KONTEKST BROJ 8/2022

IMPRESUM

Izdavač: Knjižničarsko društvo Varaždinske županije

Za izdavača: Andreja Toljan

Uredništvo: Tina Bakšaj Hunjadi, Ladislav Cvetko, Janja Kelava, Zrinka Lončar, Draženka Stančić, Andreja Toljan

Glavna urednica: Andreja Toljan

Lektura i korektura: Leira Harabalja

Grafičko oblikovanje i priprema: Ladislav Cvetko

Stranice Knjižničarskog društva Varaždinske županije: pubweb.carnet.hr/KDVZ

Kontakt: kontekst.urednistvo@gmail.com

Učestalost izlaženja: Godišnje

SADRŽAJ

1. IZ RADA DRUŠTVA 2

Andreja Toljan: Pregled rada Knjižničarskog društva Varaždinske županije u 2022. godini

2

Mario Štrlek: „Sjedim, čitam, slikam” 4

Andreja Toljan: Na dobrom glasu 5

Tina Bakšaj Hunjadi: 21. izborna skupština Knjižničarskog društva Varaždinske županije 6

2. IZ POVIJESTI KNJIŽNIČARSTVA

Jasminka Štimac: Sjećanje na prošle dane (uz 20. obljetnicu otvaranja Ogranka Banfica i 15. obljetnicu otvaranja Odjela za mlade i Odjela strane literature)

3. RAZGOVOR S POVODOM

Andreja Toljan: Projekt poticanja čitalačke pismenosti Medicinske škole Varaždin, „21 za 2021”

4. IZ NARODNIH KNJIŽNICA

8

8

11

11

14

Zrinka Lončar: Pisci na Odjelu za djecu 14

Vesna Matišić, Petra Polančec: Istraživanje o korisničkim uslugama Gradske knjižnice Ivanec 15

Stjepan Stjepić: Prvo smo se nafčili kajkavski 16

Mario Štrlek: Posjet slovenskih knjižničarki

5. IZ ŠKOLSKIH KNJIŽNICA

17

18

Barbara Dukarić: Godina čitanja u školskoj knjižnici Gospodarske škole 18

Marina Mavrek: Dugogodišnji projekt Cvjetna lektira na Četvrtoj.........................................................................................19

Marina Mavrek: Financijski pismeni u trećem razredu 20

Marina Mavrek: Projekt medijske pismenosti Pratim medije, provjeravam informacije u školskoj knjižnici IV. osnovne škole Varaždin 21

Anita Tufekčić, Biljana Krnjajić: Upoznajte japansku tehniku crtanja SUMINAGASHI i japanski uvez FUKURO TOJI .....22

Anita Tufekčić, Biljana Krnjajić: Biblioterapija kao metoda razvijanja čitanja 25

6. IZ VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNICA 29

Bernarda Kos, Ladislav Cvetko, Ljiljana Hajdin: Knjižnica FOI ja sudjelovala je na 11. D festu

29

7. IZ SPECIJALNIH KNJIŽNICA 32

Marina Sakač: Digitalizacija časopisa Acta medicorum (1975. 2006.) 32

8. U KONTEKSTU

34

Mario Štrlek: Island zemlja vatre, leda i bibliofila 34

Marina Sakač: „Skromnost bi za kralja bila mana” 38

9. NAPREDOVANJA U STRUCI ČLANOVA KDVŽ A 40

Zrinka Lončar: Nikolina Hader napredovanje u zvanje mentora

40

Zrinka Lončar: Josip Rihtarić napredovanje u zvanje izvrsnog savjetnika 40

10. IN MEMORIAM 41

Andreja Toljan: In memoriam Novak Zorica rođ. Šimećak (Vlašić Brdo, 8.12.1925. Varaždin, 09.02.2022.) 41

Draženka Stančić: In memoriam Ivana Štimec Sajko (Čakovec, 31. 5. 1975. Varaždin, 17. 5. 2022.) 42 Berislav Njegovec: In memoriam Miroslav Cmuk (1983. 2022.) 43

11. ODABRANA IZDANJA IZ STRUKE 45

12. ZAVIČAJNA IZDANJA 46

UPUTE

Poštovanekolegice,kolege,suradniciiprijatelji,

Nešto ranije nego što ste navikli prošlih godina,izlazi8.brojnašeg Konteksta. Željelismo zajednički zaokružiti ovaj mandat tijela Društva i Uredništva Konteksta, budući da nas nakon provedene izborne Skupštine očekuje Statutom propisano raspisivanje natječaja za novo uredništvo. Protekle dvije godine Kontekst se pokušao nametnuti kao božićno štivo, no dobro je da se nakon korone ipak vraćamo na „stare postavke”

Kako nam je bila želja da Kontekst postane dio šire knjižničarske zajednice, objavili smo poziv za pisanje radova i na stranicama Hrvatskog knjižničarskog društva, a ta ideja povezivanja regionalnih društava i časopisa nametnula se i na stručnom skupu Na dobrom glasu, o kojem možete pročitati u ovom broju. Dovelo nam je to i nove suradnice, kolegice Anitu Tufekčič iz OŠ „Antun i Stjepan Radić” Gunja te Biljanu Krnjaić iz OŠ „Siniša Glavašević” Vukovar, koje su nam približile raznovrsnost i inovativnost u radu školskih knjižničara. Školskim knjižničarima suradnicima pridružila se Marina Mavrek s tri članka o projektima na 4. osnovnoj školi, dok srednjoškolske knjižnice zastupa Barbara Dukarić.

U ovom broju, kao suradnica nam se vratila kolegica u mirovini, Jasminka Štimac. Radom o dvije obljetnice, koje su ove godine proslavili Ogranak Banfica te Odjel strane literature s Odjelom za mlade, podsjetila nas je na prošle daneivratilauprošlost,prije15i20godina,kada smoosnivaliOgranakinoveOdjele.

Narodne knjižnice nam donose vijesti o programima i projektima iz ludbreške i ivanečke knjižnice, dok o susretima s dječjim piscima u varaždinskojknjižnicipišeZrinkaLončar.

Svimivolimoputovati,aputujućiposjetitii pogledati druge knjižnice, posebno one u skandinavskim zemljama koje prednjače otvorenim konceptom i razvijanjem velikog broja usluga na još većem broju kvadrata o kojima mi možemo samo sanjati. O putovanju Islandom i o njegovim knjižnicama piše „stari” suradnik Mario

Štrlek, dok nam vjerna suradnica, kolegica Marina Sakač, donosi priču o jednoj od najljepših svjetskih knjižnica, samostanskoj knjižnici palače MafrauPortugalu.

Naravno, tu su i redovne rubrike Iz rada Društva, Zavičajna izdanja, i Izdanja iz struke, s rubrikom Napredovanja… koja je zaživjela u prošlombroju Konteksta.Nažalost,uovombroju oprostili smo se od tete Zore, naše Ivane i našeg Miroslava.

I na kraju, želim posebno zahvaliti svim članovima Uredništva, maloj hrabroj družini koja je iznijela u ovom sastavu dva broja Konteksta, trudeći se da on (p)ostane i bude što bolji, ljepši i nadasve kvalitetniji. Možda nam nije to uvijek išlo onako kako smo željeli, ali hvala još jednom Draženki, Tini, Janji, Zrinki, a posebno Lacu i Leiri koji su prije izlaska svakog broja ostali na zadnjoj liniji, neumorno uređujući i korigirajući sadržaj Konteksta

I da, vi koji ste pisali, nemojte prestati pisati,avikojijošniste,svakakoprobajte!

Članarina za 2023. godinu iznosi 10 € (75,34 kn).

Članovi Društva knjižničara Varaždinske županije mogu se besplatno upisati u narodnu knjižnicu na svojem području.

S poštovanjem, Andreja Toljan

PREGLED RADA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE U 2022. GODINI

S obzirom na to da smo se tijekom ovog mandata (od 2020. do 2022.) morali prilagoditi radu u posebnim uvjetima nametnutim pandemijom, nastavili smo i u 2022. godini provoditiunaprijedplaniraneprograme.

To se posebno odnosilo na nastavak aktivnosti vezanih uz Čitateljski klub, Čitanje je baš fora, te na održavanje, odnosno prilagodbu projekta prijavljenog na Javni poziv Županije, koji nismo mogli provesti u prijavljenom obliku. Tako smo u prvom mjesecu osmislili Foto natječaj Sjedim, čitam, slikam, za koji smo pripremili obrasce i promidžbene materijale, te uključili srednjoškolsku populaciju u školskim i narodnim knjižicama. Pri organiziranju druge po redu radionice Čitateljskog kluba, vodili smo se mišlju o nadogradnji, pa smo uključili „iskusne” čitače, osobe različitih profesija i zanimanja, s ciljem razmjene čitateljskog iskustva te poticanja uzajamnog uvažavanja i procesa međugeneracijskog učenja. Radionica je održana u travnju, istog dana kada smo i odlučili održati dodjelu nagrada za Foto natječaj Sjedim, čitam, slikam, pa smo svi zajedno uživali u danu posvećenom Društvu i sudionicima njegovih programa. Naša suradnica, voditeljica radionice,

bilajeiovajputprofesoricaTatjanaRuža,kojaje odabrala tekstove i u suradnji s Društvom pripremila materijale za raspravu. Sudionicima radionice podijeljeni su nakladnički noviteti koje je Društvo odabralo i osiguralo sredstvima dobivenim na temelju Javnog poziva Grada Varaždina.

Za sve programe pripremljena su financijska izvješća koja su dostavljena tijelima lokalne samouprave kako bi se Društvo i dalje moglo javljati na raspisane javne pozive i natječaje.

Kako su popustile mjere donesene uslijed pandemije, stečeni su uvjeti za održavanje radionice uživo pa je u suradnji Županijske matičnerazvojneslužbeiCentrazastalnostručno usavršavanje, u 6. mjesecu, organizirana radionica Izazovi posudbe i izlaganja baštinske građe s gledišta zaštite. Predavačice su bile kolegica Dragica Krstić, konzervatorica, i Iva Sudec Andreis, viša kustosica iz Galerije Klovićevi dvori. Na radionici su prikazani materijali i oprema za restauraciju i zaštitu knjižnične i baštinske građe u knjižnicama te su polaznicima tečaja izložene mogućnosti primjene znanja pri planiranju i poduzimanju mjera zaštite.

Članovi Društva sudjelovali su na mnoštvu stručnih skupova, od kojih nabrajam samo neke: Svjetlo na profesionalno usmjeravanje Futur Proljetna škola knjižničara, Skupštine Kontekst predstavljen je na stručnom skupu Na dobrom Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek. Tijekom posljednje dvije godine Društvu su se priključile kolegice Jasna Šipek sa Sveučilišta Sjever, Ivana Mrvelj i Nikolina Hader iz školskih knjižnica, Stjepan Stjepić iz ludbreške knjižnice te Irena Žuneciz varaždinskeknjižnice.Redovnosusvoje sastanke održavali Upravni odbor i Uredništvo Konteksta, a održali smo i elektroničku skupštinu

kako bi promijenili adresu Društva, uvjetovanu selidbom Gradske knjižnice Varaždin na novu adresu. Društvo je kontinuirano surađivalo s HKD om, Zagrebačkim knjižničarskim društvom, Društvom knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja te ostalim regionalnim društvimauRepubliciHrvatskoj.

Andreja Toljan andreja 4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

„SJEDIM,ČITAM,SLIKAM”

Knjižničarsko društvo Varaždinske županije u suradnji s Varaždinskom županijom organiziralojepočetkom godine foto natječajpod nazivom Sjedim, čitam, slikam za učenike srednjih škola Varaždinske županije. Cilj natječaja bio je motivirati srednjoškolsku populaciju na dolazak i boravak u knjižnicama, promovirati važnost čitateljske i informacijske pismenosti, potaknuti kreativnost izražavanja i naglasiti edukativnu i zabavnu stranu čitanja. Radovi su trebali prikazivati omiljeno mjesto za čitanje u knjižnici po izboru, bez obzira na vrstu knjižnice (školska, narodna, specijalna). Na natječaj je bilo prijavljeno trideset šest radova koji su svi udovoljavali zadanim kriterijima, a povjerenstvo u sastavu Martina Mesek, Jurica Galeković i Mario Štrlek odabralo je tri fotografije čiji su autori bili nagrađeni vrijednim nagradama koje su osigurane sredstvima dobivenim na javni poziv o financiranju rada udruga Županije. Prvo mjesto osvojila je Anja Dolovski, učenica Druge gimnazije Varaždin, za fotografiju pod nazivom Neprocjenjivo.

Pobjedničku fotografiju odlikuje odlična kompozicija, kao i linijatura. Model je dobro uklopljen u prostor te je na zanimljiv način postignut dobar odnos crno bijele i kolora. Također, trodimenzionalnost je postignuta manjomdubinompolja.

Drugo mjesto osvojila je Elena Vrbanec, učenica Gospodarske škole Varaždin, s fotografijom Dobra knjiga, dobro jutro, čija je kompozicija odlična, objekti su dobro razmješteni na fotografiji, dobar je i odnos korištenih boja kojima je zadovoljena pastelna paleta, a čime fotografija djeluje udobno i toplo. Vrlo je korektno iskorišten izvor svjetla i ekspozicija. Treće mjesto pripalo je Elizaveti Donskikh, učenici Prve gimnazije Varaždin, za fotografiju Misli u oblacima, na kojoj je vrlo dobro iskorišten prostor i kut, dok je visok ritam postignut linijaturom i geometrijskim oblicima, gdje su dobro prikazani odnosi krugova i kvadrata. Geometrija je postignuta i većom dubinom polja, a fotografija djeluje nenamješteno i dinamično. Tema je u potpunosti bila zadovoljena. Nagrade i priznanja dodijeljena su

Anja Dolovski Neprocjenjivo

Elena Vrbanec Dobra knjiga, dobro jutro

sudionicima natječaja u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin, 27. travnja 2022., uz predstavljanje projekta medijske pismenosti i prikazivanje kratkog dokumentarnogfilmaofotografiji.

Mario Štrlek mario.strlek.ms@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

NA DOBROM GLASU

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema u suradnji s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek organiziralo je 4. svibnja 2022. godine na platformi Zoom stručni skup „Na dobrom glasu: uloga službenih glasila regionalnih knjižničarskih društava i znanstveno stručnih časopisa u razvoju knjižničarske struke“.

Bio je to prvi stručni skup koji je okupio predstavnike uredništava stručnih i znanstvenih časopisa knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj. Skup je održan povodom obilježavanja dvadeset pet godina izlaženja Knjižničarstva, glasnika Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, čijih je četvrt stoljeća predstavljeno spomenicom u elektroničkomobliku.

Osim Knjižničarstva, predstavljeni su Vjesnik bibliotekara Hrvatske, HKD Novosti, Novi uvez i Bez uveza (glasilo i e bilten Zagrebačkoga knjižničarskog društva), Svezak,

KaLibar, Glasnik Društva bibliotekara Split, e časopis Knjižničarskog društva Rijeka Knjižničar/Knjižničarka, Libellarium časopis za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, te naš Kontekst.

Već sam poziv upućen našem Društvu pokazatelj je važnosti kontinuiteta izlaska i predstavljanja djelovanja i rada jednog Društva, posebno na Skupu, na kojem su sudjelovali urednici mnogo starijih i eminentnijih časopisa. Kontekst je predstavljen, kao i većina časopisa, ppt prezentacijom u kojoj su bili naglašeni svi aspekti stvaranja i kreiranja našeg e časopisa, od njegovog osnutka do projekcija i planova za budućnost.

Na kraju izlaganja svih glavnih (bivših i sadašnjih) urednika časopisa, kao zaključci nametnuli su se nužnost učestale komunikacije i suradnje između uredništava sa svrhom razmjene informacije i ideja, izrada jedinstvenih smjernica za sva službena glasila regionalnih knjižničarskih društava i znanstveno stručnih časopisa, redovno dostavljanje i objavljivanje poziva za dostavu radova na mrežnoj stranici HKD-a te usmjeravanje autora na ostala službena glasila regionalnih knjižničarskih društava i znanstveno stručnihčasopisa.

Andreja Toljan andreja 4@net.hr

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

Elizaveta Donskikh Misli u oblacima

21. IZBORNA SKUPŠTINA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

U petak, 16. rujna 2022. Knjižničarsko društvo Varaždinske županije održalo je 21. izbornu skupštinu u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. Okupljene je pozdravila predsjednica Andreja Toljan te je otvorilaSkupštinu.

Izabrano radno predsjedništvo u sastavu Irena Gotal, Marina Grudenić i Martina Mesek te članovi ostalih komisija, zapisničar i njegovi ovjerovitelji, pristupili su utvrđivanju kvoruma koji je utvrdila verifikacijska komisija u sastavu SonjaLabaš,SnježanaŠpanićiZrinkaLončar.

Slijedio je stručni dio Skupštine. Jadranka Težački i Nataša Narančić predstavile su Projekt „21 za 2021”. Odrađeno je mnogo aktivnosti uz veliki odaziv učenika i profesora. Prezentacija pokazuje zadovoljstvo ientuzijazam učenika, ali i dobru volju i požrtvovnost organizatorica. Korištenje digitalnih medija, implementacija biblioterapije, korištenje stranih jezika, društvenih igara, glazbenih instrumenata ukazuju navisokurazinubrigezakorisnika.

Lidija Zečević je tada predstavila projekt „Čitanje na kotačima” u Knjižnici Novi Marof. Projekt bibliobusa za područje Novog Marofa i Brezničkog Huma financiran je iz Europskog socijalnog fonda i prezentirani su mnogi savjeti za realizaciju i rješavanje poteškoća vezanih uz uvođenje te vrste usluge. Također su predstavljene i druge usluge i programi Gradske knjižniceičitaoniceNoviMarof.

Nakon stručnog dijela slijedio je izvještaj predsjednice Društva, Andreje Toljan, o radu tijekom mandata (2020. - 2022.). Navedene je godine obilježila pandemija te je održavanje sastanakaisamihaktivnostibilootežano.Projekti su bili uglavnom orijentirani na djecu i mlade kojima se knjižnica prezentira kao ugodno mjesto susreta. Suradnja s lokalnom vlasti bila je plodonosna i ugodna, nastavlja se financijska podrška Društvu. Predsjednica je također izložila rad Uredništva časopisa Kontekst, objavljen je 7. broj te je 8. pri završetku i bit će objavljen do kraja rujna. Broj članova Društva je u porastu, ono trenutno bilježi 47 članova. Na kraju izlaganja predsjednica je svima zahvalila te najavilaisteksvojegmandata.

O financijskom stanju Društva izvijestila nas je blagajnica Janja Kelava. Mare Cestar je u ime Nadzornog odbora objavila da nema

nepravilnosti. Predsjednik Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Nagrade „Vanda Milčetić” Josip Rihtarić obavijestio je nazočne da nije stigla nijedna prijava za natječaj za nagradu. Svi

izvještaji su prihvaćeni jednoglasno. Usvojeni su prijedlozi Upravnog odbora o dodjeljivanju počasnog članstva Jasminki Štimac, istaknutoj knjižničarki u miru, prvoj dobitnici Nagrade „Vanda Milčetić” i Marijanu Krašu, dobitniku „Kukuljevićeve povelje” te prijedlog o povećanju članarine od prvog siječnja 2023. godine na 10 (deset) eura. U ime radnog predsjedništva, Irena Gotal objavila je da se dosadašnja tijela Društva raspuštaju te se pristupilo izbornom dijelu

Skupštine. Lidija Zečević je u ime kandidacijske komisije prezentirala listu predloženih kandidata koji su jednoglasno odabrani: za predsjednicu Društva Tina Bakšaj Hunjadi, dipl. knjižničarka iz Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin, dopredsjednica je Zrinka Lončar, dipl. knjižničarka iz Odjela za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin, a imenovani su i novi članovi Nadzornog odbora (Martina Mesek, Bernarda Kos te Stjepan Stjepić) te Upravnog odbora (JosipRihtarićiBarbaraDukarić).

Na skupštini su također odabrani kandidati za 47. izbornu Skupštinu HKD a koja će se održati od 5. 8. listopada u Zadru kao hibridna konferencija. Uz novu predsjednicu Društva izabrana je potpredsjednica, Zrinka Lončar kao delegat.

Skupština je završila uz pozdrav i zahvalu novepredsjedniceteuzzajedničkodruženje.

Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

SJEĆANJE NA PROŠLE DANE

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin još je 1998. godine planirala otvoritiOgranakBanficuuistoimenomnaseljuuz Dravu u kojem je, prema tadašnjem popisu, živjelo oko 7 000 stanovnika. Iako se odmaklo s pripremama, ponuđeni prostor u Ličkoj ulici 8 nije bio prikladan pa je odgođena realizacija tog zahtjevnogprojekta.

manjim građevinskim radovima omogućilo stvaranjenovihfunkcionalnihcjelina.

Na nižoj razini, uz posudbeni pult, na jednostranim i dvostranim policama planiran je smještaj literature za odrasle, a u središnjem dijelu za njih je organizirana i čitaonica dnevnog tiska. Iza pulta, u izdvojenoj prostoriji, zamišljena je studijska čitaonica s referentnom zbirkom. Niske jednostrane police naslonjene uz unutrašnji rub izloga prilagođene su djeci školskog uzrasta za koju je pomno birana obvezna lektira, ali i zabavno štivo različitih žanrova. Najmlađima je uređen mali zasebni prostor s tapeciranim klupicama rađenim po mjeri koje su ujedno iskorištene za pohranu igračaka, a predškolskom uzrastu prilagođen je i ostalinamještaj police,stolić,stolice,panoi.

Gradsko poglavarstvo Grada Varaždina, na sjednici održanoj 10. rujna 2001. godine, donijelo je odluku da se dva prostora u stambenoj zgradi u Ulici Nikole Tesle 20, ukupne površine 170 m2 , ustupe knjižnici na korištenje. Ranijih godina na toj je lokaciji, po principu samoposluživanja, mješoviturobunudilatrgovina „Prehrana”. Varaždinske tvrtke Arhia d.o.o. i Forma d.o.o. pripremile su projektnu dokumentaciju i izvršile građevinske radove, a opremanje ove knjižnice mješovitog tipa povjereno je AG studiju d.o.o. iz Zagreba s kojim je nastavljena uspješna, višegodišnja suradnja. Prostor u prizemlju bio je na dvije razine pa je njegovo preuređenje bilo vrlo zahtjevno. Nekadašnji veliki izlozi bili su uzdignuti u odnosu na preostali dio u kojem se

U dva nekadašnja izloga postavljeni su radni stolovi opremljeni računalima. Do tih uzdignutih prostora, s jedne strane ograđenih jednostranim policama, postavljene su uske drvene stepenice. Tribine na obližnjem stadionu „Sloboda” poslužile su kao inspiracija za uređenje ovog neobičnog dvorazinskog interijera prilagođenog potrebama korisnika svih dobnih skupina. Za njih su knjižničari pripremili početni fond od oko 4 000 knjiga s Odjela za odrasle i oko 1 000 knjiga s Odjela za djecu. Osim književnosti i publicistike, zastupljena su stručna i znanstvena djela, priručnici, enciklopedije, leksikoni, rječnici, novine, revije, stripovi, slikovnice, ali i građa na suvremenim medijima. U podrumskom prostoru organizirano je spremište.

Računala je donirala tvrtka Point d.o.o. koja i dalje razvija program za knjižnično poslovanje Metelwin, a omogućila je i umrežavanjesvihodjelaGradskeknjižnice.

Uz financijsku potporu Grada Varaždina, Ministarstva kulture i brojnih sponzora uređen je Ogranak Banfica čije je službeno otvorenje bilo

20. obljetnicu otvaranja Ogranka Banfica

obljetnicu otvaranja Odjela za mlade i Odjela strane literature)

Knjižničari Gradske knjižnice na Banfici u potrazi za primjerenim prostorom

24. svibnja 2002. godine. Ravnatelj Marijan Kraš govorio je o realizaciji ovog važnog projekta Za brojne ugledne goste i mještane naselja organiziran je prigodni program koji je vodila glumica Ljiljana Bogojević. Sudjelovali su mališani iz Dječjeg vrtića Banfica 2, učenici V. osnovne škole Varaždin i pjesnici Drago Bišćan i Zvonko Petrović. Ogranak je službeno otvorila učenica Melanija Barbir koja je tijekom godine pročitala najviše knjiga te je proglašena najčitateljicom.

Ogranak je ubrzo dobio svoje stalne korisnike. Umirovljenici su redovno dolazili pročitati novine ili odigrati partiju šaha. Za nove knjige nije trebala predbilježba jer su bile lako dostupne. Fond se redovno popunjavao novim naslovima, a upisani članovi Ogranka Banfica mogli su i dalje koristiti usluge središnjih odjela za odrasle i djecu tako da im ništa nije bilo uskraćeno.

postaju roditelji. Mijenjaju se i knjižničari, a mnogima je još u živom sjećanju naš prerano preminuli kolega Dražen Sokolić koji je dugi niz godina radio u Ogranku. Bio je njegov zaštitni znak. Korisnici su mu bili vrlo privrženi, a on je itekako dobro poznavao čitateljski ukus svakog od njih i udovoljavao im je kad je mogao. Mnogim kvizašima bio je „džoker zovi”. Za mrežne stranice pripremao je Vijesti iz povijesti, a za korisnike Ogranka osmišljavao programe koje će realizirati: šahovske turnire, pokoje predavanje, izložbe, susrete, Noći knjige, druženjauz glazbuitetineklipiće. Ikadništa nije najavljivao, znao je posjetitelje iznenaditi. Sačuvao bi svaku sitnicu koju su čitatelji ostavili u knjizi, a onda bi im prezentirao tu neobičnu zbirku. Na panoima je izlagao naslove koji su ga inspirirali, a koje je vješto spajao potičući čitanje: Udisaji, Bez daha, Vježbe disanja; Kao voda za čokoladu, Čokolada, Bolje od čokolade...

I sam je postao glavni junak jedne priče. U svoju ga je priču Srijeda uvečer, dan za loto uključio Nino Sorić Objavljena je u zbirci Tvar koja nedostaje (Pazin, Pučko otvoreno učilište, 2002.).Nedostajeion.

Kad je u Ogranku Banfica spremište stavljeno u funkciju, s Odjela za odrasle najprije je preseljena strana literatura iz Zaštićene zbirke, sciljemdaserasteretepretrpanepolicenakojima više nije bilo dovoljno mjesta ni za novonabavljene knjige. To je zbirka u kojoj se nalaze knjige tiskane prije 1945. godine, a danas semogukoristitisamoučitaonici. Nabava novih knjiga na stranim jezicima za knjižnice je uvijek predstavljala veliki trošak pa je Koordinacijski odbor za narodne knjižnice, na sjednici održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici 12. svibnja 1993. godine, donio odluku o izgrađivanju zbirki strane literature u matičnim knjižnicama. Temeljila se na analizi postojećih fondova, a varaždinska Gradska knjižnica bila je

UdvadesetgodinadjelovanjanaOgrankuje višestruko povećan fond. Učlanjuju se nove generacije korisnika. Nekadašnji predškolci već

Ogranak Banfica

zadužena za nabavu njemačke literature. Međutim, pri oblikovanju te nove zbirke, varaždinski knjižničari zaključili su da u njoj treba biti zastupljena sva strana literatura, imajući u vidu potrebe današnjih korisnika. Zbirka strane literature osnovana je 1996. godine te je privremeno bila smještena u podrumu Odjela za odrasle.

Za otvaranje Njemačke čitaonice u Varaždinu (tzv. Lesesaal) zalagalo se Hrvatsko njemačko društvo na čijem je čelu bio dr. med. Damir Mamuzić te prof. Vid Lončarić. Njezino otvaranje planirano je u suradnji s Goethe Institutom iz Zagreba 2003. godine, ukoliko se osigura prostor i zaposli jedan knjižničar. Za moguću lokaciju predložen je Studentski centar, a privremeno je mogla biti smještena u Vili Bedeković koju je Gradska knjižnica dobila na korištenje.

Najprije je trebalo pripremiti projekte i provesti opsežne pripreme. Izmijenjeno je krovište Vile Bedeković, a na prvom katu izvršeni su građevinski i obrtnički radovi te su opremljeni prostori budućih novih odjela. Stvoreni su uvjeti za proširenje djelatnosti Gradske knjižnice te su u Mjesecu hrvatske knjige, 15. studenoga 2007. godine otvorena dva nova odjela. Odjel za mlade opremljen je bogatom stripotekom te odabranim knjigama koje na popularan način obrađuju teme koje bi ih mogle zanimati. Imali su na raspolaganju popularne časopise i revije te brojne društvene igre. Za novootvoreni Odjel strane literature obrađenojeoko6000knjiganapetnaestakjezika u sklopu kojegje organizirana i referentna zbirka. Svoje je mjesto na katu dobila i velika zbirka građe na različitim, suvremenim medijima. Glazbena građa obuhvatila je različite žanrove domaćih i stranih autora, a među filmovima dominiralisuigraniidokumentarni.

Novi odjeli opremljeni su s osam računala s pristupom internetu, a korisnici su imali na raspolaganju skener i pisač, a sa slušalicama na ušima mogli su slušati glazbu. Ulazni hodnik pretvoren je u galerijski prostor u kojem su održavane različite prigodne i tematske izložbe izložbe fotografija, akvarela, grafika, plakata, karikatura... Prostori odjela mogli su se vrlo brzo preurediti u dvorane s tridesetak mjesta pa su povremenoorganiziranirazniobrazovniikulturni sadržaji. Organizirana su predavanja i izložbe knjiga, programi za edukaciju knjižničara, predstavljene su metode brzog učenja stranih jezika, tečajevi esperanta, obilježavani Europski dani jezika, Međunarodni dani prevoditelja, Noći knjige, organizirane radionice crtanja stripova i animiranih filmova. Mladi autori mogli su predstaviti svoja djela, a nagrađivani su i

najčitatelji. Odjeli su imali zasebne ulaze pa je Francuskom klubu omogućeno da jedno vrijeme tamo održava svoje sjednice. Bilo je zamišljeno da u odjelima rade dva knjižničara, ali to se nije dogodilopasuodjeliradilijednokratno. Dva najmlađa odjela Odjel za mlade i Odjelstrane literature,svojupetnaestu obljetnicu nisu dočekali u vili Bedeković. Preseljeni su 2021. godine na novu adresu, na Franjevački trg 4, u novu zgradu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” te su njihovi fondovi smješteni u sklopu Odjela za odrasle, na prvom katu.

Literatura:

1. Peričić, Denis. Njemačka čitaonica uskoro u Varaždinu // Varaždinske vijesti 59, 3031(12.2.2003.),str.9.

2. Peričić, Denis. Pokazatelj duhovnog razvoja. // Varaždinske vijesti 58, 2994 (29.5.2002.),str.9.

3. Štimac, Jasminka. Narodne knjižnice u Varaždinskoj županiji. Varaždin: Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović”, 2017.

4. Vrbanić, Ivan. Novi odjeli Gradske knjižnice // Varaždinske vijesti 63, 3281 (21.11.2007.).str.14.

Jasminka Štimac j_stimac@net.hr

Odjel strane literature u vili Bedeković

POVODOM

PROJEKT POTICANJA ČITALAČKE PISMENOSTI MEDICINSKE ŠKOLE VARAŽDIN, „21 ZA 2021”

U godini koja je proglašena Godinom čitanja, Medicinskoj školi Varaždin dodijeljeno je 20 000 kn za provedbu projekta „21 za 2021“, prijavljenog na Javni poziv Ministarstva kulture i medija u Republici Hrvatskoj. O kvaliteti projekta, kojem je kao glavni cilj istaknut razvoj čitateljske pismenosti među srednjoškolcima, govori i podatak da je u našoj Županiji jedino školskoj knjižnici Medicinske škole odobren projekt. O samoj ideji, ciljevima i provedbi aktivnosti razgovaramo s kolegicama Natašom Narančić, prof. hrvatskog jezika i književnosti, trenutno zaposlenoj na 6. osnovnoj školi u Varaždinu te Jadrankom Težački, prof. i knjižničarkom na Medicinskoj školi Varaždin. Za osmišljavanje projekta zaslužna je i kolegica Kornelija Klarić, stručna suradnica knjižničarka MedicinskeškoleuVaraždinu.

stranici Ministarstva kulture i medija i, iako smo isprva pomislile da kao školska knjižnica ne ulazimo u konkurenciju, odlučile smo se ipak pokušati prijaviti i osmisliti neke aktivnosti. Zaključile smo da ništa ne možemo izgubiti, a osmišljene aktivnosti u svakom smo slučaju planirale jednog dana iskoristiti. S obzirom na to da je godina bila 2021., naziv 21 za 2021. učinio nam se kao dobar početak. Kada smo odredile da će to biti 21 aktivnost, svaki sljedeći korak bio je logičan nastavak prethodnog, ideje su se jednostavno nizale. Neke od nas u to su vrijeme radile i u nastavi pa smo već po tome znale na kojeaktivnostiučenicidobroreagiraju.

Što vam je bila inspiracija prilikom osmišljavanja aktivnosti?

Uzele smo u obzir interese učenika i neke prethodne aktivnosti iz nastave i knjižnice pomoću kojih smo uvidjele da među učenicima imamo talentirane glazbenike, marljive čitatelje i velike kreativce. Sve aktivnosti provedene su u suradnji s njima, učenici su ih oblikovali s nama. Naravno, svakom je knjižničaru velika inspiracija isamačinjenicadamusepružilaprilikaobogatiti knjižničnifondnovimizanimljivimnaslovimaza koje inače nema dovoljno sredstava. Uvijek se nekako trudimo koncentrirati na djela za cjelovito čitanje, a ovo je bila prilika koju nismo smjeli propustiti.

S kojim dvojbama ste se susretali prilikom osmišljavanja aktivnosti?

Odakle je potekla ideja o prijavi i provedbi projekta?

Ideja o prijavi pojavila se sasvim slučajno. Kolegica Kornelija Klarić uočila je javni poziv na

Tadašnja situacija s epidemijom koronavirusa dosta je odmagala u cijelom procesu pa smo dvojile oko toga možemo li neke aktivnosti provesti uživo ili ćemo ih ipak morati provoditi online. Tako se dogodilo da se jedan sastanak filmsko književnog kluba održao uživo, a drugi se dogodio tijekom online nastave, putem Zooma.

Jeste li se prije konzultirali s potencijalnim konzumentima usluga, ili ste sve osmislili na svoju ruku?

Budući da smo dobili samo petinu traženoga iznosa, nekih smo se naslova morali odreći pa smo na Instagram i Facebook stranici provodili ankete u kojima su učenici sami birali koja su im djela prioritet pa smo ih sukladno tomenabavljali.

Također, jednu od aktivnosti nazvali smo „Što čitaju poznati“ i zamišljena je kao razgovor učenika s nekim poznatim osobama tijekom kojega će ispitati njihove čitalačke navike. Kad nam je pala na pamet ta aktivnost, nismo zapravo imali ideju tko bi te poznate osobe mogle biti, odlučile smo o tome porazgovarati s učenicima i pustiti ih da oni odluče, a naša bi uloga bilo usmjeravanje, nabavljanje podataka za kontakt i slično.

Što se tiče književnih susreta, planirali smo ih dosta općenito, a kasnije smo pitali učenike na Instagramu s kime bi voljeli razgovarati uživo i u najviše se odgovora našla hrvatska spisateljica JelenaKastaneti, što jebiločaki očekivanojersu već ranije govorili koliko vole njezina djela. Nakon toga poslali smo upit Jeleni Kastaneti za posjet našoj školi i uspjeli smo dogovoriti književni susret koji je održan u Mjesecu hrvatskeknjige.

Koje moderne medije ste odlučili koristiti i zašto?

Počeli smo intenzivno raditi na vidljivosti knjižnice na društvenim mrežama i smatramo da je to bio odličan potez. S obzirom na to da učenicinajvišekoriste Instagram,tojebionajbrži načindadonjihdođusveinformacijepotrebneza provođenje projektnih aktivnosti, kao i informacije o novitetima u knjižnici. Svidjelo im se i to što na Instagramu objavljujemo njihove osvrte i osvrte njihov profesora pa ih je i to potaknulo da sami dođu posuditi neku od predloženihknjiga.

Kako su učenici reagirali na e-čitače? Koriste li ih i dalje?

U početku smo svi bili skeptični oko potrebe za e čitačem u knjižnici, no na kraju smo zaključili da je to jedinstvena prilika da nekim učenicima i nekim kolegama omogućimo čitanje djela kojih u knjižnici nema dovoljno u tiskanom obliku te da im općenito približimo takav način čitanja. Neke je to potaknulo da ga i sami nabave. Takojejednamaturanticakaopoklonzauspješno položenu maturu zatražila od roditelja upravo e

čitač s kakvim se prvi put susrela u školskoj knjižnici. Tri e čitača nabavljena u sklopu projekta konstantno su u knjižnici te ih učenici radokoriste.

Koje su aktivnosti učenici najbolje prihvatili?

Učenici su najbolje prihvatili aktivnost „Jela o kojima smo čitali“, kada su pripremili jela iz djela Alisa u Zemlji Čudesa, Koralina i Harry Potter. Budući da su učenici veliki kreativci, uživali su i u Tjednu likovnoga stvaralaštva (oslikavanjetorbiimajicamotivimaiz književnih djela).

Što veže glazbu i čitanje? Kako su učenici reagirali na električni pianino u knjižnici?

Glavni likovi mnogih književnih djela na neki su način povezani s glazbom, a jedan je od čestih motiva konzumiranje glazbe. Svi smo se složili da su književnost i glazba, iako su dvije različite umjetnosti, ipak neraskidivo povezane.

Uz pianino nabavili smo i biografije te zbirke poezije mnogih poznatih glazbenika. Plan je bio i da se pianino koristi tijekom večeri poezije u školi koje bi onda bili obogaćene i prigodnom glazbenom pozadinom. Ono što smo uspjele primijetiti u ovo malo vremena koje smo fizički proveli u školi otkad smo smjestili pianino u knjižnicu jest da je on doista atrakcija učenici samoinicijativno, u svoje slobodno vrijeme, dok imaju slobodan sat ili čekaju prijevoz, dolaze zasviratiizapjevati.

Jedna od projektnih aktivnosti bio je i eksperiment u kojemu su učenici istraživali i raspravljali o tome pomaže li glazba u procesu čitanja ili ga pak usporava. Uz tonove poznatih skladbi na električnom pianinu, učenici su čitali ulomke iz poznatih djela te komentirali kako su seutomtrenutkuosjećali.

učenika (osobito onih koji su, primjerice, gledali film ili seriju koji su adaptacija nekog romana), takodajenakrajudoistasvedobilosvojusvrhu.

Što vas je najviše iznenadilo tijekom provedbe ? Navedite pozitivne i negativne primjere (ako ih imate).

Najviše su nas iznenadili interesi i svestranost učenika te koliko zapravo puno čitaju knjige koje nemaju veze s lektirom. To je ujedno i pozitivno i negativno jer smo shvatile da čitanje lektire nije nikakav pokazatelj čitateljskih kompetencijanašihučenika.

Hoćete li i dalje provoditi aktivnosti iz projekta i u kojem obimu?

Budući da smo do daljnjega podstanari u tuđoj školi i samom tom činjenicom oskudijevamo u prostoru i vremenu, prolongirali smo sve buduće aktivnosti na novi prostor škole koji željno iščekujemo. I dalje učenici češće nego prije posjećuju knjižnicu te redovito pišu svoje preporuke za Instagram i Facebook stranicu školske knjižnice. Puno provedenih aktivnosti može se povezati s obilježavanjem raznih važnih datuma pa ćemo ih sigurno u nekome obliku ponoviti.

Kako ste se suočili s vlastitim predrasudama o knjigama prilikom osmišljavanja aktivnosti?

Kako smo u knjižnici u tom trenutku radile nas tri, naravno da se dogodilo da je svaka imala neke dvojbe. Jedna se pitala što će u knjižnici pianino kad za to možemo nabaviti puno više naslova, druga se pitala što će nam neki književni klasici koji možda neće biti zanimljivi učenicima, a nemaju ih ni u lektiri, treća pak što će nam slikovnice i stripovi u srednjoj školi jer su oni za djecu.Noupravosuterazličitostionošto nasčini posebnima i na kraju se sve to pokazalo kao pun pogodak. Mi smo, s druge strane, shvatile da ne trebamo sumnjati jedna u drugu, nego uživati u tome što se možemo na takav način upotpunjavati. Pianino je tako postao glavna atrakcija u knjižnici i učenicima i kolegama, predrasude o slikovnicama nestale su kada su ih čitali srednjoškolci te u njima uspjeli prepoznati probleme s kojima se svakodnevno susreću, a to su nezadovoljstvo, strah, gubitak voljene osobe, ljubavni problemi i mnogi drugi. Književni klasici privukli su ponajviše kolege, ali i dosta

Sve što smo za knjižnicu nabavili u sklopu projekta ima trajnu vrijednost. Primjerice, društvene igre nabavljene sredstvima iz projekta rekvizit su koji se rado koristi pa u tom smislu možemo smatrati da su naše provedene aktivnosti trajnozaživjele.

Općenito smatramo da je najvažnije učenike pridobiti u sam prostor knjižnice i da ne moraju sve aktivnosti biti izravno usmjerene na čitanje. Kad su učenici u knjižnici i kada su okruženi knjigama, veća je mogućnost da će uzeti neku knjigu u ruke i prolistati je. Pogotovo jer smo se poslužili malim marketinškim trikom pa smo sve nove naslove izdvojili na zasebnu policu koja doista privlači pozornost čim se učenici pojaveuknjižnici.

Pozivamo sve kolege da nas posjete u prostorima nove školske knjižnice tijekom sljedeće kalendarske godine. U e knjizi koju smo pripremile možete pročitati više detalja o svim aktivnostima:https://bit.ly/mskvz2021

Pozdrav. JadrankaiNataša

Razgovor vodila: Andreja Toljan andreja 4@net.hr Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

KNJIŽNICA

PISCI NA ODJELU ZA DJECU

Kraj 2021. godine donio je dugo očekivan povratak Susreta s piscem na Odjelu za djecu Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin. Susret s piscem je pedagoška aktivnost gdje djeca imaju mogućnost uživo susresti i upoznati pisca. Na susrete na odjelima za djecu u pravilu se poziva pisce koji se bave dječjom književnošću,odnosnokojipišuknjigezadjecu. Nakon dugih osamnaest mjeseci tijekom kojih, zbog strogih epidemioloških mjera, nije bilo moguće organizirati susret s piscem, 11. studenog 2021. led je probio Mladen Kopjar. Ovaj zagrebački književnik s varaždinskom adresom predstavio je svoje bogato literarno stvaralaštvo za djecu, a poseban naglasak stavio jenaknjige Moj tata Indijanac i Djed Mlaz Vesna Bosanac održala je radionicu zdrave prehrane 21. travnja 2022. i predstavila svoju knjigu Naš veseli dan, a dr. sc. Jadranka Ivandić Zimić je 3. lipnja predstavila svoje zbirke priča Taj čudesni životinjski svijet i Neobična jutra jedne obične Flekice.

stvaralaštvo kreirani su sadržaji po želji djece i roditelja.KnjižničarkeJasenkaVuković Tomašek i Snježana Španić uvele su djecu i njihove roditelje u prekrasan i poučan svijet slikovnica. Za svečani završetak projekta bila je zadužena spisateljica Silvija Šesto, koja je 8. lipnja 2022. učenicima nižih razreda 2. Osnovne škole Varaždin predstavila svoje mnogobrojne slikovnice i knjige za djecu. Razgovor je bio prožet sugestijama kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme i ne zaboraviti da je druženje s knjigomvječnainspiracija.

U prvoj polovici 2022. godine u suradnji s Udrugom roditelja „Korak po korak” Odjel za djecu provodio je projekt Korakovi knjigoljupci, namijenjen djeci predškolskog uzrasta i njihovim roditeljima s naglaskom na zajedničkom kvalitetnom provođenju slobodnog vremena u knjižnici. Kroz pričanje priča, igranje i likovno

Zrinka Lončar zhrzenja@gmail.com Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

ISTRAŽIVANJE O KORISNIČKIM USLUGAMA GRADSKE KNJIŽNICE IVANEC

Zahtjevi i potrebe korisnika knjižnica zadnjih su se godina intenzivno mijenjali, pogotovo u okolnostima borbe protiv pandemije COVID 19 koja je pred knjižnice stavila brojne izazove. Kao dugogodišnja volonterka ivanečke Knjižnice i studentica bibliotekarstva, htjela sam istražiti koliko je ivanečka Knjižnica promijenila i prilagodila svoje usluge novonastaloj situaciji i jesu li korisnici zadovoljni provedenim promjenama, što je bio osnovni cilj mojeg diplomskog rada pod nazivom Korisničke usluge Gradske knjižnice Ivanec.

Temeljni cilj istraživanja bio je prikazati nove ponude koje Gradska knjižnica Ivanec nudi korisnicima, statistike korištenja digitalnog kataloga od 2010. godine do danas te prikazati upoznatost korisnika s provođenjem informatičkih/robotičkih radionica i sudjelovanje uprojektimakojiobogaćujusadržajKnjižnice.

poznavanje usluga ivanečke Knjižnice; 2. suradnja ivanečke Knjižnice s Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM); 3. poznavanje i korištenje nove usluge e knjiga; 4. osobni stav i zadovoljstvo uslugama ivanečke Knjižnice.

Dobiveni rezultati pokazuju kako korisnici u sve većoj mjeri koriste usluge digitalnog kataloga za pretraživanje željene građe te je trend porasta korištenja istog započeo 2020. godinezbogpandemijeCOVID 19.

STEM radionica za najmlađe u organizaciji Instituta za razvoj i inovativnost mladih

Istraživanje je provedeno putem anonimnog upitnika koji je korisnicima bio podijeljen na web stranici ivanečke Knjižnice te na Instagram i Facebook profilu. U istraživanju je sudjelovalo sedamdeset ispitanika dobnih skupina od 15 65 godina. Ispitani korisnici odgovorili su na trideset jedno pitanje. Pitanja su bila podijeljena u četiri skupine: 1. profil /struktura ispitanika te

Prikaz uporabe digitalnog kataloga od 2010. godine do prve polovice 2022. godine

Prema prikazanom grafikonu vidljivo je kako se digitalni katalog počeo intenzivnije koristiti u 2020. godini jer su korisnici bili primorani pretraživati građu u digitalnom okružju, s obzirom na to da im je bilo ograničeno kretanje prostorom Knjižnice te se nije dugo smjelo zadržavati u istoj. Isto tako, vidljivo je kako je praksa pretraživanja digitalnog kataloga ostala do danas te je vrlo dobro prihvaćena od korisnika koji u sve većem opsegu pretražuju željenu građu u digitalnom katalogu ivanečke Knjižnice.

Kako bi korisnici na vrijeme bili obaviješteni o svim događanjima ili promjenama, zaslužne su društvene mreže Facebook i Instagram kojima su korisnici vrlo zadovoljni te ih redovito prate. Isto tako, korisnici mlade i mlađe životne dobi iznimno su zadovoljni s informatičkim i robotičkim radionicama koje se provode u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) te korištenjem usluge gaming rooma u prostoru Knjižnice. Zanimljiva je informacija da su se zbog velikog odaziva na informatičke i robotičke radionice provodile i naknadne radionice u organizaciji ivanečke

Knjižnice. Jedna od novijih usluga koju ivanečka Knjižnica pruža svojim korisnicima je usluga posuđivanja e knjiga koja je, također, dobro prihvaćena, no većina ispitanih korisnika preferiraposudbugrađeufizičkomobliku. Cjelokupno istraživanje dokazalo je da su korisnici ivanečke Knjižnice vrlo zadovoljni s cjelokupnom ponudom i smatraju da se djelatnici knjižnice redovito stručno usavršavaju, prepoznaju potrebe i preferencije svojih korisnika kako bi njihove potrebe bile zadovoljene. Istraživanje je ujedno pomoglo Knjižnici kao

potvrda da djelatnost razvija u dobrom smjeru i prati nove trendove koji omogućavaju lakšu komunikacijuisuradnjuskorisnicima.

Vesna Matišić mavesna964@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec”

Petra Polančec petrapolancec293@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Gustav Krklec”

PRVO SMO SE NAFČILI KAJKAVSKI

Svake se godine na Dan materinskog jezika podsjetimo kako su zbog globalizacije i utjecaja medija jezici malih naroda i skupina ugroženi. Neki su već izumrli, a sve ih je više pred izumiranjem. U skupini ugroženih su i tri jezika iz Republike Hrvatske: istrorumunjski, istroromanskiiarbanaški.

I onda se, samo od sebe, nametnulo pitanje: Što je s našim kajkavskim jezikom? Kakvajenjegovaperspektiva?

Uz štokavsko i čakavsko, kajkavsko je narječje jedno od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika. Iako je to još uvijek živ jezik kojim se govori, upotreba hrvatskog standardnog jezika gurnula ga je na margine pa se njime uglavnom govori u obitelji, na njemu se piše, pjeva… Nažalost,nemagaujavnomprostoru.

Na promocijama knjiga kajkavskih autora i na skupovima koji se bave kajkavskom jezičnom tematikom naglašava se kako je Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) 12. siječnja 2015. uvrstila kajkavski kao književni jezik među svjetske jezike, obuhvaćene popisom ISO 639, pod oznakom „kjv” kao povijesnijezik. Unatoč tome, na spomenutim kulturnim programima svi govori, izlaganja, voditeljske najave i rasprave su na standardnom hrvatskom književnomjeziku,akajkavskisemožečutisamo dok se recitiraju pjesme i ulomci djela kajkavskih autora.

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner” ima doista brojna kulturna događanja koja potiču stvaralaštvo na kajkavskom jeziku: Recital kajkavskog pjesništva „Božo Hlastec”, Književni natječaj za najbolji humoristički dramski tekst i Recital dječjeg kajkavskog pjesništva Kaj je kaj” u sklopu kulturne manifestacije Kešnerijada”, Kajkavski poetski gartlic, a u sklopu Mjeseca hrvatske knjige svake godine predstavljamo jednog kajkavskog autora. Imajući sve to u vidu, na programu ovogodišnjeg Dana

Sudionici tribine Što je nama materinski jezik (s lijeva na desno Nataša Sedlar, dr.sc. Mario Kolar, dr.sc. Bojana

Scubert i Aleksandar Horvat, foto M. Lukić)

materinskog jezika, napravili smo malu izmjenu i sve sudionike programa smo zamolili da govore svojimmaterinskimjezikom.

Na tribini Što je nama materinski jezik sudjelovali su panelisti dr. sc. Bojana Schubert, dr. sc. Mario Kolar i profesorica Nataša Sedlar koji su razgovarali o povijesti kajkavskog jezika, o njegovoj trenutnoj poziciji u književnosti, školstvu,aliikajkavštiniopćenito.

Da smo napravili pravu stvar doznali smo po reakcijama na društvenim mrežama. Jedan od panelista, dr.sc. Mario Kolar, rodom iz Molvi, koji radi kao profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje između ostalog predaje i Suvremenu kajkavsku književnost na svome je profilu na Facebooku napisao: „Do sad sem puno pot

govoril i pisal o kajkavskom, a čera sem prvi pot (javno) govoril na kajkavskom, svojem molvarskom,vLudbregu.Bilojezanimljivo.”1

A da sve bude još zanimljivije, svi naši programi nakon toga bili su na kajkavskom jeziku. Vjerujemo da ćemo ovu praksu nastaviti i dalje.Jeziksenajbolječuvaakosenjimegovori. Možda ovu praksu uvedu i u drugim sredinamanakajkavskomgovornompodručju.

Stjepan Stjepić sstjepić189@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner” Ludbreg

1 URL: https://www.facebook.com/ma.frio.3

POSJET SLOVENSKIH KNJIŽNIČARKI

Knjižnice Gornja Radgona (Knjižnica Gornja Radgona, Krajevna knjižnica Apače, Krajevna knjižnica Radenci, Izobraževanje odraslih). U suradnji s ostalim slovenskim knjižnicama i pod vodstvom Andragoškog centra, u sklopu Javnog zavoda Knjižnice Gornja Radgona redovito se odvijaju programi za obrazovanje odraslih te

varaždinskih knjižničara spomenutim knjižnicamauSloveniji.

Mario Štrlek mario.strlek.ms@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

Knjižničarke iz Gornje Radgone ispred Gradske knjižnice Varaždin

KNJIŽNICA

GODINA ČITANJA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI GOSPODARSKE ŠKOLE

Godina 2021. proglašena je Godinom čitanja pa je na eTwinning platformi pokrenut istoimeni projekt školskih knjižničara u čije se projektne aktivnosti kao škola partner uključila i Gospodarska škola. Cilj projekta je promicati knjigu i čitanje na različite načine, stoga je u školskoj knjižnici Gospodarske škole provedeno šesnaest aktivnosti radionice, čitateljski izazovi, kvizovi, videokonferencije, predstavljanje knjiga i slično. Projekt je nagrađen nacionalnom oznakom kvalitete kojom se potvrđuju učenički raditrudupromocijičitanja.

U ovom članku predstavit ću tri najzanimljivijeinajposjećenijeaktivnosti.

Neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku

U povodu Međunarodnog dana žena organizirali smo on line čitanje. Čitale su se biografije žena iz knjige Neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku. Tom smo prilikom ugostili i bivše učenice Gospodarske škole, učiteljice razredne nastave, profesorice, ekonomistice, umjetnice, psihologice s kojima smo razgovarali čimesebave,smatrajulidasuženedanasusvom zanimanju ravnopravne s muškarcima, tko im je od žena uzor u životu ili na poslu, koliko bi ženski kandidat utjecao na njihovu odluku na izborima? Posebna gošća bila je Marta Klemenčić, profesorica s velikim životnim iskustvom s Katedre za pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koja nam je pričala o svojim volonterskim danima u Boliviji gdje se dotaknula teme odgoja dječaka i djevojčica u toj zemlji. Pričala nam je koliko se njihov odgoj razlikuje od našega, kakav je položaj žena u Boliviji, kakav je odgoj djevojčica u romskim obiteljima i koliko se odgoj djevojčica razlikujeododgojadječakauromskojkulturi.

Predstavljanje zbirke poezije na bednjanskom jeziku

U povodu Svjetskog dana poezije organizirali smo on line večer poezije na

bednjanskom govoru. Ugostili smo autoricu Manuelu Mikulić Banfić koja nam se predstavila s dvije zbirke pjesama: Jedan život/Jane življanja i Drhtaj. U svojim pjesmama govori o skromnom i jednostavnom životu na selu, gdje su se ljudi unatoč siromaštvu i jednostavnosti itekako znali iskreno veseliti, smijati se, voljeti i radovati malim stvarima. Nakon što nam je pročitala svoje pjesme Bednjo, Edešel si, Nuoč f grodu i Hižico svato odgovorila nam je i na pitanja: Zašto se Hrvati ne mogu pohvaliti da su narod koji previše čita, posebno mladi? Zašto se odlučila pisati na bednjanskom govoru / jeziku? Tko su joj uzori u stvaranju pjesama? U doba interneta i društvenih mreža,imalismislapisatipoeziju?

Popodnevna čajanka s učenicima OŠ Side Košutić iz Radoboja

Pripremili smo on line popodnevnu čajankusučenicimaOŠ SideKošutićizRadoboja na kojoj smo čitali slikovnice i priče Sunčane Škrinjarić. Učenike smo razveselili čitanjem slikovnica Dječak koji je sve znao, Gospođica Neću, Zimska priča, Dućan kod svrake. A mi smo doznali crtice iz života idjela Side Košutić prema kojoj je nazvana OŠ iz Radoboja. Naši mali prijatelji iz Radoboja pokazali su nam svoje likovne i kreativne radove te pano koji su uredili uspomennarođendanSunčaneŠkrinjarić.

Djelić aktivnosti u Godini čitanja

Učenici su svjesni važnosti čitanja i činjenice koliko ih to obogaćuje i vrlo su aktivno sudjelovali u projektu. Zadovoljni su svojim doprinosom i rezultatima projekta, sviđa im se drugačiji način rada i pristup čitanju koje može biti zabavno i kreativno. Svakako su poboljšali digitalnu pismenost korištenjem različitih digitalnih alata. Sigurno su se i odgovorno

koristili internetom te usvojili vještine komunikacije i suradnje, a unaprijedili su i svoje pisanoiusmenoizražavanje.

Barbara Dukarić Gospodarska škola Varaždin gsv@knjiznica.com

DUGOGODIŠNJI PROJEKT CVJETNA LEKTIRA NA ČETVRTOJ

Tijekom ožujka, travnja i svibnja u IV. osnovnoj školi Varaždin već dugi niz godina živi projekt Cvjetna lektira koji marljivo provode učiteljice i učenici 2. razreda u suradnji sa školskom knjižničarkom. Ostvarivanje kreativnijeg odnosa prema učeničkoj lektiri, stjecanje stvaralačkog iskustva, poticanje mašte i kreativnosti, uživanje u čitanju i ljubavi prema knjiziglavnisuciljeviovogsadržajnogprojekta.

godine, sudjeluju u kvizu prepoznavanja cvijeća, igraju cvjetni bingo, sudjeluju u kreativnim radionicama izrađivanju cvjetnih kataloga, herbarija, ukrasa od reciklažnog papira, mirisnih slika, oslikavanju straničnika, crtanju stripova. Za potrebe projekta organizirana je za učenike i terenska nastava pa su sa svojim učiteljicama i školskom knjižničarkom posjetiti izložbu kukaca stalni postav Entomološkog odjela GMV, izložbu Erika, Gradsku tržnicu i cvjećare te Vrtni centar, gdje su saznali zanimljive i poučne informacije.

Nakon dvogodišnje stanke, na kraju ovogodišnjeg projekta, organizirane su ponovo i sportsko natjecateljske igre pod nazivom Maslačkove natjecateljske igre u sportskoj dvorani IV. osnovne škole Varaždin, na kojima su glavni sudionici bili učenici drugih razreda s roditeljima. Razvijanje sportskog duha, bodrenje natjecatelja, osmijeh i radost na licima naših učenikanajboljasunagradazaovakveaktivnosti. Maštovite i kreativne radove, rezultate zajedničkog rada tijekom provedbe projekta, učenici su pokazali roditeljima na izložbi nakon natjecateljskihigaraiokrijepe.

Kako je to sve izgledalo ove godine, možete pogledati na stranicama našeg školskog e časopisa Školski puls1 .

Marina Mavrek marina.mavrek@skole.hr

Učenici 2. a, b i c razreda i ove su školske godine proljeće obilježili čitajući maštovitu i dirljivu priču Sunčane Škrinjarić Plesna haljina žutog maslačka te sudjelujući u brojnim i raznovrsnim aktivnostima koje su se odvijale kroz skoro sve nastavne predmete drugog razreda.

Projektne aktivnosti nisu u potpunosti iste svake godine, no učenici redovito, pa tako i ove

1 Mavrek, Marina. Projekt Cvjetna lektira 2022., 6. lipnja 2022. URL: https://skolski puls.com.hr/?p=4548 (20.06.2022.)

IV. osnovna škola Varaždin

FINANCIJSKI PISMENI U TREĆEM RAZREDU

Financijska pismenost kao pojam, iako novijeg datuma, u posljednje vrijeme sve više dobiva na važnosti, a nova ciljna skupina sve su više djeca i mlađi od 18 godina. Djeca bi, stoga, od najranije dobi trebala učiti o vrijednosti novca te kako njime razumno i odgovorno upravljati jer novac „nepadasneba” inijeneograničen. Financijska pismenost je „Kombinacija znanja, informiranosti, vještina, stava i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka u postizanju osobne financijske dobrobiti.”1

se osnovnoškolcima objašnjavaju različiti pojmovi poput novca, kartica, valuta, s kojima se susreću svakodnevno no vjerojatno ih ne razumijuupotpunosti.

Projekt Financijska pismenost osnovnoškolacauorganizaciji Ekonomske klinike, našao je svoje mjesto u razrednim odjelima trećih razreda IV. osnovne škole Varaždin. Cilj nedavno završenog projekta bio je razvoj financijske pismenosti djece kroz educiranje o osnovnim financijskim i ekonomskim pojmovima, a obrađivale su se sljedeće teme: Potrebe i želje, Novac, valute i kartice, Banke, krediti i štednja te Pametnipotrošač.

S obzirom na situaciju s koronom, projekt se održao u online izdanju pa su učenici koristili unaprijed pripremljene interaktivne edukativne materijale Ekonomske klinike te kroz zanimljive zadatke, igre i vježbe prošli važne teme osnovne financijske pismenosti uz pomoć školske knjižničarkeinjihovihučiteljica.

Pojmovi štednje i donacije koji su se obrađivali u sklopu projekta primijenjeni su u praksi učenici su se odlučili na zajedničku razrednu štednju i donaciju prikupljenih novčanih sredstava za akciju 40 djela ljubavi udruge Marijini obroci.

Učenicima se projekt jako svidio, stekli su nova znanja i vještine kako bi se odgovorno ponašali prema sebi i drugima u zajednici, razvijali su pozitivan financijski stav i ponašanje u suglasju sa stvarnim životnim situacijama. Smatramo da je u njihovom financijskom opismenjavanju ostvaren napredak, a suradnju s Ekonomskom klinikom nastavljamo i sljedeće školske godine kada će novi učenici trećeg razreda učiti o osnovnim pojmovima financijske pismenostikrozčetiriprethodnospomenuteteme.

Jedan od načina kako potaknuti financijska pismenost kod djece je projekt Financijska pismenost osnovnoškolaca. Neprofitna studentska udruga Ekonomska klinika iz Zagreba već nekoliko godina za širu javnost organizira i provodi različite projekte i aktivnosti kojima je cilj podizanje razine financijske pismenosti te razvoj poduzetništva. Tako su za osnovnoškolce, učenike drugih i trećih razreda, osmislili i organizirali projekt Financijska pismenost osnovnoškolaca. Kroz radionice malim

1 Gučec, Emilio. Financijska pismenost u Hrvatskoj, 19. siječanj 2022. URL: https://www.finax.eu/hr/blog/financijska pismenost u hrvatskoj (19.06.2022.)

Marina Mavrek marina.mavrek@skole.hr

IV. osnovna škola Varaždin

Medijska pismenost se smatra jednim od najvažnijih oblika pismenosti u 21. stoljeću, a današnji svijet bez medija gotovo je nezamisliv. Prema opće prihvaćenoj definiciji, medijska pismenost obuhvaća „sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih poruka urazličitimoblicima” . 1

Djecu već od najranije dobi okružuju mediji i medijski sadržaji koji često oblikuju njihove stavove i mišljenja, a nerijetko nameću i nove vrijednosti. Kako bismo djecu uputili na medijske sadržaje koji osim zabave proširuju znanja te potiču kreativnost, važno im je ponuditi odgojno obrazovnu pomoć u snalaženju u svijetu medija. Medijska pismenost se stoga treba razvijati u suradnji državnih institucija, civilnog sektora te sektora medija jer se samo tako može dugoročno medijski opismenjavati građane svake dobiiusvimdijelovimasuvremenogdruštva.

Odgojno obrazovni djelatnici, a među njima i školski knjižničari, ulažu svoje znanje i volju te iz godine u godinu sve više podržavaju proces medijskog opismenjavanja svojih učenika, iako u našem odgojno obrazovnom sustavu zasad nema nekog formalnog programa po kojem bi to radili.

1 Medijska pismenost.hr. URL: https://www.medijskapismenost.hr/ pojmovnik/ (10.09.2022.)

Učenici od 1. do 8. razreda IV. osnovne škole Varaždin ove su školske godine imali prilike sudjelovati u projektu medijskog opismenjavanja pod nazivnom Pratim medije, provjeravam informacije koji je organizirala školska knjižničarka. Projekt je nastao s ciljem podizanja svijesti o potrebi medijskog opismenjavanja djece i mladih, o njihovim medijskim navikama, promicanja kritičkog mišljenja tijekom korištenja medija, razvijanja vještina kako bi postali „medijski mudri”, a provodio se na satovima razrednika nižih i viših razreda unutar međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje te Uporaba informacijske i komunikacijsketehnologije.

Kao korisni izvori za provedbu radionica unutar projekta, poslužile su platforme medijska pismenost.hr i djecamedija.hr koje se bave razvojem i poticanjem medijske pismenosti svih dobnih skupina te nude na korištenje obrazovne materijale u obliku priručnika, brošura, infografika, video uradaka te primjere dobre prakse.

Teme su obrađivane prema uzrastu učenika, a posebna pozornost je posvećena izradi optičkih igračaka, pozitivnim i negativnim medijskim sadržajima, digitalnim medijima i mentalnom zdravlju, medijima i emocijama, oglasima i prikrivenom oglašavanju, dezinformacijama i lažnim vijestima te ulozi influencera uživotimadjeceimladih. Učenici su aktivno sudjelovali u radionicama, aktivnostima, diskusijama, te sljedeće školske godine nastavljamo s temama koje smo već prošli, ali u novim radionicama, nadograđujemo projekt novim temama, prema uzrastuipotrebamaučenika.

Danas dobro medijski opismenjena djeca, sutra su dobro informirani građani koji su sposobni kritički razmišljati te analizirati medijske sadržaje kao i prepoznavati razlike između činjenica i mišljenja što postaje važan (nužan) preduvjet za funkcioniranje svih društvenihstruktura.

IV. osnovna škola Varaždin

PROJEKT MEDIJSKE PISMENOSTI PRATIM MEDIJE, PROVJERAVAM INFORMACIJE

KNJIŽNICI IV. OSNOVNE ŠKOLE

Marina Mavrek

marina.mavrek@skole.hr

UPOZNAJTE JAPANSKU TEHNIKU CRTANJA SUMINAGASHII JAPANSKI UVEZ FUKUROTOJI

Uvod

U sklopu projekta Ruksak (pun) kulture učenici su sudjelovali na likovnoj radionici koja je bila podijeljena u dva dijela, pristupajući kreativnom procesu putem dijeljenog iskustva zajedničkogradateindividualnograda.

U prvom dijelu učenici su se upoznali s drevnom japanskom tehnikom suminagashi‚ tj. tehnikom stvaranja jedinstvenih grafika slikanjem po površini vode. U drugom dijelu radionice, učenici su izrađivali vlastitu bilježnicu i savladali tehniku japanskog uveza s četiri točke (fukuro toji)koristećirazrađennizkorakaivođenproces.

SUMINAGASHI

Tijekom prvog dijela radionice učenici su, putem suradničkog procesa, savladali drevnu japansku tehniku suminagashi‚ ili tehniku stvaranja jedinstvenih grafika slikanjem po površini vode. Tehnika je jednostavna i brzo se izvodi, a grafički otisci su vrlo efektni. Suminagashi (墨 流 し / sue me NAH gah she) ili „plutajuća tinta” je proces mramoriranja papira vodom1 i tušem2, za koji se vjeruje da je najstariji oblik mramoriranja, zabilježen u Kini prije više od dvije tisuće godina, a prakticirali su ga u Japanu šintoistički svećenici još u 12. stoljeću. Radionica se u sklopu programa izvodila s naglaskom na meditativni pristup i suradničko djelovanje. Izvodila se u parovima, a pri radu slijedeći ritam disanja i imajući na umu suradnika injegove/njezinepokreteiradnje.

Prikazradioniceuetapamakrozradoveučenika:

Fotografija

Fotografija

Fotografija 1.

1 Voda se pomiješa sa sredstvom za pranje suđa, tj. dodaju se dvije kapljice deterdženta za suđe.

2 Koristi se gusti tuš za kaligrafiju.

3 Fotografija 1: Materijali za radionicu tuš, sredstvo za pranje suđa s vodom i kist (Izvor: Arhiva Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

Fotografija

4 Fotografija 2: Proces umakanja tinte i deterdženta za suđe uz pomoć kista (Izvor: Arhiva Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

5 Fotografija 3: Papir se potopi u vodu (Izvor: Arhiva Osnovne škole

„Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

6 Fotografija 4: Primjer grafičkog otiska (Izvor: Arhiva Osnovne škole

„Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

Metodologijarada:

1. Predstavljanje procesa oslikavanja i otiskivanja s vodene površine demonstracija i proces tehnike suminagashi učenicimaufazama

2. Priprema za proces rada jednominutna kalibracija ritma disanja zajedničkom vježbom

3. Otiskivanje u parovima parovi se pri radu izmjenjuju, radeći tako da jedna osoba oslikava površinu vode, dok druga osoba postavlja čisti papir i u trenutku kada je prva slika gotova nosi potom papir na sušenje.

Potrebni materijali:

• Kaligrafski tuš (LEFRANC & BOURGEIOS 250ml)

• Kistovizaakvarel(veličina10)

• Brzoupijajućikaligrafskipapir(rola35m)

• Plastične posude za vodu (veličina i oblik nisubitni)

• Sredstvo za pranje suđa (u vodu se miješaju dvije kapi sredstva za pranje suđa) omjer 1:10

• Fen za sušenje (u toplim mjesecima fen nije potreban)

Ciljevi radionice:

• savladavanje drevne japanske tehnike ‘slikanjanavodi’;

• razvojfinihmotoričkihvještina;

• njegovanje vještina koncentracije, fokusa, samopouzdanjauradu,suradničkihodnosa;

• fokus na unutarnje procese i njegovanje radautrenutku.

Uvezivanje bilježnica FUKURO TOJI

U drugom dijelu radionice učenici su savladali tehniku japanskog uveza s četiri točke, fukuro toji (袋綴じ), koristeći razrađen niz koraka i vođen proces. Proces izrade japanskog uvezaprikazanjenafotografiji5.

U ovom dijelu radionice učenici rade individualno, koristeći zbir različitih komada ostataka i čistog otpadnog materijala (komadića tkanine, otpadnog papira i ambalaža, sakupljenog prirodnih materijala poput kore i grančica) pri izradi vlastitih bilježnica, u koje su uključeni i otiscisuminagashi tehnike.

Ideja je radionice da se i radovi nastali tijekom prvog dijela radionice uvežu u funkcionalni predmet, koji i nakon završetka radionicemožeimatidaljnjuupotrebu.

Fotografija 5.7

Metodologija:

1. Predstavljanjeprocesauvezivanjabilježnica demonstracija i proces tehnike uvezivanja,asvakiodučenikadobiojesvoj shematski prikaz uveza radi lakšeg snalaženja. Dotičan prikaz također je bio uvezen kao dio bilježnice, pri ruci za budućekorištenje.

2. Odabir materijala svaki učenik od ponuđenih materijala na zajedničkom okupu mogao je odabrati one koje želi koristitipriizradisvojebilježnice

3. Uvezivanje

4. Razgovor o funkcijama bilježnice budući da je u proces izrade radova uloženo toliko truda, s učenicima se razgovaralo i promišljalo o mogućim budućim funkcijamanastalihbilježnica

Potrebni materijali:

• Papiri za uvezivanje (različitih kvaliteta, bojaidimenzija)

• Karton (ljepenka) ili pluto kao korice od bilježnice

• Filc(3mmdebljine)

• Konaciiglezavezenje

• Šilo(zabušenjerupa)

• Škare

Ciljevi radionice:

• savladavanjetehnikeuvezivanja;

• razvoj finih motoričkih vještina; učenje rada s različitim materijalima i alatima (igla ikonac,šilo);

• razmatranje problematike proizvodnje i korištenja novih materijala te osvještavanje važnostiponovneupotrebeirecikliranja.

7 Fotografija 5. Primjer japanskog uveza (Izvor: Udruga KRUŽOK)

8 Fotografija 6: Primjer materijala za uvezivanje (Izvor: Arhiva Osnovne

Antuni StjepanRadić” Gunja,2022.)

9 Fotografija 7: Šilo, igla i konci za uvezivanje (Izvor: Arhiva Osnovne škole

Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

10 Fotografija 8: Proces bušenja sa šilom (Izvor: Arhiva Osnovne škole „Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

11 Fotografija 9: Prikaz uvezanih bilježnica (Izvor: Arhiva Osnovne škole

Antun i Stjepan Radić” Gunja, 2022.)

Zaključak

Radionice su jednostavne za izvođenje i koriste široko dostupne materijale. Ljepota procesa je u kompleksnosti mogućnosti koja proizlazi kroz jednostavnost izvedbe: koristeći principe izrade otisaka putem tehnike suminagashi moguće je širiti procese i složenost izvedenih radova, varirajući veličine i vrijeme izvedbe, a tehnika uvezivanja bilježnica omogućuje korištenje različitih formata i materijala, s naglaskom na ponovno korištenje naizgled otpadnog materijala. Prostor za izvedbu, izuzev pristupa vodi, nema nikakve druge predispozicije, jer se radionica može raditi i u zatvorenom i otvorenom prostoru, na stolovima ili sjedeći na travi. Tijekom toplijih mjeseci u godini radionica je idealna za izvođenje na otvorenom, pogotovo u prirodnom okruženju, gdje dah vjetra može utjecati na površinu vode, stvarajući uzorke i dajući novu dimenziju procesu, a za ukrašavanje korica bilježnica u tim se slučajevima mogu koristiti i prirodni materijali. Održivost radionice prema tome očituje se u beskrajnim mogućnostima čistoće i jednostavnosti tehnika, smirujućem učinku rada, a sam je proces primijenjen za širok spektar uzrastairazinavještina.

Literatura:

1. Japanske knjige. URL: https:// hr.upwiki.one/wiki/Japanese_books (22.5.2022.)

2. Radionice za djecu udruge Kružok. URL: https://www.youtube.com/watch? v=a4WKQRxGoyE(22.5.2022.)

3. Uradi sam. Upoznajte japansku tehniku crtanja suminagashi. URL: https:// www.dom2.hr/uradi sam clanci/upoznajte japansku tehniku crtanja suminagashi/ (22.5.2022.)

dr. sc. Anita Tufekčić ariana200@gmail.com

Antun i Stjepan Radić” Gunja Biljana Krnjajić biljana.krnjajic@gmail.com

Siniše Glavaševića Vukovar

Procesizradeitehnikauvezivanjauetapamakroz

Fotografija

Fotografija

Fotografija

Fotografija

BIBLIOTERAPIJA KAO METODA RAZVIJANJA ČITANJA

Uvod

Knjige su veliki dar, pričaju nam priče, uspavljuju djecu, informiraju nas. Uče nas nečem novom ili podsjećaju na već naučeno, bilježe činjenice, izvještavaju, tješe nas i razigravaju. Ali, mogu li nam knjige pomoći u postizanju zdravlja? Mogu. Upotreba knjige, odnosno literature, u svrhu unapređenja zdravlja naziva se biblioterapija. Priče imaju moć ponovno povezati ono što nam je već poznato u mozgu s onime što osjećamo u srcu. One nas mogu nadahnuti, ohrabriti i osnažiti da poduzmemo što je potrebno kako bismo ovaj svijet učinili boljim za buduće generacije.

Pojam biblioterapija podrazumijeva: „svaku planiranu i metodološki pripremljenu upotrebu književnih djela, bilo koje vrste, kao pomoćnu metodu u psihoterapiji tretmanu psihičkih poremećaja.”1 Provode je psiholozi i psihijatri, najčešćeukliničkimuvjetima.2

Biblioterapija u širem smislu je i „vođeno čitanje”3, koje se može ugraditi u čitateljske programe u različitim vrstama knjižnica za široku populaciju. Ovaj način upotrebe književnosti provodiseizvaninstitucionalnoimožebitipomoć u stresnim situacijama i prevladavanju teških životnih razdoblja. Takvo čitanje najčešće provode educirani knjižničari, odnosno tim stručnjaka.

Često nas knjiga odvede na predivno putovanje i osjećamo se kao da smo i mi jedan od likova. Osjećamo mirise opisanih predjela, čujemo zvukove, veselimo se s likovima. Primijetili smo da se ponekad nakon takvog čitanja osjećamo opuštenije, a neki problemi čine nam se beznačajniji. To nas je i potaknulo da pokušamopronaćinešto outjecajuknjiganaljude idanapišemoovajrad.Svejetodiojednenestale kulture dijaloga koju želimo obnoviti u duhu najblistavijih humanističkih ideja, u duhu idealizma nekih prošlih razdoblja u kojima je povjerenjeupričuinjezinoznačenjezapojedinca izajednicubiloneupitno.

Dijete se na svijet rađa s određenim biološkim, spoznajnim i socijalnim potencijalom koji dolazidoizražajaakoseadekvatnostimulira.

1 Puljak, Ana. Biblioterapija: Knjigom do zdravlja. https://stampar.hr/hr/ vase zdravlje/biblioterapija knjigom do zdravlja (4.11.2021.)

2 Nav. dj.

3 Nav. dj.

Pojedinac knjige, kako navodi Stamps4, može koristiti u različite svrhe, primjerice za kratki bijeg od stvarnosti, doživljaj avanture, posjet mjestima koja nije u mogućnosti posjetiti fizički, emotivno povezivanje s drugima i dr. Dok Manguel5 navodi: „Svi mi čitamo sami sebe i svijet oko sebe da bismo letimično opazili što smo i gdje smo. Čitamo da bismo razumjeli ili počeli razumijevati. Ne možemo bez čitanja. Čitanje, gotovo kao i disanje, naša je bitna funkcija.”

Knjiga je snažan medij koji se koristi u različitim odgojnim, obrazovnim i terapijskim pristupima.

Definicija, svrha i cilj biblioterapije

Povijesno gledano, knjiga je oduvijek imala ljekovito značenje za ljude. Vrijednost i moć knjige nikad do kraja nisu otkrivene. Potreba za definiranjem termina biblioterapije javila se krajem 19. stoljeća. Podudara se s vremenom u kojem je Sigmund Freud (1856. 1939.) pokrenuo upotrebu primjera iz književnosti u svojim psihoanalitičkim sesijama.6 Postoji više vrsta biblioterapija, a najučestalije su za odrasle i djecu. Isto tako, postoji i više teoretičara koji se baveovimpodručjem,auskladustimidefinicija biblioterapije (Piskač, Bašić, Škrabina, Šimunović, Hrvatska enciklopedija, Russel, Cilliers). Piskačeva definicija biblioterapije je: „...proces fluidne interakcije između osobnosti čitatelja i teksta pod vodstvom educiranoga pomagača,tojeujednoprvaznanstvenadefinicija biblioterapijenastala1950 ih.” Čitatelji nerijetko imaju jak osjećaj povezanosti s knjižnicom koju posjećuju jer knjižnica ostavlja utisak osjećaja ugode i razumijevanja prema svojim korisnicima i zato je ona idealno mjesto gdje se biblioterapija može provoditi u suradnji sa stručnjacima. Čitatelji se poistovjećuju s literaturom koju čitaju i uvijek je zanimljivo vidjeti način na koji knjiga može utjecati na život čovjeka, njegove emocije, misli i svakodnevninačinrazmišljanja.

Biblioterapija povezuje umjetnost i knjigu, živu riječ s ljudskim životom te kroz psihologiju

4 Stamps, Lewis S. Bibliotherapy: How books can help students cope with concerns and conflicts (The Delta Kappa Gamma Bulletin), Fall, 2003., str. 25.

5 Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001., str. 19.

6 Piskač, Davor. O književnosti i životu. Zagreb: Sveučilišna tiskara d.o.o, 2018., str. 14.

čovjeku donosi neke nove dimenzije kroz koje može shvatiti životne procese kroz koje prolazi. Upravo zbog povezanosti s umjetnošću te interakcije sa stvarnim životom, biblioterapija je zanimljiva za suživot s ljudskim bićem. Kroz proces biblioterapije osoba može riješiti osobni problem čitanjem materijala koje su pomno odabrali psiholozi i psihijatri te obučeni knjižnični stručnjaci koji je provode. U skladu s izrečenim, a prema Bašić, Crothersova definicija biblioterapije je: „...programske aktivnosti utemeljene na kvalitetnom komuniciranju između medijailjudikojigadoživljavaju.”

Hrvatska enciklopedija navodi: „Biblioterapija uvodi književno djelo u čitateljev doživljajno spoznajni svijet u trima fazama: percipiranje djela, afektivno reagiranje i racionalno obuhvaćanje djela, a radi prevencije i pobuđivanjazdravihemocija.”7

Proces biblioterapije vode biblioterapeuti koji trebaju surađivati i s drugim stručnjacima iz područja psihologije, medicine te sa sudionicima odgojno obrazovnog procesa. Baza provođenja sata biblioterapije treba biti odabir književnog djela koje pažljivo bira biblioterapeut. Cilj biblioterapije je sudionike provesti kroz cijeli proces da bi se probudile emocije, a samim time i oslobodilemislikojesumoždastvaraleotpor.

Biblioterapija je dobivanje prave knjige, u pravo vrijeme, za pravi problem.8 Namijenjena je poticanju emocionalnog izražaja, smanjenju emocionalne napetosti, razvijanju kreativnosti, ali i suočavanju sa stresom te tretmanu raznih poremećaja.9

S obzirom na sve dosad rečeno, dječja biblioterapija se prema Russelu10 može definirati na sljedeći način: „čitanje knjiga koje pomažu djeci da se nose s problemima i shvate da nisu sama te da je njihova emocionalna reakcija normalna”. Lucas i Soares11 smatraju kako od biblioterapije ne trebamo očekivati izlječenje, već prosvjetljenjekojepomažeuoslobađanjuemocija i boljem nošenju s problemima te pronalasku mogućihrješenjazateprobleme.

U književnim djelima koja se pišu u svrhu biblioterapije, ona se koristi kako bi pomogla

7 Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Biblioterapija. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. URL: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7466 (4.11.2021.)

8 Škrbina, Dijana. Art terapija i kreativnost. Zagreb: Veble commerce, 2011., str. 220.

9 Šimunović, Dubravka. Pričom do emocionalne stabilnosti // Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, Vol. 7 No. 25, (2001) 9. URL: https:// hrcak.srce.hr/181974 (1.9.2021.)

10 Russell,David L. Literature for children: a short introduction (6th ed) Boston, MA : Pearson Education, Inc. 2009.

11 Vale Lucas, Carla; i Soares, Lusa. Bibliotherapy: a tool to promote children’s psychological well being // Journal of poetry therapy, 26 (3), 2013., str.139.

čitatelju pri razumijevanju određenih životnih problema. Biblioterapija se prvenstveno bavi uočavanjem promjena u ponašanju likova u književnom djelu. U metodološkom smislu potiče izmjenu životnih iskustava, osobnih i neosobnih, kako bi se predmetni književni tekst što više približio stvarnome životu. Pri provođenju biblioterapije prvenstveno je važno postići da se djeca mogu poistovjetiti s likovima iz literature, odnosno da se likovi iz literature susreću sa sličnim problemima i životnim situacijama kao oni. Poistovjećivanje se navodi kao prvi i najvažniji cilj biblioterapije zato što sam čin doživljavanja niza emocija tijekom čitanja predstavlja podlogu za psihički i socijalni razvojdjeteta.Ako sedijetene možepoistovjetiti s likom iz priče, ne mogu se razviti ni drugi procesi. U procesu dijeljenja emocija s likom s kojim se poistovjećuje, dijete će vrlo vjerojatno doživjeti emocionalno rasterećenje i olakšanje.12 Bašić13 kao glavni cilj biblioterapije navodi izazivanje promjena kroz osvještavanje konflikta, a kao specifične ciljeve navodi povećanje samorazumijevanja i samoopažanja, osjetljivosti na interpersonalne odnose, osvještavanje životne orijentacije, razvijanje kreativnosti i samoizražavanja, ohrabrivanje pozitivnog mišljenja i kreativnog rješavanja problema, ojačavanje komunikacijskih vještina, ujedinjavanje različitih aspekata osobnosti, oslobađanjesnažnihemocijainapetosti.

Prema Cilliersu,14 glavni je cilj biblioterapije dobiti uvid i mogućnost razlučivanja problema kako bi se doprinijelo promjeni stava i ponašanja. Tri dugoročna cilja biblioterapije su po Cilliersu: terapijski, obrazovniirelaksacijski.15

Terapijski ciljevi odnose se na socijalnu i emocionalnu razinu, a obrazovni na intelektualnu. Biblioterapija na emocionalnoj razini pomaže pojedincu razumjeti svoje psihološke i fizičke reakcije na frustraciju i konflikte te pomaže u boljem razumijevanju motiva i potreba. Biblioterapija na intelektualnoj razini potiče stimulaciju novih kreativnih interesa, razvoj ideja, osvještavanje mogućnosti više rješenja za jedan problem te poticanje pozitivnogikonstruktivnogmišljenja.16

12 Šimunović, Dubravka. Pričom do emocionalne stabilnosti // Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, Vol. 7 No. 25, (2001)10. URL: https:// hrcak.srce.hr/181974 (1.9.2021.)

13 Bašić, Ivana. Biblioterpija i poetska terapija. Zagreb: Balans centar, 2011.,str.28.

14 Cilliers, John. Bibliotherapy for alcoholics and drug addicts // unpublished doctoral dissertaion. Stollenbosch: University of Stoollenbosch, 1980.

15 Nav. dj.

16 Dijana Škrbina, Art terapija i kreativnost. Zagreb: Veble commerce, 2011., str. 220.

Vrste medija/literature prikladnih za biblioterapiju

Jedan od najvažnijih koraka u procesu biblioterapije je adekvatan odabir literature, odnosno informacijskog medija, koji mora biti u skladu s kronološkom, odnosno razvojnom dobi pojedinca. Mediji pogodni za korištenje u biblioterapiji uključuju književne tekstove (proza, poezija, narodne pripovijetke, anegdote, bajke, basne, priče za djecu, mitovi, legende i sl.), književna izražajna sredstva (metafore, usporedbe, alegorije, ritam, rime), različite audiovizualne materijale te različite maštovite predmete. Pritom je jedino važno da glavni lik bude netko tko je pojedincu psihološki blizak i na koga će pojedinac spremno reagirati i lako se s njimidentificirati.

Na osnovi dobro odabranog literarnog predloška prilagođenog dječjem uzrastu, interesu i problemima, djeca će spontano razgovarati ne samo o doživljajima i osjećajima likova iz teksta, nego i o onome što sami osjećaju. Čak i djeca koja su introvertirana ili pokazuju otpor prema izravnom razgovoru o svojim doživljajima i osjećajima, na ovaj će način moći izraziti ono što osjećaju i tako se osloboditi emocionalnih napetosti.

„

Literarna je biblioterapija metoda stjecanja uvida putem isključivo književnih tekstova uz metodu upotrebe identifikacije, katarze i MED ciklusa (proces međusobne motivacije misli, emocija i događaja u književnih likova), a njezini sutemeljiafektivnaikognitivnainterpretacija.”17

Što je to terapijska priča?

Sve su priče potencijalno iscjeljujuće ili terapeutske. Ako priča izaziva smijeh, plač ili oboje smijeh i suze mogu biti iscjeljujući. Narodne priče i bajke, zahvaljujući svojim univerzalnim temama i rješenjima imaju iscjeljujućesposobnosti. Onemoguponuditinadu i hrabrost za suočavanje sa životnim izazovima povoljno utječući na našu sposobnost za promjenu i razvoj. Samo iskustvo slušanja priča, bez obzira na njihov sadržaj, može biti iscjeljujuće. Redovito pričanje priča može razviti i ojačati dječju koncentraciju te aktivirati njihovu maštu.18 Terapeutsko pričanje je nježan i lagan, a ipak učinkovit način za rješavanje problematičnih situacija s djecom. Oblik priče pruža medij za iscjeljenje koji omogućava djeci da započnu maštovito putovanje umjesto da slušaju lekcije i

17 Piskač, Davor. O književnosti i životu. Zagreb: Sveučilišna tiskara d.o.o, 2018., str. 17.

izravne upute za ponašanje. Identificirajući se s glavnim likom ili likovima, dijete je osnaženo dok nadvladava prepreke i dolazi do rješenja. Učitelji ili knjižničari počinju ponovno upotrebljavati snagu priče i mašte u svojim ulogama mentora i odgajatelja, ohrabrujući djecu dakoriste svojpotencijal pomoćumedija koji ona vole i na koji najbolje reagiraju mašte. Pri pisanju iscjeljujuće priče pomaže nam ako pažljivo odaberemo terapeutske metafore i osmislimo putovanje ili potragu koji odgovaraju potrebama situacije i dobi djeteta ili djece. Iscjeljujuća bi priča trebala, što je više moguće, dopustitislušateljuilislušateljicidasamidođudo zaključaka tako je „moći priče” prepušteno da sama proizvede magiju. Ostaviti priču da sama djeluje „u tišini, nevidljivo”.19 Iako je pripovijedanje bez sumnje življi i osobniji način iznošenja priče, oboje, i pripovijedanje i čitanje, važni su načini za iznošenje ili prikazivanje priča. Oba načina imaju svoje mjesto. Posebice danas, kada u dječjim životima dominiraju ekrani, pričanje/ili čitanje priča donosi uvid u stvarne živote. Ponekad, posebno u situacijama jedan na jedan, knjiga može biti most za donošenje priča, stvarajući osjećaj bliskosti ako se sjedi jedan uz drugog. Usmena tradicija pripovijedanja priča stvara izravniji kontakt između pripovjedača i slušatelja, budući da nema knjige kao posrednika udoživljajupriče.

Zaključak

Knjige mogu utjecati na djetetovo ponašanje, na način mišljenja, ali također pomažu i u rješavanju mnogih problema s kojima se svakodnevno suočavaju, bili oni manji ili veći. Knjiga ima veliki terapijski učinak te potiče na raspravu, promišljanje i procjenu mogućih rješenja. Moć biblioterapije je u tome što ona pomažeisavjetuje.

Prema svemu navedenom možemo zaključiti da biblioterapija predstavlja jednu od mogućih strategija koje potiču učenike na čitanje. Kao dio predškolskog i školskog programa ona je razvojni alat koji ima moć pomoći djeci u razvijanju pažnje i ljubavi prema čitanju, što će impomoćiukasnijemučenju.

U današnjem suvremenom svijetu koji se mijenja, oslanjanje na ljudsku kreativnost u svim djelatnostima javlja se kao imperativ. To je s jedne strane pretpostavka za uspješnost bilo koje ljudske djelatnosti, a s druge strane i nova prilika za vraćanje ljudi njihovoj suštini. Stoga se sve više ističe potreba interdisciplinarnog holističkog proučavanja povezanosti različitih znanstvenih i

18 Perrow, Susan. Iscjeljujuće priče II. Velika Mlaka: Ostvarenje, 2013., str. 4. 19 Nav. dj., 5.

stručnih područja karakteriziranih sinergijom funkcionalnih, psihosocijalnih, odgojno obrazovnih i psihoterapijskih utjecaja na pojedinca. Tako je i biblioterapija našla svoju široku primjenu u sklopu holizma kao sistema stavova koji nalaže da se prilikom rješavanja složenih problema ili zadataka pristupi sinergičkoj realizaciji bez obzira na to radi li se o odgojno obrazovnim intervencijama ili terapijskimpristupima.

Literatura:

1. Bašić, Ivana. Biblioterapija i poetska terapija:priručnik za početnike. Zagreb: Balanscentar,2011.

2. Hrvatska enciklopedija // mrežno izdanje. Biblioterapija. Leksikografski zavod MiroslavKrleža. URL: https:// www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx? id=7466(4.11.2021.)

3. Bušljeta, Rona; Piskač, Davor. Literarna biblioterapija u nastavi književnosti: Sveučilišni priručnik za nastavnike. Zagreb, Correctmediad.o.o,2018.

4. Cilliers, John. Bibliotherapy for alcoholics and drug addicts // unpublished doctoral dissertation. Stollenbosch: University of Stoollenbosch,1980.

5. Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej,2001.

6. McCarty Hynes, Arlenn; Hynes Berry, Mary. Biblio/Poetry therapy, the interactive process: A handbook St.Cloud. M.N.:North Journal34(3),1986.

7. Perrow, Susan. Iscjeljujuće priče II. Velika Mlaka:Ostvarenje,2013.

8. Piskač, Davor. O književnosti i životu. Zagreb:Sveučilišnatiskarad.o.o,2018.

9. Puljak, Ana. Biblioterapija: Knjigom do zdravlja. URL: https://stampar.hr/hr/vase zdravlje/biblioterapija knjigom do zdravlja (4.11.2021.)

10. Russell, David L. Literature for children: a short introduction (6th ed). Boston, MA : PearsonEducation,Inc.2009.

11. Stamps, Lewis S. Bibliotherapy: How books can help students cope with concerns and conflicts The Delta Kappa Gamma Bulletin,Fall,2003.

12. Šimunović, Dubravka. Pričom do emocionalne stabilnosti // Dijete, vrtić, obitelj : Časopis za odgoj i naobrazbu predškolske djece namijenjen stručnjacima i roditeljima, Vol. 7 No. 25, (2001). URL: https://hrcak.srce.hr/181974(1.9.2021.)

13. Škrbina, Dijana. Art terapija i kreativnost. Zagreb:Veblecommerce,2011.

14. Vale Lucas, Carla; Soares, Lusa. Bibliotherapy: a tool to promote children’s psychological well being // Journal of poetrytherapy,26(3),2013.

dr. sc. Anita Tufekčić ariana200@gmail.com

OŠ „Antun i Stjepan Radić” Gunja Biljana Krnjajić biljana.krnjajic@gmail.com

OŠ Siniše Glavaševića Vukovar

KNJIŽNICA FOI-JA SUDJELOVALA JE NA 11.D-FESTU

Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike sudjelovala je na Jedanaestom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata, popularno D festu gdje je predstavila svoj projekt, virtualnu izložbu pod nazivom „Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj, profesor emeritus: život i djelo” .

D fest je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 12. i 13. svibnja 2022. godine, u virtualnom obliku. Skup je posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata.

znanstveno istraživačkom i nastavnom, tako i u društvenom i privatnom radu. Profesor Žugaj je kroz izložbu predstavljen kao osoba koja je dala snažan doprinos utemeljenju i djelovanju svojeg matičnog Fakulteta, na kojem je proveo cjelokupni znanstveno nastavni radni vijek (od 15. ožujka 1975. do 30. rujna 2010. godine.) Osim toga, profesor je dao velik doprinos razvoju akademske zajednice u Hrvatskoj. Tijekom cijele svoje karijere radio je na razvoju organizacijskih znanosti u Hrvatskoj, zaslužan je za osnivanje katedri,institutaireferalnihcentara.

Metodologijaizradevirtualneizložbe

Priprema, odnosno nacrt projekta izrade fizičke i virtualne izložbe temeljio se na prikupljanju i odabiru građe iz nekoliko izvora. Prije svega radilo se o odabiru publikacija iz fonda Knjižnice Fakulteta organizacije i informatike kao i iz Arhiva Fakulteta. Iz privatne ostavštine profesora Žugaja, uz dozvolu njegove obitelji, odabrani su dokumenti, fotografije, nagrade, priznanja te profesorove zabilješke iz dnevnika kao i osobni uporabni predmeti. Iz Digitalne knjižnice Metelgrad, tvrtke Point d.o.o odabrani su članci iz digitaliziranih novina. Izložba je realizirana integriranjem digitalne i digitalizirane građe prikupljene iz navedenih izvora.

Virtualna izložba „Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj, profesor emeritus: život i djelo” izrađena je na temelju istoimene fizičke izložbe postavljene u čast preminulog profesora. Fizička izložba bila je postavljena u čitaonici knjižnice Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu od 10. siječnja do 10. ožujka 2022. godine. Obje izložbe posvećene su zaslužnom znanstveniku i uvaženom profesoru Miroslavu Žugaju,profesoruemeritusu.

Cilj virtualne izložbe

Cilj izložbe bio je prikazati profesorov život i djelo kroz njegova postignuća kako u

Virtualna izložba izrađena je pomoću web aplikacije „VirtualIO” tvrtke Point d.o.o. iz Varaždina za koju je korišten programski jezik PHPJavaScriptuz pomoćtehnologija Ajax,Web 3.0 i HTML5. Aplikacija sadrži niz naprednih i jednostavnih rješenje za izradu izložbi, pohranjena je u cloud servisu Metel te je pogodna za brzu i laku izradu atraktivnih virtualnih izložbi. Sučelje za izradu sastoji se od pretpregleda izložbe, ali se u svakom trenu može vidjeti cjelokupni pregled izložbe. Sama izrada virtualne izložbe sastoji se od dodavanja elementa, odnosno prozora koji se mogu podešavati po visini i širini. Aplikacija omogućava uređivanje svakog elementa izložbe

Logo 11. D festa

poput odabira boje elementa i boje pozadine, umetanje i oblikovanje teksta, odabir boje teksta, umetanje slike, postavljanje poveznica, grafikona i slično. Također, omogućeno je mijenjanje redoslijeda elemenata, dodatno uređivanje kao i umetanjenovihelemenata.

Kretanje kroz virtualnu izložbu može biti ručno ili automatsko, no u svakom trenu se može pojedini segment izložbe zaustaviti i/ili pomicati naprijed ili nazad, kao i postaviti na sam početak ili na kraj izložbe. Strelice s lijeve i desne strane, kao i pokazivač na dnu omogućuju kretanje kroz izložbu. Svaki element izložbe, poput slike, može se uvećati, kao što se može veličina fonta teksta smanjiti ili uvećati. Aplikacija je jednostavna za upotrebu i omogućava pohranu neograničenog brojavirtualnihizložbi.

Izložba je obogaćena povratnim poveznicama s bibliografskim zapisima kataloga knjižnice FOI ja, ima responzivan web dizajn, prilagođava se uređajima odnosno veličini ekrana te je tako omogućeno pregledavanje i na mobilnim uređajima. Virtualne izložbe su stalno rastući resurs koji je moguće nadopunjavati i proširivati.

Sadržajvirtualneizložbe

Virtualna izložba zamišljena je i izrađena kao prikaz života i djela profesora od ranog djetinjstva do kraja života, s opisom i osvrtom na najvažnija događanja prema kronološkom slijedu. Izdvojeno je nekoliko razdoblja njegova života u kojima su događaji dokumentirani slikovnom i tekstualnomgrađom.

Kategorija Djetinjstvo i rana mladost popraćena je i opisana nizom zanimljivosti i fotografija, a ponajviše se odnosi na školovanje. Zanimljivost je da je zbog očeva posla često morao mijenjati osnovne škole što je u to vrijeme značiloipromjenuučenjastranogjezika.

Kategoriju Slobodne aktivnosti posvetili smo šahukoji jeigraood najranijegdjetinjstvado krajaživotaipostizaozapaženerezultate.

U kategoriji Radno iskustvo osvrnuli smo se na početak njegova zapošljavanja kao pripravnika u Čepinu, gdje se zadržava kratko jer odlazi na odsluženje vojnog roka u Jastrebarsko. Tamo upoznaje svoju buduću životnu družicu. Karijeru nastavlja u Zavodu za ekonomiku IPK Osijek.

Kategorija Poslijediplomski studij obuhvaća daljnje školovanje na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu, gdje je 1971. godine magistrirao i stekao akademski stupanj Magistar ekonomskih nauka iz područja organizacije proizvodnje. Nakon toga započinje njegov nastavno pedagoški rad i to u Višoj školi za organizaciju dela Kranj nastavni centar u Osijeku. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1974. godine stekao je akademski stupanj Doktor ekonomskih nauka iz područja ekonomike poduzeća.

Rad na FOI ju je s razlogom izdvojen kao posebna kategorija. Naime, u prosincu 1974. godine izabran je za docenta za predmet Organizacija proizvodnje s unutrašnjim transportom novoosnovanog Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, gdje započinje njegova bogata nastavna i znanstvena

Detalj virtualne

Miroslav

karijera. Predavao je na dodiplomskim, diplomskim, poslijediplomskim znanstvenim i poslijediplomskim doktorskim studijima na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu kao i na ostalim sveučilištima u Republici Hrvatskoj, Rijeci, Osijeku, Splitu i Dubrovniku. Osim toga predavao je i na dva sveučilišta u Bosni i Hercegovini, Mostaru i Sarajevu. Bio je voditelj poslijediplomskog studijaInformacijskeznanosti.

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada je područje na kojem je ostavio najupečatljiviji trag i u okviru koje je objavio nekoliko knjiga. Pokrenuo je međunarodnu znanstvenu konferenciju informacijskih i inteligentnih sustava, koja se kontinuirano održava i danas pod nazivom Central European Conference on Information and Intelligent Systems. Profesor Žugaj je u nekoliko navrata bio glavni i odgovorni urednik znanstvenog časopisa Fakulteta organizacije i informatike koji danas izlazi pod naslovom Journal of Information and Organizational Sciences. Sudionik je mnogobrojnihdomaćihi međunarodnihseminara, znanstvenih i stručnih skupova, simpozija i konferencija. U svom radnom vijeku obnašao je nekoliko rukovodećih funkcija od čega je dva puta biran za prodekana i čak tri puta za dekana Fakulteta.

Slijedi kategorija Mirovina. U zasluženu mirovinu odlazi 30. rujna 2010. godine. Zbog posebnih zasluga za razvitak i napredak Sveučilišta u Zagrebu te za međunarodno priznatu znanstvenu izvrsnost u području društvenih znanosti Senat Sveučilišta u Zagrebu izabrao je profesora Žugaja 2011. godine u počasnozvanjeprofessoremeritus.

U kategorijama Društveni angažman i Nagradeipriznanjaopisali smo njegov angažman u zajednici u kojoj je živio i u kojoj je sudjelovao u radu različitih komisija, upravnih i koordinacijskih odbora i izdavačkih savjeta. Profesor Žugaj dobitnik je mnogobrojnih zahvalnica,priznanja,plaketaiodličjaodkojihse ističe Nagrada Grada Varaždina za životno djelo 2014.godine.

Za kraj

Predstavljanjem javnosti života i djela profesora Žugaja putem virtualne izložbe, odali smo počast našem zaslužnom profesoru emeritusu. Izložbom je naglašena iznimna uloga profesorainjegovo djelovanjena područjuteorije znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskoj akademskoj zajednici. Osim toga, virtualna izložba je pridonijela vidljivosti Fakulteta organizacije i informatike, kao i vidljivosti

raznolikog fonda Knjižnice Fakulteta. Digitalizacijom izabrane građe i ponudom novih digitalnih proizvoda nastojali smo pridonijeti promociji digitalizacijskih projekata na lokalnoj kaoinaglobalnojrazini.

Izložbu možete pogledati na poveznici pod nazivom „Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj, profesor emeritus:životidjelo” .

URL: https://library.foi.hr/web/virtualne/virtual.php? item=700

Bernarda Kos bernarda.kos@foi.unizg.hr

Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike

Sveučilišta u Zagrebu

Ladislav Cvetko ladislav.cvetko@foi.unizg.hr

Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike

Sveučilišta u Zagrebu

Ljiljana Hajdin ljiljana.hajdin@foi.unizg.hr

Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike

Sveučilišta u Zagrebu

DIGITALIZACIJA ČASOPISA ACTAMEDICORUM (1975. - 2006.)

Acta medicorum je medicinski znanstveno-stručni časopis koji je 1975. godine pokrenuo nekadašnji Medicinski centar Varaždin kao glasilo zdravstvenih radnih organizacija sjeverozapadne Hrvatske. Nastao je iz potrebe da se radovima obuhvati aktualna regionalna patologija u suradnji s centrima iz Bjelovara, Koprivnice i Čakovca i tako utječe na razvoj medicinske misli u sjeverozapadnoj regiji Republike Hrvatske. Izlazio je u obliku dvobroja uz povremene suplemente koji su tiskali sažetke sa stručnih sekcijskih i intersekcijskih sastanaka ili drugih posebnih događaja. Časopis je

objavljivao recenzirane znanstvene, stručne i pregledne radove te prikaze, komentare, pisma uredništvima i razne druge priloge u okviru posebnih rubrika. Sažeci radova pisani su dvojezično na engleskom i hrvatskom jeziku. Tiskan je u formatu 27x17 cm i bio je skromno opremljen. Idejno i likovno rješenje na omotu naslovnicu knjige Medicina ruralis iliti Vračtva ladanjska (Varaždin, 1776), prvijenac hrvatske medicinske literature varaždinskog županijskog fizika Ivana Krstitelja Lalanga osmislili su dr. Vladimir Cvetnić i akademski kipar Josip Grgevčić.

Glavni i odgovorni urednici tijekom dugogodišnjeg izlaženja prema podacima na preliminarnim stranicama bili su Vladimir Cvetnić (1975), koji ubrzo napušta Medicinski centar i mjesto urednika predaje Predragu Grimsu (1976 1986),MiroslavPospiš(1987 1989;1998 2006), Ivan Pavliček (1990 1992) i Ivan Kolar (1993 1997). Časopis 1987. godine, nakon osnivanja jedinice za znanstvenoistraživački rad mijenja podnaslov u „Glasilo radne jedinice za znanstveni istraživački rad Opće bolnice Varaždin“, a nakon dezintegracije Medicinskog centra nastavlja ga izdavati Opća bolnica Varaždin do 2006. godine, zaključno s 32. godištem.

Digitalizaciju časopisa koji je do sada bio mjesno dostupan u knjižnici nametnula je potreba za učinkovitijim pristupom i javnim uvidom u biomedicinsku produkciju i povijesni razvoj te u specifičnosti zdravstvene skrbi sjeverozapadne regije Hrvatske. Budući da knjižnica nema profesionalnih uređaja za skeniranje niti specijalizirano osoblje s vještinama i znanjem nužnim za obavljanje ovih poslova, digitalizaciju je provela tvrtka Point.d.o.o. iz Varaždina.

Digitalizirana su 44 sveska na 5372 stranice uključujući bibliografiju Acta medicorum 1975 2004, analitički je obrađeno više od 700 radova i preko 1200 autora. Pretraživanje je omogućeno

Naslovnica prvog broja, 1975.

po punom tekstu uz opciju kopiranja dijelova teksta i njegovo korištenje pri citiranju, reizdanju i sl. Sva građa može se slobodno koristiti uz navođenje izvora. Digitalizirani svesci uskoro će biti i dostupni za preuzimanjeuPDFformatuuidentičnomoblikuukojemusuobjavljeni.

Prezentacijom na mreži časopis postaje globalno dostupan za referiranje zdravstvenim suradničkim ustanovama koje su autorskim radovima omogućile njegovo izdavanje, znanstvenicima, istraživačima, studentima ili naprosto pregledavanju i čitanju zainteresiranoj javnosti. Digitalizirana građa je dio Digitalne zbirke Opće bolnice Varaždin i dostupna je putem portala Metelgrad i mrežnog katalogaknjižnice1

Marina Sakač marina.sakac@obv.hr Opća bolnica Varaždin

1 Web adresa portala Metelgrad i knjižnice. URL: https://library.foi.hr/ metelgrad/; http://library.foi.hr/lib/index.php?B=574

3D prikaz

Razne naslovnice časopisa

ISLAND - ZEMLJA VATRE, LEDA I BIBLIOFILA

Uvod

Kako izgledaju knjižnice i izdavačka industrija u zemlji koja je prigrlila knjigu kao dio svojeg nacionalnog identiteta? Island je mala europska otočna zemlja na samom rubu arktičkog kruga sa svega 366 500 stanovnika, koji se izrazito ponose svojim jezikom, kulturnim naslijeđem, ali i čitateljskim i spisateljskim afinitetima. Iako je moje putovanje na Island bilo zamišljenokao „zovdivljine”, zanemaritikulturni život tog osebujnog otoka bilo bi neizmjeran propust. Kad su prirodne ljepote posrijedi, Island je kao filmska kulisa. Dah mi je zastao već prilikom prvog pogleda na Island iz aviona, a na unutrašnjost otoka ni približno nisam bio spreman. Prvi dan ovog dvotjednog izleta započeo je sasvim uobičajeno sva godišnja doba

su se izmijenila u desetak minuta, a mobitelom sam snimao već nakon petnaest minuta vožnje autom. Srećom, na Islandu živi i radi nekolicina mojih poznanika pa su me uljudno upozorili da, zastanem li baš kod svakog slapa koji vidim, do onih najatraktivnijih prirodnih bisera neću nikad stići, a dok gledam svud uokolo mogao bih udariti i koju ovcu s obzirom na to da bezbrižno i slobodno tumaraju čitavim otokom i da ih navodnoimadalekoviše nego stanovnika. Iakoje ovaj posjet bio relativno kratak, već je i to dovoljno materijala za serijal tekstova ili predavanja, tako da ću pokušati ovaj putopisni fragment preorijentirati u stručno informativnu formu, barem u većoj mjeri i barem ovom prilikom.

Gradska knjižnica Reykjavik

Koncept knjižnica na Islandu osjetno je sljubljen s ostalim kulturnim ustanovama i sadržajima pa gotovo da nema knjižnice koja nije smještena uz menningarhús, što bi u slobodnom prijevodu bio dom kulture. Zgrade su to u kojima se nerijetko nalaze i državni ili gradski arhivi, muzeji, izložbeni i koncertni prostori, ali i trgovački centri, kazališta i kina. S obzirom na to da je više od polovine populacije Islanda nastanjeno u glavnom gradu Reykjaviku i u njegovoj okolici, nije iznenađujuće kako se gotovo čitav „knjižničarski” život odvija upravo tamo. U samom gradu nalazi se Gradska knjižnica Reykjavik s još šest ogranaka, od kojih svaki funkcionira u sklopu nekog oblika doma kulture, bibliobusa i storybusa koji knjižničar/ka vozi gradom, zaustavlja se na određenim lokacijama i čita priče te Nacionalne i sveučilišne knjižnice smještene u studentskom dijelu grada. Centralna gradska knjižnica smještena je na tri kata u zgradi imena Menningarhús Grófinni (Kulturni dom Grofin). U istoj zgradi nalaze se i gradski arhiv i muzej. Mjesto je to na kojem se obavljaju centralni knjižničarski poslovi za sve ogranke. Aktivnosti, radionice, izložbe i svi ostali programi koji se odvijaju u ograncima planirano

Unutrašnjost Gradske knjižnice Reykjavik (foto M. Štrlek)

nude različite sadržaje kako bi korisnici imali što veći izbor. U ponudi ima svega, od ležaljke kraj gramofona u koju se možete zavaliti i slušati glazbu, mogućnosti posudbe i prodaje umjetnina, do studija za snimanje video sadržaja. Sam Reykjavik je grad od oko 123 000 stanovnika, no spojen je s još tri okolna grada (Garðabær, Hafnarfjörður, Kópavogur), od kojih svaki ima svoju knjižnicu. U Gradskoj knjižnici Reykjavik samo knjižnično poslovanje ne razlikuje se mnogo u odnosu na knjižnice istog tipa kod nas. Nakon upoznavanja s kolegama, razgovora i razgledavanja bilo je zanimljivo saznati cijenu članarine koja godišnje iznosi 2 600 isk (islandskih kruna), što je oko 140 kuna. Članstvo je besplatno za osobe do osamnaest godina i iznad šezdeset sedam godina. S obzirom na standard života, moglo bi se reći da je iznos članarine simboličan. Ako ste kojim slučajem osim za knjižnicu zainteresirani za redovno posjećivanje nekih od muzeja, na raspolaganju vam je Menningarkort Reykjavíkur (Kulturna iskaznica), čija je godišnja pretplata 6800 isk, ili oko 370 kn. Za umirovljenike, članarina je oko 100 kn jednokratno. Dozvoljeni broj naslova koje korisnik knjižnice može posuditi je poprilično izdašan, a radi se o četrdeset jedinica s rokom posudbe na trideset dana. Iako djeluje pomalo suludo, kolege iz Gradske knjižnice uvjeravaju me kako to funkcionira bez problema. Naime, dnevna zakasnina po knjizi je 60 isk (oko 3 kn), pa nikome nije u cilju nositi uokolo četrdeset knjiga koje vjerojatno neće stići pročitati ili će platiti solidan iznos zakasnine. Šetnjom među policama, prebacujući se u Deweyev klasifikacijski sustav, nailazim na knjižničarku koja me informira kako je dva puta bila u Hrvatskojikakovolidoćinamore.Neštoštosam nerijetko čuo i od ostalih Islanđana koje sam upoznao. Na moj upit vodi me do odjela strane literature, gdje u nadi da ću naći nekog hrvatskog

autora ipak ostajem pomalo razočaran, ali ne i iznenađen. Iako gradska knjižnica u Reykjaviku ne prima donacije, godinama to nije bio slučaj, pa je velika većina građe na stranom jeziku donirana od turista kojih je na Islandu godišnje deset puta više nego stanovnika. Prijevodi hrvatskih autora na islandski jezik također su nepostojeći, ali je zato moguće naići na poneki film na DVD u redatelja s ovih prostora. Najdulje sam se zadržao na odjelu s glazbom, okružen morem gramofonskih ploča, gdje sam saznao kako se u knjižnici redovno održava program pod nazivom Vynil Cafe, tijekom kojeg zainteresirani audiofili uz kavu razgovaraju o novim glazbenim izdanjima i preslušavaju ploče. Artoteka gradske knjižnice u Reykjaviku je ideja koja je proizašla iz sličnog finskog projekta, a koncept je takav da sadrži samo umjetnine islandskih umjetnika. U svakom trenu na licu mjesta ili na mreži možete kupiti neku od slika, međutim prava zanimljivost je mogućnost posudbe umjetnine s rokom od tri mjeseca. Za posudbu umjetnina platit ćete najam u iznosu 15 000 25 000 isk (800 1350 kn), ovisno o vrijednosti umjetničkog djela, a koji se oduzima od prodajne cijene ako istu odlučite kupiti. Prilično inovativan način podržavanja lokalnih umjetnika, ali i odličan način da provjerite odgovara li neko djelo vašem interijeru. Iako me sam prostor i uređenje nisu ostavili bez daha, atmosfera i ponuda sadržaja sasvim sigurno jesu. Iako se građa uglavnom posuđuje na trideset dana, to nije slučaj s najnovijim naslovima koji imaju posebnu naljepnicu na kojoj piše „2 tjedna”. Broj korisnika nisam uspio saznati jer kolegica nije mogla sa sigurnošću reći. Promjenjivo je iz godineu godinuijakoovisi obrojuturistakoji se učlanjuju u knjižnicu. Na moj upit o fondu, kaže mi kako Gradska knjižnica Reykjavik ima oko 90 000 jedinica građe. S obzirom na to da me put vodio dalje, nisam uspio dočekati jazz koncert koji se tog dana održavao u knjižnici, ali nisam propustio kolegice ugnjaviti s pitanjem o prosječnoj knjižničarskoj plaći na Islandu. Naime, oko 450 000 isk, nešto preko 24 000 kn, što je neki prosjek većine radnih mjesta na Islandu.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica Islanda

Slijedeća na rasporedu bila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Landsbókasafn Íslands Háskólabókasafn). Nalazi se u sklopu sveučilišnog kampusa Islandskog sveučilišta (Háskóli Íslands). Do 1994. godine Nacionalna knjižnica i Sveučilišna knjižnica postojale su kao neovisne, odvojene institucije. Prvi „nacionalni” knjižničar postao je 1848. godine folklorist Jón

Árnason čiji portret se nalazi na samom ulazu u knjižnicu.Članstvouknjižnicibesplatnojezasve studente islandskog sveučilišta, a fond se sastoji od nekih 1 000 000 jedinica građe. Nakon ugodnog razgovora od nekih sat vremena s pristupačnim kolegama i razmjene stručnih iskustava, upućuju me gdje se što u knjižnici nalazi i pozivaju da slobodno istražujem i razgledavam. Islanđani se već desetljećima ponose poviješću borbe za rodnu i spolnu ravnopravnost, što je vidljivo i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u obliku zasebne arhivske zbirke u koju se prikuplja sva građa koja se tiče ženske povijesti (Kvennasögusafn), a koju su 1975. godine osnovale Anna Sigurðardóttir, Svanlaug Baldursdóttir i Else Mia Einarsdóttir. Na istom katu nalaze se stari islandski rukopisi, od kojih su najzanimljiviji izloženi kao dio stalnog postava starih rukopisa i ostavštine privatnih zbirki, a najstariji su prvi pisani oblici islandskog jezika iz 12. stoljeća na pergamentu. U samom kutu izložen je stari kajak, poklon Islanđanima od Grenlanđana. Kao i u ostalim knjižnicama, i ovdje se iznimno cijene domaći umjetnici, pa je tako stalni postav umjetnina, isključivo islandskih slikara i kipara, izložen gotovo u cijelom prostoru knjižnice. Nakon brzog razgledavanja preostalih katova i daljnjeg čeprkanja po Deweyu, pozdravljam se s kolegama u potrazi za novim prirodnim, ali i literarnimislandskimprostranstvima.

Festivali knjiga

Island je bogat festivalima knjiga i raznim literarnim festivalima. Tijekom godine održi ih se nekoliko: manjih, većih, nacionalnih, internacionalnih, žanrovskih. Najveći od njih je Bókmenntahátíð í Reykjavík (Internacionalni literarni festival u Reykjaviku) koji se održava svake druge godine i ugošćuje renomirane i

popularne svjetske književnike. Ulaz na sve programe je besplatan tih nekoliko dana, a održava se i tzv. Literarni bal na kojem doslovno možete zaplesati s književnicima/književnicama koji gostuju na festivalu te godine. Program se ne održava uvijek u istom mjesecu pa je tako 2021. održan u rujnu, a 2023. je najavljen za travanj. Festival doduše nisam uspio dočekati jer sam došao dva mjeseca prerano, no vjerujem da bi bilo i više nego zanimljivo na Islandu susresti Sašu Stanišića koji je te godine bio jedan od gostiju, ili pak zaplesati na Literarnom balu s Leïlom Slimani, Elif Shafak ili Chimamandom Ngozi Adichie. Popis autora je sve samo ne kratak. Od žanrovskih festivala, sličnog koncepta je i Iceland Noir koji se održava u studenome, kako kažu „najmračnijem dobu godine na Islandu”. Festival su pokrenuli internacionalno poznati islandski autori kriminalističkih romana Ragnar Jónasson i Yrsa Sigurðardóttir, a kao i na prethodno spomenutom internacionalnom literarnom festivalu, i na ovom festivalu možete susresti svu kremu svjetski popularnih, isključivo krimi/triler autora. Za razliku od internacionalnog literarnog festivala, za ovaj ćete platiti kartu od 20 000 isk, što je nekih 1 100 kuna. Moglo bi se reći da na Islandu književnicizaistauživajustatusrockzvijezda.

Božićna poplava knjiga

Jólabókaflóð islandska božićna tradicija doslovno prevedena kao Božićna poplava knjiga. Nekih mjesec ili dva dana prije Božića, na svaku islandsku adresu stiže Bókatíðindi katalog najnovijih sezonskih izdanja kako bi podsjetio Islanđane na božićnu tradiciju poklanjanja knjiga koja traje još od Drugog svjetskog rata. Kažu da svaka osoba na Islandu na Badnjak na poklon dobije knjigu, nakon čega se cijela obitelj smjesti

Unutrašnjost Nacionalne i sveučilišne knjižnice (foto M. Štrlek)

Centar Reykjavika ljeti (foto M. Štrlek)

kraj kamina uz vruću čokoladu i čitaju knjige dugo u noć. Tradicija je to koju su Islanđani prigrlili kao posljedicu restrikcija uvozne robe tijekom Drugog svjetskog rata. Kako su restrikcije bile najblaže na uvoz papira, optimalni božićni pokloni postale su knjige. S obzirom i na velike hladnoće tijekom zimskih mjeseci, kad je idilično sjediti u toplome u krugu obitelji i tako dočekati Božić, knjiga je postala omiljeni poklon. Stoga ne čudi kako se Island može pohvaliti najvećim brojem izdanih knjiga godišnje u odnosu na broj stanovnika. Statistički su to podaci temeljeni na ispitivanju pismenosti islandskog sveučilišta Bifröst, koji su uz to pokazali kako svake godine najmanje 50% stanovnika pročita najmanje osam knjiga, a čak 93% pročitat će barem jednu knjigu. Uz iznimne čitalačke navike, Islanđanima ni pisanje nije problem pa tako postoje predviđanja da će barem jedan od deset Islanđanatijekom života napisati vlastitu knjigu, u čemu im financijski stoje na raspolaganju i razne literarne udruge. Sredstva se dodjeljuju i za prijevode knjiga s islandskog na druge jezike što je projekt pokrenut od strane islandskog literarnog centra (Miðstöð íslenskra bókmennta), a potpore variraju od financijskih do boravišnih koje uključuju plaćene troškove smještaja na Islandu dok prevodite neku knjigu s islandskogjezika. Sve kako bi izdavaštvo i knjige učinili zanimljivijima, posežu za nekonvencionalnim izdavačkim idejama, pa tako vjerojatno samo na Islandu možete naići na izdavačku kuću koja izdaje knjige isključivo za vrijemepunogmjeseca.

Dvotjedno putovanje Islandom ni približno nije dovoljno da se razgledaju sve prirodne znamenitosti kojima obiluje ovaj otok. Još manje je dostatno za doživljaj kulturnih bogatstava ili za stjecanje dojma o čitateljskim navikama Islanđana. Nebrojeni i pažljivo čuvani krateri, gejziri, vulkani, slapovi, glečeri i plaže na Atlantiku te prekrasne knjižnice, muzeji i svakodnevna kulturna događanja na ovom 103 000 km² velikom otoku (površine gotovo kao dvije Hrvatske), neosporiv su dokaz zašto je ova nacija već godinama za redom jedna od najsretnijih na svijetu. Poznati hladni skandinavski mentalitet za Islanđane ne vrijedi, barem su mene uvjerili da su izrazito otvoreni, pristupačni, ležerni i druželjubivi. Dvije najveće knjižnice, one u kojima sam se najdulje zadržao, unutarnjim uređenjem nisu ono što sam očekivao, ali inovativnošću i otvorenošću oduševljavaju. S druge strane, svaki ogranak Gradske knjižnice Reykjavik oduševljava prije svega arhitekturom, ali i programskim idejama. Knjižnice, kao i knjige na Islandu, mnogo su više od toga. Zbog prirode koja ih okružuje, o kojoj itekako znaju brinuti, prosječni životni vijek Islanđana je 82,56 godina i smatraju se najsretnijom zemljom na svijetu - ili je to zbog ljubavi prema knjigama. Vjerojatnooboje.

Zaključak

Mario Štrlek mario.strlek.ms@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

Prošlogodišnji katalog najnovijih sezonskih izdanja tiskan povodom Božićne poplave knjiga

Krater neaktivnog vulkana (foto M. Štrlek)

„SKROMNOST BI ZA KRALJA BILA MANA”

Nedavno sam na putovanju imala priliku obići samostansku knjižnicu palače Mafra u Portugalu koja se nominira za jednu od najljepših na svijetu. No, kako je savršenstvo podložno konverzijiuokupromatrača,mogusesložitidaje jedna od dojmljivijih koje sam imala priliku posjetiti u privatnom hodogramu stručnih aktivnosti. Palaču je dao sagraditi kralj Ivan V. (vl. 1707. 1750.) koji se zavjetovao Bogu da će franjevcima izgraditi samostan u Mafri ako mu supruga Maria Anna, s kojom je godinama bezuspješno pokušavao dobiti nasljednika, rodi dijete do kraja 1711. godine. I kao u nekoj prigodno lažiranoj pripovijesti kraljeva je vjera materijalizirala želju. Infantkinja Barbara Portugalska je rođena u prosincu 1711. godine. Kralj ne samo da nije zaboravio na ovu onostranu transakciju, već se prvobitna namjera da izgradi skromno zdanje za stotinu braće postepeno transformirala u raskošan monumentalni kompleks kojemu svjedočim, a sastoji se od kraljeve palače, vrta i lovačkog parka, golemog samostana za tristotinjak redovnika, crkve te knjižnice koja je kruna ovog zdanja. Većina palače je dovršena 1730., a od 1717. kada je gradnja započela, u proces izgradnje bilo je uključeno preko 50 000 ljudi, uključujući i prinudni rad mještana Mafre kako bi se radovi priveli kraju. Prema sačuvanim zapisima, tri četvrtine kraljevske riznice i gotovo svo zlato dovezeno flotama iz portugalske kolonije Brazila, u Mafri je pretočeno u zidove 1200 soba, 4700

vrata, 2500 prozora. Palača je na UNESCO vom popisu mjesta svjetske baštine u Europi kao vrijedan primjer arhitekture talijanskog baroka i jedna je od brojnih turističkih atrakcija u Portugalu. Tu je nobelovac José Saramago pronašao inspiraciju za svoj slavni povijesni roman o izgradnji palače iz perspektive dvoje mladih ljubavnika, Baltasara i Blimunde i drugih glagoljivih sporednih likova jer svaki pravi pisac fokalizaciju mijenja. Unatoč udobnosti, nikad se nije koristila kao sjedište vlasti ili trajna kraljevska rezidencija. Kraljevska obitelj palaču je koristila za razonodu, odlazak u lov, rođendanske proslave, sublimaciju stvarnosti, izvođenje opera, serenada i svega što plemstvo u dokolici konzumira. Danas je to muzejski eksponat, nijemi spomenik monarhijske moći i bogatstvazadržanuvremenuukojemjenastao.

Do samostanske knjižnice na zapadnom krilu drugog kata palače vodi prostrano elegantno stubište, jedno od stotinu pedeset šest njih, koje završava hodnikom za dnevnu promenadu dvorske svite koja me dočekala samorazumljiva u svojem postojanju kao da se republika nikad nije desila i spremno mi pozirala. Jednostavna drvena ulazna vrata iznad kojih stoji natpis Bibliotheca ničim ne najavljuju raskoš najveće prostorije u palači opremljene u elegantnom rokoko stilu. Dopadljiv blijedi pod prekriven pločicama od ružičastog, sivog i bijelog mramora prostire se na osamsto kvadrata knjižnice. Drvene bijele police

Dvorske dame i grof od Farije

Samostanska knjižnica palače Mafra u Portugalu

dekorirane su pozlaćenim ukrasima cvjetnih motiva i smještene na bočnim zidovima u dvije razine odvojene balkonom, a ispod galerije ih razdvajaju skrivene niše za čitanje smještene kraj prozora. Knjižnica, iako daleko skromnije ukrašena, bijelo zlatnim interijerom podsjeća na samostansku knjižnicu Opatije Admont koju su varaždinski knjižničari pohodili prije četiri godine. Bačvasti bijeli svod trajno je zavio knjižnicuusvečanimir.

Prema povijesnoj predaji, franjevci su se zbog smještaja velikog broja knjiga koje su desetljećima prikupljali obratili kralju sa zahtjevom za izgradnju knjižnice, no, kako u riznici nije bilo sredstava, redovnici su je o vlastitom trošku dovršili 1771. godine. Danas fond sadrži preko 36 000 svezaka građe i pokriva sva predmetna područja znanosti i umjetnosti koji datiraju od 14. do 18. stoljeća. Kako bi potvrdio važnost ove zbirke, 1754. godine papa Benedikt XIV. bulom ovlašćuje portugalskog kralja da u svoju zbirku uključi knjige zabranjene Indeksom (Index librorum prohibitorum), te pod prijetnjom ekskomunikacije zabranjuje njihovo posuđivanje bez dozvole kralja. Dio fundusa čine brojne inkunabule (djela tiskana do 1500.) i prosvjetiteljsko čedo Diderota i d’Alemberta, Enciklopedija, koja se zbog negiranja učenja Katoličke Crkve našla na istom popisu zabranjenih knjiga. Krajem 18. stoljeća, fratar Frei João de Santa Anna izradio je katalog u osam svezaka, a ista kataložna pravila se i danas koriste - glavni unos se vodi prezimenom, anonimni radovi su upisuje naslovom, a postoji i

koegzistenciji od izgradnje knjižnice. Šišmiši nastanjuju otvore na stropu i udubljenja između zidnih ukrasa, a noću se pomoću eholokacije orijentiraju i hvataju plijen kukce koji oštećuju knjižnu građu. Kako bi ovi knjižnični redari mogli pristupiti preventivnim mjerama zaštite, osoblje nakon zatvaranja knjižnice kožnim prostirkama prekriva pod i namještaj, a ujutro ih uklanjaju. Koliko su ovi prirodni insekticidi učinkoviti govori podatak da u prosjeku jedan šišmišnanoćpojedešestodotisućuinsekata. Uz knjižnicu Joanina na Sveučilištu Coimbra, ove dvije knjižnice jedine u svijetu koriste ovako jedinstven način zaštite vrijedne knjižnične građe. S obzirom na to da su sisavci bioindikatori zdravlja ekosustava, a njihova prisutnostpokazateljotpornogistabilnogokoliša, „indeks zdravlja" u ovim knjižnicama zasigurno jevisok.

Marina Sakač biblioteka@obv.hr

Opća bolnica Varaždin

Poseban kuriozitet i atrakcija knjižnice su njeni najstariji stanovnici sitnošišmiši koji s osobljem i korisnicima žive u miroljubivoj

Izloženi šišmiši u vitrini

NIKOLINA HADER – NAPREDOVANJE U ZVANJE MENTORA

Nikolina Hader je magistra bibliotekarstva te magistra španjolskog jezika i književnosti. Aktivni je član brojnih strukovnih udruga i društava, te neumorni zagovaratelj knjižničarske profesije. U školskim knjižnicama radi od 2015. godine, prvo u Gospodarskoj školi u Varaždinu, a zatim u osnovnim školama u Beletincu, Tužnom, Kotoribi, Visokom, Ivanovcu i Petrijancu. Na svim radnim mjestima knjižnice vodi s posebnim zalaganjem te se aktivno uključuje u projekte lokalnog (Tulum s(l)ova, Noć knjige, Čitajmo mi, u obitelji svi i Čitanjem do zvijezda), ali i međunarodnog karaktera (više Erasmus + projekata). Za svoje zalaganje 2020, godine nagrađena je nagradom Poezija među profesijama, koja se dodjeljuje mladim školskim knjižničarima za izvrsnost u radu. Nikolina Hader napredovalajeuzvanjementora6.12.2021.godine.

JOSIP RIHTARIĆ

NAPREDOVANJE U ZVANJE

IZVRSNOG SAVJETNIKA

O Josipu Rihtariću već smo pisali u prošlom broju ovog časopisa, u povodu dodjeljivanja „Nagrade Ivan Filipović” za 2019. godinu. Našu želju za daljnjim profesionalnim uspjesima kolega je shvatio vrlo ozbiljno. Nakon uvida održanog 2.3.2022. napredovao je uzvanjeizvrsnogsavjetnika.

Pripremila Zrinka Lončar zhrzenja@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović” Varaždin

IN MEMORIAM IVANA ŠTIMEC-SAJKO (Čakovec, 31. 5. 1975. – Varaždin, 17. 5. 2022.)

Sajko diplomirala je na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu 1998., a potom 2003. i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

U knjižničarskoj struci radila je od 2000., a njezino je posljednje radno mjesto od 2006. godine bilo u Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskojškoli,Varaždin.

Bila je voditeljica Županijskog stručnog vijeća srednjoškolskih knjižnica Varaždinske županije od 2007. do 2014. godine. Rado je na skupovima u Vijeću dijelila svoja školsko knjižničarska iskustva, kao i na međužupanijskim i državnim skupovima. Često je bila i domaćin skupova u svojoj školi. Bavila se promicanjem struke na svim razinama. Bila je uvijek spremna izaći iz svoje zone udobnosti i učiti od drugih. Zvanje stručni suradnik mentor stekla je 2013., a 2018.postalajestručnisuradniksavjetnik.

Bila je članica nekoliko udruga vezanih uz struku, Hrvatskoga čitateljskog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva Knjižničarskog društva Varaždinske županije, Hrvatske udruge školskih knjižničara i Hrvatske mreže školskih knjižničara, u kojoj je djelovala kao članica Upravnog odbora. U Mreži je također vodila projekt Čitanjem do zvijezda/Mreža čitanja od 2013. do 2021. na državnoj razini. Uključila se aktivno u rad Knjižničarskog društva Varaždinske županije, napisavši nekoliko stručnihtekstovaza Kontekst. Školska knjižnica zbog nje je bila pravo srceškole,kakozaučenike,takoizazaposlenike, a odnos sa školsko knjižničarskim kolegama bio je osobito topao. Uvijek je našla vremena bilo za suradnju, bilo poslušati kolege i dati im dobar savjet i pohvalu, bilo učiti od njih. Bila je sjajna kolegica i suradnica, ali prije svega srdačna, uvijek nasmijana, vedra, uporna, iskrena i dobra osoba, nepresušnog humora i optimizma, pozitivne energije i teško je povjerovati da njezin zvonki smijeh više neće odjekivati u knjižnicama inaknjižničarskimsusretima.

Obožavala je čitati, svugdje je sa sobom nosila knjigu. Voljela je more, sunce i jedrenje i tu je ljubav dijelila s dobrim i manje imućnim učenicima koje je svake godine slala na jedrenje prekosvojegjedriličarskogkluba.

Pamtit ćemo njezinu toplinu i optimizam, a onanekamirnojedrinebeskimprostranstvima.

Draženka Stančić drazenka.stancic@skole.hr

OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec

IN MEMORIAM MIROSLAV CMUK (1983. - 2022.)

knjižničar, stručni suradnik knjižničar, književni kritičariknjiževnik.

Kolumne, eseje, osvrte i stručne tekstove objavljivao u više časopisa (Hrvatski filmski ljetopis, Kolo, Kvadrat, Tema, Zarez…) i na portalima (Magazin Gradske knjižnice Rijeka; www.stripovi.com...).Objaviojesljedećeknjige:

• Stripizam (esejistika)

• Zvučna čitanka (esejistika)

• Lektirizam (esejistika)

• Zagorland (roman)

• Knjiški vampir (slikovnica)

• Ljubav na drugi pogled (slikovnica)

• Strašni Piki i strašljivi Riki (slikovnica)

• Zimogrozni zrikavac Zrinko (slikovnica)

• Oton smoton (slikovnica)

• Nasmijani san (slikovnica)

• Stric koji nikada nije mahao (slikovnica)

• Zmaj u krošnji jabuke (slikovnica)

Miro je živio u Maruševcu. Kad zamislite život osamdesetih godina i djetinjstvo na seoskom imanju, pomislili biste da je dane provodiouigranjunogometaiistraživanjušuma i polja. Nažalost, kao dječak, Miro je prebolio tešku bolest koja je njegovo djetinjstvo odvela s livada u bolnice. Nepokolebljiv kakav je bio, Miro je ipak imao djetinjstvo puno pustolovina i doživljaja. Pronašao ih je u stripovima koji su postali njegov svijet igre i mašte. S istinskom erudicijom skupljao je njemu drage naslove, tada vjerojatno i ne sluteći da će strip i književnost postati mjesto gdje će duh nadoknaditi ono što mujetijelouskratilo.

Nakon studija kratko radi kao učitelj hrvatskog jezika, a zatim se zapošljava kao knjižničar, najprije u Osnovnoj školi Novi Marof, azatimna6.osnovnojškoliVaraždin.

Svi koji su ga poznavali složit će se da je bio vrlo naklonjen učenicima koje je rado upućivao kako da prošire svoje vidike izvan obavezne i uobičajene lektire. S radošću je

oformio zbirku stripova u knjižnici za koju je pomno izabrao ono što je djeci vrijedno pročitati. Tada je i krenulo dublje i ozbiljnije bavljenje stripom kao formom, koje je kasnije preraslo u književnukritikuikritikuglazbe.

2017. izlazi Stripizam, njegov literarni prvijenac, nastao kao produkt pisanja nebrojenih eseja za književne časopise. Samo godinu nakon objavljuje i Zvučnu čitanku, esejistiku o dodirima stripova i glazbe. Pri svakom susretu u to doba Miro je uvijek bio pun ideja, stalno ih je vrtio u glavi i vidjelo se da već smišlja o čemu će dalje pisati. Tako nastaje i Lektirizam, serija eseja o lektirnom štivu i općenito o odnosu djece prema knjigama, ali i šire, o ulozi literature u suvremenom,otuđenomsvijetu.

Sa svakim svojim djelom Miro nam je otkrivao nešto o svijetu literature, ali i nešto o svojem životu. Zato, ako pogledate naslovnicu njegova djela Zagorland koje je prožeto autobiografskim elementima, postat će vam jasno kako su njegova djela i nastala. Na naslovnici je dječak s nezaobilaznim flasterom na koljenu koji smo, čini se, svi često nosili kao posljedicu dječjih aktivnosti koje su tada podrazumijevale penjanje na drveće, vratolomije biciklima i slične pothvate od kojih bi današnje mame dobile napadaj panike. I pri takvim aktivnostima rađao se duh pustolovina, u igri skrivača u predvečerje, krađi trešanja, igrama lopova i žandara ili jednostavno maratonskog nogometa. A zatim kad se umoriš, a to je onaj slatki umor od kojeg si drugidanjoš jačiiveći,tusupustolovineZagora, Bleka Stene, Mister Noa, Kapetana Mikija… Kad zaspiš, kao što spava dječak na omotu, sanjaš da si ti spasio kolibu od Indijanaca, pronašao blago ili otkrio nova prostranstva. U tom jednostavnom, a opet toliko čudesnom modelu nastala je literarna produkcija Miroslava Cmuka koja od ovog romana prelazi s esejistike u beletristiku i okreće se pomalo neočekivanoj formi slikovnicama za djecu. Kao i dječak na naslovnoj strani Zagorlanda, Miroslav je ovdje uronio u ono najbolje, u samu nepatvorenu maštu, ne bi li iz nje u kratkoj formi iznio ono najljepše, poruku iz koje će djeca naučiti da će već steći prijatelje, da je u redu ako su ponekad nespretni, smušeni i zaljubljeni, da ih majka voli najviše na svijetu i da se svi nečeg boje. Mislim da je Miro ovdje pronašao kanal koji vodi od autora do djeteta da bitojdjecikrozpričuuljepšaosvijetukojemžive i da uputi poruku koja je dolazila direktno iz njegovasrca.

Zato i njegov odlazak toliko boli. Miro nije bio dečko koji će održavati predstavljanja knjiga, nastupati pred publikom i javno se reklamirati ili boriti za neke titule. Ono najbolje davao je kroz svoje knjige i kroz odnos premda ljudima s

kojima je radio i surađivao. Taj topao i neposredan odnos, bez pretvaranja, u kojem je djecu smatrao sebi ravnopravnima, a prijateljevao duboko i od srca jest ono što je teško pustiti. Ostat će s nama u svojim pričama koje je pisao i kad se bolest vratila. Umjesto očaja u njih je stavio ljubav. Takav je bio Miroslav. Hvala mu natome.

Berislav Njegovec b.njegovec@gmail.com Osnovna skola „Franjo Serta” Bednja i 3. osnovna škola Varaždin

ODABRANA

IZDANJA IZ STRUKE

11Boršić, Luka; Skuhala Karasman, Ivana. Dr. Elza Kučera. Zagreb: Institut za filozofiju, 2022.

Povodom pedesete godišnjice smrti prve hrvatske knjižničarke, Institut za filozofiju izdao je knjigu Dr. Elza Kučera, autora Luke Boršića i Ivane Skuhala Karasman. Dr. Elza Kučera bila je prva žena iz Hrvatske koja je nosila titulu doktorice filozofije. Također, bila je prva koja je u muškom svijetu stekla stalno zaposlenje kao knjižničarka i treće, bila je prva eksperimentalna psihologinja. Knjiga je koncipirana u tri djela: prvi dio obrađuje Elzu kao knjižničarku, drugi njezin put i život doktorice filozofije tetrećikoji obrađujenjezinprofesionalniradeksperimentalnepsihologinje. Na kraju knjige dolaze dodaci u kojima se nalaze njezini neobjavljeni tekstovi.

Brbora, Sanja…[et al.]. Rječnik hrvatskoga knjižničarskog nazivlja = Croatian dictionary of librarianship = Kroatisches Wörterbuch des Bibliothekswesens. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2022.

Rječnik sadrži 2034 naziva, poredanih abecednim redom te popraćenih istovrijednicama na engleskom i njemačkom jeziku. Široko obuhvaća područje informacijskih znanosti, tipografije i povijesti knjige te je nezaobilazan izvor znanja ne samo za knjižničare već i za prevoditelje. Autori su: dr. sc. Sanja Brbora, Rajka Gjurković Govorčin, viša knjižničarka, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, mr. sc. Jelica Leščić, dr. sc. Maja Lončar, dr. sc. Dijana Machala, dr. sc. Marina Mihalić, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Breza Šalamon Cindori, dr. sc. Maja Živko i prof. dr. sc. Daniela Živković. Urednice rječnika su prof. dr. sc. Daniela Živković i prof.dr.sc.AleksandraHorvat.

Krasić, Stjepan. Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana Sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2021.

Autor, prof. dr. sc. Stjepan Krasić, kao povjesničar te dominikanac temu prve hrvatske javne knjižnice (i treće u Europi) obrađuje temeljito, uz mnoštvo podataka i kurioziteta prezentiranih na zanimljiv način, izbjegavši zamku suhoparnosti. Izuzetno je bitna knjiga za sve koji se bave poviješću knjižnica,knjiga,aliiukupnehrvatskebaštine.

ZAVIČAJNA IZDANJA

Priestner, Andy. A Handbook of User Experience Research & Design in Libraries. [?]: Independently published, 2021.

User experience, što bismo mogli prevesti kao korisničko iskustvo, temelj je priručnika bivšeg knjižničara, trenutno poduzetnika, u kojem naglašava potrebu knjižnica u reorganiziranju usluga i većem fokusiranju na korisničko iskustvo. Podijeljena na četiri faze, knjiga na detaljan način, uz mnogo primjera, pokazuje kako je u biti lako i uz minimalne izdatke moguće provesti istraživanje korisničkog iskustva, testiranje novih usluga i dizajna te implementiranje rezultata, u svrhu kreiranja boljeg okruženja za korisnikeisamogdoživljajaknjižnice.

Pripremila Tina Bakšaj Hunjadi tbaksaj@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

12ZAVIČAJNO NAKLADNIŠTVO

Zavičajna zbirka Warasdiniensia Gradske knjižnice i čitaonice „Metel Ožegović” Varaždin u svom fondu objedinjuje sve vrste knjižnične građe u svim formatima ina svim medijima. Iako fond čine monografskei serijske publikacije,kartografska i grafička građa tesitnitisak,uovompregledu prikazan je abecedni popis monografskih izdanja objavljenih od prosinca 2021. godine do rujna 2022. godine. Abecednim popisom obuhvaćena su djela koja tematski, sadržajno ili prema autoru ulaze u Zavičajnu zbirku,bezobziranamjestonjihovogobjavljivanja.

Bekavac,Luka.Augustaftermidnight.Zaprešić:Fraktura,2022.

Cmuk,Miroslav.Nasmijanisan.Zagreb:Sipar,2022.

Cmuk,Miroslav.Strickojinikadanijemahao.Zagreb:Sipar,2022.

Cmuk,Miroslav.Zmajukrošnjikruške.Zagreb:Sipar,2022.

Gjurković,Tatjana.Čuvamprirodujerznamkolikomidaje.Varaždin:Evenio,2022.

Gjurković,Tatjana.Pokazatćutidamislimnatebe.Varaždin:Evenio,2022.

Gjurković,Tatjana.Praščićjetužanjermunedostajepažnje.Varaždin:Evenio,2022.

Gjurković,Tatjana.Razumijemteinudimtipomoć.Varaždin:Evenio,2022.

Gložinić,Mario.Muškarciižene:uputstvozaupotrebu.Zagreb:Despotinfinitus,2022.

Građanskiodgojiobrazovanjeupraksi:projektiosnovnihisrednjihškolaVaraždinskežupanijeu šk.god.2021./2022.Varaždin:Varaždinskažupanija,2022.

Hiti,Julian.PočetciškolstvaumjestimažupanijeVaraždin:1638. 1938.Varaždin:vlas.izd.,[2022.].

Igrec,Gordana.Plesatinapariškojkiši.Zagreb:Diligoliber,2022.

Klemm,Miroslav.Baštinatupokrajnas.Varaždin:Modernistnakladništvo,2022.

Knežević,Goran. Igram,pjevam,neznamšta?:narodniplesoviMoslavineinovljanskogkraja.Zagreb: Ethno,2022.

Kočet,Marija.Anima.Kaštelanec:vlast.nakl.,2022.

Kopjar,Mladen.Vražjipostolar.Varaždin:Knjigohvat,2022.

Košić,Ivan.ŽupeKrižovljaniNatkrižovljan.Križovljan Cestica:Prekorje,2022.

Lovrić,Franjo.Trailzasve:osnovetrčanjauprirodi.Mostar:Sveučilište,2022.

Nađ,Josip.Elektromehaničkiielektroničkipretvarači.Varaždin:SveučilišteSjever,2022.

PahićGrobenski,Barica.Mojamalapjesmarica:anebomplovebijelijaganjci:zbirkapjesama.Split: Redak,2022.

Perić,Boris.ZagabrijelIII[(pi roman)].Zagreb:EdicijeBožičević,2022.

Plečko,Vladimir.MojdjedVladimirFerenčina:hrvatskizračnias.Zagreb:Hrvatskasveučilišna naklada,Hrvatskidržavniarhiv,2022.

Ptiček,Darinka.BudućnostAntarktike:pričaoBijelomkontinentu.VaraždinskeToplice:vlast.nakl., 2022.

Ptiček,Darinka.Zovdivljine=Thecallofdistance.NoviMarof:vlast.nakl.,2022.

Senjeimeteori2021./XXIX.recitalsuvremenoghrvatskogpjesništva.Varaždin:MINI PRINT LOGO, Varaždinskoknjiževnodruštvo,2022.

Skrajskikaj kajzaKraj:zbornikdječjihradovaPŠTinaUjevića,Salinovec.Ivanec:OŠ Ivana KukuljevićaSakcinskog,2022.

Svakompobjedomgubim:zbirkapjesama.Varaždin:FrontaImpress,2022.

ŠtonasučiReggio?.Zagreb:Element,2022.

Umjetnainteligencija,ekonomijaiposlovnaetika.Zagreb:Fakultetfilozofijeireligijskihznanosti, 2022.

Vrkljan,Irena.PismaIreni:rekonstrukcijaizgubljenogvremenaizarhivaI.V.Zagreb:NakladaLjevak, 2022.

Varaždinskobučinoulje:II.znanstveniskup,Varaždin,22.02.2022.Vidovec:Terravox;Varaždin: Varaždinskažupanija,2022.

Stjepić, Stjepan. Darovi Svete krvi. Ludbreg: Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner”, 2021.

Hvalevrijedan serijal Ludbreške razglednice dobio je još jedan naslov, sedmi u nizu. Iz šireg konteksta povijesno kulturnog razvoja podravskoga grada Ludbrega, brošura se usmjerava na prikaz razvoja njegovog svetišta Predagocjene Krvi Kristove. Kako je, s jedne strane, tema euharistijskog čuda jedinstvenog za hrvatski prostor već na samom početku dobila pažnju ondašnjeg vrhovnogcrkvenogpoglavara,nečudidaje,sdrugestrane,interes u narodu, potkrijepljen čudima ozdravljenja, kulminirao u vidu zavjeta Hrvatskog Sabora 1739. godine za spas od kuge. Jedino je sve do 1996. godine trebalo čekati na dovršenje gradnje obećanoga svetišta, no ono otada iz godine u godinu dokazuje da mu je status jednog od vodećih hrvatskih hodočasničkih mjesta u dobrojmjeriivjeridodijeljensasvimopravdano.

Šimunić, Ljerka. Varaždinska građanska garda 1750 2020. Varaždin: Udruga Varaždinska građanska garda; Grad Varaždin; Gradski muzej Varaždin, 2021.

Od utemeljenja građanske postrojbe za obranu 1750. godine, kad je statutarno potvrđen običaj građana Varaždina da se u vrijeme ratnihopasnostidobrovoljnonaoružajuiokupeu postrojbu,prošlo je 270 godina. To je bila prilika da Purgari, kako Varaždinci od milja nazivaju Varaždinsku građansku gardu, dobiju zasluženu monografiju. Autorica Ljerka Šimunić temu je već obradila 2000. godine kada je objavljen katalog uz izložbu u Gradskom muzeju Varaždin, samo se ondašnjih skromnih 36 stranica proširilo na sadašnjih preko 200 stranica s bogatom likovnom opremom. Tako je sada pred čitateljima detaljno prikazano djelovanje građana dobrovoljno okupljenih, uniformiranih, naoružanih i organiziranih po uzoru na regularne vojne jedinice, a koji su danas samo turistička atrakcija te, uz neizostavni pucanj iz topa subotom točno u 12,00 sati ispred Staroga grada, sudjeluju u aktivnostima paradnog tipa, poput svečane straže kod crkvenih, državnih ili gradskih svečanosti, počasne paljbe iz pušaka ili reprezentativne pratnje prilikom procesija, mimohoda ili jubileja. Uz autoricu monografije, neizmjeran doprinos stručnoj ekipi dao je zapovjednik Garde Dražen Loparić koji je prikupio priloge i sadržajnoihopisao.

Pripremile: Andreja Toljan andreja 4@net.hr

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegovićˮ Varaždin

Janja Kelava janja.kelava72@gmail.com

Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin

UPUTE AUTORIMA

Radovetrebaslatiuredništvučasopisauperioduod15.studenoga2022.do15.srpnja2023.(iznimnodo 15.rujna2023.godine)uelektroničkomoblikunaadresu:kontekst.urednistvo@gmail.com.

UPUTEAUTORIMA

Uredništvoprimatekstovenahrvatskomjeziku.

Tekstoviipriloziprimajuseisključivouelektroničkomobliku:

• Tekstovi moraju biti u Wordu, u fontu Times New Roman, veličine 12 točaka (naslov 14 točaka, fusnota10točaka),proreda1,5obostranogporavnavanja.

• Fotografije i priloge potrebno je slati odvojeno od teksta u tiff ili jpgformatu. U većim tekstovima moguće je predložiti mjesto za fotografiju na ovaj način: [Opis fotografije (foto: Inicijal imena. Prezime)]. Uz svaku karticu teksta prihvaćaju se najviše dvije ilustracije, a o objavljivanju većeg broja ilustracija odlučuje uredništvo. Zaprimljene fotografije moraju biti u skladu s odredbama GDPR a.

Radoviseprimajuuminimalnomopseguod½kartice(800 900znakova).

Na kraju rada potrebno je navesti ime i prezime autora, e mail adresu i naziv institucije u kojoj autor radi.

Uredništvo zadržava pravo da tekstove grafički oblikuje u skladu s uputama. Prije objavljivanja svi tekstovibitćelektorirani.

UPUTE ZA CITIRANJE

1. Bilješke (fusnote)

Bilješke (objasnidbene i bibliografske) navode se na dnu stranice. U objasnidbenim se bilješkama pobliže objašnjava pojedinost vezana uz tekst o kojemu se govori. U bibliografskim se bilješkama pozivamo na korištenu literaturu, tj. izvor iz kojega je citat preuzet. Ako se tekst izravno ne citira, potrebnojeispredbibliografskebilješkenavesti „Usp.”.

Ubilješkamasenavodepunibibliografskipodacisrednimbrojemstraniceitousvakomslučajukadase navodpojaviprviput. Zasvakosljedećenavođenje,uzprezimeiimeautorakojega se citira,potrebnoje staviti oznaku „Navedeno djelo”/„Nav. dj.”1 ili latinski izraz „Op. cit.”, popraćenu rednim brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od do) ako je preuzet veći dio teksta citiranog autora.

Uslučajukadase bilješkevezane uz određeno djelonavodejednazadrugom,koristi seoznaka „Isto” ili latinski „Ibid”. Ukoliko je navod preuzet s različite stranice istog djela, dodaje se i broj stranice. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni, stranica se uz oznake „Ibid” ne piše ponovno. Oznaka „Ibid” koristiseiakoseusljedećojfusnotikoristiistiizvor,alijeonanavedenananovojstranici. Za posredno citiranje koristi se izraz „Navedeno prema”. Posredno citirati znači citirati određenog autora/djelo koje je već citirano unutar izvora koji koristimo. Posredno citirano djelo se u popisu literaturenenavodi,većsamoizvornodjeloizkojegajepreuzetcitat.

2. Popis literature na kraju rada:

Knjiga

Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto izdavanja: Nakladnik; Mjestoizdavanja:Nakladnik,godinaizdavanja.

1 Navodnici samo u ovim uputama imaju značenje, tj. u autorskim tekstovima se ne pišu.

Kontekst je časopis Društva knjižničara Varaždinske županije u kojem se objavljuju stručni i informativnitekstoviizknjižničarstvaisrodnihznanosti.

• za knjige koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora; Prezime, Ime drugog autora;Prezime,Imetrećegautora.

• zaknjigekojeimajučetiriivišeautoranavodise:Prezime,Imeprvogautora…[etal.].

• zaknjigekojenemajupodatakoautorunavodise:Naslov/podatakouredniku.

Poglavlje u knjizi

Prezime, Ime autora. Naslov poglavlja. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. Mjesto izdavanja: Nakladnik,godinaizdavanja.Početna završnastranica.

Rad u zborniku

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov zbornika: podnaslov / podatak o uredniku. Mjestoizdavanja:Nakladnik,godinaizdavanja.Početna završnastranica. Natuknicauenciklopediji

Prezime, Ime autora natuknice (ako postoji). Naslov natuknice. // Naslov enciklopedije. Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedijaimavišesvezaka).Godinaizdavanjasveskaukojemusenalazinatuknica.Stranica.

Članak u časopisu

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa oznaka sveska/godišta, broj(godina), početna završnastranica.

Članak u novinama

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov novina oznaka sveska/godišta, broj(dan, datum), početna završnastranica.

Elektronički izvori

Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). PotpunaURLadresa(12.9.2018.)

Članak na mrežnoj stranici:

Prezime, Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov, datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). PotpunaURLadresa(12.9.2018.)

Ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku, iza početne završne stranice dodajesepotpunaURLadresa(12.9.2018.)

Mrežna stranica: Naslovstranice.PotpunaURLadresa(12.9.2018.)

CD-ROM: Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi, časopisu, zborniku. Na kraju se dodaje oznaka [CD ROM]

Intervju:

Prezime,Imeintervjuiraneosobe.Osobniintervju.Datumintervjua.

Neobjavljeni radovi

Magistarskiidoktorskiradovi:

Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. (mag./dok. rad, akademska institucija na kojoj je rad obranjen, godina)

Predavanja, materijali sa sastanaka/konferencija

Prezime, Ime autora. Naslov rada: podnaslov. (Vrsta izvora. Institucija, organizator ili naziv skupa, mjesto,datum)