGIJEPOSLOVNE

godine, u kojoj je mjeri to utjecalo na vaše rezultate u dosadašnjem dijelu 2022. godine?

Industriju piva u Hrvatskoj karakterizira jaka sezonalnost zbog turizma. U raz doblju od svibnja do rujna ostvaruje se većina prodaje. Za sezonu 2022. pripre mili smo dobre planove i uspjeli ih rea lizirati, a dobra turistička sezona trebala bi se odraziti i na naše konačne rezultate. Međutim, kao i svi u Europi, vidimo 2022. kao godinu izazova zbog velikih poremećaja izazvanih povećanjem ci jena, primjerice sirovina i materijala za pakiranje.

Možete li slijedom toga usporediti financij ske pokazatelje ostvarene u ovoj godini s istim razdobljem lani?

Primjećujemo kako se HoReCa kanal nije do kraja uspio vratiti na stanje prije pandemije. Ondje primjećujemo strukturne promjene te veću potražnju za pristupačnijim opcijama. Zbog zna čajnog pritiska uzrokovanog povećanim ulaznim troškovima, dobre financijske rezultate je danas sve zahtjevnije postići. No, pozitivan pomak vidljiv je zahvalju jući povratku na “normalne okolnosti”, one na kakve smo bili naviknuti prije pandemije – oporavak turističkog sek tora te povratak event industrije koja nam je vratila festivale, koncerte i slične manifestacije.

Možete li nam predstaviti portfelj proizvoda koje nudite na tržištu?

U našem trenutnom portfelju ponosimo se proizvodima vrhunske kvalitete koji zadovoljavaju ukuse odraslih ljubitelja piva i cidera u različitim prilikama. Uz Karlovačko lager pivo, obitelj Karlovač kih piva čine i Karlovačko Natur Radler limun, Karlovačko Natur Radler tamni limun, Karlovačko crno i bezalkohol no Karlovačko 0.0. Nudimo i poznate međunarodne brendove kao što su HE INEKEN®, Heineken 0.0, Desperados, Affligem, češki lager Krušovice, sloven ska lager piva Laško i Union te cidere Strongbow i Stari lisac.

Koji su brendovi najprodavaniji te koliki udio u vašim prihodima nosi kanal malo prodaje?

U posljednje vrijeme, treba istaknuti Heineken koji bilježi rast u premium segmentu, kako u maloprodaji, tako i u HoReCa kanalu. Međutim, kako su ma instream brendovi oni koji inače imaju

HEINEKEN Hrvatska

Intervju

najveći udio u prodaji, svakako može mo reći da smo zadovoljni aktualnim razvojem našeg brenda Karlovačko.

Koliki udio zauzimate na hrvatskom trži štu piva?

Heineken Hrvatska je već duže vrije me drugi najveći proizvođač piva u Hrvatskoj, s pozitivnim izgledima za daljnji rast.

Tržište piva zadnjih desetak godina prolazi kroz snažan razvoj, a jedan od glavnih trendova je pojava i afirmacija čitave le peze craft pivovara. Kako gledate na ovaj trend te predstavlja li to prijetnju tržišnoj poziciji velikih industrijskih proizvođača kao što je Heineken Hrvatska?

Smatramo da je craft pivo dobra stvar za pivski sektor i pivsku kulturu općenito. Craft pivari su svakako pivski entuzijasti koji naglasak stavljaju na raznovrsnost sastojaka, inovativnost i edukaciju potrošača. Zato pozdravljamo razvoj segmenta craft piva.

Heineken Hrvatska jedan je od predvodnika kada je riječ o održivom poslovanju. Koji su glavni aspekti ove strategije?

Tijekom posljednjeg desetljeća naša globalna strategija održivosti “Stva ramo bolji svijet” imala je snažan utjecaj na poslovanje Heinekena diljem svijeta, uključujući i Hrvat sku. Potaknula nas je na inovacije i

no i lokalno, od ječma do bara. Cilj nam je ugljična neutralnost, inklu zivnije i pravednije društvo, umjere nost te izbjegavanje štetne konzuma cije alkohola. Vjerujemo da na tom putu povećanja pozitivnog doprinosa

suradnju u zaštiti okoliša, pomaganju lokalnim zajednicama te davanju po zitivnog doprinosa društvu – ali i u podršci UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Danas se svijet suočava s još složenijim društvenim i ekološkim izazovima: od klimatskih promjena, globalne nestašice i zagađenja vode do težnje za većom jednakošću, bla gostanjem i zdravljem u društvu. Zato smo unaprijedili našu globalnu strategiju uključivanjem konkretnih ciljeva, akcija i naših obveza do kraja desetljeća – do 2030. Budući da smo najinternacionalniji pivar koji poslu je diljem svijeta, imamo odgovornost i ambiciju stvoriti bolji svijet, global

i smanjenja negativnog možemo računati na podršku naših dionika na svim razinama. Ali put razvoja održivog poslovanja nije nimalo lak, budući da promjena našeg otiska podrazumijeva značajna ulaganja s dugim razdobljima povrata.

Tako definirana poslovna strategija uključuje i nabavu sirovina domaćeg porijekla. Kako se odvija ova suradnja? Važno nam je nabavljati lokalno što je više moguće. Vodimo računa o odabiru lokalnih dobavljača kad god to možemo, pa osim što kupujemo hrvatski ječam za naše Karlovačko pivo, staklene boce za piva nabav

“Izradili smo planove za nepredviđene situacije kako bismo ublažili moguće poremećaje u lancima opskrbe”

ljamo od domaćih dobavljača, kao i papirnate etikete. Međutim, neki sastojci ili artikli jednostavno se ne mogu nabaviti lokalno, a tu su, naravno, i poremećaji u opskrbnim lancima koji su još uvijek prisutni na globalnoj razini. Zbog toga uvijek imamo pripremljen plan za nepred viđene situacije i spremni smo na fleksibilnost.

Izuzetno važan aspekt održivosti je i odgovoran odnos spram zajednice u kojoj poslujete. Koje su vaše glavne inicijati ve na polju društvene odgovornosti?

Vjerujemo da su ulaganja u dobro bit i razvoj zaposlenika te zajednice ključna za održiv rast poslovanja. Raznolikost, pravednost i sigurnost na radnom mjestu glavna su nam područja u fokusu kada su u pitanju zaposlenici. Također, već gotovo 170 godina dijelimo isti cilj s našim kar lovačkim susjedima – da grad učini mo boljim, ljepšim i održivijim mje stom za život i rad. Zato podržavamo brojna lokalna kulturna, umjetnička i sportska događanja. Vidimo potrebu da se ovaj odnos razvije u još prisniji dijalog.

Strateški važno pitanje je i radna snaga. Koliko djelatnika radi u sustavu Heinekena Hrvatska?

Trenutno zapošljavamo 341 osobu u našoj pivovari i sjedištu u Karlovcu, te regionalnim uredima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Kako uspijevate privući i zadržati djelatnike u današnjim izazovnim uvjetima?

Kako bismo doprli do što većeg broja potencijalnih zaposlenika, proširili smo potragu na nove digitalne ka nale, prilagođavajući pritom komu nikaciju određenim skupinama koje želimo privući. Kontinuirano radimo na poboljšanju financijskih i drugih uvjeta, dok istovremeno osigurava mo dodatne pogodnosti za zaposle nike. Za nove kolege imamo poseban on-boarding plan koji im olakšava bržu i kvalitetniju prilagodbu novom radnom okruženju i procesima. Ono što cijenimo i potičemo je transpa rentna i dvosmjerna komunikacija između zaposlenika koja pridonosi boljem radnom okruženju, zado voljstvu i zajedništvu – želimo da se osjećaju “među svojima”. Spomenula

bih i naša redovita interna događa nja, razne programe edukacije, mo gućnosti napredovanja, ali i snažan fokus na sigurnost na radnom mjestu – fizičku i psihičku.

Početkom lipnja potpisali ste ugovor o suradnji s Veleučilištem u Karlovcu. Na što se odnosi ova suradnja? Veleučilište u Karlovcu smatramo prirodnim partnerom, a naša su radnja traje već jako dugo. Osim što dijelimo isto “susjedstvo”, i jedni i drugi gledamo na znanje kao naj bolju investiciju. Zato smo nedavno odlučili financijski podržati troje studenata stipendijom u iznosu od 1.200 kuna mjesečno. Osim toga, sti pendistima će biti ponuđena stručna praksa u našoj pivovari, mogućnost sezonskog rada te potencijalno na knadno zaposlenje.

Drastično povećanje cijena energenata snažno utječe na poslovanje svih po duzeća diljem Europe i svijeta. Na koji se način vi u Heinekenu Hrvatska hvatate u koštac s ovim izazovima?

U ovom trenutku naši proizvodni procesi se odvijaju uobičajeno. Una toč tome, svjesni smo rastućih cijena energije pa smo iskoristili protekle

uložio oko 10 milijuna eura i konti nuirano procjenjujemo nove prilike na tom području. U sljedećih deset godina podići ćemo ljestvicu još više kako bismo postigli ugljičnu neutral nost u proizvodnji, maksimalno po većali cirkularnost i nastavili ulagati napore u očuvanje izvora vode.

Da se vratimo prema potrošačima. I ove ste godine sponzorirali Dane piva u Karlovcu. Kako ste zadovoljni ovogodišnjom manifestacijom? Dani piva Karlovac su događanje na kojem slavimo vrijeme provedeno među svojima, a tako želimo da se osjećaju i svi koji ga posjete. To je ta kođer izvrsna prilika da se našim po trošačima zahvalimo na povjerenju. Broj posjetitelja, domaćih i njihovih gostiju, premašio je naša očekivanja. Posebno sam ponosna što smo ovim događajem podržali i našu strategiju održivosti. Organizirali smo cijeli niz mogućnosti javnog prijevoza kako bi naši odrasli gosti mogli odgovorno uživati u svom omiljenom pivu, mo tivirali smo posjetitelje da recikliraju pivske čaše te pomogli partnerima kako bi pivo posluživali samo odra slim posjetiteljima. Podržali smo i povijesnu izložbu “Karlovačko kroz

mjesece za izradu planova za nepred viđene situacije kako bismo ublažili moguće poremećaje u lancima op skrbe. Također, poduzeli smo speci fične dugoročne aktivnosti za sma njenje vanjskih energetskih potreba. Primjerice, posebno smo ponosni što 1.380 solarnih panela postavljenih na krovu našeg zelenog skladišta pokriva 7 posto naših potreba za električnom energijom, dok bioplin kao nusprodukt pročišćavanja vode koristimo za dobivanje toplinske energije.

To znači da vaše investicije u zeleno poslovanje danas pokazuju svoju pravu vrijednost i opravdanost? Postoji stvarna vrijednost u provo đenju agende zelenog poslovanja. Heineken Hrvatska je samo u zele ne projekte u zadnjih deset godina

povijest” te domaće umjetnike koji su predstavili svoje rukotvorine koje su se mogle kupiti kao suveniri. Također smo ponosni što je upravo ovaj festival nedavno istaknut kao značajan doprinos rastu broja turista u Karlovačkoj županiji.

Do kraja godine čeka nas i veliki događaj – Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru. Kako se pripremate za ovu sportsku priredbu?

S Karlovačkim uvijek želimo biti uz naše navijače. Komercijalni planovi su još u fazi dorade, ali namjera je da navijači, uz Karlovačko i među svoji ma, navijaju za naše dečke i na ovom prvenstvu. Već tradicionalno, aktiva cije prodajnih kanala pripremaju se kroz platformu Karlovačko Korner, ali ostavimo nešto i kao iznenađenje za naše vjerne fanove.

Rujan 2022. | jatrgovac.hr

“S 1.380 solarnih panela na krovu našeg zelenog skladišta pokrivamo potreba za električnom

Cijene prijevoza kontejnera morskim putem, koji čini glavninu globalnih trgovinskih tokova, od strateškog su značenja jednako kao i energenti i njihova cijena. Snažan porast troškova prouzročen špekulacijama i objektivnim razlozima zastoja u vrijeme koronakrize i dalje drži svijet

važnosti globalnih trgo vačkih tokova odnosno lanaca opskrbe ljudima iz struke odavno nije trebalo posebno objašnjavati. Oni su, jednostavnim rječnikom rečeno, krvotok i temelj gospodarstava širom svijeta, a sve dok se ne slome gotovo su nevidljivi. Poja va pandemije, postpandemijski ekonomski učinci te aktualni

sukob u Ukrajini i široj su javnosti plastičnije dočarali što znači funkcionalni lanac opskrbe i kako izgleda kad se dogode Lanciporemećaji.opskrbe uvijek su bili osjetljivi na zasto je. GlobalistraživanjaPretpandemijskaMcKinseyInstituteaotkrila su da tvrtke u prosjeku dožive

poremećaj u trajanju od jednog do dva mjeseca svakih 3,7 godina. U sektoru robe široke potrošnje, na pri mjer, financijski gubitak ovih poremećaja tijekom desetljeća vjerojatno će iznositi 30 posto jed nogodišnjeg EBITDA-e, pokazalo je to istraživanje. Iskustvo nekih kompanija pokazuje također kako je

ove troškove moguće izbjeći. U 2011. godini Toyota je pretrpjela šest mjeseci smanjene proizvod nje nakon razornog potresa i tsunamija u Tohoku. Proizvođač automobila promijenio je nakon toga svoju proizvodnu strate giju, regionalizirao opskrbne lance i pozabavio se ranjivošću dobavljača. Kada je još jedan veliki potres pogodio Japan u travnju 2016., Toyota je uspjela nastaviti proizvodnju nakon samo dva tjedna. U svjetskim lancima opskrbe i danas svjedočimo iznimno napetoj situaciji koja se očituje u izuzetno dugim rokovima isporuke baš svih roba. "Glavni problem u svjetskom lancu op skrbe jest činjenica da niti jedna 'karika' lanca svojim kapacitetom nije dizajnirana niti planirana da se nosi s volumenima roba s kojima se trenutačno suočava. Od same proizvodnje pa sve do last mile isporuke na svakom koraku vidljiv je manjak kako radne snage, tako i fizičkog pro stora neophodnog za neometano funkcioniranje cjelokupnog lan ca", objašnjava Amir Mešković, direktor tvrtke Source Code koja nudi softverska rješenja za ko mercijaliste i menadžere prodaje. Pritom navodi kako, usporedimo li prohodnost i mogućnosti lana ca opskrbe danas sa stanjem od početka godine, možemo zaklju čiti da se nije mnogo promijenilo budući da su kapaciteti ostali isti jer je nemoguće u tako kratkom razdoblju povećati infrastruktu ru. "Mnoge luke su uvele novitete u samom upravljanju isporukom, kao što je primjena sustava čeka nja za istovar neovisno o fizičkoj lokaciji broda koji omogućava cargo prijevoznicima da 'stanu u red čekanja za istovar' prije nego što su i krenuli iz svoje matične luke. Međutim, iako na prvu ruku ovo može imati pozitivan učinak na gužve u lukama, dugo ročno zapravo i nema neki veliki efekt ako gledamo na cjelokupan lanac isporuke", navodi Mešković dodajući kako će naručena roba isto kasniti neovisno od toga gdje brodovi fizički čekali.

PROMJENA INTERVALA

Da je ritam svjetskih lanaca op skrbe poremećen slaže se i Ana Soldo, regionalna direktorica za Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju u tvrtki Quehenberger logistics. "Do poremećaja u svjetskim tokovima došlo je jer se još iz doba zatvaranja zbog korone 'vuku' neki repovi, a usporedo s time mijenjaju se proizvodni intervali. Veliki brendovi povla če proizvodnju iz Kine prema Indiji što bi moglo donijeti i nekoliko godina krize u opskrbi kakvu smo imali i 70-ih godina prošlog stoljeća kada se proi zvodnja iz Europe i SAD-a selila u Kinu", objašnjava Ana Soldo ovo pregrupiranje snaga u proi zvodnom sektoru dodajući kako je ovdje riječ o velikom kotaču koji se ne može preko noći zavr tjeti u suprotnom smjeru. Između ostaloga i zbog snažne potražnje, cijene pomorskog kontejnerskog prijevoza danas su dva do tri puta više nego prije koronakrize, a kretanja zorno pokazuje kompozitni indeks cijena osam najvažnijih ruta koje povezuju istok i zapad. Iz podataka koje objavljuju Drewry Supply Chain Advi sors vidljivo je kako je on prije otprilike godinu dana bio na povijesno visokim razinama (na više od 10.000 dolara) te kako je do sada tijekom godine ipak u padu iako još uvijek na razini od gotovo 5.400 dolara, dok je krajem prošle godine, a prije snažnog rasta, bio 1.000 dolara niži. "S obzirom na povijesne podatke, ne bih htio prognozi rati kretanje cijena niti za jedan dan unaprijed, ali sigurno je kako sve okolnosti treba pro matrati imajući na umu makro ekonomsku situaciju u svijetu, ponajprije u Europi", objašnjava Petar Šimić, predsjednik Uprave tvrtke Primaco, nastavljajući kako se uz postojeću energetsku situaciju i potencijalni nedosta tak plina i električne energije može očekivati kontrakcija naj većih europskih gospodarstava što će dovesti do pada potražnje i posljedično do pada cijena

transporta. Pritom Šimić ističe kako su za današnju ekonomiju upravo cijene kontejnerskog prijevoza strateški resurs jedna ko kao i energetika pa očekuje i svojevrsnu intervenciju pojedi nih država kako nam se opet ne bi dogodio već viđeni streloviti rast cijena prijevoza.

Morskim putem, važno je istaknuti, odvija se 80 posto svjetske trgovine, a pri tome 90 posto tog kolača kontrolira devet najvećih brodara. "Porast cijena prijevoza dogodio se i zbog toga što su brodari odlučili dio brodova parkirati i smanjiti opskrbu. Kad su završila raz doblja lockdowna, a potražnja i proizvodnja se snažno opo ravile, smanjeni prijevoznički kapaciteti doveli su do rasta cijena", naglašava Ana Soldo, dok se Petar Šimić nadovezuje kako bi, s obzirom na značaj tih tokova, rješenje možda bio i dogovor najvećih koji ionako čine svojevrsni oligopol.

POVEĆANJE KAPACITETA

Nedostatak prijevozničkih ka paciteta zorno ilustrira još jedan pokazatelj – reliability indeks koji pokazuje kako problem u današnjim lancima opskrbe nisu samo cijene, već i činje nica da kapaciteta za prijevoz jednostavno nema, odnosno da jako nedostaju. "U normalnim okolnostima računamo na 80 posto šanse da kontejner koji smo bukirali dođe na odredište kako je dogovoreno. Sada nam indeks pokazuje da je za to šan sa 30 posto, što također govori o disbalansu ponude i potražnje", obrazlaže Šimić.

Naravno da globalnoj trgovini, cijenama vozarina i zastojima u lancima opskrbe ništa dobro nije donio niti rat u Ukrajini. "Novonastala svjetska geo politička situacija sigurno ne doprinosi pozitivno rješavanju problema lanaca opskrbe ako uzmemo u obzir da zatvaranje luka kao i ugrožavanje sigur nosnih aspekata rada na samim lukama predstavlja dodatne probleme kako samim opera

Rujan 2022. | jatrgovac.hr

U usesituacijinapetojiznimnosvjedočimodanaskojaočitujeizuzetno rokovimadugim nerskogkontejmorskogpo negoputadvadanasprijevozasudotriviše krizekoronaprije-

Upravljanje lancem opskrbe - Pregled

terima, tako i proizvođačima. Uz to, događa se i inflacija na gotovo svim svjetskim tržištima što je direktna posljedica su koba u Ukrajini", tumači Amir Mešković dodajući kako je za prijevoznike zasigurno problem i visoka cijena energenata, po sebno Premanafte.njegovom mišljenju, rješenje je svakako povećanje kapaciteta luka, prijevoznika kao i last mile dostave, ali to nije moguće provesti u kratkom roku. "Automatizacija kao i ko rištenje naprednih tehnologija u samom transportu (primjerice autonomna vozila za isporuku) su sigurno načini na koje se mogu riješiti trenutačni i budući izazovi globalnog lanca opskrbe, ali i za to je potrebno vrijeme.

A dok čekamo, morat ćemo se okrenuti regionalnim opcijama i raditi na njihovom jačanju. To nije cjelovito rješenje problema, ali je manje bolno jer lokalne ekonomije također nisu imune na probleme globalnog lan ca opskrbe što je vidljivo i na primjeru situacije s nestašicom mlijeka u regiji", poručuje Meš ković zaključivši kako boljom razvojnom politikom lokalnih ekonomija možemo sada, ali i u budućnosti, osigurati manju izloženost riziku stanja na glo balnom tržištu.

U našem kutku svijeta, uz poremećaje u svjetskim tokovi ma robe, puno je veći problem nedostatak radne snage pri čemu su u tvrtki Quehenberger logistics najdeficitarniji vozači i viličaristi. "Ovo nam je ljeto bilo posebno izazovno jer je naše gospodarstvo izrazito sezonal no pa se sve snage usmjeravaju na turizam", ističe Ana Soldo dodajući kako su imali prilične zastoje zbog dobivanja radnih dozvola i viza za strane radni ke pa će im dio djelatnika koje su tražili na proljeće stići tek tijekom listopada. Ipak, sezonu su nekako izgurali, i bez obzira na dodatne probleme dostave na naše otoke, uz isplatu stimulaci ja i plaćanje prekovremenih sati.

Logistički kapaciteti u pripremi

Invest4SEE, izvođač Log Expert One - skladište od 103.000 m 2 u Donjoj Zdenčini koje će se zvati Log Expert Two. Završetak je planiran u drugoj polovici 2023. godine.

RC Europe, češki izvođač - skladište od 83.000 m2 u Samoboru, na izlazu Bobovica s autoceste A3. Planirani završetak u zadnjem kvartalu 2023.

Lidl, član Schwarz maloprodajne grupe – središnji LDC od 60.000 m 2 u općini Križ istočno od Zagreba, uz autocestu A3. Završetak je planiran do sredine 2023.

VGP, međunarodni industrijski park – skladište u Lučkom od 38.000 m 2 Završetak je planiran u četvrtom kvartalu 2023.

Invest4SEE, izvođač Log Expert One , počet će gradnju 31.000 m 2 skladišta na Kukuljanovu, u Industrijskoj zoni Bakar. Završetak je planiran u drugoj polovici 2023. godine.

SVIJETLA BUDUĆNOST

No, naši se sugovornici slažu da uopće nije sve tako crno, pa čak ni sivo i da bi pred Hrvatskom trebala biti lijepa logistička budućnost. Prije svega, tvrtkama u sektoru život će olakšati ulazak u Schengen zonu čime će se ubrzati protok roba. To znači da će oni raditi brže, a moći će ujedno ponuditi bolju i pouzdaniju uslugu jer

će točnije predvidjeti dolazak naručenih pošiljki. Ujedno, ove će okolnosti potencijalno podići konkurentnost hrvatskih tvrtki u odnosu na mađarske ili slovenske kolege. Dodatni je benefit za sektor uvođenja eura u Hrvatskoj jer će se tako izbjeći gubici zbog tečajnih razlika. "Ulaskom u prostor Schengena sjajnu perspektivu da se pozici onira na svjetsku kartu po

Izvor: Colliers, RCA

putemMorskim odvija se 80 posto trgovinesvjetske, a 90 posto tog kolača kon trolira devet brodaranajvećih politikomrazvojnomBoljom mijaekonolokalnihmože se narizikuizloženostratiosigumanjastanja tržištubalnomglo-

morskog transporta ima i Luka Rijeka jer je prirodno, zbog du bokog gaza, predisponirana za prihvat velikih brodova. Grad njom novih terminala kapacitet Luke Rijeka povećat će se na otprilike milijun kontejnera go dišnje čime definitivno lovimo korak s Koprom i Trstom. Dalj nji preduvjet snažnijeg razvoja je jačanje željezničke mreže", zaključuje Petar Šimić. S tom se konstatacijom slaže i Saša Subotić iz Sektora za promet Hrvatske gospodarske komore. "Od vitalne je važnosti za našu zemlju lobiranje za pozicioniranje Hrvatske u na javljenoj reviziji TEN-T mreže (Transeuropska prometna mre ža) odnosno uključivanje svih hrvatskih strateških prometnih prioriteta u novu TEN-T mrežu. Također, od strateške je važnosti za Hrvatsku, ali i za cijelu Eu ropsku uniju, uključivanje Luke Rijeka i prometnog pravca pre ma Zagrebu i slovensko-mađar skoj granici u Baltičko-jadranski koridor, što je nedvosmisleno i naglašeno 2016. godine u Odluci Europskog parlamenta o poboljšanju povezanosti i do stupnosti prometne infrastruk ture u srednjo-istočnoj Europi", naglašava Subotić dodajući kako

bi time Hrvatska dobila važnu prometnu rutu koja povezu je sjevernojadranski bazen s baltičkim lukama preko važnih europskih tržišta Austrije, Slo vačke, Češke i Poljske. Dodatno je, prema njegovom mišljenju, potrebno pokušati produžiti Mediteranski koridor (koji sada završava u Zagrebu, umjesto na mađarsko-ukrajinskoj granici), što za sada za Hrvatsku znači da gubi svoju povezanost sa zale đem srednjo-istočne Europe.

ŽELJEZNIČKA MREŽA

Od najvećeg je značaja za gospodarski i socijalni rast Hrvatske razvoj željezničke infrastrukture, smatra Subotić. "Željeznički promet ima neopi sivo važnu ulogu u povećanju konkurentnosti hrvatskih luka i gradova jer se jedino željezni com može osigurati prijevoz velikih količina tereta i putnika. Upravo zbog neodgovarajuće povezanosti s unutrašnjošću korištenjem željezničke mreže luke Rijeka, Ploče, Šibenik, Split i Zadar nisu u potpunosti iskori stile svoje potencijale za ostva renje multimodalnog prometa", navodi Subotić pojašnjavajući kako je u cijeli projekt daljnjeg razvoja hrvatskih teretnih luka

te njihovog konkuriranja na tr žištima Unije i svijeta potrebno uključiti (i elektrificirati) Ličku prugu i dionice koje je spajaju s Mediteranskim koridorom u TEN-T koridor. Prema nje govom je mišljenju ne manje važno u osnovnu željezničku mrežu novog teretnog koridora Alpe - Zapadni Balkan uključiti i Luku Ploče.

Što se predviđanja daljnjih kre tanja tiče, Subotić pretpostavlja kako će cijene energenata, naf te, električne energije i plina, na međunarodnom tržištu i dalje oscilirati, što se do sada odrazilo na rast cijena svih roba i usluga pa je u narednim mjesecima izvjesno daljnje poskupljenje što uključuje i prijevozničke usluge. Nadalje, globalni logistički pravci u lancu opskrbe već su narušeni pandemijom te sada dodatno opterećeni ratnim zbivanji ma u Ukrajini, ali će najveći problem, uz troškove energije, za prijevoznike predstavljati inflacija u eurozoni koja uspo rava gospodarski rast te dovodi do povećanja cijena primjerice osiguranja, guma, servisiranja voznog parka i ostaloga.

Za kraj, Saša Subotić zaključuje kako se u Hrvatskoj definitivno očekuje nastavak investicija u distribucijske i skladišne kapa citete što nagovješćuju brojni, već započeti projekti. Savjetuje kako pod hitno treba napraviti jedan kontinentalni multimo dalni terminal koji bi svima, a posebno cestovnom i želje zničkom teretnom prijevozu, olakšao život. Ovakvi su ter minali temelj daljnjeg razvoja gospodarstva, a s njim i lanaca opskrbe čime će se potaknuti zapošljavanje, ali i demografska obnova. Ovo su poslovi koji do nose dodanu vrijednost usluzi prijevoza i zahvaljujući kojima iz tranzitne zemlje možemo prerasti u ozbiljnog izvoznika, a za što definitivno imamo mnogobrojne predispozicije.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Upravljanje lancem opskrbe - Izjave

BAT - MILANKA HABIJANEC, SUPPLY CHAIN MANAGER ADRIA

BAT prepoznaje značaj lanca opskrbe i do sada smo u Hrvatskoj ostvarili niz izvanrednih pothvata u ovom segmentu, poput HUB-a za nove kategorije proizvoda sa sjedištem u Rijeci koji ima značajnu ulogu u globalnom lancu opskrbe. Ove godine otvorili smo i novo skladište duhana, regionalni HUB u Pitomači koji će zaprimati duhan iz čak 26 različitih zemalja i bit će središnja točka opskrbe BAT-ovih tvornica u poljskom Augustovu, njemačkom Bayreuthu i mađarskom Pečuhu. Pored toga, uz transformaciju tvornice u Kanfanaru, u koju je uloženo ukupno 600 milijuna kuna u nove proizvodne linije i koja od prošle godine proizvodi grijane duhanske proizvode, očekujemo posebnu sinergiju s tvornicom u Trstu, čiji će fokus biti inovacije i nove kategorije proizvoda. Hrvatska predstavlja iznimno plodno tlo za razvoj i izgradnju različitih poslovnih jedinica u lancu opskrbe, što potvrđuju i gore spomenuti primjeri HUB-a u Rijeci i HUB-a u Pitomači. Cilj nam je nastaviti razvijati i ulagati u nove segmente lanca opskrbe u Adria zemljama, s velikim fokusom na održivost u svakom njegovom dijelu. Jako nam je bitno da naša strategija prati, ali i razvija nove pravce koji će pomoći smanjiti negativan utjecaj na okoliš, što je u skladu i s ESG strategijom na razini BAT Grupe, koja u središte svog poslovanja stavlja upravo održivost. Naš je imperativ lanac opskrbe držati stabilnim, ali omogućiti njegovu adaptaciju novim, nepredvidljivim izazovima, koje donose događanja na globalnoj razini.

PIK VRBOVEC - VEDRAN PAPIĆ DIREKTOR SEKTORA LOGISTIKE I OPERATIVNE PODRŠKE Logistika PIK Vrbovca je komparativna prednost i snaga naše kompanije. Sukladno tome, i ove smo godine investirali značajna sredstva u unaprjeđenje skladišnih i transportnih kapaciteta. Radi se o ulaganjima u nove prostore i modernizaciju četiri regionalna skladišta kako bismo osigurali besprijekoran hladni lanac, dostatne kapacitete i kvalitetu po IFS standardima te nabavi 30 novih teretnih vozila. U ovoj godini započeta je implementacija novog WMS sustava čime će se do kraja 2023. standardizirati sustav upravljanja skladištima, što će rezultirati većom efikasnošću i mogućnošću rada zaposlenika u istom informatičkom okruženju. U tijeku su i aktivnosti na implementaciji novog ERP-a do kraja 2024., čime bi se završio proces uvođenja jedinstvenog ERP standarda u čitavoj Fortenova grupi. COVID-19 i rat u Ukrajini poremetili su lance opskrbe, ali PIK Vrbovec, zahvaljujući snažnoj logistici, spremno odgovara na sve izazove i osigurava nesmetanu proizvodnju i isporuku roba i usluga te iznalazi alternative i rješenja za sve skuplje energente. I u budućnosti nastavljamo s ulaganjima u automatizaciju i digitalizaciju poslovanja, kao i s nabavom vozila i opreme na ekološke i održive izvore. U tijeku je i velika investicija naše kompanije - novi pogon primarne obrade mesa, a jedan od planova za buduće razdoblje je izgradnja solarne elektrane.

KAUFLAND

U Kauflandu posebnu pažnju posvećujemo optimizaciji procesa u lancu opskrbe kako bismo osigurali optimalnu svježinu i dostupnost proizvoda u trgovinama diljem Hrvatske. Samo neke od prednosti koje nam nude najmoderniji sustavi jesu omogućavanje značajnijeg povećanja performansi, skraćivanje potrebnog vremena za izvršavanje određenih radnji, racionalno upravljanje zalihama, sustav izvršenja narudžbi, podržavanje daljnjeg rasta poduzeća kroz nove proizvode, proizvodne linije kao i omogućavanje “real-time” podrške za kupce. Naš logističko-distributivni centar u Jastrebarskom nalazi se na ukupnoj površini zemljišta od 198.000 m2, od čega se samo skladišni prostor prostire na nešto više od 70.000 m2. Cilj nam je uvijek uvoditi nove i moderne procese, a ove smo godine u pogon pustili dodatni logističko-distributivni centar specijaliziran za duboko smrznuti asortiman. U budućnosti planiramo raditi na proširenju kapaciteta logističko-distributivnog centra kako bismo za naše kupce povećali dostupnost robe. U Kauflandu nam je uvijek cilj kupcu ponuditi bogatu ponudu, što domaće, što inozemne proizvodnje, po odličnim cijenama te usprkos globalnoj situaciji, nastavljamo to činiti i dalje, navode iz ovog trgovca.

ZORANCARGO-PARTNERSTARČEVIĆ, DIREKTOR

Lanci opskrbe su spona globalnog gospodarstva, a fleksibilnost je oduvijek bila druga riječ za logistiku. U tvrtki cargo-partner možemo potvrditi da je u prethodne dvije godine dodatno na značaju dobila prilagodba promjenama. Zbog situacije u Ukrajini pomorska usluga Adria Express koristi se kao alternativa za Trans-sibirsku željeznicu, a njeno je tranzitno vrijeme preko jadranskih luka trenutno do sedam dana kraće nego preko luka Sjevernog mora. Što se tiče pandemije, savjetujemo svojim klijentima da transporte planiraju pravovremeno i u skladu s COVID promjenama. Izazovi u cestovnom transportu i manjak vozača potaknuli su i tzv. Short Sea rješenja za Europu - prijevoz robe brodom na kratke udaljenosti.

COVID i zatvaranje najveće svjetske luke Shanghai naveli su nas da preusmjerimo pošiljke u obližnju luku Ningbo, ali i da razvijemo veliki broj redovnih zračnih charter rješenja. Vrlo smo ponosni što smo ove godine uspješno otvorili naš novi logistički centar u Zagrebu. Naši planovi su kontinuirani rad i težnja ka održavanju čvrstih partnerskih odnosa, pružanje dodatne vrijednosti našim klijentima i konstantna edukacija naših zaposlenika.

KRUG NEBRIGE ZA

LANCE

lobalni i lokalni lanci opskrbe, pandemija, poremećaji, nedo statak radne snage, transportni troškovi, geopolitička situacija, troškovi energenata, inflacija, klimatske promjene, održivost.

To nam je sve poznato, zar ne? Naravno, živimo s tim već neko vrijeme, suo čavamo se s problemima, pronalazimo rješenja, pokušavamo balansirati između efikasnosti i

efektivnosti, pratimo svjetsku situaciju i pitamo se: “Što je sljedeće? Hoćemo li opstati? Hoćemo li imati znanja i sposobnosti? Hoće li nam država pomoći?” Prije par dana (tekst je zaključen 12. 9., op. ur.) objavljene su mjere hrvatske vlade za suzbijanje inflacije koja je nastala uslijed poremećaja u lancima opskrbe, ali i rasta cijena energenata. Glavna mjera je ograničavanje rasta cijena za određene proizvode. Na internetu ćemo lako pronaći koje mjere uvodi, na primjer, Nje mačka. Njemačka ne razmišlja o ograničavanju cijena jer, kako je rekla Claudia Kemfert, analiti

čarka energetske politike u njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja: “Ograničavanje cijena nije rješenje, to bi moglo postati skupa dugoroč na subvencija”. Pozvala je na ciljanu olakšicu za potrošače. Što to zapravo znači?

INFLACIJA U LANCU OPSKRBE

Većina troškova, bez obzira na industriju, dolazi od troškova radne snage, repromaterijala i ostalih inputa te troškova logistike i opreme. Prvi član u lancu posluje uz cilj maksimizacije dobiti i na taj način definira cijenu svog proizvoda. Sljedeći član u lancu uzima u obzir cijenu svog dobavljača, doda na nju svoje troškove i maržu te određuje cijenu svog proizvoda. I tako dalje nizvodno u lancu opskrbe. I kad se poveća cijena inputa kod prvog člana, ona se prelije u sve sljedeće članove što ne bi bio problem kad bi se radilo o malom broju inputa i outputa. No, priča nije tako linear na. Naime, neki se inputi troše u velikom broju industrija. Takvi inputi su, na primjer, energenti. I kad dođe do povećanja cijene energenata, taj se efekt prelije ne samo nizvodno uz jedan određeni lanac opskrbe, nego na cijelu mrežu opskrbe. I tako izazove inflaciju lanca opskrbe.

ULOGA SREDIŠNJIH BANAKA

Inflacija lanca opskrbe nije inflacija nastala pove ćanjem plaća, ponude novca, padom vrijednosti valute ili uslijed regulativa. I zato su sad središnje banke u neobičnom položaju. Naime, da bi spri ječile inflaciju, središnje banke povećavaju ka matne stope. Na taj način, krediti postaju skuplji i usporavaju gospodarske aktivnosti. Također, na taj način štednja postaje atraktivnija, pa građani štede umjesto da troše. Sve to onda usporava inflaciju. No, nalazimo se u situaciji kad smo tek izašli iz pandemijske krize, gospodarstvo je ionako slabo pa ga središnje banke ne bi željele dodatno oslabiti. Zato će povećavati kamatne stope vrlo oprezno i nastojati balansirati između snage gospodarstva i stabilnosti cijena. Ali ono na čemu središnje banke, a i države zaista trebaju raditi je slabljenje uvjerenja da povećanje cijena sirovina na početku lanca opskrbe, povećanje cijena radne snage i energenata, mora uzrokovati povećanje cijena dalje kroz lanac opskrbe, sve do krajnjeg kupca. Zašto je to važno? Jer, jednom kad se cijene povećaju, teško se vraćaju na počet ne razine.

POVEĆANJE CIJENA NA POČETKU LANCA

Otkud uvjerenje da povećanje cijena na početku lanca mora povećavati cijene nizvodno? Iz nepre kidnog zanemarivanja lanca opskrbe i strategija upravljanja lancem opskrbe. Negdje više, a negdje manje. Nažalost, u hrvatskoj poslovnoj praksi više. U članku “Strategijama upravljanja lancem opskr be protiv inflacije” već je nešto napisano o tome, a ovdje se diskusija proširuje.

Lanac opskrbe oduvijek ima ulogu smanjivanja troš kova, doživljava ga se kao nužno zlo, ne popularizira se, nije atraktivan studentima, a ni top managementu većine kompanija u Hrvatskoj. Ako je hrvatska kom panija dio inozemne grupacije, o lancu opskrbe se vodi računa jer je to dio korporacijske strategije. Ako se radi o isključivo hrvatskim kompanijama, rijetke su one koje zaista daju značenje lancu opskrbe kakvo zaslužuje. Otkud taj zaključak?

Prva priča. Negdje u svibnju 2022. godine, na LinkedInu objavljen je natječaj jedne renomirane turističke kompanije za direktora nabave. Kao uvjet, tražili su srednju stručnu spremu ili VSS. Bilo je komentara u smislu “možda već imaju osobu koja je dugo u sustavu, pa poznaje posao u dušu”. U redu, možda imaju, ali onda neće objaviti natječaj već će osobu zaposliti direktno.

Druga priča. Ista situacija kao u prvoj priči s tim da se ovdje radi o poznatoj proizvodnoj kompa niji. Ta je kompanija napravila iskorak pa natječaj nije objavila na LinkedInu već na portalu MojPo sao. Ali je u uvjetima također navedena srednja stručna sprema.

I onda se postavlja pitanje zašto renomirane kom panije smatraju da je za direktora nabave dovoljna srednja stručna sprema? Bilo je komentara na društvenim mrežama kako zaposlenici nabave ionako samo operativno izvršavaju ono što im je delegirano od strane managementa, a za to ne treba provoditi znanstvene analize. Ako se nabava svodi na puko provođenje zahtjeva managementa, kako možemo očekivati da će management tražiti od odjela nabave, a onda i od cijelog lanca op skrbe (rijetke hrvatske kompanije imaju poziciju voditelja lanca opskrbe) detaljnije analize koje će uzeti u obzir strategije lanca opskrbe, situaciju na globalnom tržištu i tržištu rada, digitalne teh nologije, klimatske promjene i održivost? Kako možemo očekivati da management ima širu sliku o tome što sve može postići primjenom strategija upravljanja lancem opskrbe? Kako možemo očeki vati da će management oslabiti svoje uvjerenje da povećanje dobavljačevih cijena mora uzrokovati povećanje cijena kompanije koju vodi? Postavlja se pitanje: Kako možemo oslabiti uvjerenje da po većanje cijena na početku lanca mora povećavati cijene nizvodno? Edukacijom iz područja uprav ljanja lancem opskrbe, osvještavanjem strategija upravljanja lancem opskrbe, neprekidnim unap ređenjima procesa, digitalizacijom, suradnjom, koordinacijom unutar kompanije, ali i u okviru cijelog lanca opskrbe. Povećanjem vidljivosti kroz cijeli lanac opskrbe (end-to-end visibility), kre iranjem digitalnog blizanca svog lanca opskrbe (digital twin) i provođenjem simulacija u svrhu kreiranja različitih scenarija temeljenih na dobrim analizama podataka.

Nedavno je portal Supply Chain Media proveo istraživanje čiji je zaključak da će do 2025. godi ne 50 posto proizvođača proširiti vidljivost svojih

Rujan 2022.

Rijetke su nijekompahrvatskebelancuznačenjezaistakojedajuopskr promjeneKlimatskezaslužujekakvo nastaju jer se ne brine mo dovoljno o svojim opskrbelancima

Upravljanje lancem opskrbe – Trendovi

lanaca opskrbe na treću razinu dobavljača ( tier-3 supplier ), a kako bi povećali agilnost lanaca opskrbe i za 50 posto smanjili utjecaj poremećaja u istom. Time će povećati otpornost ( resilience ) lanca opskrbe što onda uključuje i činjenicu da ne mora svako povećanje dobavljačevih cije na odmah rezultirati u povećanju cijena našeg proizvoda. Više o strategijama lanca opskrbe koje možemo upotrijebiti za ilustraciju može se pro naći u članku “Strategijama upravljanja lancem opskrbe protiv inflacije”.

NEBRIGA O LANCU OPSKRBE

Upravo prolazi ljeto i zbrajamo odlične turističke rezultate. Odlične? Za koga? Nameće se zaklju čak da svi imaju koristi od toga. Je li to zaista tako? Složit ćemo se da je ovo ljeto bilo jako sušno, u nekim dijelovima su uvedene redukcije vode, infrastruktura je pucala po šavovima. Tko se zabrinuo oko toga? Rijetki. Klimatske se promjene ionako događaju nekom drugom, zar ne? Suše se događaju nekom drugom. Rijeke presušuju nekom drugom, hidro centrale ne mogu proizvoditi struju, netko drugi neće imati struje. Netko drugi neće imati vode, netko drugi će uništiti svoje prirodne resurse. Osvijestimo se!

Klimatske promjene nastaju jer se ne brinemo dovoljno o svojim lancima opskrbe. I opet se taj jadan lanac koristi za iscrpljivanje bez ulaganja u njegovo obnavljanje. Ono što znamo je povećati cijenu svog proizvoda jer se, eto, povećala cijena dobavljača, a energente da ne spominjemo! Pa dok ide, ide. Ali cijene dobavljača se i povećavaju jer se, između ostalog, ne vodi briga o lancima opskrbe. Pa se vrtimo u krug.

PRIMJENA POSTOJEĆIH STRATEGIJA

Središnje banke povećavaju kamatne stope jer tako sprečavaju rast inflacije. No, to rade oprezno jer time slabe ionako oslabljeno gospodarstvo. Hrvat ska je vlada donijela mjere za suzbijanje inflacije u kojima se ističe ograničavanje cijena određenih proizvoda i energenata. Na prvi se pogled to čini dobrom mjerom, ali kamo nas to dugoročno vodi? Na kraju opet nismo osvijestili da se veliki na predak može učiniti inoviranjem i primjenom postojećih strategija upravljanja lancem opskrbe. Dugoročno to zaista nije dobro. Ono na čemu treba raditi je edukacija, popularizacija i neprekidno ponavljanje da je moguće dobit ostvariti i nekim drugim strategijama, a ne samo pukim povećanjem cijena. Dajmo lancu opskrbe napokon važnost koju ima, uložimo u njega, uložimo u ljude koji se njime bave, dajmo tim stručnjacima slobodu da inoviraju, stvaraju nove mogućnosti i tako učine lanac agil nim, otpornim, protočnim i konkurentnim.

Dr.sc. Kristina Šorić Rochester Institute of Technology Croatia Luyouma – obrt za poslovno kristina.soric@croatia.rit.edusavjetovanje

Inflacija lanca opskrbe

Bez strategijaSstrategijaimplementacijelancaopskrbeimplementacijomlancaopskrbe

CIJENE

CIJENE

Lanac opskrbe - Vijesti

SPAR HRVATSKA

ULAŽE 100 MLN EURA U LOGISTIKU

SPAR Hrvatska je u Donjoj Zdenčini započeo izgradnju svog najvećeg logističkoga centra u Hrvatskoj, izvijestili su iz tog trgovačkog lanca, navodeći kako je investicija u projekt veća od 100 milijuna eura te će u prvoj fazi upošljavati oko 500 djelatnika. Na površini od 410.000 četvornih metara gradi se objekt

površine veće od 75.000 četvornih metara, a ukupni kapaciteti skladišta iznose više od 100.000 paleta. Kad centar bude izgrađen, što je planirano do kraja 2024. godine, znatno će se unaprijediti i olakšati poslovanje kompanije, navodi se u priopćenju. “Izgradnja SPAR logi stičkog centra predstavlja strateški najvažniji projekt za nas u SPAR-u. S obzirom na visinu investicije i brojnost uposlenih vjerujem da je riječ i o trenutno najvećem projektu u Zagre bačkoj županiji i općini Klinča Sela”, izjavio je član Uprave SPAR-a Hrvatska Danijel Vidiš.

VELIKA INVESTICIJA

TVRTKE WURTH HRVATSKA

Tvrtka Wurth Hrvatska, koja je u Hrvatskoj pri sutna od 1994., otvorila je u Velikom Trgovišću, gdje je i sjedište tvrtke, novi logističko-upravni centar na 11.000 četvornih metara. Uz novu zgradu u Velikom Trgovišću, u kojoj je nedavno zaposleno 34 djelatnika iz Velikog Trgovišća i okolice, Wurth Hrvatska ima još 16 veleprodaj nih centara diljem zemlje, a u svom 28 godina dugom poslovanju u Hrvatskoj poslužuju više od 35.000 kupaca, te ove godine očekuju više od 250 milijuna kuna prometa. Robert Friedmann, predsjednik uprave Würth Grupe, kazao je kako je izgradnja takvog objekta zaista veliki projekt, za čiju je realizaciju bilo potrebno puno truda i napora. Istaknuo je da broj korisnika tvrtke Wurth Hrvatska raste iz godine u godinu.

BAT Grupa

RASTPROMETAŽELJEZNIČKOG

Željeznicom je u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2022. prevezeno 12,3 posto više robe uz 17,6 posto više ostvarenih tonskih kilometara. U tome je tvrtka

HŽ Cargo d.o.o. prevezla 7,8 posto

više robe i ostvarila 18,7 posto više tonskih kilometara, dok su novi teretni prijevoznici prevezli 15,1 posto više robe uz 16,3 posto više tonskih kilometara.

Hrvatski duhani, najveći otkupljivač duhana na po dručju Podravine i Slavonije koji posluje u sklopu BAT Grupe, otvorio je regionalni logistički distributivni centar u Pitomači. U Pitomači će se zaprimati duhan iz čak 26 različitih zemalja i bit će središnja točka opskrbe BAT-ovih tvornica u poljskom Augustowu, njemačkom Bayreuthu i mađarskom Pečuhu. Iz kompanije ističu da nakon investicije od ukupno 600 milijuna kuna u nove proizvodne linije za proizvodnju grijanih duhanskih proizvoda u Kanfanaru, otvaranje logističkog distribu tivnog centra u Pitomači pozicionira Hrvatsku još bolje na globalnoj karti duhanske industrije. “Ponosni smo na novi logistički distributivan centar u Pitomači jer je

HRVATSKA POŠTA OBILJEŽAVA ZELENI POŠTANSKI DAN

Hrvatska pošta u društvu je 18 poštanskih operatora iz cijelog svijeta koji su 16. rujna zajedničkom kampanjom obilježile Zeleni poštanski dan. Prije 14 godina poštanski sektor među prvima je pokrenuo programe za mjerenje i smanjenje štetnih emisija CO2 u okviru Međunarodne poštanske korporacije (IPC). Podsjetimo, Hrvatska pošta postala je članica IPC-a 2019., a u programu smanjenja štetnih emisija sudjeluje od ove godine. Zahvalju jući sve većem broju električnih dostavnih vozila i

U DISTRIBUTIVNIREGIONALNIPITOMAČIOTVORENLOGISTIČKICENTARnjegovo otvaranje još jedan pokazatelj važnosti naše operacije u Hrvatskoj unutar BAT grupe i nastavak kontinuiranog investiranja, povećanja proizvodnje i zapošljavanja u Hrvatskoj. Hrvatska se nalazi u samom središtu transformacije BAT-a kojem je cilj izgraditi Bolje sutra (A Better Tomorrow) za sve naše dionike. Cilj nam je postići ugljičnu neutralnost našeg ukupnog poslo vanja i u Hrvatskoj i globalno već do 2030. godine”, izjavio je Tamás Nyaka, direktor operacija BAT Adria. U skladišnom prostoru u Pitomači, na gotovo 4.000 četvornih metara, upravljat će se gotovim zapakiranim duhanom, a kapacitet skladišta je 18.500 komada standardnih kutija duhana.

alternativnih dostavnih kanala poput paketomata, poštanski operatori smanjili su godišnje emisije CO2 za 34% u odnosu na 2008. godinu. U razdoblju od 2012.-2021. pošte su udvostručile broj vozila na alternativni pogon, a električna vozila čine 17% poštanskog voznog parka.

MEĐUSOBNIODNOS PROIZVOĐAČA DISTRIBUTERAI

Ugovor o distribuciji je ugovor između proizvođača odnosno dobavljača kao jedne ugovorne strane koji se obvezuje da distributera kao drugu ugovornu stranu kontinuirano snabdijeva određenim proizvodima, a distributer se obvezuje da te proizvode kupuje radi njihove samostalne prodaje trećima

Međunarodna prodaja robe odvija se kao kontinuirana prodaja između ugovornih partnera na osnovu ugovora o distribuciji, kojim proi zvođač i distributer utvrđuju međusobne obveze koje su usmjerene na to da je distributer uključen u prodajnu organizaciju proizvođača dok prodaje robu na ugovo renom području u svoje ime i za svoj račun.

To je ugovor između proizvođača odnosno dobav ljača kao jedne ugovorne strane koji se obvezuje da distributera kao drugu ugovornu stranu kontinuirano snabdijeva određenim proizvodima, a distributer se obvezuje da te proizvode kupuje radi njihove samo stalne prodaje trećima, u svoje ime i za svoj račun. Distributer zarađuje na razlici u cijeni između nabav ne i prodajne cijene a to radi temeljem kontinuiranog poslovnog odnosa s proizvođačem uređenog ugo vorom o distribuciji. Danas su određene industrije u cijelosti utemeljene na distributivnim mrežama a ističu se u prvom redu automobilska industrija, financijske usluge, prodaja farmaceutskih proizvoda, prodaja sportske opreme, obuće i tekstilnih proizvoda, prodaja goriva i dr.

FORMA UGOVORA

Iako je u većini jurisdikcija ugovor o distribuciji neformalan ugovor, odnosno za njegovu valjanost nije potrebna pisana forma, u praksi se najčešće zaključuje u pisanom obliku, i to tako što najčešće proizvođač predlaže sadržaj ugovora distributeru.

BITNI ELEMENTI UGOVORA

Sadržaj ugovora o distribuciji nije propisan za konskim odredbama niti u hrvatskom pravu niti u većini drugih usporednih pravnih sustava.

Kao bitni elementi ugovora o distribuciji u po slovnoj praksi su se ustalili: definiranje ugovornog proizvoda, definiranje ugovornog područja, pitanje isključivosti (ekskluzivnosti) u pogledu određenog teritorija i određenih kupaca, pitanje zaštite i zabrane konkurencije, pravo korištenja robnog žiga i drugih prava intelektualnog i industrijskog vlasništva, ure đenje odgovornosti proizvođača za nedostatke stvari i pitanje jamstva za proizvod, cijene i uvjeti prodaje, trajanje i raskid ugovora te posljedice raskida kao i poslovna tajna i povjerljivost.

Neke od standardnih klauzula u ugovorima o distri buciji su one kojima se određuju obvezni godišnji op seg prodaje, obveze distributera u pogledu opremanja prodajnog mjesta sukladno korporativnom identitetu proizvođača, obavezno sudjelovanje u obukama za prodaju koje organizira proizvođač, i dr. Standardne su i ugovorne odredbe kojima se kao ugo vorne obveze distributera ugovaraju obveza čuvanja interesa proizvođača, obveza povećanja tržišnog udje la, obveza prikupljanja podataka o kupcima i izvješta

vanje proizvođača, obveza provođenja marketinškog modela proizvođača, obveza naručivanja određene količine robe od proizvođača, obveza poštivanja kor porativnog identiteta prodaje. Ugovorne odredbe koji ma se određuju obveze proizvođača odnosno dobav ljača su odredbe kojima se ugovara obveza redovnog snabdijevanja distributera robom kao i kontinuirana prodajna podrška distributeru.

VRSTE UGOVORA O DISTRIBUCIJI

Ugovori o distribuciji javljaju se u različitim ugovor nim oblicima i nazivima pa su tako vrste ugovora o distribuciji koji se najčešće pojavljuju ugovor o isključivoj distribuciji, ugovor o selektivnoj distribuciji i ugovor o isključivoj kupnji.

Ugovorom o isključivoj distribuciji proizvođač se obvezuje snabdijevati proizvodima samo jednog distributera na određenom području ili za odre đenu grupu kupaca koja je dodijeljena jednom distributeru. Distributer u tom slučaju ima obvezu da se suzdrži od bilo kojeg oblika konkurencije s proizvođačem na tom području.

Ugovorom o selektivnoj distribuciji proizvođač se obvezuje da, neposredno ili posredno, proizvodima snabdijeva samo distributere odabrane na osnovu određenih kriterija, a distributer se obvezuje da neće prodavati ugovorni proizvod distributerima izvan sustava selektivne distribucije.

Ugovorom o isključivoj kupnji distributer se obvezu je da proizvode kupuje samo od proizvođača ili od osoba koje odredi proizvođač.

RAZLIKE PREMA DRUGIM UGOVORIMA

Za razliku od ugovora o kupoprodaji kod ugovora o distribuciji prisutan je kontinuirani i trajan obve znopravni odnos proizvođača i distributera. Ugovorne strane sklapaju ugovor kojim se distributer obvezuje kupovati od proizvođača odnosno dobavljača robu radi daljnje prodaje kupcima odnosno krajnjim po trošačima, te je takav ugovor okvirni i glavni u odnosu na pojedinačne ugovore o kupoprodaji robe koji se sklapaju temeljem ugovora o distribuciji i u njegovim okvirima. Dakle, ugovori o distribuciji su okvirni ugo vori za buduću kupoprodaju robe te sami nisu osnova za prijenos prava vlasništva na robi.

Kod ugovora o isključivoj distribuciji, distributeru je osigurano isključivo pravo prodaje na ugovorenom području; distributer u pravilu prihvaća obvezu organizacije i unapređenja distribucije na tom po dručju te je na taj način uključen u prodajnu mrežu proizvođača odnosno dobavljača.

Može se reći da je za proizvođača osnovna svrha sklapanja ugovora o distribuciji robe organizacija distribucije, dok je svrha ugovora o kupoprodaji robe prijenos vlasništva na robi.

Za razliku od ugovora o trgovačkom zastupanju, kod ugovora o distribuciji distributer kupuje i pro daje robu u svoje ime i za svoj račun, sam određuje daljnju cijenu robe, snosi rizik naplate od kupca, snosi sav rizik poslovanja te se ne uspostavlja nika

kav ugovorni odnos između proizvođača odnosno dobavljača i krajnjeg kupca.

Poslovni odnos temeljem ugovora o distribuciji često je povoljniji za proizvođača jer posluje s jednim poslovnim subjektom – distributerom s kojim je us postavio dugotrajni i povjerljiv poslovni odnos a ne s većim brojem pojedinačnih kupaca preko zastupnika što mu često predstavlja veći poslovni rizik.

DILEME KOD SKLAPANJA UGOVORA

Često se postavlja pitanje treba li ugovor o distribu ciji zaključiti u pisanom obliku s obzirom na to da takva forma nije propisana kao obvezna.

S obzirom na namjeravanu trajnost obveznopravnog odnosa uspostavljenog ugovorom o distribuciji, ugo vorne strane trebale bi nastojati ugovora zaključiti u pisanom obliku. U početku suradnje ugovorne strane suglasne su da će posao izvršavati onako kako su dogovorile, ali nakon proteka vremena od početnog dogovora mogu se pojaviti nejasnoće oko sadržaja i načina dogovorene realizacije pa čak i sporna pitanja pri izvršenju ugovora, nedorečenosti vezane za sadržaj prava i obveza ugovornih strana i dr. Jedno od pitanja kod pregovora radi zaključivanja ugovora o distribuciji je pitanje trajanja ugovornog odnosa. Iako je interes obiju ugovornih strana načelno da budu što dulje u poslovnom odnosu, nemaju obje ugovorne strane uvijek isti interes odnosno distribute ri imaju naglašeniji interes da ugovor što dulje traje. Zbog toga je potrebno trajanje ugovora ispregovarati kako bi ugovorni odnos bio u skladu sa stvarnim interesima ugovornih strana. Česta nedovoljno definirana ugovorna odredba je utvrđivanje minimalne količine robe koju se distri buter obvezuje naručiti od proizvođača, što može rezultirati nezadovoljstvom proizvođača s poslov nom koristi koju ima od ugovora o distribuciji a što je onda često razlog za otkaz odnosno raskid ugovora o distribuciji. Prilikom ugovaranja distribucije u međunarodnoj trgovini posebno je važno obratiti pozornost da će se distribucija odvijati na području jurisdikcije Iakodistributera.seugovorom može ugovoriti mjerodavno pravo, činjenica je da na području na kojem se vrši distribu cija može imperativno vrijediti pravo tog sustava pa se na taj način proizvođač može naći u situaciji da se na njega primjenjuju neke obvezujuće odredbe koje vrijede u pravnom sustavu distributera, što se može značajno negativno odraziti na interese proizvođača.

Rujan | jatrgovac.hr

ugovoraSadržaj o nitiodredbamazakonskimnijedistribucijipropisanu pravuvatskomhrniti u većini usporednihdrugih vrsteNajčešćesustavapravnih ugovorsuo isključivoj ugovordistribuciji,o nojselektiv-distribu ciji i ugovor o isključivoj kupnji

Ana-Marija Kajić

Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.

Žitarice za doručak RAST UKUPNE VRIJEDNOSNEPRODAJE

ategorija žitari ca za Udoručak.teflakese,uključujedoručakcornmuesležitaricezaposljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2021. godi ne, kategorija žitarica za doručak zabilježila je rast

ukupne vrijed nosne prodaje u odnosu

mjestu smjestile su se žitarice s 42% udjela, iza kojih bilježiližitaricemueslisegmenticornflakesjes9%.Uposljednjihgodinudanaizasurast

Kategorija žitarica za doručak u 2021. godini zabilježila je rast ukupne vrijednosne prodaje u odnosu na godinu prije Ivančić

vrijednosne prodaje u od nosu na prethodnih godinu dana, dok segment corn flakes istodobno bilježi pad vrijednosne

Nestleslijedomručak.kategorije43%proizvođačavrijednosno,2021.zaključnoUpermarketimarketiformateostvarujegorijevrijednosneprodaje,Promatrajućiprodaje.aspektmjestačak75%ukupneprodajekatežitaricazadoručaksekrozmoderneukojeulazehiper(>2.500m2)isu(301-2.500m2),dokmanjiudio,od25%vrijednosneprodaje,prolazikroztrgovinemješovitomrobom(<300m2).posljednjihgodinudana,sprosincemgodine,promatrajućivodećatrizastupalasuvrijednosneprodaježitaricazadoAbecednimredoonisu:Mogador,iPodravka.

POVEĆANJE UDJELA PROMOTIVNE PRODAJE

U okviru kategorije žitarica za doručak ukupno je 27,8% vrijednosne prodaje proizašlo iz cjenovnih akcija ili promotivnih pakiranja, što čini povećanje udjela promotivne prodaje od 1,2% u usporedbi s prethodnom godinom

ategorija žitarica za zabiljedoručak žila je kategorijeUskog3,1%odnosnojednosnog,5,6%godiniuprodajeivrijednosnerastkoličinske2021.itovrikoličinrasta.okviruoveukupno

je 27,8% vrijednosne prodaje proizašlo iz cjenovnih akcija ili pro motivnih pakiranja, što čini povećanje udjela promotivne prodaje od 1,2%. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne

akcije su dominantne i zauzi maju 97,7% ukupne promo tivne prodaje, dok posebna promo tivna 2021.akcijamačinepakiranjapreostalih2,3%.Uodnosuna2020.godinu,vrijednosnaprodajanacjenovnimujezabilježi

la rast od 10%, dok je prodaja promotivnih pakira nja ostvarila rast od 20,4%.

Jelena

Žitarice za doručak - Leaflet report

Uokviru ana lize kretanja u pogledajmodoručak""Žitaricekategorijaskupiniza

koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavni ka ovih kategorija putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Adverti sing Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvali tetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period kolovoz 2021. - srpanj 2022. vs. kolovoz 2020. - srpanj 2021. godine. U kategoriju žitarica za doručak ubrajamo sljedeće segmente:•Žitarice za doručak (pahu ljice) - Ovdje spadaju sve žitarice i cornflakes, koje su napravljene procesom ekstruzije (isprešavanjem) i onda oblikovane u odre đeni oblik. Mogu imati dodatke čokolade, cimeta, meda i slično.

• Muesli je miks sirovih žitarica i žitnih pahuljica sa ili bez dodataka kao što je čokolada, sušeno voće, orašasti plodovi. Miješa ih se s tekućinom i trebaju "nabubriti" prije konzumacije.

• Kaše od žitarica - U ovu kategoriju spadaju sve instant kaše ili suhe oljuštene žitarice koje su prije konzumacije moraju pomiješati s vodom ili mlijekom i kuhati nekoli ko minuta da bi se posti gla konzistencija kaše. Žitarice za doručak (pa huljice) vodeći su segment kategorije s 55% udjela pre

PAHULJICE PA MUESLI I KAŠE

Žitarice za doručak (pahuljice) vodeći su segment kategorije s 55% udjela prema broju promocija i 49,4% prema bruto oglasnoj vrijednosti, a slijede muesli s 24,4% i 28,4% te kaše od žitarica 20,6% i 22,1%

ma broju promocija i 49,4% prema bruto oglasnoj vrijed nosti. Pritom je ostvaren blagi količinski rast od 0,3% i vrijednosni od 0,7%. Slijede muesli koje su

količinski rasli za 0,6%, na 24,4% udjela, dok su vrijed nosno zabilježili značajniji plus od 2,8%, na sadašnjih 28,4% udjela u GAV-u. Kaše od žitarica, nasuprot

tome, smanjile su svoj udio prema broju promocija za 0,9%, na 20,6%, dok je vrijednosni pad bio osjetniji (-3,6%), na aktualnih 22,1% udjela u GAV-u.

PREGLED PO SEGMENTIMA

Kod segmenta žitarica za doručak (pahuljice) Nestle je uvjerljivo vodeći proi zvođač s 42,4% količinskog i 42% vrijednosnog udjela. Pritom je ovaj proizvođač zabilježio pad broja promo cija od 3,7%, dok je GAV manji za 4,8%. Drugoplasi rana Podravka ostvarila je rast prema oba promatrana parametra pa tako sada ima 23,8% udjela prema broju promocija (+3,5%) i 20,1% prema GAV-u (+1,9%). Vri jedan iako značajno manji udio ima i Encian i to 3,8% prema broju promocija te 2,4% prema GAV-u. Ostali proizvođači su dvozna menkasti u količinskom udjelu s 11,9%, uz pad od 0,2%, dok su prema GAV-u jednoznamenkasti s 8,2%, uz minus od 0,5%. Značajnu prisutnost ostvaruju pri vatne robne marke koje su prema broju promocija rasle sa 16,7% na 18%, a prema GAV-u s 23,5% na 27,2%.

Kod segmenta mueslija gledamo poredak brendova, a na samom vrhu smjestio s AWT-ov Naturel s 26,3% količinskog udjela, uz pad od 1,9%, te 20,6% vrijedno snog, uz rast od 1,8%. Pre ma broju promocija odmah iza vodećeg dolazi brend Vitalis od Dr. Oetkera sa SlijedeuzSp.A.panijeSantejeostvarioudiomenkastdvozna(-0,4%),16,8%aibrendkomSanteKowalskiJ.od10,6%,rastod2,9%.Violaod

Enciana sa 6,6% (-1,6%), Boom Box od Atlantic grupe s 3,7% (+2,2%) te Dobri Crunchy muesli od Mogadora s 3,1% (-2,3%). Ostali brendovi u zadnjih su 12 mjeseci sma njili svoj udio u broju pro

mocija s 10,5% na 8,1%, dok su privatne robne marke ra sle s 21,3% na 24,7%. Dobri Crunchy muesli su prema bruto oglasnoj vrijednosti iza Naturela na drugom mjestu s 8,4% udjela, što je više nego dvostruko manje nego u prethodnih 12 mjeseci kada su imali vao),udjela.17%Vitalisjetrećisa7,4%(-0,7%),aslijediValleysa6,9%(laninijeoglašaSante s 4,6% (-1%), Boom Box s 4,1% (+2,7%) i Koelln s 2,7% (-0,7%). Ostali brendovi svoj su udio u GAV-u smanjili s 12,2% na 8,5%, dok su pri vatne robne marke snažno prisutne te su u zadnjih 12 mjeseci rasle s 33,5% na 36,8% udjela. U segmentu kaša od žitarica

brend Dobra kaša je pri lično uvjerljiv na vrhu s 26,2% (-0,2%) udjela u broju promocija te 30,4% (-1,5%) u bruto oglasnoj vrijedno sti. U poretku prema broju promocija na drugom je mjestu brend Bruggen od kompanije H. & J. Bruggen s 9,8% (-0,4%), a treći je Wurzener od kompanije Wurzener Nahrungsmittel s 9,1% (-1,9%) koliko ima i Boom Box, ali uz značajno različit trend (rast od 7,9%), dok je brend Dr. Oetker za razliku od toga imao minus od 7,2% smanjivši svoj udio na 7,1%. Ostali brendovi u zadnjih su 12 mjeseci imali negativan trend smanjivši svoj udio s 26,7% na 20,3%, dok su privatne robne mar ke istodobno rasle s 10,2% na 18,4% udjela. Boom box se zahvaljujući velikom rastu od 9,9% probio na drugo mjesto u poretku prema GAV-u s ukupno 10% udjela. My Life, brend tvrtke Carpona Pack, dosta je smanjio svoj udio s ranijih 13,3% na sadašnjih 7,7%, a potom dolaze Bruggen s 5,7% (-2,6%) te Koelln s 4,6% (+4,2%). Ostali brendovi prepolovili su svoj udio u zadnjih godinu dana s ranijih 32,5% na sadašnjih 16,3%, dok su privatne rob ne marke udvostručile svoj udio s 12,6% na 25,3%.

Erlanda Ivić-Mandić Countrye.ivic@focusmr.comManager

Rast popularnosti žitarica za doručak

Nalazi istraživanja pokazuju da četiri od pet građana Hr vatske doručkuje pri čemu njih gotovo dvije trećine (64,5%) jutarnji obrok konzumira redovito, dok 17,4% građana to čini ponekad. Žitarice za doručak pritom bilježe rast popularnosti za 3,4% u odnosu na prošlu godinu te ih sada ujutro konzumi ra 22,1% građana

U sklopu analize kategorije žitarica za doručak ponovno smo proveli anketno istraživanje o prehrambenim navikama naših građana kada je riječ o doručku te dobivene rezultate usporedili s istovjetnim istraživanjem koje je provedeno lani u ovo doba godine.

Nalazi istraživanja pokazuju da četiri od pet građana Hrvatske doručkuje pri čemu njih gotovo dvije trećine (64,5%) jutarnji obrok konzumira redovito, dok 17,4% građana to čini ponekad. Ukupno 18,1% ispitanih ističe da ne doručkuje te se svi dobiveni odgovori na razliku umnogome od rezultata iz 2021. godine. Kada je riječ o konkretnoj vrsti doručka, trećina ispitanika (33%) ističe kako ujutro najčešće jede kruh s namazom, što je malo manje (za 1,7%) u usporedbi s prethodnom godinom, dok su na drugom mjestu žitarice za doručak čija je popularnost rasla za 3,4% te ih sada ujutro konzumira 22,1% građana. Slijede peciva s 13,9% udjela koja time bi lježe pad od 3,3%, omlet - jaja za doručak najčešće jede 13,6% ili 2,1% više u odnosu na 2021., mesne nareske konzumira 8,3% građana, odnosno 1,6% manje, a voće je u blagom porastu od 1,2% te ga sada jede 9,1% ispitanih građana.

AnketaMartina

Kavu uz doručak najčešće pije više od polovice građana, njih 54%, što je 2,9% manje u odnosu na prošlogodišnje istraživanje. Broj poklonika čaja istodobno je rastao s 13,8% na 17,1%, mlijeka s 12% na 13%, dok je tekući jogurt pao za 4%, na sadašnjih 9,2%. Na kraju je sok od naranče koji je s prošlogodišnjih 4% došao do 6,7% udjela u 2022. godini.

Na pitanje jesu li građani koji doručkuju ikada jeli žitarice za doručak njih gotovo četiri petine (78,3%) odgovara potvrdno, što je gotovo identično lanjskom rezultatu (77,9%).

Među konzumentima žitarica za doručak ukupno je 18,6% onih koji ove proizvode jedu svakodnevno i njihov je broj rastao za 4,1% u odnosu na lani. Barem jednom tjedno žitarice jede 35,6% konzumenata (-1,9%), barem

Jedete li redovito doručak? nacionalno reprezentativan

jednom mjesečno jede ih 18,1% (-4,2%), a da žitarice konzumiraju rijetko navodi 27,7% konzumenata (+2%).

Istraživanje su tijekom kolovoza 2022. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućan stva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Soršak Susović Businessmartina@hendal.hrDevelopment Manager Hendal

Što najčešće pijete za doručak?

Jeste li ikad jeli žitarice za doručak? nacionalno reprezentativan

Koliko često jedete žitarice za doručak? konzumenti

Barem jednom tjedno Barem jednom

NAČINZDRAVIJIDA

ZAPOČNETEDAN

Potrošači su sve više educirani o tome kako izbalansirati pravilnu prehranu, a kada je doručak u pitanju, upravo žitarice za doručak izbijaju na prvo mjesto

Kako su se potrošači počeli vraćati na radna mjesta tijekom 2021. vratila se stara navika jedenja kruha s namazima, što je ograni čilo snažniji rast žitarica za Premadoručak.Euromonitor Inter nationalu, unatoč spomenu tom trendu u 2021. godini, popularnost i potražnja za žitaricama za doručak i dalje raste. To je uglavnom zbog sve veće zabrinuto sti za zdravlje i dobrobit s proizvodima poput kruha i mesnih narezaka koji dolaze pod mikroskop jer ljudi traže načine kako smršaviti. Potrošači su sve više educirani o tome kako izbalansirati pravilnu prehranu, a kada je doručak u pitanju, upravo žitarice za doručak izbijaju na prvo mjesto. Mnogi potrošači pri kupnji žitarica za doručak obraćaju pozornost i na sadržaj šećera, kao i na to sadrže li cjelovite žitarice, što ukazuje na jak potro šački naglasak na zdravlje i dobrobit.

Još jedan čimbenik koji podržava rast žitarica za doručak je razvoj fitness industrije u Hrvatskoj. Sve veći broj pojedinaca pazi na to što jedu, ne samo zbog utjecaja na njihovo zdravlje, već i na njihov izgled. Nekima od ovih potrošača prioritet je dobivanje mišića, dovoljno energije za vježbanje, uz održavanje niske tjelesne masnoće. Ovaj se trend po kazao osobito korisnim za vruće žitarice, što uključuje zob/zobene pahuljice. Ovi se proizvodi često promo viraju kao esencijalni izvor ugljikohidrata za ljude koji se bave sportom i fitne som i obično se miješaju s proteinima za doručak, ali se često konzumiraju i kao manji obrok kako bi osigurali energiju i utažili glad tijekom dana.

doručakajčešći mliječ(slatkim,namazimajeHrvatskojukruhs

nim ili mesnim), pri čemu sea ova opcija uglavnom preferira zbog praktično sti i mogućnosti konzu miranja u hodu. Unatoč

tome, tijekom karantene u 2020. godini namazi su morali podijeliti popular nost s drugim opcijama za doručak poput žitarica za doručak. Budući da su mnogi potrošači radili od kuće, bilo je manje žurbe i ljudi su imali više vreme na za uživanje u doručku. Također je zanimljivo primijetiti da je postalo po pularno konzumirati svježe voće uz žitarice za doručak.

STRATEŠKO DJELOVANJE U SMJERU SIGURNOSTIKIBERNETIČKE

Kibernetička sigurnost nikad nije bila važnija za države, poduzetnike i građane zbog sve učestalijih napada na razne sustave i kibernetičkog ratovanja, pa i Hrvatska mora strateški djelovati u tom smjeru, poručio je pred sjednik Uprave Spana Nikola Dujmović na predstavljanju Centra kibernetičke sigurnosti. Span je otvorio novi Centar kibernetičke sigurnosti u središtu Zagreba, a tom je prili

kom Dujmović pred više od sto okupljenih istaknuo da su ga pokrenuli u suradnji s partnerima iz Izraela, zemlje koja je među vodećima u svijetu u tom području. “Svjedoci smo sve češćih kibernetičkih napada u svijetu, ali i u Hrvatskoj, što traži dodatnu edukaciju i rješenja za obranu od tih napada, odnosno prije svega stručnjake koji će znati prepoznati, preduhitriti i djelovati u toj obrani”, kazao je Dujmović. Za kibernetičke napade naveo je da nisu bili nikada bezazleni, a posebice ne sada u doba digitalizacije i sveopćeg korištenja interneta te da su svi njihovi globalni kupci, a sve više i domaći i u regiji toga svjesni i traže rješenja i edukacije.

BESTCERTIFIKATDODIJELJEN“EUROPE’SWORKPLACES”

ATOSU

Globalni lider u području digitalne transformacije

Atos po prvi je put dobio certifikat “Europe’s Best Workplaces” koji dodjeljuje institut Great Place to Work, uz plasman na 21. mjesto liste najboljih europskih radnih mjesta u kategoriji multinacionalnih društava. Osim toga, Atos je dobio Great Place to Work certifikate u Austriji, Grčkoj i Poljskoj. Ovaj se certifikat temelji na informacijama dobivenim od svih zaposlenika, a vred nuju se vjerodostojnost, poštovanje, ponos, zajedništvo i poštenje. Atos ima certifikate Great Place to Work u 13 zemalja diljem Europe i 32 zemlje svijeta, a jedna od tih zemalja je i Hrvatska i to već treću godinu zaredom. Sa sjedištem u Francuskoj, Atos ima 44.500 zaposlenika u Europi koji su zaposleni u 31 zemlji i ukupno 112.000 zaposlenika diljem svijeta u 71 zemlji.

Digitalna ekonomija Hrvatske rasla je od 2019. do 2021. godine po 16 posto godišnje, a do 2030. njezina vrijednost mogla bi doseći i 15 posto BDP-a, pri čemu bi ICT sektor mogao biti glavni pokretač tog rasta, ističu iz tvrtke McKinsey&Company. Ta je konzultantsko-istraživačka tvrtka provela novo istraživanje “Digitalni izazivači na novoj granici”, kojim je obuhvatila 10 deset država u regiji srednje i istočne Europe (uz Hrvatsku, još i Bugarsku, Češku, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju). Jedan od zaključaka tog istraživanja je da bi Hrvatska do 2030. mogla ostvariti porast udjela

digitalne ekonomije u BDP-u za oko 6,5 postotnih bo dova, što bi bio drugi najveći porast među zemljama te regije. “Ubrzanjem razvoja digitalnih ekonomija, države srednje i istočne Europe mogle bi do kraja desetljeća ostvariti do 206 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti”, objavili su iz hrvatskog ureda te globalne tvrtke. Navode pritom da ako hrvatski ICT sektor raste prosječno godišnje za oko 20 posto, do 2030. će povećati svoju vrijednost i do pet puta, na otprilike osam milijardi eura; digitalna trgovina s go dišnjim rastom od oko 6 posto do 2030. će povećati vrijednost na otprilike pet milijardi eura. 15% BDP-A HRVATSKE

UPOTREBAKARTICA

Istraživanje MasterIndex kompanije Mastercard o upotrebi kartica u Hrvatskoj u travnju 2022. pokazalo je da ispitanici u prosjeku koriste 2,7 platnih kartica, a njih 46% ima tri ili više kartica. Ukupno 97% sudionika u istraživanju koristi barem jednu karticu za plaćanja.

GABRIJELA GEGA BALUN U POSLOVNOJ INTELIGENCIJI

Nova direktorica prodaje Poslovne inteligencije, Gabrijela Gega Balun, itekako je poznato lice u IT krugovima te na novu poziciju dolazi s mjesta Predsjednice uprave SV Grupe. Tri godine je bila u Zagrebačkoj banci na čelu tima IT infrastrukture, a prije toga niz godina na liderskim pozicijama u IBM Hrvatska i Micro soft Hrvatska. Gabrijelinim dolaskom, kompanija dodatno stavlja naglasak na otvaranje novih prilika i projekata. Podjednako inten zivno će se pojačavati djelovanje u Hrvatskoj i ostatku Europe, s posebnim naglaskom na tržišta Nordics regije i UK-a, u kojima Poslovna inteligencija ima urede, navodi se u priopćenju tvrtke.

Raditi pametnije

Sva naša softverska rješenja smanjuju potrebu za manualnim poslovima i omogućavaju ljudima da rade pametnije i kreativnije poslove te brinu o financijskom i tržišnom rastu tvrtki umjesto o svakodnevnom poslovanju koje za njih obavlja naš softver, ističe Nenad Raca , direktor tvrtke Aduro ideja

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Nenad Raca diplomirao je fiziku na zagrebačkom softverskihvlastitojutelekomunikacijskimmodeliranjemrazmišljanjajevijekafakultetu,rodoslovno-matematičkomPrialijevećinusvojegradnogodradiouITsektoruukojipokušavaounijetipunonačinairješavanjaproblemasustava.RadiojeuoperatorimaHrvatskoj,azadnjih15godinautvrtkikojasebavirazvojemrješenja.

Već dulje od jednog desetljeća otkri vate puteve digitalne transformacije u brojnim poslovnim sektorima. Kako ste razvijali svoje poslovanje u tom periodu?

Krenuli smo u telekomunikacijskom sektoru za koji smo razvili aplikacije koje su u potpunosti automatizirale procese i smanjile troškove u svakod nevnom poslovanju te omogućile da telekom operator radi s minimalnim brojem ljudi koji ne moraju obavljati manualne poslove. Nakon toga kre nuli smo se širiti na druge sektore poput logistike i medijske industrije u kojima smo ponovno kreirali sof tverska rješenja koja redefiniraju poslovanje na način da smanjuju potrebu za ljudskim radom i omogu ćavaju veću efikasnost uz smanjenje

I KREATIVNIJEtroškova IT infrastrukture. U sklopu toga krenuli smo s razvojem cloud native softverskih rješenja koja zahti jevaju drugačiji način razvoja aplika cije, ali pružaju nebrojene financijske i tehničke prednosti za klijente. Evo lucijom tih proizvoda i tehnologija razvili smo i rješenje za predikciju prodaje i automatizaciju naručivanja koje sada širimo u FMCG sektoru u Hrvatskoj i drugim državama. Osim standardnih softverskih rješenja ra dimo i na istraživačkim projektima u suradnji sa znanstvenim ustanovama te razvijamo i svoje rješenje za im plementaciju robotskih sustava nove generacije koji svojim cjenovnim modelima omogućavaju implementa ciju i izvan visoko tehnoloških tvrtki. Nedavno smo ušli u segment malih tvrtki za koje smo razvili sustav za poslovanje i kreiranje računa (fiskali zaciju), ali u koje smo unijeli sva rje šenja, znanja i tehnologije koje smo razvili za velike tvrtke.

Koji su poslovni sektori u fokusu vašeg interesa te što za njih nudite u svom portfelju?

Trenutno radimo u različitim sek torima, od kojih bih osim FMCG-a istaknuo još medijski sektor i teleko munikacije, ali kontinuirano ulažemo

Nenad

i razvijamo rješenja i za nove sektore i područja. Ako bih pokušao najjedno stavnije opisati naša softverska rješe nja to bi bilo sljedeće: sva naša sof tverska rješenja smanjuju potrebu za manualnim poslovima i omogućavaju ljudima da rade pametnije i kreativ nije poslove te brinu o financijskom i

bave distribucijom moguće je gene rirati prognozu količina na temelju četverotjednih predikcija prodaje te odraditi simulaciju dostavne flote kako bi se optimizirali kapaciteti i rute u dostavama, ali temeljem krei ranja liste narudžbi sukladno poslov nim pravilima.

vremenske prilike, profitabilnost SKU i Sljedećisl).korak je integracija s posto jećim poslovnim sustavima koji se koriste u organizaciji. Temeljem toga radi se modeliranje na nivou SKU na svakom pojedinom prodajnom mje stu i tako dobivamo model prodaje, a zatim apliciranjem poslovnih pravila kreiramo narudžbu, plan nabave ili proizvodnje.

tržišnom rastu tvrtki umjesto o sva kodnevnom poslovanju koje za njih obavlja naš softver.

Osobito su nam zanimljiva rješenja koja nudite za FMCG sektor i logistiku. Možete li objasniti koje sve benefite korisnici ostvaruju implementacijom ovih rješenja?

Benefiti koje im ostvarujemo su pri marno automatizacija procesa naru čivanja i nabave, te mjerenje, a samim time i smanjivanje izgubljene prodaje. Svaki od tih KPI-jeva je lagano mjer ljiv i cilj je postaviti ih prije imple mentacije kako bi se pratili rezultati.

U tom kontekstu veliki potencijal primjene u FMCG sektoru ima umjetna inteligencija. Koje su sve mogućnosti primjene ove tehnologije?

Sve kreće iz osnovnih potreba za ar tiklima, za koji je potrebno kreiranje prodajnog modela iz kojeg se gene rira predikcija prodaje (SKU/POS nivo) te iz toga narudžbe temeljem poslovnih pravila, prijedloga nabave i/ili proizvodnje temeljem višetjed nih prodajnih potreba te smanjenje i optimizacija povrata sukladno poslovnim pravilima. Za pojedine industrije imamo i specifične modele. U pekarstvu postoje specijalizirani modeli, poput naloga za pečenje u konvekcijskim pećnicama i naloga za slaganje sendviča. Za maloprodajne lance postoje modeli koji generiraju prijedlog nabave voća i povrća, pri jedlog asortimanskih lista po POS-u, a implementacija procesa djeluje na smanjenje starosti skladišta. Za tvrtke koje imaju samoposlužne restorane (dućani i hoteli) kroz sugestiju menija gotovih jela u ponudi djeluje se na smanjenje otpada čime se pozitivno utječe i na okoliš. Za tvrtke koje se

Ako krećemo u malo naprednije i zahtjevnije implementacije, tehnolo gija omogućava dinamičko kreiranje promocije i dinamičko određivanje cijene proizvoda sukladno očekivanoj potražnji za pojedinim proizvodima i njihovoj dostupnosti.

Kako se odvija proces implementacije rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji?

Proces kreće postavljanjem tri kritič na pitanja na koja je potrebno pronaći 1.odgovore:utvrditi imaju li procese dizajnira ne na način da mogu imati koristi od prednosti i mogućnosti koje pruža tehnologija,

2. odabrati sustave koji su sposobni učinkovito implementirati nove usluge,

3. identificirati načine za integraciju ovih inteligentnih alata u postojeće lance opskrbe uz obavezan redizajn procesa kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti koje novi su stavi donose.

Kako općenito ocjenjujete razinu digi talne transformacije u Hrvatskoj? U zadnjih nekoliko godina primjećuje se veliki napredak u odvijanju proce sa i mogućnostima koje se pružaju, a koje primjećujemo kao krajnji kori snici. Međutim, ako na te procese gle dam sa stručne strane vidim da ima mo još jako puno mjesta za napredak. Cilj kod primjene novih tehnologija i digitalne transformacije mora biti proces koji nakon implementacije tra ži manje ručnog rada nego prije. Pro blem s kojim se mi susrećemo jest da se prilikom implementacija digitaliza cije i dalje zadržavaju ručni procesi u pozadini - tada nije riječ o digitalnim transformacijama već o kompjuteri zaciji procesa. Proces koji se digitalno transformira treba redefinirati kroz omogućavanje softverskog rješenja u donošenju odluka umjesto ljudi. Tada sve to postaje transparentno te se mi nimizira mogućnost pogreške koja je posljedica ljudskog faktora i emotiv nog odlučivanja. Gledajući sve to što se dešava kod nas, mislim da imamo dva polarizirana svijeta u Hrvatskoj, jedan u kojem se razvijaju i imple

Nakon toga proces implementacije kreće snimkom stanja postojećih podataka, procesa i pravila unutar tvrtke prilikom čega se prikupljaju i povijesni podaci te poslovna logika vezana uz proces naručivanja. Zatim se kreiraju modeli prodaje za svaki SKU temeljem povijesnih podataka za svako prodajno mjesto. Unutar toga je potrebno imati što više informacija koje mogu utjecati na prodaju, a koje su poznate - od promocije, sekundar nih pozicija te dodatnih uvjeta (npr.

mentiraju potpuno digitalni procesi i drugi u kojem i dalje ljudi donose odluke, a samo se sve tehnički obavlja na Stupanjračunalu.digitalne transformacije direktno je vidljiv u strukturi zapo slenika i načinu rada u tvrtki ili in stituciji: što je veći udio zaposlenika na operativnim funkcijama te što je broj izvještaja koji se generiraju uz ljudsku asistenciju veći, to je stupanj digitalizacije u poslovanju te tvrtke ili institucije niži.

Rujan 2022. | jatrgovac.hr

Intervju

Tehnologija postaje sve važnija u svim područjima života i poslovanja. Kako vidite budući razvoj maloprodaje, ali i drugih sektora koje podržavate svojim rješenjima?

Bez obzira na industriju, digitalizirani procesi, ako su smisleno postavljeni, pomažu u postizanju boljih rezultata, a primjena pomaže iskoristiti sve podat ke i pronaći nove prilike za proširenje i poboljšanje poslovanja. Kako se umjet na inteligencija sve više primjenjuje u poslovnom svijetu, tako i potreba za određenim poslovima koji se mogu au tomatizirati nestaju, budućnost poslo vanja kao posljedica direktnog ljudskog rada po vjerovanjima brojnih stručnja ka ogledat će se u primjeni specifičnih i specijaliziranih znanja i vještina. Takve će uloge zahtijevati veću količinu onoga što automatizacija ne može pružiti. U suštini, vjerojatno će uvijek postojati potreba za ljudima u radnoj snazi, ali njihove se uloge mogu mijenjati kako

tehnologija bude napredovala. Potra žnja za specifičnim vještinama će se promijeniti, a mnogi od tih poslova zahtijevat će napredniji skup tehničkih vještina. U FMCG sektoru se procje njuje da će utjecaj umjetne inteligencija na njega biti usporediv s promjenama koje je samoposluživanje unijelo u prošlosti. Transformacija će biti najoči tija u voditeljskim pozicijama, koje su do sada bile opterećene operativnim

i postavljanju automatskih procesa za kontrolu poslovanja. Osim umjetne inteligencije kao zna čajnu tehnologiju vidim i uvođenje samoposlužnih i robotiziranih ure đaja (ne mislim tu na standardne vending mašine) koje će omogućavati da klijenti samostalno obavljaju neke poslove, npr: samoposlužne recepcije u hotelima, robotizirani aparati za točenje pića i kave i sl.

poslovima, a sada će se voditelji moći orijentirati prema djelatnicima i una prjeđivanju prodajnih vještina i načina rada. Administrativne pozicije koje su brinule o planiranju i naručivanju mogu se orijentirati prema pokretanju projekata automatizacije izvještavanja

Manjak radne snage s kojim se svi suočavamo bit će najveći pokretač automatizacije i digitalizacije u svim industrijama i djelatnostima, a mi smo se kao dobavljač takvih rješenja već orijentirali u tom smjeru i razvili neka od tih rješenja.

“U FMCG sektoru osiguravamo potpunu automatizaciju procesa naručivanja i nabave”

Iz regije

PRVI RECIKLOMATI SARAJEVSKOG KISELJAKA

Kompanija Sarajevski kiseljak u suradnji s prodajnim lancem Bingo i operaterom sistema za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom Eko Život pokrenula je pilot projekt “Recikliraj i doniraj”. Time je prvi put u toj zemlji jedna proizvodna kompanija postavila pametne strojeve za prikupljanje iskorištenih plastičnih i staklenih boca - reciklomate.

KOFOLA: RAST PRIHODA I TROŠKOVA

Pozitivan trend razvoja prodaje Kofola Grupe iz prvog kvartala godine nastavljen je i u drugom kvartalu, objavio je ovaj češki proizvo đač pića u čijem sastavu posluje i Radenska te Studenac iz Lipika. Sveukupno, prodaja je u prvih šest mjeseci porasla za 25,8% na godišnjoj razini i dosegla 150,8 milijuna eura, što je 31 milijun eura više nego u prvih šest mjeseci prošle godine i rekord svih vremena. U priopćenju se navodi kako su svi dijelovi Grupe dobro rasli: Kofola u Češkoj i Slovačkoj te tvrtke u segmentu Fre sh&Herbs i Adriatic regiji. No, visok rast prodaje pratio je i značajan rast troškova, ponajprije energije, materijalnih troškova i troškova plaća. Zbog toga je operativna dobit Grupe u drugom tromjesečju pala za 19 posto na godišnjoj razini, navode iz kompanije.

BIH: MLJEKARI TRAŽE POVEĆANJE OTKUPNE CIJENE

P roizvođači mlijeka iz Bosne i Hercegovine zatražili su povećanje otkupne cijene za 50 posto suočeni s poskupljenjima ulaznih troškova, a toj zemlji prijeti i nestašica mlijeka zbog restriktivnih mjera i suše koja je smanjila proizvodnju. Predsjednik Udruženja poljopri vrednih proizvođača mljekara iz Republike Srpske Vladimir Usorac potvrdio je za Nezavisne

Srbija i Crna Gora

novine kako su svi proizvođači mlijeka zatražili da otkupna cijena bude najmanje 1,20 maraka (oko 60 eurocenti). Mlijeko se od proizvođača trenutačno, ovisno o kvaliteti, otkupljuje po cijeni između 27 i 40 eurocenti. “Na sastanku s proizvođačima tražili smo da cijena bude minimalno 1,20 marke po litri. Sadašnja cijena se nama nikako ne isplati”, rekao je Usorac.

KNJAZ

PROIZVOĐAČSLUŽBENIMILOŠIDISTRIBUTERPEPSIBRENDOVA

Kompanija Knjaz Miloš postala je službeni proizvođač i distributer Pepsi brendova bezal koholnih gaziranih napitaka za tržišta Srbije i Crne Gore. Globalne brendove Pepsi, Pepsi Max, 7Up, Mirinda, Evervess i Ivi od sada na police trgovina i pred potrošače donosi tim Knjaz Miloša, s već do bro poznatim regionalnim brendovima kompanije: Knjaz Miloš, Aquva viva, Guarana, Remix Knjaz, Tube, Golf i Gusto. Novi poslovni potez omogućit će dodatni rast kompanije koja u proteklih nekoliko godina bilježi kontinuiran napredak i inovativnim

poslovanjem razvija regionalno tržište bezalko holnih napitaka, prenosi portal indikator.ba. “Ovo je velika prekretnica za kompaniju Knjaz Miloš jer naš portfelj postaje sveobuhvatan i snažan spoj vodećih regionalnih i svjetski poznatih napitaka”, rekao je Miloš Stojisavljević, generalni direktor kompanije Knjaz Miloš. Uz najnoviji dodatak portfelju očekuje se da će Knjaz Miloš, s više od 1.000 zaposlenih, prodavati blizu pola milijarde jedinica pića, te da će mu promet doseći više od 150 milijuna eura godišnje.

SRBIJA: SUŠA SMANJILA PRINOS KUKURUZA

Visoke temperature i odsustvo padavina utječu na ovogodišnji prinos svih ratarskih kultura, a u nekim dijelovima Srbije prinos kukuruza smanjen je za 70 posto. Stručnjaci procjenjuju da će prinosi biti dovoljni za domaće potrebe, čime bi Srbija mogla izgubiti značajnu poziciju među prvih 10 izvoznika kukuruza u svijetu. Ratari tjednima protestiraju i traže od Vlade da proglasi stanje elementarne ne pogode kako bi barem dio štete mogli nadoknaditi.

REKORDNA INFLACIJA U CRNOJ GORI

Potrošačke cijene u Crnoj Gori porasle su u srpnju za 14,9 posto na godišnjoj razini, novi su preliminarni podaci Uprave za statistiku, Monstat. To je ujedno nova rekor dna vrijednost od 2008., od kada Monstat objavljuje indeks potrošačkih cijena kao međunarodnu mjeru inflacije.

StoreMaster je informacijski sustav baziran na mobilnim uređajima koji omogućava potpunu digitalizaciju kontrole operativnog poslovanja u maloprodaji osiguravajući brze rezultate za operativce na terenu i menadžment na svim raznima poslovnog sustava.

Posjedovanje prave tehnologije oduvijek je bila prednost u maloprodajnoj industriji. Zadovoljiti nove kupovne navike potrošača, ponuditi praktične savjete i realne preporuke, a ujedno povećati godišnji prihod, uvijek je bio središnji fokus poslovanja. Funkcioniranje svih poslovnih procesa unutar trgovine i pravovremeni oblik reakcije u poslovanju označavao je pobjednike u utrci zvanoj pridobivanje lojalnosti kupaca. Nakon COVID pandemije, i novonastale situacije uzrokovane promjenama u opskrbnim lancima, još je važnije uspostaviti bolju optimizaciju procesa jer malotrgovačka industrija nikad nije bila složenija.

Maloprodajni trgovački lanci suočili su se s velikim izazovima stvaranja asortimana jer su se obrasci potrošnje mijenjali velikom brzinom. Pandemija je ubrzala dosadašnje izazove s nedostatkom radne snage, od porasta prodaje e-trgovine, preko divljih fluktuacija u prometu u trgovinama do poremećaja u opskrbi.

Vremenska važnost informiranja o stanjima polica u trgovinama,

ispunjavanje svakodnevnih zadataka i anketa, procesi prijave kvarova, dobivaju rješenje koje se zove StoreMaster aplikacija za digitalizaciju procesa u maloprodaji.

Svakodnevni zadaci kao što su provjera urednosti, provjera ispunjavanja zakonskih normi, provjera popunjenosti polica i sukladnosti s planogramima ili izloženosti promocija, predstavljaju razrađene načine poslovanja u maloprodaji i redovan način poslovanja regionalnih voditelja i voditelja poslovnica. Praćenje realizacije ovih poslovnih procesa sa StoreMasterom rješavaju se kontrolnim listama koje postaju uniformno provođenje operativnih zadataka u cijeloj poslovnoj mreži. Kvalitetna razmjena informacija u očekivanom vremenskom intervalu, na način koji je najjednostavniji i najpovoljniji, putem mobilnih aparata i tableta.

StoreMaster ima mogućnost brzog unosa podataka u online i offline modu putem mobilnih uređaja pojednostavljenim ispunjavanjem različitih tipova upitnika i anketa. Omogućava povezanost s ERP-om te prati hijerarhiju i organizacijsku strukturu prodajne organizacije. Omogućava automatsko povezivanje s geolokacijom i unose fotografija/odabir fotografija ili video zapisa. StoreMaster omogućava izradu izvještaja i metrika te mnoge usporedbe sa zadanim odnosno ciljanim

vrijednostima i distribuciju informacija prema pravima korisnika.

Razgovori prodavača i dobavljača, menadžmenta i poslovnica smanjuju se na najmanji mogući opseg i administraciju, a pojednostavljuju se podaci o usklađenosti planograma i promotivnog prikaza, integritetu cijena, produktivnosti suradnika. Identificira se lakše izvor problema, a način rješavanja postaje ažurniji kroz notifikacije. Omogućava se podloga za planiranje periodičnih i godišnjih troškova.

StoreMaster je proizvod tvrtke RetailUp. RetailUp je zajednički projekt vlasnika Megatrend grupacije i tvrtke Sono IT, a nastao je s obzirom na veliko iskustvo u sektoru trgovine i FMCG-a. Brojne reference s obje strane i dosadašnja uspješna suradnja dovela je do ideje o StoreMasteru i osnivanju novog poduzeća.

Maloprodajni trgovački lanci svjesni su problema da će morati digitalizirati većinu procesa u budućnosti, a s digitalizacijom dolaze i novi izazovi. StoreMaster može pojednostaviti Vaše poslovanje i biti odgovor na sve nastale izazove.

Ako želite saznati više o StoreMasteru i RetailUp-u te konkretnim primjerima riješiti problem u maloprodajnom poslovanju, obratite se našim stručnjacima nb@storemaster.app i poslovna.rjesenja@megatrend.com

Iz svijeta

NESTAŠICA UGLJIČNOG DIOKSIDA

Skupi plin prisilio je kemijske tvrtke da smanje proizvodnju, što znači i manje ugljičnog dioksida, a nestašica bi mogla utjecati na proizvodnju hrane i pića, upozoravaju kompanije. Ugljični dioksid nusproizvod je kemijskih tvrtki, a prehrambena industrija stavlja ga u gazirana i pjenušava pića, a koristi ga i za rashlađivanje proizvoda tijekom transporta i za omamljivanje peradi i svinja prije usmrćivanja.

Pomoć potrošačima

CARREFOUR ZAMRZNUO CIJENE 100 PROIZVODA

UVEDENE MJERE

ŠTEDNJE

ENERGIJEELEKTRIČNE

L idl Švicarska najavio je prve mjere štednje električne energije kao svoj doprinos uoči nadolazeće zime. Osvjetljenje velikih Lidlovih logotipa na trgovinama diljem Švicarske odmah će se ugasiti prije i poslije radnog vremena. Prema riječima predsjednika Uprave Torstena Friedricha, Lidl Švicarska će također provoditi daljnje mjere koje su trenutno u pripremi, dok će zaposlenici biti dodatno educirani na temu uštede energije. Trgovac već godinama nastoji smanjiti i zadržati potrošnju energije što je moguće nižom. LED rasvjeta se koristi u svim poslovnicama i skladišnim prostorima, dok se otpadna toplina iz rashladnih polica/rashladnih sustava koristi za grijanje. Lidl Švicarska je od 2014. godine prva velika maloprodajna tvrtka u Švicarskoj koja posjeduje ISO 50001 certifikat za sve poslovnice, dok su skladišta uključena u certifikat 2017. godine.

F rancuski maloprodajni lanac Carrefour zamrznuo je cijene 100 svojih proizvoda kako bi pomogao Francuzima, s obzirom na visoku inflaciju. Carrefourov potez slijedi druge vodeće francuske kompanije koje su, nakon pritiska vla de predsjednika Emmanuela Macrona, također poduzele korake kako bi pomogle potrošačima u zemlji da se nose s rekordnim rastom cijena. Najveći lanac trgovina prehrambenim proizvodi

ma u Europi Carrefour zamrznuo je cijene raznih proizvoda do 30. studenog. U srpnju su francuski naftni div TotalEnergies i brodarska kompanija CMA najavili daljnje korake za smanjenje cijena. TotalEnergies će smanjiti cijene goriva na svojim benzinskim postajama diljem Francuske od 1. rujna do kraja godine, dok će CMA smanjiti naknade otpreme za 750 eura po kontejneru za uvoz u Francusku iz Azije.

DIGITALIZACIJOM PROTIV BACANJA HRANE

SPAR Austria ima za cilj minimizirati bacanje hrane u svojim trgovinama pomoću novih metoda, uključujući povećanu digi talizaciju zaliha grupe. U suradnji s IT jedinicom tvrtke, Microsoftom i drugim partnerima, trgovac je razvio rješenje koje omogućuje ciljanije prijedloge narudžbi i predviđanje potražnje za sve trgovine. Koristeći umjetnu inteligenciju, novo rješenje iz SPAR ICS-a razma tra podatke o obujmu prodaje, vremenskim uvjetima, marketinš kim promocijama, sezoni i drugim čimbenicima za izradu precizne prognoze optimalnih količina narudžbi proizvoda po trgovini.

STABILIZACIJA EUROPSKE MALOPRODAJE

Promet u trgovini na malo u EU i eurozoni stabilizirao se u srpnju nakon snažnog pada u prethodnom mjesecu, a u Hrvatskoj pad je znatno ublažen, pokazale su procjene Eurostata. Sezonski prilagođeni promet u maloprodaji EU-a i eurozone porastao je u srpnju za 0,3 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranom podatku pao za jedan posto.

NJEMAČKA REGULIRA PROIZVODNJU ŠEĆERA

Njemačke

šećerane Nordzucker, Südzucker, Pfeifer & Langen i Cosun Beet namjeravaju surađivati kako bi osigurale proizvodnju šećera u slučaju nestašice plina, priopćio je regulator za tržišno natjecanje. Kom panije će u slučaju prekida opskrbe plinom i obustave proizvodnje u nekim pogonima zbog racioniranja potrošnje dijeliti proizvodne kapacitete, prema sporazumu koji je odobrio Bundeskartellamt. U suradnju će se uključiti i udruženje industrije šećera Verein der Zuckerindustrie (VdZ). “Cilj je suradnje proizvođača še ćera u ovim teškim vremenima ublažiti negativan utjecaj mogućih nestašica plina na proizvodnju. Brojne tvornice šećera trenutno rade na prirodni plin”, kazao je predsjednik Bundeskartellamta Andreas Mundt.

INOVACIJE I

RJEŠENJA DUŽ

CIJELOGVRIJEDNOSTILANCA

Protekle dvije godine ostavile su traga i na ovoj industriji, no unatoč tome na sajmu drinktec 2022 nastupilo je više od 1.100 izlagača koji su svoje inovacije i rješenja izlagali duž cijelog lanca vrijednosti u ukupno 12 izložbenih paviljona

etiri todrinktecuindustrijebudućnostitemeključnekojećeoblikovatiovebilesufokususajma2022-su"Održivo

pakiranje i proizvodnja", "Digi talna transformacija i digitalna rješenja", "Svijet potrošača i dizajn proizvoda" i "Voda i upravljanje vodom". Naravno, drinktec je i ove godine u svih pet dana održavanja, od 12. do 16. rujna, na sajam skom prostoru Messe Münchena ponudio sveobuhvatan popratni program, sa Start-up prostorom, izložbenim prostorom New Beverage Concept, "place2beer" i premijerom dva Inspiration Huba. Kao sastavni dio drinkteca po novno su održani "sajam u sajmu" – oils+fats. Zašto je drinktec tako snažan? S jedne strane naravno postoji niz inovacija i aktualnih tema. S druge strane, tu je ned vojbeno njegov neosporan status vodećeg sajma, što se jasno vidi u strukturi izlagača i financijskim volumenima industrije. Prema podacima Statiste, prihod deset najvećih proizvođača pića u svijetu premašio je iznos od 250 milijardi dolara u 2020. godini, a od tih deset kompanija, devet ih je bilo zastupljeno na sajmu drinktec 2022.

POVRATAK SAJMOVANJA

Ove uvodne podatke s nama je po dijelio Tonči Belan, direktor tvrtke Belimpex d.o.o. koja već dugi niz godina organizira nastupe naših izlagača na brojnim sajmovima u Njemačkoj. Govoreći o aktualnoj situaciji u sajmovanju Belan ističe kako se nakon dvije godine stanke zbog koronavirusa od travnja ove godine polako vraćamo na staro normalno. "Naravno, brojke još nisu dostigle pretpandemijsko vrijeme, ali mi gledamo puni optimizma u budućnost. Sajam drinktec je trebao biti održan u listopadu 2021. u prostorima Messe Münchena, ali radi neizvje

snosti međunarodnih putovanja, odnosno dolazaka međunarodnih posjetitelja, sajam koji se inače održava u četverogodišnjem ciklusu odgođen je na ovogodišnji rujan", podsjeća Belan te dodaje kako su svi jako uzbuđeni što napokon mogu uživo predstaviti svoje proizvode kupcima iz cijelog svijeta na sajmu u Münchenu. Protekle dvije godine ostavile su traga i na ovoj industriji, no unatoč tome na sajmu drinktec 2022 nastupilo je više od 1.100 izlagača koji su svoje inovacije i rješenja izlagali duž cijelog lanca vrijedno sti u ukupno 12 izložbenih paviljo na. "Činjenica da svi 'glavni igrači' izlažu na ovogodišnjem drinktecu naglašava njegovu važnost. Tako đer, očekujemo puno međuna rodnih posjetitelja, a među njima naravno i iz Hrvatske", izjavio nam je Belan. U trenutku zaključivanja ovoga članka sajam je još trajao pa ne raspolažemo preciznim brojka ma o broju posjetitelja i njihovoj strukturi. Ali ono što znamo jeste da su boje Hrvatske na ovom važ nom sajmu branila četiri izlagača.

PREDSTAVNICI HRVATSKE

VIS Promotex d.o.o. iz Varaždina, Oprema d.d. iz Ludbrega, Fra ssinox Božić d.o.o. iz Zagreba i Montelektro d.o.o. iz Kastava pred stavili su svoje proizvode i rješenja na sajmu drinktec 2022. S obzirom na to da ove godine nismo mogli uživo obići sajamsku izložbu po slali smo upite na sve naše izlagače kako bismo dobili njihova raz mišljanja i iskustva s ove vrijedne manifestacije. Bila je uistinu velika stiska s vremenom jer se termin sajma preklopio s izlaskom ovoga broja pa je vjerujem to bio i razlog da naši izlagači nisu stigli odgo voriti na tih nekoliko pitanja kako bismo ih istaknuli kao pozitivne primjere hrvatske poslovne scene koji nastupaju na najvećim me đunarodnim izložbama. U tvrtki Montelektro su unatoč svemu tome našli vremena i poslali ne samo svoj odgovor nego i nekoliko fotografija za opremu ovoga članka pa im se zbog toga i ovim putem zahvaljujem. Inače, Montelektro od 1990. godine razvija rješenja

sheet2017drinktecfact

Vodeći svjetski sajam za industriju pića i tekućih prehrambenih proizvoda drinktec 2017 održan je od 11. do 15. rujna 2017. Riječ je o sajamskoj priredbi koja se u Münchenu održava svake četiri godine, a 2017. je privukla rekordnih 1.749 izlagača iz 80 zemalja svijeta. Sajam je to na kojem proizvođači predstavljaju svoje najnovije tehnologije za proizvodnju, punjenje i pakiranje svih vrsta pića i tekuće hrane, uključujući sirovine i logistička rješenja. S više od 76.000 posjetitelja iz više od 170 zemalja drinktec 2017 ostvario je najbolji rezultat u 66 godina dugoj povijesti sajma.

distribucije srednjeg i niskog napona, razvoj i implementaciju IT rješenja i druge usluge. Edvin Šafranko, glavni izvršni direktor Montelektra, podsjeća kako je za dnji drinktec bio prije pet godina i da su u međuvremenu zbog pan demije koronavirusa prošle gotovo tri godine bez ikakvih sajamskih nastupa. "Ponovni susret uživo s našim kupcima i partnerima stoga čini posebno zadovoljstvo. Nastupi na sajmovima namijenjenima pivarskoj industriji uglavnom su prilika za susret s postojećim kupcima, no s obzirom na to da je drinktec namijenjen i širem spektru proizvođača hrane, sjajna je to prilika za upoznavanje mno gih novih potencijalnih kupaca s kojima smo se ovom prigodom susreli. Posebno nam je to važno i zbog našeg sve snažnijeg širenja na industrijske sektore poput mljekar ske industrije", naglasio je Šafran ko. Prema njegovim riječima, oči gledno je da se na tržištu odvijaju velika previranja i promjene koje su rezultat svjetskih gospodarskih kretanja, ali i najnovijih tehno loških dostignuća koja diktiraju trendove te industriji nameću potrebu za brzom i učinkovitom prilagodbom. "Očekujem da će u narednim godinama uslijediti daljnja digitalizacija industrijskih procesa jer je već sada jasno da je digitalna transformacija indu strije pitanje opstanka. U skladu s tim, Montelektrov odjel razvoja i inovacija razvija rješenja koja omogućuju digitalizaciju tvornica, poput MES-a, softvera za praćenje i kontrolu kvalitete proizvoda tije kom cijelog proizvodnog procesa, a koji omogućuje integraciju sa su stavom upravljanja te poslovno-in formacijskim sustavom (ERP)", pojašnjava direktor ove tvrtke. Osim potrebe za digitalizacijom, Šafranko smatra kako će industrije u skoroj budućnosti za svoj rad sve više morati koristiti obnovljive izvore energije, ne bi li racionali zirale svoje troškove i udovoljile sve rigoroznijim regulativama za očuvanje okoliša. nozastupljebilo-

za sustave upravljanja i elektro tehničko projektiranje za različite proizvodne industrije. Najviše pro jekata realizirali su u prehrambe nom sektoru, osobito u pivarskoj industriji gdje su automatizirali više od 280 pivovara diljem svijeta. Iz tvrtke ističu kako isporučuju cjelovita rješenja po principu "ključ u ruke", što uključuje razvoj i implementaciju softvera za auto matizaciju, odnosno upravljanje procesima, elektroprojektiranje i izradu električnih ormara, elek troprojektiranje i montažu sustava

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Rujan 2022. |

TEHNOLOGIJA ZA NEOMETANI RAD SPRJEČAVANJEGUBITAKA

Trgovcima na malo robom široke potrošnje prijetnja sigurnosti je višedimenzionalna što znači da je njen raspon vrlo širok, od krađa koju počine kupci, ali i zaposlenici, preko raznih administrativnih ili procesnih pogrešaka, do toga da neki u prijetnje svrstavaju čak i gubitke nastale zbog otpada ili robe kojoj je istekao rok trajanja

Trgovina na malo, a u sklopu sektora posebice trgovi na robom široke potrošnje, često se u svom poslo vanju suočava s posebnim i izazovnim uvjetima poslovanja, a takvo okruže nje i atmosfera ni u današnje vrijeme nisu izostali. Lanci op skrbe (o čemu pišemo u našoj posebnoj rujanskoj temi) pod pritiskom su još od posljedica koronakrize, a sada i sukoba u Ukrajini kao i nagomilanih za ostataka robe koja čeka da bude dostavljena na svoja odredišta, nad zemlje s kojima najvi še trgujemo nadvio se bauk energetske krize, a da ne bude dosadno, i inflacija nam se vra ća na velika vrata. Potrošači su, s druge strane, sve osvješteniji, nude im se brojne alternative, a usput mijenjaju svoje kupov ne navike i sve više se okreću višekanalnom iskustvu kupnje. U toj i takvoj poslovnoj okolini trgovci baš nikada ne smiju s uma smetnuti sigurnost svoje imovine kao ni zaštitu pro dajnih prostora i kupaca, čega su itekako svjesni. Posjetitelji trgovačkih centara, kao i kupci u kvartovskoj trgovini, moraju se u svakom trenutku osjećati sigurnima i zaštićenima, a isto vremeno o tim kriterijima pri odabiru mjesta kupovine uopće ne smiju razmišljati jer se oni moraju Trgovcimapodrazumijevati.namalorobom širo ke potrošnje prijetnja sigurnosti je višedimenzionalna što znači da je njen raspon vrlo širok, od krađa koju počine kupci, ali i za poslenici, preko raznih admini strativnih ili procesnih pogre šaka, do toga da neki u prijetnje svrstavaju čak i gubitke nastale zbog otpada ili robe kojoj je istekao rok trajanja. Imajući sve to na umu, jasno da je nužno poduzeti mjere i pozabaviti se ovim izazovima te odabrati neke od inovativnih rješenja kako bi se učinkovito borili protiv

ovog problema koji muči cijelu industriju, bez privilegiranih iznimki. Upravo u maloprodaji sigurnosne tehnologije odavno igraju važnu ulogu, a posljed njih se godina ona još i povećala jer se tradicionalna upotreba videonadzornih kamera za snimanje prodajnih prostora ili pregledavanje snimki u slučaju krađe proširila tako da sada te kamere imaju videoanali tiku koja se može iskoristiti u poslovno-marketinške svrhe. Misli se pritom na funkciju kao što je mjerenje koridora ili zona gdje se ljudi najviše kreću, koji im proizvodi najviše zaokupljaju pažnju, kod kojih se polica naj duže zadržavaju, koji ih oglasi ili posteri zainteresiraju i slično.

TEHNIČKA ZAŠTITA

Prema informacijama kojima raspolažu u tvrtki Hikvision, najveća prijetnja u trgovini je fizička krađa, oštećenje inven tara zbog prirodnih katastrofa, vremenskih nepogoda i van dalizma, a ne treba zanemariti niti ozljede kupaca koje se dogode bez obzira na to koliko upozorenja se postavi za mokre podove i građevinske radove. "Ne možemo, nažalost, ponu diti rješenja za sve navedene prijetnje, ali zato fizičku krađu možemo spriječiti ili znatno smanjiti korištenjem kvalitet nih video nadzornih sustava, automatskim obavještavanjem zaposlenih o ulasku kupca u prostor trgovine kamerama koje mogu detektirati čovjeka i uz pomoć ugrađenog zvučni ka pustiti obavijest ili zvučni signal, a tu su i digital signage uređaji za prikaz upozorenja", naglašava Mitja Novak, Busine ss Development Manager tvrtke Hikvision za regiju Adriatic.

Da su u trgovini najzastuplje nije prijetnje sigurnosti upravo krađe i razbojništva slaže se i Jošua Lerga, voditelj projektne prodaje Alarm automatike, tvrtke koja se više od 30 godina bavi sustavima tehničke zaštite.

"Za učinkovitu zaštitu protiv tih slučajeva koristimo sustave

tehničke zaštite koje jemonadograđusoftverom za integraciju. U tom slučaju kod aktivaci je alarma ili antena za zaštitu od krađe automatski dobijemo i video s najbliže kamere", ističe Lerga naglaša vajući kako se na taj način jako brzo može reagirati i povezati s osobom koja je nedjelo poku šala izvesti. Zadaća i cilj tvrtki kao što je Alarm automatika je osmisliti sustave prilagođene korisnicima koje zaposlenici mogu brzo i lako naučiti pri mjenjivati, a trgovcima omogu ćiti što manje gubitaka uslijed krađa te brzu detekciju u slučaju pokušaja Suvremenojkrađe.trgovini robe širo ke potrošnje najviše problema stvaraju blagajne za samona platu jer kupci, bilo namjerno ili slučajno, ne skeniraju sve proizvode, navode naši sugo vornici. "Primjećuje se tako đer da kupci na blagajnama, također možda nenamjerno, ne stavljaju sve proizvode na transportni pojas", navodi Mi tja Novak ističući kako u doba umjetne inteligencije uključene u internet stvari (AIoT), koju Hikvision uključuje u svoje proizvode i rješenja, mogu pomoći retailerima da smanje gubitak zbog interne ili vanjske krađe koja, prema njihovim podacima, rezultira sa 67 posto cijelog gubitka. Prema iskustvu svjetskih trgova ca i tvrtki za povođenje nadzora, u zoni samonaplatnih blagajni dobrim se rješenjem za sprje čavanje krađa pokazao video nadzor jer ugrađeni softver analizira robu u kupčevim koli cima, a na temelju video zapisa može utvrditi jesu li proizvo di ispravno skenirani. Ova se značajka može povezati s audio funkcijama te pokrenuti sustav upozorenja kako bi se identifici ralo ne-skeniranje i prijevara, a zatim uputilo osoblje da dođe i provjeri kupljene artikle kada je to potrebno. Integracija glasov nih poruka u zone samonaplate

aliguratiikakošuaIstovremeno,ispravnopacanjeminformiraaktivnostikriminalneshrabritiobeujednomožekukakoskenirati.JoLergapodsjećajeglavnizadataktežnjatrgovacaosinesmetanirad,sepritomsuočavaju s problemom nedostatka rad ne snage. Potvrđuje kako su samoposlužne blagajne sigurno budućnost, ali one moraju biti praćene sustavima zaštite jer bi mogle postati mjesto pokušaja raznih krađa. "Tu govorimo o pokušajima prevara na težini ili vrsti proizvoda ili pak pokušaju da se neki od proizvoda uopće ne skeniraju, a samim time i ne plate", naglašava Lerga.

GLASOVNE PORUKE

Promjene u sustavima zaštite donijela je i nezaobilazna ko ronakriza pa je sada svojevrsni standard postala mjera brojanja kupaca. Svjetska iskustva poka zuju kako se rješenja za nadzor upotpunjena tehnologijom brojanja kupaca i posjetitelja te praćenja redova u bilo kojem trenutku mogu koristiti za pružanje vrijednih informacija o aktivnostima unutar trgo vine. Korištenje IP (Internet Protocol) audio zapisa u ovim rješenjima može se poslužiti da bi se kupce uvjerilo u sigurno sne mjere koje se koriste, ali i pomoglo kontrolirati posjeće nost i osiguralo da nije previše

Rujan 2022. | jatrgovac.hr

U fokusu…. Zaštita i sigurnost u trgovini

ljudi istovremeno u trgovini. Stručnjaci za sigurnost pojaš njavaju kako sve funkcionira. Ako u trgovini nastane gužva ili se počne stvarati dugačak red, postoje dvije opcije. Kada kupci žele ući u trgovinu, gla sovne poruke se mogu koristiti kako bi ih se uputilo da mora ju pričekati zbog dostizanja gornjeg limita broja ljudi u prodavaonici, a u među vremenu unutar trgo vine zaposlenici mogu biti upozoreni da otvo re više blagajni kako bi se smanjio pritisak. "Trendovi u sigurnosnoj industriji retail sektora usredotočeni još uvijek najviše na sprječavanje krađe jer se tu stvara najveći gubitak. Pandemija je sigurno utjecala na trendove u maloprodaji što se očituje u činjenici da kupci još uvijek dosta koriste online trgovine, ali se zbog toga krađe u fizičkim trgovinama nisu smanjile", navodi Mitja No vak dodajući da su se u nekim slučajevima čak i povećale zbog

lošije gospodarske situacije širom svijeta. Prema podacima s kojima raspolažu, u prošloj je godini stopa krađa u trgovini porasla do 26 posto u odnosu na 2020. godinu, što vjerojatno nije samo posljedica pandemije koronavirusa već općenito pada kupovne moći građana.

Iz Hikvisiona poručuju kako je njihovo maloprodajno rješenje pogodno za manje trgovine, ali i za velike, ljomdijelekarakteristike,imasektorusvakotrgovačkeprostranecentre."Iakopoduzećeumaloprodajerazličiteoblikeisvionipotrebuzabosigurnošćuimovine

te pametnijim upravljanjem i poslovanjem. Na temelju dubokog razumijevanja onoga što bi svakoj vrsti poslovanja moglo trebati, Hikvision nudi prilagođena rješenja koja kon kretno odgovaraju na pitanja koja korisnike najviše zabri njavaju. Mi im nudimo inte ligentna rješenja, ali ne samo

što se tiče sustava za sigurnost i prevenciju gubitka, nego naši proizvodi jamče i proaktivan i precizan marketing te optimi zaciju upravljanja", poručuje Mitja Novak. U ponudi imaju nekoliko sustava za sigurnost i prevenciju gubitka. Tako putem pametne analitike mogu detek tirati ulaske i izlaze u zaštićenu zonu, mreža može biti integri rana s EAS i POS sustavima, a nude i primjerice preventivnu zaštitu skladišta od požara ili pregrijavanja uređaja. Također, u ponudi je i upravljanje alar mima iz različitih sustava.

INTELIGENTNI SUSTAVI

Za proaktivan i precizan mar keting u ponudi Hikvisiona je prepoznavanje VIP osoba, bro janje kupaca na ulazu i u samoj trgovini kao i isključivanje zapo slenika iz statističkih podataka, priprema statističkih podataka o kretanju i zadržavanju kupaca u samoj trgovini, priprema sta tističkih podataka o demografiji kupaca te aktivni monitori (di gital signage) za prikaz reklama i

robetrgoviniSuvremenoj potrošnješiroke stvarajuproblemanajviše naplatuzablagajnesamo-

uputa Hikvisionkupcima.kaosvjetski proi zvođač proizvoda za tehničku sigurnost s lokalnim zaposle nicima i partnerima u nepre kidnom je kontaktu s domaćim retailerima , a kod nekih su već implementirali inteligentne sustave za upotrebu u malo prodaji. "No, još je dosta i onih koji se nisu odlučili napra viti iskorak u tom segmentu unaprjeđenja i modernizaci je. Vjerujemo da prostora za poboljšanja ima još puno te da će u narednim godinama ko rištenje različitih inteligentnih sustava u maloprodaji samo rasti, jer na kraju od toga korist imaju svi u lancu – trgovci jer im se smanjuju gubici izazva ni krađama, a kupci jer mogu kupovati brže i jednostavni je", napominje Mitja Novak dodajući kako su se napredne tehnologije i rješenja Hikvisio na pokazali uspješnima na svim stranama svijeta, svakodnevno

ih koriste razni trgovci na svim kontinentima, pa vjeruju da i Hrvatska u tom pogledu ima još dosta prostora za moderni zaciju. Zaključuje kako njegova tvrtka redovito komunicira s hrvatskim sistem-integratorima i distributerima kako bi svoja rješenja ponudili i implemen tirali u brojnim domaćim trgovačkim lancima i centrima nudeći bogato iskustvo stečeno na stotinama projekata diljem Europe i svijeta.

Podaci o gubicima zbog krađa pokazuju kako europski trgovci godišnje zbog tog uzroka pretrpe štetu u vrijednosti i do 49 milijardi eura. Jošua Lerga nadodaje kako je Hrvatska u europskom prosjeku te da stopa gubitaka zbog krađe kod nas doseže otprilike 1,5 posto prihoda pri čemu na gubitke utječu podjednako kupci, za poslenici i dobavljači. Poslovna praksa Alarm automatike po kazuje da su trgovci sve svje

sniji kako se ulaganje u sustave tehničke zaštite isplate pa su i te investicije sve intenzivnije.

"Veliki trgovački lanci ulažu jako puno u sustave tehničke zaštite i one im se isplate u otprilike šest mjeseci. Mali tr govci takve investicije ne isplate toliko brzo pa su i puno sporiji kod takvih investicija. Sustavi video nadzora su postali stan dard od pekare pa do velikog trgovačkog centra kao i alarmni sustavi", zaključuje stručnjak iz Alarm automatike.

Jasno je kako se ne može do voljno naglasiti da su praćenje trendova u industriji sigurnosti te sustavno provođenje mjera zaštite i procedura ponašanja zaposlenika ključni za uspješnu borbu protiv krađa i svođenja gubitaka na prihvatljivu mjeru.

Rješenja postoje da bi ih se upotrijebilo!

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

U prošloj je godini stopa krađa trgoviniu porasla do 26 posto u odnosu na 2020.

rije desetak godina mudri prst sudbi ne umiješao se u životni i poduzet nički put Mladena Cesarca, poljoprivrednikadanas

i trgovca, navevši ga da kuša bučino ulje. Ta ga je aromatična namirnica toliko zainteresirala da se, potaknut vjerojatno i svojim zagorskim korijenima, odlučio okušati u uzgoju buče i proi zvodnji ulja od te tradicionalne kulture. Pokusne buče posijao je 2013., a prvu nagradu, brončanu medalju na Međunarodnoj izložbi bučinih ulja Alpe-Adria, osvojio je samo dvije godine kasnije. Po bjedu na istom natjecanju odnio je 2016. i 2017., a i ove se godine okitio prestižnom šampionskom titulom. Istovremeno je od počet nih 100-tinjak proizvedenih litara dogurao do današnjih gotovo 9.000 litara ulja koje mnogi kupci, osim u prehrambene, koriste i u ljekovite svrhe. Kako je s uzgojem i preradom zabilježio značajan uspjeh, ideja o otvaranju dućana u Zagrebu u kojem bi plasirao vlastite proizvode, nametnula se sama od sebe.

“Moji roditelji oduvijek su se uz svoj redovan posao bavili poljopri vredom, a ja sam prije četiri godi

ne procijenio kako to nije izvedivo i odlučio se posvetiti samo buči, s tim da sam jednu sezonu posadio i čičoku, ali sam od nje odustao”, objašnjava ovaj entuzijastični i zanimljivi poduzetnik svoje po slovne početke koji je u desetak godina piodjelatnost,Kakouljazanapoljoprivredombavljenjaposjedekojimauzgajasirovinusvojanagrađivanabučinaproširiona55hektara.binadopunioosnovnualiiučinkovitijepristuplasmanuimarketingusvog

ulja, Mladen se u suradnji s još tri zagorska obiteljska poljoprivred na gospodarstva 2020. godine prijavio na Natječaj za mjeru 16.4.1. - Kratki lanci op skrbe i lokalna tržišta – i na njemu uspio dobiti 100.000 eura bespovrat nih sredstava. “Ciljevi projekta su bili povećanje prodaje i kroznašepoljoprivrednihproizvodnjeproizvodaOperativneskupinepokretanjeprodavaonice

prodaju”, objašnjava Mladen uz napomenu kako su svi ciljevi do sada uspješno ostvareni.

JASNA VIZIJA

Nije to, doduše, prošlo sasvim glat ko. S obzirom na to da i on, kao i ostala tri OPG-a, odavno imaju ja snu poslovnu viziju svojega biznisa u budućnosti, sama tehnička izra da plana i projektne dokumentaci je potrebne za prijavu na europski natječaj išla je gotovo kao po loju. Ali problem je nastao dolaskom koronakrize, a situaciju je dodatno zakomplicirao zagrebački potres. Dugo su, skoro godinu dana, partneri i on proveli u potrazi za odgovarajućim prostorom koji bi pokrio do tada slabije zastupljene dijelove glavnog grada. Ali duća nom u Zvonimirovoj na izvjestan su način proširili doseg pa im on danas, osim kao prodajno mjesto, služi i kao svojevrsni showroom sve bogatije zagorske ponude.

Osim toplo i hladno prešanog bu činog ulja, bučinih koštica u svim varijantama, pa i onih s čokola dom, te ostalih proizvoda od buče, ali i orahovog i suncokretovog ulja OPG-a Cesarec, u trgovini su za sada zastupljeni još i proizvodi OPG-ova Lež, Krog i Bedek. “Prvi se bavi uzgojem haskapa, sibirske borovnice, a cijeli je posao počeo iz hobija i međuvremenu ga uspješno razvio te proširio i na proizvodnju sokova i džemova ponajprije od temeljnog proizvoda, ali nude i vlastito povrće kao i sok od jabuke. Supružnici Marina i Josip Krog bave se pčelarstvom, a proizvode izvrstan bagremov i suncokretov med te matičnu mliječ i propolis. Iz OPG-a Bedek dolazi nam pak više vrsta brašna i to pšenično, kukuruzno i zobeno, ali i zobene pahuljice iz njihovih vlastitih izvo ra”, nabraja Mladen uz napomenu kako su u ovom projektu i dućanu okupljeni proizvođači koji u pot punosti stoje iza neupitne kvalitete svojih proizvoda. Svoj početni plan da u dućanu imaju i kruh kao i mlijeko te neke druge artikle za, kako ih Mladen naziva, dnevne kupce, za sada, dok traje provedba europskog projekta, ne mogu realizirati jer ih proi

ploda buče strojno izdvaja već na polju, a prerađuje ih u jednom pogonu koji se samo time bavi iz usluge jer je on procijenio kako se želi posvetiti proizvodnji sirovi ne i prodaji vlastitog proizvoda kojeg se danas može naći već u 180 dućana diljem zemlje. “Naše bučino ulje specifično je zbog načina proizvodnje, ali i prera de. Na finalni proizvod svakako veliki utjecaj ima i vrsta koštica odnosno buče golice za čiji smo se uzgoj opredijelili te skladištenje i način sušenja koštica”, naglašava Mladen dodajući kako najbolji finalni proizvod nastaje iz koštica koje se ničim ne tretiraju već naprotiv moraju biti bez stranih mirisa i aroma.

Info

zvođači okupljeni u Operativnu skupinu nemaju u svojoj ponudi. “U budućnosti svakako moram poraditi na ponudi koja će kupce privući da dođu skoro svaki dan. Među prvima će, kad nam ugovor dopusti, biti zagorski mlinci kao proizvod koji najbolje predstavlja kraj iz kojeg dolazimo. Svakako će nam na policama biti i odličnih za gorskih vina, ali i sireva te domaći kruh za koji već imam pouzdanu dobavljačicu”, kazuje Mladen na javljujući širenje asortimana.

PRVA LJUBAV Razgovor neminovno skreće i na prvu Mladenovu ljubav – buču. Otkriva kako tu kulturu uzga ja na rascjepkanim parcelama na području od Jakovlja preko Stubičke Slatine do Oroslavja. Koštice za nagrađivano ulje iz

Brojne vizionarske ideje razvoja projekta vrzmaju se Mladenovom poduzetničkom prirodom. Među inima je i proizvodnja kruha od bučinog brašna koje nastaje kao nusprodukt prerade koštica u ulje, ali svjestan je kako se ne može protegnuti baš na sve kolosijeke.

Naziv dućana: Zagorci Adresa dućana: Zvonimirova 31, Zagreb Vlasnik: Mladen Cesarec Godina osnivanja: 2022. Kvadratura: 25 m2 prodajni prostor + 20 m2 skladište ili tel: 01/559

Za sada je usavršio dio s poljopri vrednom proizvodnjom, otvorio trgovinu zahvaljujući kojoj širi mrežu potencijalnih kupaca, a pri kraju je i veliki zahvat izgradnje “Bučograda” u rodnom mu kraju.

Taj će turistički kompleks, kad uskoro bude gotov, moći ugostiti grupe do 55 ljudi, a u ponudi će biti radionice i izložbe te ugosti teljski dio u kojem će se posjetitelji moći upoznati s mnogim proizvo dima od buče. Za koju godinu na imanju će se, prema planovima vlasnika, moći i prespavati. A dok čekamo dovršetak realizacije ove izuzetno zanimljive vizije, svaka ko je odlična prilika zaputiti se u zagrebačku Zvonimirovu ulicu i kušati majstorske nagrađivane proizvode našeg neumornog i upornog sugovornika Mladena.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Novo na polici

Povratak ljetu uz liniju Esencia Adria

U z novu liniju proizvoda Esencia Adria dm svojim kupcima već u rujnu vraća doživljaj toplog ljeta. Inspirirani Jadranskim morem, biljem, voćem i mirisima tople jadranske obale, svi proizvodi Esencia Adria revitaliziraju kožu te ostavljaju mirisan trag badema, citrusa, smilja ili aloe vere. U dm-u i dm online shopu sada je dostupan Aloe vera gel s umirujućim učinkom kamilice koji intenzivno hidratizira te ublažava opekline, crvenilo i iritacije. Na nesite ga nakon uljnog gela za tuširanje s mirisom naranče kako bi vaša koža bila svilenkasto meka i njegovana. Onima koji više vole miris badema svidjet će se bademovo mlijeko koje dubinski hrani kožu tijekom tuširanja. U dm-u možete pronaći i njegujući tekući sapun s mirisom smilja i mandarina prikladan za sve tipove kože, kao i kremu za lice, tijelo i ruke Esencia Adria koja je obogaćena bademovim uljem i hidrolatom smilja, a svakom tipu kože osigura va nježnu njegu nakon tuširanja. Uz liniju proizvoda Esencia Adria zadržite ljeto na svojoj koži uz bogate i njegujuće formulacije koje revitaliziraju kožu te svojim mirisima opuštaju osjetila.

Majushka Shù Shù Baby & Kids

NIVEA gelovi za tuširanje

aponia je, u suradnji s kreatoricom brenda Majushka, Majom Šuput Tatarinov, razvila liniju vrhunskih proizvoda za njegu beba i djece – Majushka Shù Shù Baby & Kids. pH neutralna formula Majushka Shù Shù Baby & Kids 2u1 šampona i kupke sadrži prirodne sastojke blagotvornog djelovanja, organsku kamilicu koja umiruje kožu i nježan Shù Shù miris. Losion za tijelo zahvaljujući vitaminu E i sastojcima organskog i prirodnog podri jetla, namijenjen je za svakodnevnu njegu suhe i osjetljive dječje kože. Univerzalna krema koja se posebno preporučuje za njegu kože u pelenskom području, obogaćena je cinkom, organskim ekstraktom kamilice i organskim shea maslacem. Pasta za zube Majushka Shù Shù, s finim okusom jagode, prijatelj je od prvog zubića jer štiti od kari jesa, a ne sadrži konzervans, šećer, parabene i titan dioksid. Proizvodi su hipoalergeno i dermatološki testirani na prestižnom Institutu za dermatološko testiranje, a formulacije sadrže vrhunske, organske i prirodne sastojke za njegu najnježnije bebine kože.

S

Novi recept Milka čokolada

J edan od najpoznatijih svjetskih brendova čokolade, Milka, ove jeseni predstavlja unaprjeđenu recepturu, osvježeni dizajn pakiranja i novi izgled svojih čokolada. Uz veći udio kakaa i kakao maslaca, nova receptura čokolade donosi još kremastiju teksturu i čokoladniji okus. Osim toga, prepoznatljive kockice Milka čokolade su sada zaobljenije, što dokazano poboljšava doživljaj prilikom konzumacije proizvoda i doprinosi još intenziv nijem osjećaju topljenja čokolade u ustima. Osima toga, Lila, poznata ljubičasta kravica koja je simbol brenda, po prvi puta se, osim na ambalaži, pojavljuje i na jednoj od kockica čokolade, u još modernijem izdanju.

Nakon što je 2020. predstavila formule gelova za tuširanje koji su biorazgradivi i bez mikroplastike, NIVEA sada lansira novi, lagani oblik boce izrađen od najmanje 96% reciklirane plastike, uzro kujući tako 32% manje emisije CO2 u usporedbi s lakšanovabocom.prethodnomTakođer,jeboca25%uusporedbi s

prethodnom, čime se smanjuje emisi ja CO2 u transportu i može se izbjeći upotreba 1.311 tona plastike.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog oglašavanjazakonskepoštivanjazabraneduhanskihproizvodaijakihalkoholnihpića

Izlog

Creative pudding fusion okusa u pudingu nove generacije

Novi, drugačiji i nikad maštovitiji kreativni pudinzi od Dr. Oetkera spremni su probuditi nove kuli narske ideje i nepca svih ljubitelja slastica. Kako Vam zvuči spoj čokolade i mente? Ili pak kremasti okus pudinga vanilije začinjenog s kardamomom? O popu larnom fusionu slane karamele ne treba puno dvojiti – jednostavno kremasto i ukusno! Dr. Oetker Creative Pudding u tri atraktivna okusa i još atraktivnijem di zajnu ambalaže privući će nove generacije potrošača ovoj kategoriji. Kod vjernih potrošača pobudit će pak nove ideje za svoje kreacije jer ovaj puding također može zamijeniti klasične okuse pudinga pri pripremi kolača i raznih deserata.

Jelo koje ima petlju Preporuka

I z Podravke stiže jelo koje stvarno ima petlju - u samo tri minute lansirat će vas na Daleki istok i uvesti u zanimljiv svijet Fini Mini Noodlesa. Kreirani su tako da ugode baš svima i dostupni su u tri različita okusa - kokošji, goveđi i povrtni. Sve što je potrebno za jedan obrok nalazi se u jednom pakiranju - blok tjestenine i vrećice začina koji garantiraju odličan okus. Proizvodi su dostupni u jediničnom pakiranju od 75 g i u economy pakiranju od pet komada. Za pripremu ovog ukusnog obroka potrebne su vam samo tri minute, žlica ili štapić, zdjelica i vruća voda. Ovisno o prigodi ili preferencijama izaberite nešto iz šarolikog asortimana Fini Mini Noodlesa i razmazite svoje okusne pupoljke. Dopustite si da vas ovi okusi zapetljaju u ukusan svijet azij skih rezanaca jer su Fini petlju.imajelonoodlesiMinikoje

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

KrašnovepredstavioČokse

Kraševa čokolada Čoksa, namijenjena ponajprije djeci, ali jednako tražena i među odraslima, dobila je originalni i otkačeni novi dizajn i širu ponudu super okusa kako bi dostojno ispratila vruće ljeto i odvažno ušla u novu jesensku sezonu i školsku godinu. Proveden je redizajn te je dosadašnjoj paleti zanimljivih kombinacija sastojaka, koja je obuhvaćala Čoksu cre amy milk punjenu najfinijom mliječnom kremom, Čoksu banana & biscuit s finim keks-punjenjem te Čoksu crispy cocoa sa slatkim komadićima kakaa, pridodana još dva zanimljiva okusa: Čoksa forest fruit & cereals s ukusnom kre mom od šumskog voća i hrskavim žitaricama te Čoksa salted peanut koja donosi zanimljivijizadodanaikombinacijuprovjerenučokoladekikirikijakojemsuizrncasolijošintenzivnijiiokus.

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom ili na mail:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.