Demografija - iseljavanje - migracije / Šesti socijalni tjedan, Zagreb, 22. i 23. listopada 2021.

hrvatski socijalni tjedan

22. i 23. listopada 2021.

Urednici: Stjepan Baloban, Gordan Črpić, Dubravka Petrović Štefanac, Zvonimir Ancić

Recenzenti: prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, prof. dr. sc. Roko Mišetić, izv. prof. dr. sc. Zoran Turza, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, viša znanstvena suradnica, dr. sc. Ivana Bendra, znanstvena suradnica

Lektura: Marijana Jakovljević

Korektura: Marijana Jakovljević, Dubravka Petrovič Štefanac

Fotografije: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Grafičko uređenje: Christian T. Belinc

Oprema: Tomislav Košćak, Tihomir Turčinović

Izdaju: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Ksaverska cesta 12 a, Zagreb

Kršćanska sadašnjost d. o. o., Zagreb, Marulićev trg 14

Za nakladnike: Stjepan Baloban Stjepan Brebrić

Tisak: Denona d. o. o., Zagreb

Naklada: 600

ISBN 978 - 953 - 6710 -26 -3 (Centar)

ISBN 978 - 953 -11-1793 -7 (Kršćanska sadašnjost)

Tiskano u svibnju 2023

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne

Knjižnice u Zagrebu pod brojem 001177071

CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

DEMOGRAFIJA ISELJAVANJE MIGRACIJE

Šesti hrvatski socijalni tjedan

Zagreb, 22. i 23. listopada 2021.

Uredili:

Stjepan Baloban

Gordan Črpić

Dubravka Petrović Štefanac

Zvonimir Ancić

CENTAR ZA PROMICANJE SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST

Z agreb, 2023

Predgovor

Vjerna katoličkoj tradiciji socijalnih tjedana, Hrvatska biskupska konferencija (dalje: HBK) nastavila je s održavanjem Hrvatskoga socijalnog tjedna (dalje: HST) i s izborom tema koje su ključne za budućnost hrvatskoga naroda i društva.

Deset godina nakon što je održan Peti hrvatski socijalni tjedan (21. – 23. listopada 2011.), održan je isto u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu Šesti hrvatski socijalni tjedan s temom Demografija – iseljavanje – migracije (22. – 23. listopada 2021.).

Premda je nakon Petoga HST-a bilo vrijednih pokušaja, neposredna priprava za Šesti HST započela je u ljeto 2019. godine nakon što je u svibnju iste godine obnovljen rad Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve (dalje: Centar).

Već na prvoj sjednici Upravnog vijeća Centra pod predsjedanjem mons. dr. sc. Đure Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa, održanoj 19. lipnja 2019. godine, odlučeno je da će se Hrvatskoj biskupskoj konferenciji predložiti održavanje Šestoga HST-a s temom Demografija – iseljavanje – migracije. U vidu konkretizacije na idućoj, drugoj, sjednici Upravnog vijeća Centra

Sudionici na otvaranju Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

(2. listopada 2019.) odlučeno je da će se Hrvatskoj biskupskoj konferenciji predložiti dva termina održavanja (23. – 25. listopada ili 13. – 15. studenoga 2020. godine). Na istoj sjednici je određeno da će se hrvatskim biskupima također predložiti za predsjednika Programskog odbora Šestog HST-a, vjernika laika, prof. dr. sc. Gordana Črpića, bivšeg pročelnika Centra i aktualnoga profesora i prorektora Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, a za dopredsjednika i ujedno predsjednika Organizacijskoga odbora također vjernika laika, mr. sc. Zvonimira Ancića, medijskog suradnika Centra i glasnogovornika Hrvatske biskupske konferencije. Na 59. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (16. – 18. listopada 2019.) donesena je sljedeća odluka: »Članovi HBK podržali su prijedlog Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve da se od 23. do 25. listopada 2020. održi Šesti hrvatski socijalni tjedan. Glavna tema toga skupa bit će Demografija – iseljavanje – migracije. Prihvaćen je i prijedlog da za predsjednika Programskog odbora tjedna bude imenovan prof. dr. sc. Gordan Črpić, a za dopredsjednika mr. sc. Zvonimir Ancić.« (iz Priopćenja)

Prema tome, HBK je i ovaj put organizaciju HST-a povjerila svojoj ustanovi Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve s pročelnikom prof. dr. sc. Stjepanom Balobanom na čelu.

Na drugoj sjednici Upravnog vijeća Centra (2. listopada 2019.) odlučeno je također da Programski odbor sačinjavaju, uz predsjednika UV Centra mons. dr. sc. Đuru Hranića, prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra, prof. dr. sc. Gordan Črpić, predsjednik, mr. sc. Zvonimir Ancić dopredsjednik i predsjednik Organizacijskog odbora, doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac, tajnica Centra, ostali članovi UV Centra: prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, prof. dr. sc. Josip Grbac, izv. prof. dr. sc. Silvija Migles, doc. dr. sc. Marijana Kompes, dr. sc. Stjepan Brebrić, mr. sc. Igor Jakobfi, te istaknuti stručnjaci za tematiku koja se obrađuje: akademik Anđelko Akrap, prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prof. dr. sc. Dražen Živić, izv. prof. dr. sc. Mario Bara, dr. sc. Tomislav Markić i dr. sc. Neven Šimac.

Programski odbor održao je više sjednica, a na svojoj prvoj sjednici (6. prosinca 2019.) određeni su voditelji timova za pojedina područja (Dražen Živić za demografiju, Mario Bara za useljavanje/povratak, Gordan Črpić za iseljavanje i Neven Šimac za migracije), čiji je zadatak bio oblikovanje naslova predavanja i traženja predavača. Tako se zajedničkim radom došlo do programa koji je održan na Šestom HST-u.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 održavanje Šestog HST-a odgođeno je za godinu dana, to jest za 23. i 24. listopad 2021. godine. No pandemijska ograničenja su utjecala i na samo održavanje kao i na ograničen broj sudionika u fizički prisutnih.

Fotografije u ovoj monografiji sa zaštitnim maskama na licima sudionika vidljiv su znak povijesnoga trenutka u kojem se usprkos iznimnim organizacijskim teškoćama uspio uspješno organizirati i održati Šesti HST.

Poput nekih europskih naroda i hrvatski narod se više od 50-ak godina susreće s teškom, a posljednjih desetljeća i zabrinjavajućom, demografskom situacijom. Stoga se demografija kao središnja tema Šestoga HST sama po sebi nametnula kao znak vremena i, još više, u ovom povijesnom trenutku kao nezaobilazna tema o kojoj velikim dijelom ovisi budućnost i sama opstojnost hrvatskoga naroda i države. Na aktualnost i urgentnost tematike već više desetljeća upozoravaju vrsni hrvatski demografi, a s crkvene strane svoj specifičan doprinos daju hrvatski teolozi koji u suradnji s hrvatskim demografima posljednjih desetljeća pozivaju na aktivnu pronatalitetnu politiku koja se u hrvatskom društvu treba prihvatiti kao opće dobro naroda i države. U Deklaraciji Šestoga HST-a s pravom se konstatira da se Hrvatska »nalazi u dubokoj demografskoj krizi, zapravo već je ušla u demografski slom zbog intenzivnog pada broja živorođenih, pada broja stanovnika te poremećenosti dobne strukture stanovništva« (Deklaracija, str. 463). Sudionici Šestoga HST-a naglašavaju da odgovarajuća »populacijska politika treba obuhvaćati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja će dugoročno obvezivati nositelje političke i gospodarske vlasti u Hrvatskoj tako da se sa svakom vlašću neće stvarati nova populacijska politika i na neki način uvijek kretati od početka« (Isto, str. 464).

Demografska problematika se u novije vrijeme sve više povezuje uz iseljavanje i useljavanje kao i uz sve aktualniju i problematičniju temu migracija.

Stoga i glavni naslov Šestoga HST-a glasi: Demografija – iseljavanje – migracije! Kao što je vidljivo iz programa Šestoga HST-a, predavanja su obuhvatila tri tematske cjeline, s time da su se uz pojam iseljavanje obrađivale i teme useljavanje i povratništvo.

Rad Šestoga HST-a odvijao se u plenarnim predavanjima i u devet panela. Kako osam plenarnih predavanja koja su bila posvećena temama: demografija, iseljavanje, useljeništvo i povratništvo te migracije, tako i devet panela (tri su bila posvećena demografiji, dva iseljavanju, dva useljeništvu i povratništvu i dva migracijama) donijela su sa strane predavačica i predavača, ali i u veoma zanimljivim i korisnim raspravama, ne samo brojne informacije već i kritičke pristupe i moguća rješenja.

Pri kraju drugoga dana održavanja HST-a jednoglasno je prihvaćena posebno značajna Deklaracija Šestoga hrvatskoga tjedna, koja je sastavni dio ove monografije na hrvatskom i engleskom jeziku. Šesti HST završio je euharistijskim slavljem koje je u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Nekoliko predavača iz predviđenoga programa nije uspjelo nastupiti na Tjednu zbog bolesti COVID-19. Osim toga, još nekoliko predavača nije uspjelo pripremiti svoje tekstove za objavljivanje. U monografiji je objavljeno ukupno 25 radova.

Svi radovi su recenzirani, no važno je naglasiti da osim velike većine znanstvenih radova ima nekoliko radova koji su kategorizirani kao stručni radovi ili osvrti.

U ovoj monografiji nastojali smo u riječi i slici prikazati sve ono važno što se događalo na Šestom HST-u koji se u fizičkom obliku održao u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu i u sjedištima pojedinih (nad)biskupija.

Zbog otežane epidemiološke situacije i nemogućnosti okupljanja većeg broja ljudi fizički prisutnih, organizatori su odlučili da se u pojedinim (nad) biskupijama, odnosno metropolitanskim središtima, organizira također fizičko okupljanje koje je sa Šestim HST-om, odnosno zgradom Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, bilo povezano putem platforme Zoom. Takva okupljanja bila su u Zagrebu, Rijeci, Đakovu, Osijeku, Varaždinu, Šibeniku, Dubrovniku, Požegi i Sisku. Zahvaljujemo posebno predsjedniku Organizacijskog odbora mr. sc. Zvonimiru Anciću, kao i moderatorima i tehničarima u (nad)biskupijskim središtima, koji su uspješno organizirali taj prilično kompliciran tehnički posao.

Zbog tematike, prvenstveno demografske situacije u Hrvatskoj, zbivanja Šestoga hrvatskoga tjedan naišla su na zanimanje kako u crkvenom tako i u civilnom medijskom prostoru. To se posebno odnosi na sadržaj Deklaracije o kojemu se raspravljalo nekoliko tjedana nakon održavanja Tjedna.

Crkveni mediji, prvenstveno Hrvatski katolički radio i Hrvatska katolička mreža te Glas Koncila (usp. Glas Koncila, br. 43, 44, 45/2021.) temeljito i cjelovito prenijeli su sve ono što se zbivalo na Hrvatskom socijalnom tjednu.

Zahvaljujemo svima koji su na različite načine sudjelovali u pripremi i organizaciji Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna. Najveći teret organizacije Šestoga HST-a i uređenja ove monografije podnijeli su djelatnici Centra, kojima zahvaljujemo.

Monografija Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 23. i 24. listopad 2021., jest jedna od knjiga koja se pribraja bogatoj biblioteci Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, koje su od 1998. godine do danas objavljene u izdanju Centra ili u suizdanju s drugim izdavačima. Monografija se objavljuje u godini kada Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije slavi 25. obljetnicu javnoga djelovanja (1998. – 2023.).

Zahvaljujemo Kršćanskoj sadašnjosti kao suizdavaču i izvršnom nakladniku.

Šesti hrvatski socijalni tjedan s temom Demografija – iseljavanje – migracije još je jednom pokazao zauzetost i brigu Crkve u Hrvata za sadašnjost, i osobito za budućnost hrvatskoga naroda koji se nalazi u dubokoj demografskoj krizi. Izlazak iz te krize, što potvrđuju i stranice ove monografije, nalazi se u pronatalitetnoj populacijskoj politici koja će se u Hrvatskoj prihvatiti nacionalnim konsenzusom i koja će dugoročno obvezivati svaku političku i gospodarsku vlast u Hrvatskoj.

U Zagrebu, o spomendanu blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2023. godine

Pozdravna riječ kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkog nadbiskupa

Preuzvišeni Apostolski nuncije u Hrvatskoj, preuzvišeni Predsjedniče HBK-a, te nazočni nadbiskupi i biskupi, poštovani predstavnici civilnih, akademskih vlasti i ugledni gosti, cijenjeni organizatori, predavači i sudionici Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna, draga braćo i sestre!

1. Kao dijecezanski nadbiskup Crkve zagrebačke, na čijem se području nalazi središte Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, organizatora Šestoga hrvatskog socijalnoga tjedna, srdačno pozdravljam sve vas okupljene ovdje u Tajništvu HBK-a i u dvoranama diljem Hrvatske, a povezane s nama zahvaljujući suvremenoj tehnologiji na daljinu.

Drago nam je što se ovaj naš Šesti socijalni tjedan otvara na dan kada u liturgiji slavimo spomendan svetoga pape Ivana Pavla II. U njegovom bogatom socijalnom učiteljstvu, a posebice u socijalnim enciklikama, nalazimo korisne orijentire za zadanu tematiku ovoga Tjedna. A tema Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna Demografija – iseljavanje – migracije, kako reče mons. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, »nametnula se sama od sebe«. To dovoljno govori o aktualnosti ovoga zbornog doprinosa hrvatskome društvu.

Na današnji dan 1978. godine, u nastupnoj propovijedi, kao Petrov nasljednik papa Wojtyła, želeći svoju službu protkati navještajem ljubavi koju Bog ima prema svakom čovjeku, uputio je vjernicima i svim ljudima dobre volje ovaj poziv: »Ne bojte se! Otvorite, štoviše, širom rastvorite vrata Kristu!« Privlačan je to navještaj koji ne dopušta da strah zaustavi ljubav i dobro. Kasnije je on sâm o

tome pisao: »Kad sam 22. listopada 1978. godine na Trgu sv. Petra izrekao riječi: ‘Ne bojte se!’ nisam mogao znati kako će daleko odvesti mene i čitavu Crkvu. Njihov sadržaj dolazio je više od Duha Svetoga što ga je Gospodin Isus obećao apostolima kao Tješitelja, nego od čovjeka koji ih je izgovarao… Poziv ‘Ne bojte se!’ treba čitati u vrlo širokoj dimenziji. Na neki način bio je poziv svim ljudima, poziv da pobjede strah od sadašnjega stanja u svijetu, kako na Istoku tako i na Zapadu, kako na Sjeveru tako i na Jugu. Ne bojte se onoga što ste sami stvorili, ne bojte se ni svega onoga što je čovjek proizveo, a što svakim danom postaje sve veća opasnost za njega! Na kraju, ne bojte se samih sebe!« (Ivan Pavao II., Prijeći prag nade, Zagreb 1994., str. 231).

Dragi sudionici, tematici koja je pred nama potrebno je, u duhu pape Ivana Pavla II., pristupiti bez straha, nošeni nadom koja otvara horizonte budućnosti, pokušavajući iščitavati znakove vremena, svjesni da smo kao kršćani pozvani biti jedni drugima bližnji, a posebice najpotrebitijima.

2. Naime, danas ne proživljavamo samo epohalne promjene, nego pravu pravcatu promjenu epohe, kako izričito naglašava papa Franjo (usp. Veritatis gaudium, 3). On nas neumorno potiče da se kršćanski odgovorno suočimo sa svim vidovima zadane teme ovoga Tjedna i da ne ostanemo samo promatrači, nego i zauzeti Samarijanci.

Nedavno je papa Franjo rekao: »Mnogo se toga promijenilo. Te promjene obilježavaju točke s kojih nema povratka (…). Potrebni su novi trenutci susreta, razlučivanja i zajedničkog djelovanja.« (Videoporuka IV. svjetski susret pučkih pokreta, 16. listopada 2021. godine)

3. Dragi sudionici Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna, želim da potaknuti i ohrabreni riječima Svetog Oca s puno ljubavi i znanstvenom objektivnošću uđemo u zadatak koji je pred nama. Potrebni su nam novi znakovi nade. Neka naš rad bude ispunjen nastojanjem za konkretne i moguće prijedloge, popraćen molitvom i Božjim blagoslovom.

Dražen Živić • Nikola Šimunić

Aktualni demografski trendovi i

Uvod u temu

Republika Hrvatska (dalje: RH) se, zahvaljujući sinergijskom djelovanju različitih i dugoročnih destabilizacijskih demografskih i nedemografskih odrednica kretanja i razvoja stanovništva, u silaznom (depopulacijskom) demografskom trendu nalazi već dulji niz godina.1 Hrvatska demografska kriza prepoznaje se u izrazito negativnim demografskim procesima i trendovima, kao i u tomu da ona nije samo odraz, nego i sve važnija funkcija društvene, gospodarske i vrijednosne/identitetske krize u RH.2 Prema formalnim statističkim kriterijima,

1 Detaljnije usp.: Anđelko AKRAP, Demografska putanja u Hrvatskoj, u: Hrvatska revija, 12 (2012.) 1-2, 4-25; Anđelko AKRAP, Činitelji fertiliteta u Hrvatskoj: nekad i danas, u: Anđelko AKRAP – Ivan ČIPIN – Marin STRMOTA (ur.), Demografija u Hrvatskoj. Zbornik radova, Zagreb, 2014., 33-64; Anđelko AKRAP, Stanovništvo u Hrvatskoj: čimbenici silaznih trendova, u: Obnovljeni život, 74 (2019.) 3, 335-350; Jakov GELO – Anđelko AKRAP – Ivan ČIPIN, Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (bilanca 20. stoljeća), Zagreb, 2005.; Ivica NEJAŠMIĆ, Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001.: demografske posljedice stoljetnog procesa, u: Migracijske i etničke teme, 30 (2014.) 3, 405-435; Stjepan ŠTERC, Opća demografska slika Republike Hrvatske, u: Zlatko PEPEONIK (ur.), Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske, Zagreb, 1991., 1-39; Alica WERTHEIMER-BALETIĆ, Tendencije u razvitku stanovništva SR Hrvatske, u: Ekonomski pregled, 40 (1989.) 5-6, 231-250; Alica WERTHEIMER-BALETIĆ, Demografske promjene i globalni demografski procesi u Hrvatskoj u poslijeratnom razdoblju, u: Encyclopedia moderna, 13 (1992.) 2 (38), 238-251; Alica WERTHEIMER-BALETIĆ, Depopulacija, starenje stanovništva i populacijska politika u Hrvatskoj, u: Rad HAZU, knjiga 498 (2007.), 73-120; Alica WERTHEIMER-BALETIĆ, Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj, u: Društvena istraživanja, 13 (2004.) 4-5 (72-73), 631-651; Alica WERTHEIMER-BALETIĆ – Anđelko AKRAP, Prostorni aspekt demografskih potencijala u Hrvatskoj 2011. – 2051., u: Gordan DRUŽIĆ – Ivo

DRUŽIĆ (ur.), Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva, Zagreb, 2014., 19-52; Dražen ŽIVIĆ – Ivo

TURK – Nenad POKOS, Basic Demographic Processes in Croatia, u: Hrvatski geografski glasnik, 67 (2005.) 1, 27-44; Dražen ŽIVIĆ, Suvremene tendencije u razvoju stanovništva Hrvatske, u: Diacovensia, 11 (2003.) 2, 253-279

2 Usp. Ivo TURK – Nikola ŠIMUNIĆ – Dražen ŽIVIĆ, Demografska kriza u Hrvatskoj: zrcalo društvene, ekonomske i vrijednosne krize, u: Dražen ŽIVIĆ – Mateo ŽANIĆ – Petar MACUT (ur.), Hrvatsko društvo: 25 godina nakon Vukovara ‘91 , Zagreb, 2018., 73-93

njihove posljedice na hrvatsko društvo – nacionalni i regionalni uvidi

Dražen Živić

stanovništvo RH je u proces depopulacije zakoračilo još daleke 1958. godine kada je neto stopa reprodukcije smanjena ispod granične vrijednosti 1,0 što –jednostavnijim rječnikom – znači da je tada jedna žena u fertilnom razdoblju svojega života (15. – 49. godine) u prosjeku rodila manje od jednog ženskog djeteta. Od tada do danas reprodukcijska depopulacija je kontinuirani proces koji podrazumijeva neobnavljanje ženskog stanovništva. Desetljeće kasnije (1968.) stanovništvo RH ušlo je u drugi evolutivan depopulacijski proces (generacijska depopulacija), jer je totalna stopa fertiliteta smanjena ispod graničnih 2,1. Od tada – pojednostavljeno rečeno – u prosjeku jedna žena u fertilnoj dobi života rađa manje od dva djeteta, što je ispod minimuma koji osigurava barem jednostavnu bioreprodukciju, tj. povećanje stanovništva u istom obujmu (zamjena generacija), što je temeljni kvantitativan preduvjet osiguranja demografske održivosti.

Zbog tih razloga A. Wertheimer-Baletić i A. Akrap s punim pravom ističu da su 1960-e godine ključne za razumijevanje dugogodišnjih izrazito nepovoljnih demografskih promjena u RH, jer su one obilježene brojčano jakim emigracijskim valovima kao posljedicom ruralnoga egzodusa, kao i redukcije nataliteta i prirodne promjene, koja je u početku 1990-ih godina prerasla u kontinuiran prirodan pad stanovništva, a u međuvremenu je potaknula i ubrzala starenje

Kako problemi stambenog zbrinjavanja utječu na demografska kretanja?

Uvod

Ovaj rad istražuje, imajući u vidu relativno mali broj empirijskih uvida, učinke problema stambenog zbrinjavanja na demografska kretanja u Hrvatskoj, a posebno i na iseljavanje mlađe populacije.1 Odgovarajući stan temeljna je čovjekova potreba, a stambena kriza u različitim vidovima negativno utječe na zasnivanje obitelji te time i na biološku reprodukciju. Snažna je povezanost demografske perspektive i problema stanovanja kao kompleksnih socijalnih i gospodarskih

1 Rad je nastao u okviru EU Marie Curie projekta RE-DWELL – Delivering affordable and sustainable housing in Europe, u: https://www.re-dwell.eu

izazova.2 U tom smislu polazi se od promjena u strukturi populacije koje imaju učinke na stambeni fond, kao što i stambeni fond utječe na demografske promjene. Raspoloživost i priuštivost stanovanja, kao i njegova kvaliteta, mogu imati učinke na fertilitet, mortalitet i migracije.

Demografski učinci na stambenu potražnju povezuju se s promjenama stambenih potreba tijekom životnoga puta.3 Rađanje djece utječe na stambene odluke roditelja, a s rastom dohotka rastu i stambene potrebe. S dolaskom djece ulaže se u povećanje stambenoga prostora. Dakle, povećani fertilitet znači povećanu potražnju za stambenim prostorom. Isto tako, povećane stope razvoda utječu na stambenu potražnju, u smjeru povećane potražnje za manjim stambenim jedinicama. Važno je istaknuti kako kućanstvima s nižim prihodima nije priuštivo pristojno stanovanje pa se intervencija države gradnjom socijalnih najamnih stanova pokazuje kao važan ulog za demografski rast. To ohrabruje mlađe obitelji da planiraju relativno ranije rađanje djece. U raspravama o pronatalitetnoj politici ističe se kako se nepriuštivo stanovanje javlja kao glavni razlog zašto mladi ljudi ograničavaju svoju fertilnost.

Rad se temelji na analizi literature novijih istraživanja, policy dokumenata te statističkih podataka kojima se opisuju problemi stanovanja.

U prvom dijelu rada analizira se sve veća prisutnost tema stanovanja i stambene politike na razini Europske unije. Premda je prema načelu supsidijarnosti stanovanje odgovornost zemalja članica, u okolnostima negativnog utjecaja globalne gospodarske krize 2008. godine na stambena tržišta, stanovanje je sve aktualnija tema na razini EU-a. U drugom dijelu analiziraju se problemi stanovanja i nove mjere na stambenim tržištima novih članica EU-a, tranzicijskih zemalja. Ovaj komparativan uvid važan je za tematiziranje problema stanovanja i stambene politike u Hrvatskoj. U trećem dijelu analiziraju se stambeni programi i problemi u Hrvatskoj povezani s dominantno tržišnim pristupom u podmirivanju stambenih potreba. Potom se analizira program subvencije stambenih kredita čiji je ključni cilj povezan s demografskim učincima. Temeljem analize rezultata drugih istraživanja procjenjuju se negativni učinci stambene krize na demografska kretanja. U zaključku se sumira kompleksnost problema stanovanja i učinci na demografska kretanja, te se iznose preporuke za istraživanja i nove mjere stambene politike koje bi mogle imati pozitivan učinak na demografska kretanja.

2 Usp. Thomas LINDH – Bo MALMBERG, Demographic Perspectives in Economic Housing Research, u: INTERNATIONAL ENCYCLOPAEDIA OF HOUSING AND HOME, Susan. J. SMITH (ur.), Amsterdam, 2012., Volume 1, 319-324.

3 Usp. Isto, 319-323

Institucionalna podrška povratnicima i potomcima hrvatskih iseljenika: iskustva i perspektive

Uvod

Povratne migracije tema su od iznimnoga značaja za Republiku Hrvatsku, prvenstveno gledajući iz perspektive demografije i demografske revitalizacije koja je top-tema hrvatskoga društva. Višestoljetno iseljavanje Hrvata, posebice u novom valu od 2013.godine, ostavilo je trag na ukupan broj stanovnika. Prema neslužbenim podacima Državnog zavoda za statistiku, koji je proveo popis stanovništva, kućanstava i stanova u 2021. godini, u Hrvatskoj živi 3 888 529 stanovnika. Deset godina ranije ( 2011.) Hrvatska je imala 4 284 889 stanovnika. U 2001. godini bilo je 4.437.460, a 1991. godine 4.784.265 stanovnika, što znači da je Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva (888

529 osoba).1 Većina demografa kao jedno od rješenja za budući demografski oporavak Hrvatske vide u povratku hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Stoga je cilj rada predstaviti aktivnosti, programe i projekte koje provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u nastavku: Središnji državni ured), središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.2

Rad je podijeljen u šest dijelova. Nakon uvodnih razmatranja, u drugom dijelu rada dat će se pregled najznačajnijih definicija pojmova migracija i povratnih migracija. U tom dijelu će se, također, dati pregled novijih hrvatskih znanstvenih istraživanja o fenomenu povratka. Treći dio rada donosi podatke o broju iseljenih Hrvata te predstavlja zakonski i institucionalni okvir suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U četvrtom dijelu predstavit će se aktivnosti i programi koje Središnji državni ured provodi u cilju poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.3 U petom dijelu će se predstaviti osobna iskustva hrvatskih iseljenika-povratnika i iskustva potomaka hrvatskih iseljenika, koji su Hrvatsku izabrali kao svoje životno odredište, i to ne samo zbog ljubavi koju su im prenijeli roditelji, bake i djedovi, već i zbog mogućnosti koje Hrvatska pruža za profesionalni razvoj, siguran i kvalitetan život te koji su između više opcija, odabrali upravo Republiku Hrvatsku.4 U šestom dijelu dat će se zaključna promišljanja.

1. Teorijsko definiranje pojmova i pregled novijih hrvatskih istraživanja o fenomenu povratka

Prije obrade teme, važno je definirati pojmove migracija i povratnih migracija.

1.1. Migracije

Riječ migracija dolazi od latinske riječi migration što znači seoba. Hrvatska enciklopedija pojam migracija definira u najširem, ali i u užem smislu. »U najširem

1 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU, Arhiva objavljenih podataka. Popis, u: https://web.dzs. hr/arhiva.htm (12. III. 2022.).

2 Hrvati izvan Republike Hrvatske su: Hrvati u Bosni i Hercegovini, hrvatska manjina u 12 europskih država i iseljeništvo u europske i prekooceanske zemlje.

3 Autorica je zaposlenica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Podatci u radu su prikupljeni i obrađeni temeljem javnih objava rezultata javnih poziva i natječaja koje Središnji državni ured objavljuje na svojoj mrežnoj stranici www.hrvatiizvanrh.gov.hr.

4 Povratnici su sudjelovali na Okruglom stolu s nazivom Hrvatska je moj izbor, koji je organizirao Središnji državni ured (2015.). Govorili su o svom životnom putu, razlozima za povratak te njihovom pogledu na Hrvatsku

Gordan Črpić

Zaključni dio predsjednika Programskog odbora Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

Zaključujući ovaj naš tjedan želimo zahvaliti svima i reći nekoliko zaključnih misli.

U pozdravnim govorima bilo je zanimljivo, vizura lokalne zajednice i mjesne Crkve koja se bavi opstankom i razvojem i ima pritisak odozdo, te vizura globalnoga čovječanstva, univerzalističkoga, ima pritisak odozgo. Nekako jedno i drugo valja dijalektički sintetizirati, a čini mi se da je dohodište i sastajalište jedne i druge perspektive u dostojanstvu ljudske osobe i u promociji toga dostojanstva.

Ideja kojom smo vođeni u izradi deklaracije jest da se ova stručna znanja promoviraju i postanu javno znanje koje potiče na stvarno djelovanje i pokretanje u smislu razvoja cijeloga našega društva, a onda, među ostalim, i demografskoga, te uspostavljanja kontrole i upravljanja procesima migracija, kako iseljavanja tako i doseljavanja.

Prvo predavanje imao je kolega Dražen Živić, koji je ustvrdio da je u Hrvatskoj danas oko četiri milijuna stanovnika, vidjet ćemo koliko ih je kada bude objavljen popis. Ali, proces depopulacije prisutan je od 1958. godine, jer je tada prvi put zabilježeno da žena rađa manje od jedne žene, dakle žene u fertilnom razdoblju rađaju manje od jedne živorođene djevojčice, a stopa potpunoga fertiliteta opada ispod 2,15. Dakle, od 1958. godine naovamo događaju se ovi procesi s kojim se mi danas suočavamo. Rekao je da su demografi nažalost sve dobro predvidjeli, da prognoze za budućnost nisu idealne, ali da je on ipak siguran da što god bilo, i kako god bilo, nećemo propasti, opstat ćemo.

Kolega Hrvoje Štefančić je sa skupinom istraživača, među ostalim i ovdje prisutnim Rokom Mišetićem, razvio matematički model za praćenje provođenja mjera demografske politike. Cilj projekta bio je promijeniti demografske parametre kako bi se promijenila demografska dinamika. Za promjene je potrebno dulje razdoblje, jer projekcija simulacije, kažu, jest 30 do 50 godina. Dakle, kao što nam je pedesetak godina trebalo da dođemo do ovdje gdje jesmo, to ne možemo preko noći mijenjati. Za to nam treba pedesetak godina da dođemo tamo gdje bi eventualno htjeli biti. To bi značilo da je on radio projekciju kad bi stopa totalnog fertiliteta bila iznad 2,2; 2,5 i više, što bi se dogodilo da se počne danas. To bi konkretno značilo da sve žene u fertilnoj dobi u najplodnijem razdoblju između 20 i 35 godine imaju po troje, četvero djece u idućih nekoliko godina. Koliko je to realno, o tome možemo razmišljati, ali recimo da bi se s tom projekcijom došlo do neke stabilizacije. Dakle, ono što je zanimljivo s računalnim modelima, jest da nam oni omogućuju racionalne populacijske politike. Znači, možemo simulirati što bi se dogodilo ako se dogodi, ako ulazne parametre stavimo na jedan način, što ćemo dobiti na izlazu. Ako odgodimo proces za nekoliko mjeseci, godina, kolika je odgoda u konačnici? Modeli simulacija omogućuju onima koji iniciraju i provode javne politike da to rade što racionalnije i da što bolje iskoriste postojeće resurse.

Ivan Rogić nam je dao nekoliko modela, generatora odselidbe, kako on rabi taj pojam. Jedan je raskoljena populacija. To je geopolitički pritisak homogenizacije u okruženju i izloženosti asimilaciji na rubovima.  Jedan moment koji je dugo prisutan u Hrvatskoj, jest ovo hrvatsko političko »nagodbenjaštvo« od 19. stoljeća naovamo, gdje Hrvati kontinuirano gube. Također naznačuje kontinuitet nepovjerenja u institucije, što je velik problem, jer praktično 50 posto stanovnika ne izlazi na izbore. Ne vjeruje da se tim mehanizmom može nešto promijeniti. Naznačio je problem »zarobljene države« u ovim globalnim procesima. To je ideja borbe carstva, globalnoga svjetskoga carstva, protiv »hrvatskoga kraljevstva«, koja je prisutna tu kroz stoljeća. Dakle, »hrvatsko kraljevstvo« i »globalno carstvo« u okruženju struktura korporacijskog profita, gdje se veći dio izvlači iz Hrvatske, a ne ulaže se u njezin razvoj. Na kraju nazna-

Stjepan Baloban

Završna

riječ prof. dr. sc. Stjepana Balobana, pročelnika Centra za promicanje socijalnog

nauka Crkve

Na kraju Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna mogu sa zadovoljstvom reći da je bilo dobro što smo uspjeli u ovom obliku organizirati ovaj Hrvatski socijalni tjedan. Točno prije deset godina, na isti datum 23. listopada 2011., prihvatili smo Deklaraciju Petoga hrvatskoga socijalnog tjedna s temom Kultura rada u Hrvatskoj, isto tako ovdje u zgradi Hrvatske biskupske konferencije, Ksaverska cesta 12a. Tada je bila nedjelja prije podne, a nakon toga je uslijedilo euharistijsko slavlje u Zagrebačkoj katedrali koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Danas nije moguće slaviti svetu misu u zagrebačkoj prvostolnici zbog velikih oštećenja učinjenih potresom. Stoga ćemo na završetku ovoga Hrvatskoga socijalnog tjedna slaviti euharistiju ovdje, u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije.

Dva dana su brzo prošla u izvrsnim predavanjima, u plenumu i u panelima, u konstruktivnim raspravama kao i u druženjima u onoj mjeri u kojoj nam je to bilo moguće zbog epidemiološke situacije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.

Sa zadovoljstvom mogu također naglasiti da je VI. hrvatski socijalni tjedan izazvao zanimanje hrvatskih medija, posebno katoličkih. Zahvaljujem svim medijima, a osobito HKR-u i HKM-u koji su nas trajno i redovito pratili. Zahvaljujem tiskanim medijima, posebno Glasu Koncila i Kani, kao i svim drugim medijima koji su na ovaj ili onaj način izvještavali o – za budućnost hrvatskoga naroda, društva i države – uistinu središnjoj temi Demografija – iseljavanje – migracije.

Zahvaljujem svim predavačicama i predavačima, moderatoricama i moderatorima predavanja ovdje, kao i moderatorima i tehničarima u (nad)biskupijskim ili metropolitanskim središtima koji su organizirali fizičke susrete, i tako na daljinu bili aktivni sudionici ovoga Hrvatskoga socijalnoga tjedna.

Posebna hvala vama, drage sudionice i sudionici, ovdje u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, i vama koji ste bili u svojim (nad)biskupijama u Hrvatskoj. Željeli bismo da sadržaj, ali i duh ovoga dvodnevnoga susreta prenesete dalje u svoje (nad)biskupije.

Zahvaljujem tehničarima ovdje u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije koji su, želim naglasiti na kraju, odlično odradili ovaj prilično kompliciran način sudjelovanja na VI. hrvatskom socijalnom tjednu. Moram iskreno priznati da sam se pribojavao hoće li sve dobro funkcionirati u odnosu na povezanost i sudjelovanje u (nad)biskupijskim središtima.

Držim da je sada posebno radostan mr. sc. Zvonimir Ancić kao predsjednik Organizacijskog odbora VI. hrvatskoga tjedna, koji je bio duša cijeloga organizacijskoga projekta. Posebna hvala Zvonimiru Anciću i gđi Ivoni Valjak koji su u konkretnoj organizaciji ova dva dana bili uvijek tamo gdje je trebalo biti, štoviše uvijek spremni na moguća iznenađenja.

Hvala studenticama i studentima Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta na vrijednoj pomoći.

Zahvaljujem posebno prof. dr. sc. Gordanu Črpiću kao predsjedniku Programskog odbora VI. hrvatskoga tjedna, koji je u ova dva dana ugradio svoje veliko znanje i iskustvo, i prije mene na kraju dao sažet prikaz svega onoga najvažnijega što se događalo na ovom Hrvatskom socijalnom tjednu.

Zahvaljujem đakovačko-osječkom nadbiskupu mons. dr. sc. Đuri Hraniću, kao predsjedniku Upravnoga vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, koji je ne samo izvana podržavao nego redovito i aktivno sudjelovao u cijeloj organizaciji ovoga iznimno važnoga događaja.

Posebna hvala Hrvatskoj biskupskoj konferenciji s predsjednikom, zadarskim nadbiskupom mons. dr. sc. Želimirom Puljićem. Zahvaljujući potpunom

SADRŽAJ

5 Predgovor

Pozdravne riječi

15 Pozdravna riječ kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkog nadbiskupa

17 Pozdravna riječ mons. dr. sc. Želimira Puljića, zadarskog nadbiskupa, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije

19 Pozdravna riječ mons. Giorgia Lingue, nadbiskupa i apostolskog nuncija u RH

21 Pozdravna riječ mons. dr. sc. Đure Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa, predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve

23 Pozdravna riječ prof. dr. sc. Gordana Črpića, predsjednika Programskog odbora Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

25 Pozdravna riječ prof. dr. sc. Stjepana Balobana, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve

Plenarna izlaganja

Dražen Živić • Nikola Šimunić

31 Aktualni demografski trendovi i njihove posljedice na hrvatsko društvo – nacionalni i regionalni uvidi

Ivan Rogić

59 Hrvatska odselidba jučer, danas, sutra: kratak osvrt na neke

čimbenike utjecaja

Rebeka Mesarić Žabčić

71 Useljeništvo i povratništvo: iskustva i izazovi

Mario Bara

85 Useljeništvo i povratništvo: komparativne javne politike o useljeništvu

SADRŽAJ

Neven Šimac

101 Migracije: stanje i perspektive u Europi s osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

Stjepan Baloban

115 Noviji crkveni pogled na migracije

Paneli

DEMOGRAFIJA I.

Andreja Brajša-Žganec

137 Brak i obitelji u Hrvatskoj u demografskom kontekstu

DEMOGRAFIJA II.

Domagoj Novosel

153 Demografski izazovi i jedinice lokalne i područne samouprave

Zdenko Babić

171 Socijalna ulaganja Republike Hrvatske u djecu i obitelj u europskom kontekstu

Ivan Malbašić

191 Obitelj u zoološkom vrtu

ISELJAVANJE I.

Gojko Bežovan

203 Kako problemi stambenog zbrinjavanja utječu na demografska kretanja?

Adolf Polegubić

229 Iseljavanje hrvatskih državljana u Njemačku

USELJENIŠTVO I POVRATNIŠTVO I.

Žana Ćorić

257 Institucionalna podrška povratnicima i potomcima hrvatskih iseljenika: iskustva i perspektive

Marin Sopta

277 Poteškoće u ostvarenju povratništva iz perspektive povratnika

Tanja Trošelj Miočević

295 Uspješno povratništvo: primjeri održivih modela

MIGRACIJE I.

Mirko Orlić

307 Klimatske promjene i migracije

DEMOGRAFIJA III.

Pero Aračić

319 Put crkvenoga djelovanja za demografski oporavak Hrvatske

Roko Glasnović

335 Utjecaj biskupijskog i župnog (obiteljskog) pastorala na demografske trendove

Petar-Krešimir Hodžić

353 Demografska obnova u kontekstu (ne)provođenja pastoralnih smjernica Crkve

ISELJAVANJE II.

Tomislav Markić

371 Pastoralna skrb za hrvatske iseljenike

Petar Klapež

383 Hrvatska emigracija i dušobrižnička uloga hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj

USELJENIŠTVO I POVRATNIŠTVO II.

Luka Marković

397 Mogućnosti i uloga Crkve u povratništvu

Ivan Tepeš

415 Hrvatska matica iseljenika: institucionalni akteri u useljeničkim i povratnim migracijama

MIGRACIJE II.

Pero Sudar

421 Migracije i Hrvati u Bosni i Hercegovini

Stanko Perica

431 Hrvatsko iskustvo s novim migracijama

SADRŽAJ

Zaključci i završne riječi

Gordan Črpić

443 Zaključni dio predsjednika Programskog odbora Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

Stjepan Baloban

447 Završna riječ prof. dr. sc. Stjepana Balobana, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve

Đuro Hranić

451 Završna riječ đakovačko-osječkog nadbiskupa, predsjednika Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve na zaključenju Šestoga hrvatskoga socijalnoga tjedna

Svečana euharistija u zgradi Hrvatske biskupske konferencije

Kardinal Josip Bozanić

457 Homilija na »Misi zaključenja« Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

Deklaracija • Declaration

463 Deklaracija

469 Declaration

Konferencija za novinare nakon zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije s najavom Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

477 Najava Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna na konferenciji za novinare nakon završetka 63. zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije

Sudionici Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

Zvonimir Ancić

483 Sudionici Šestoga hrvatskoga socijalnog tjedna

487 Podatci o autorima

491 Sadržaj

Cijena: 40,00 €

ISBN 978-953-11-1793-7