11 minute read
INTERVJU JERKO MAVRA
znih limenki i boca za piće u svijetu, a plan je do 2025. godine to dodatno povećati na 50 milijardi komada prikupljene ambalaže.
S globalne scene idemo na hrvatsko tržište. Koliko dugo je TOMRA prisutna u Hrvatskoj te s kojim ste se izazovima suočavali na početku poslovanja?
Advertisement
Kao što sam u uvodnom dijelu rekao, TOMRA je u Hrvatskoj prisutna od 2000. godine kada ScanPOS kreće kao zastupnik i distributer TOMRA sustava za Hrvatsku, a od 2015. godine TOMRA nastupa kao zasebna tvrtka osnovana isključivo s ciljem prodaje i održavanja TOMRA RVS sustava za automatizirani prihvat ambalaže. Dakle, možemo reći da je TOMRA u Hrvatskoj prisutna već
više od 20 godina. Ne bih rekao da je na početku poslovanja bilo nekih većih izazova. Tada smo krenuli s radom i instalacijom prvih TOMRA sustava te smo uz vrhunsku podršku iz Austrije i Norveške odmah započeli s instalacijama kod velikih trgovačkih lanaca poput Bille, Konzuma, Kauflanda te kasnije kod Spara, Lidla i ostalih. Važno je pritom napomenuti kako je TOMRA na hrvatskom tržištu jedina prisutna direktno, dok konkurencija radi preko distributera kojima RVS nije core business, već jedna od djelatnosti kojima se bave. To nas u startu izdvaja po više parametara, a poglavito po iskustvu i vrhunskoj profesionalnoj podršci i usluzi. O tome najbolje govore same brojke jer TOMRA s instaliranih 400 sustava i aparata u Hrvatskoj drži čak 95 posto tržišta.
Koji su trgovci u tom pogledu najviše investirali? Među njima, osim međunarodnih i nacionalnih igrača, imamo i regionalne i male lokalne trgovce?
Da, međunarodni trgovci su dolaskom u Hrvatsku donijeli i visoke standarde tehnološke opremljenosti pa je
TOMRA slijedom međunarodnih ugovora krenula s implementacijom svojih uređaja i u njihove hrvatske poslovnice. Neke sam već spomenuo, ali nije naodmet ponoviti kako su veliki internacionalni maloprodajni sustavi poput Lidla, Kauflanda, Spara i Eurospina ponajviše investirali u automatizirane sustave za prihvat ambalaže. Međutim, domaći trgovci jako dobro slijede taj primjer, a među njima posebno se izdvaja trgovački lanac Tommy koji je od svih nacionalnih trgovaca uspostavio najviši standard u automatiziranom prihvatu ambalaže. Isto tako, ostvarili smo vrhunsku suradnju i s ostalim hrvatskim trgovcima, a to su: Konzum, Boso, Studenac, NTL, KTC, Bure, Vrutak, Trgocentar, Ribola, Lorenco, Victa, Mali Palit, Žabac, Jolly, VIBM Dubrovnik i dr.
Koliko u prosjeku treba da se ostvari povrat investicije te koje sve benefite trgovci ostvaruju ulaganjem u moderne sustave automatiziranog prihvata ambalaže?
Teško je definirati prosjek jer povrat investicije najviše ovisi o broju, odnosno količini ambalaže koju trgovac prikuplja, kao i o visini investicije, ali možemo okvirno procijeniti kako treba proteći od godinu i pol do tri godine za povrat investicije. Ono što je najveći benefit za trgovce je svakako pružanje vrhunske usluge kupcu kao i privlačenje većeg broja kupaca. Statistički je dokazano da kupci više vole vratiti ambalažu automatizirano pomoću TOMRA RVS sustava nego ručno. Isto tako automatizirani prihvat je i čišći, moderniji i ljepši, a u današnje vrijeme osobito se dokazao i s epidemiološke strane jer se radi o beskontaktnom povratu ambalaže. Ujedno, ovako organizirani sustav prihvata djeluje i na povećanje produktivnosti osoblja trgovine jer se djelatnici mogu fokusirati na druge poslovne zadatke i pružanje najbolje usluge svojim kupcima.
Ako biste uspoređivali period od prije pet godina i danas, kako biste ocijenili napredak hrvatske maloprodaje u tom pogledu?
Hrvatski trgovci razvili su svijest i uvelike prihvatili automatizaciju putem TOMRA sustava. Ostvarili smo zavidnu razinu suradnje s trgovcima u Hrvatskoj te smo zajedničkim snagama uspjeli razviti i uspostaviti nove standarde, kako opremanja trgovina TOMRA sustavima, tako i cijele logistike oko prihvata ambalaže iz Sustava povratne naknade. U zadnje vrijeme svjedočimo i nekim novim poslovnim okolnostima poput manjka radnje snage, a u isto vrijeme i rastuće potrebe za radnicima te povećanja plaća, što sve skupa baca novo svjetlo na investicije vezane uz implementaciju TOMRA automatiziranog prihvata ambalaže.
Ovo pogotovo vrijedi za trgovce koji bilježe rast posjećenosti, povrata ambalaže i rasta prometa tijekom turističke sezone kada izazovi s radnom snagom postaju još i veći. U takvim je uvjetima potrebno adekvatno odgovoriti na rast prometa i tu TOMRA RVS sustavi i tehnologija savršeno odrađuju taj dio posla.
Sve u svemu, mogu reći kako su TOMRA sustavi, tehnologija te naša usluga i podrška prihvaćeni jako dobro i da upravo zbog referenci najboljeg partnera za automatizirani prihvat ambalaže bilježimo i povećani interes novih trgovaca za implementaciju naših rješenja. Treba istaknuti da smo iznašli i bolja rješenja za kupce i trgovce u uvjetima koje je diktirala pandemija. Naime, kada je krenulo zatvaranje i kada su neki stožeri Civilne zaštite zabranili ručni prihvat, mi smo u najkraćem roku, doslovno unutar jednoga dana, na svim sustavima instaliranim u Hrvatskoj implementirali beskontaktni povrat ambalaže gdje kupac predaje bocu TOMRA aparatu koji nakon 5 ili 10 sekundi od zadnje predane boce izbacuje papirnu potvrdu. Znači, nema potrebe da se dodiruje bilo kakva tipka na aparatu te kupac jedino rukom prima boce koje je donio od doma. Sve to smo iskomunicirali sa Stožerom Civilne zaštite, s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je nakon toga prihvat putem TOMRA aparata bio dopušten, što je vrlo važno jer je povrat ambalaže ključan dio opskrbnog lanca.
Spomenuli ste institucije koje reguliraju cijeli Sustav povratne naknade. Kako vidite zakonodavni okvir kojim se regulira ovo područje?
Hrvatska je napravila veliki iskorak još 2006. godine uvođenjem Sustava povratne naknade čime je postala prva država u jugoistočnoj Europi s depozit sustavom na pića, što nas je svrstalo uz bok državama poput Norveške, Švedske, Finske, Nizozemske i Njemačke i apsolutno je za svaku pohvalu. Nadogradnja Sustava odnosno obveza označavanja ambalaže barkodom i oznakom povratne naknade, sukladno izmjenama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu iz 2015. godine, dala je veliki doprinos automatizaciji, kontroli i efikasnosti cijelog sustava. Sve u svemu zakonodavni je okvir jako dobar. Postoji nekoliko detalja na kojima se radi kako bi sustav postao još bolji i efikasniji, ali ono što je bitno jest da funkcionira i ostvaruje odlične rezultate te spada među bolje sustave u Europi i svijetu.
Kako će na poslovanje trgovaca i proizvođača utjecati uvođenje u Sustav povratne naknade pakiranja mlijeka i drugih mliječnih proizvoda?
Europska komisija postavila je visoke ciljeve u smislu kvota koje treba ispuniti po pitanju prikupljene ambalaže i oporabljene ambalaže po vrsti. Sustav povratne naknade ostvaruje daleko najbolje rezultate prikupljanja te kao takav stvara okvir pogodan za širenje vrsta ambalaže koje mogu ući u sustav. Uvođenje mlijeka i mliječnih proizvoda povećat će ukupnu količinu ambalaže u sustavu koju će trebati prikupiti. Ovdje će trgovci koji imaju TOMRA sustave svakako profitirati jer smatram kako će kupci češće vraćati ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda s obzirom na to da se radi o proizvodima koji se konzumiraju svakodnevno.
TOMRA sustavi bez problema će prihvatiti i tu ambalažu te ju na dostupan, brz, higijenski i efikasan način procesirati kao i svaku drugu. Općenito smo uvjerenja kako će trgovci od uvođenja mlijeka u sustav profitirati jer će se kupci redovno vraćati u trgovine po nove mliječne proizvode, usput vratiti ambalažu putem stroja i iskoristiti povratnu naknadu za kupovinu novih proizvoda. Plastična boca postala je simbolom potrošačkog društva pa tako i simbolom plastičnog otpada i plastičnog zagađenja. U medijima se u zadnje vrijeme sve više spominju zabrinjavajuće brojke i podaci koji me svaki puta isponova zapanje. Primjerice, da se svake minute u svijetu proda milijun plastičnih boca vode ili pak da se u Hrvatskoj godišnje proda toliko plastičnih boca da se može prekriti otok Silba te da su mora i oceani već sada puni mikro plastike. Nažalost, Earth Overshoot Day svake godine stiže sve ranije pa je tako kronološki gledano 1987. godine padao na 23. listopada, 1995. godine na 5. listopada, zatim se 2010. godine spustio na 8. kolovoza, a 2019. godine na 29. srpnja. Inače, Earth Overshoot Day predstavlja dan do kojega ljudi na Zemlji potroše sve prirodne resurse planirane za tu godinu. Kada govorimo o kružnom gospodarstvu i održivom poslovanju te očuvanju resursa fokusiram se na problem plastike jer u tom području radim već 20 godina te smatram kako je upravo problem plastičnog otpada jedan od najvećih izazova u ostvarenju boljeg upravljanja resursima te stvaranja sigurnije i odgovornije budućnosti za generacije koje dolaze. Plastika je također ilustrativan primjer jer je riječ o materijalu koji se ne razgrađuje, već degradira u sve sitnije sastavne dijelove do razine mikročestica. Stoga je vrlo važno što
više plastike prikupiti i reciklirati. Slijedom toga želim istaknuti da je Sustav povratne naknade najbolji primjer kružnog gospodarstva u kojem svakodnevno i dugoročno sudjeluje veliki broj dionika kreirajući opskrbni lanac koji je ključan za održivost poslovanja u našoj zemlji. Sustav povratne naknade u Hrvatskoj bilježi vrlo visoke stope kako samoga prikupljanja, tako i oporabe prikupljenih materijala PET, Al/ fe i stakla. Trendovi su pozitivni, ali na tome ne stajemo nego u tvrtki TOMRA nastavljamo i dalje raditi na unaprjeđenju naše razvojne strategije koja zajedno sa svim ostalim sudionicima u ovom segmentu gospodarstva stvara uvjete za bolje i zdravije sutra.
Da zaključimo s kružnim gospodarstvom koje više nije pitanje izbora, već nužnosti. Svijet se mora okrenuti u smjeru odgovornijeg odnosa spram resursa koje koristimo. Kako je po vašem mišljenju kružno gospodarstvo zaživjelo u Hrvatskoj?
ISTRAŽIVANJE: BESKONTAKTNO PLAĆANJE JE POSTALO STANDARD
Mastercard je u svibnju 2021. godine u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Improve proveo online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga među klijentima banaka u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja – skoro svi koriste kartice, češće plaćaju njima na prodajnom mjestu i češće kupuju online. Također, pandemija je potaknula promjene u kupovnim navikama. Najveća promjena u ponašanju potrošača u odnosu na jesen 2020. odnosi se na internetsku kupnju – broj ljudi koji kupuju putem interneta povećao se za 7 postotnih bodova pa 41% ispitanih online kupuje češće nego prije. Uz to, 46% ispitanika zbog pandemije sve češće koristi kartice, a 48% češće plaća beskontaktno.
SPAN IZLAZI NA ZSE
Jedna od vodećih domaćih i regionalnih IT tvrtki, zagrebački Span, putem javne ponude namjerava prodati 29,5 posto dionica i potom sve dionice uvrstiti na Zagrebačku burzu kao prva IT tvrtka u zadnjih 18 godina. Hanfa je odobrila Spanu jedinstveni prospekt u vezi s javnom ponudom i uvrštenjem dionica na uređeno tržište. “Izlaskom na Zagrebačku burzu želimo osigurati organski rast na postojećim tržištima, ali i nastavak širenja na međunarodna tržišta. Uz nove dioničare, među kojima će prvi biti naši zaposlenici koji su izgradili Span kakav je danas, dobivamo dodatni ‘vjetar u leđa’. Nastavit ćemo stvarati najbolja IT rješenja za izazove koji su pred privatnim i javnim sektorom za sigurno i održivo poslovanje”, naglasio je predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović.
Boost with Facebook
FACEBOOK POKREĆE PROGRAM OBUKE ZA HRVATSKE PODUZETNIKE
Facebook je najavio pokretanje platforme Boost with Facebook, centra za besplatnu i interaktivnu online obuku malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj, koja bi im trebala pomoći da lakše prebrode krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa. Na toj internetskoj stranici bit će objavljeni webinari o prisutnosti na online kanalima i stvaranju kreativnog sadržaja te primjeri hrvatskih tvrtki na temu učinkovite upotrebe digitalnih alata kako bi se malim i srednjim poduzetnicima pomoglo u nastavku poslovanja nakon “zatvaranja” gospodarstva, navedeno je u priopćenju Facebooka. Pokretanje platforme Boost with Facebook predstavljeno je 5. srpnja internetskim događajem uživo - besplatnom Facebook Live radionicom o digitalnim alatima, gdje su sudionici mogli naučiti kako povećati prisutnost na online kanalima, osvijestiti se o važnosti ponuda i saznati više o digitalnom marketingu. “Svjesni smo da mnogi problemi s kojima se danas susreću poduzetnici neće odmah nestati, čak i kada se ukinu ograničenja. Kako bismo im pomogli da prebrode ovo teško razdoblje, želimo da iskoriste potencijal koji nude internet i besplatni alati Facebooka i Instagrama. Cilj nam je pružiti korisno znanje i informacije što većem broju malih i srednjih tvrtki”, izjavila je menadžerica za javne politike za srednju i istočnu Europu u Facebooku Eva Ivančić.
INGEMARK MEĐU NAJBOLJIMA
Clutch, jedna od vodećih svjetskih globalnih tvrtki za ocjenjivanje i recenziranje B2B kompanija, na listu 100 najbrže rastućih tvrtki na svijetu uvrstila je i zagrebačku tvrtku Ingemark koja je prošlu godinu završila s prihodom od 14,3 milijuna kuna, što je 6,4 milijuna više nego 2019. godine. Rang 100 najbrže rastućih tvrtki Clutch temelji na njihovoj apsolutnoj stopi rasta prihoda od 2019. do 2020.
ZAGREBAČKA BANKA UVELA GOOGLE PAY
Zagrebačka banka je za svoje klijente, korisnike Android uređaja, uvela mogućnost mobilnog plaćanja putem Google Pay aplikacije. Tako je Google Pay zamijenio uslugu plaćanja putem m-novčanika kao novi oblik kartičnog plaćanja mobilnom aplikacijom. Google Pay nudi brz, jednostavan i siguran način beskontaktnog plaćanja koji je prihvaćen na bilo kojem beskontaktnom prodajnom mjestu diljem svijeta - u trgovinama i u različitim mobilnim aplikacijama. Za plaćanje klijenti ne moraju čak ni otvoriti aplikaciju Google Pay, dovoljno je samo otključati zaslon mobilnog uređaja i prisloniti mobitel uz POS uređaj prodajnog mjesta do pojavljivanja kvačice. Klijenti će moći u svoj digitalni Google Pay novčanik povezati individualne Maestro, Mastercard i Visa kartice Zagrebačke banke.
