Ludbreške novine broj 192

Page 8

O okolišu brinu svi, i mali i veliki!
6.
LIST GRADA LUDBREGA BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 192 / GODINA XVIII. 28. TRAVNJA 2023.
str.

HYDROGEN FORUM

Ludbreg je jedan od rijetkih gradova koji ima predviđene lokacije za punionice vodika

U Zagrebu je u hotelu Esplanada održan XII. Međunarodni hydrogen forum na kojem je sudjelovao i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Na forumu se raspravljalo o napretku u primjeni zelenog vodika kao energenta za dekarbonizaciju na koji se Europska unija oslanja u svojim strateškim dokumentima kao energenta budućnosti.

Gradonačelnik Bilić bio je jedan od panelista na diskusiji na temu Financiranje i ishođenje dozvola za realizaciju H2 projekata, a predstavljen je i viličar na vodikov pogon tvrtke Toyota H2.

- Grad Ludbreg bavi se obnovljivim izvorima energije više od pet godina i mislim da smo jedni od pionira po tom pitanju u Republici Hrvatskoj. Odlučili smo se pripremiti za proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije prije svega u industriji radi povećanja konkurentnosti njihovih proizvoda. Naše gospodarstvo uvelike ovisi o stabilnoj i jeftinoj energiji te velike promjene u cijeni plina i struje stvorile su moštvo briga i strahova među gospodarstvenicima. Hrvatska ima jednu od najnižih cijena plina i struje u Hrvatskoj, ali ne zahvaljujući vlastitoj proizvodnji nego subvencijama Vlade. Cijena koju sada određuje Zagreb nije realna i u jednom trenu će se morati opet vratiti na tržište. Mi bismo voljeli omogućiti našim gospodarstvenicima da kroz korištenje obnovljivih izvora energije

ostanu konkurentni u budućnosti, ali isto tako učiniti grad još „zelenijim”. Gradovi ne mogu graditi solarne elektrane ili geotermalna postrojenja, ali mogu pripremiti teren za privatne investicije u energetskom sektoru kroz prostorno plansku dokumentaciju, što smo i učinili – kaže ludbreški gradonačelnik i dodaje kako je to najbolje do izražaja došlo u energetskoj krizi kada su se gospodarstvenici susreli s velikim izazovima zbog drastičnog skoka cijena plina, ali isto tako i zbog cijene energije.

- Mi smo jedan od rijetkih gradova u Republici Hrvatskoj koji ima u svom prostornom planu predviđene lokacije za punionice vodika, za solarne elektrane za tzv. agrosolar koji je u Europi i svijetu hit, a radimo i na geotermalnoj eneregiji. Na poljoprivrednim površinama na visini od 3 metra razvijaju se solarne elektrane, odnosno solarne farme, a ispod toga se odvija poljoprivredna proizvodnja, bilo stočarska, povrtlarska ili neka druga. Sve smo to učinili uz praćenje svjetskih trendova i ponekad to nailazi na nerazumijevanje – ističe gradonačelnik i dodaje kako se nada

da ćemo u Ludbregu početkom iduće godine imate prvu proizvodnju i prodaju vodika za europsko tržište. Cijena kilograma vodika je 10 eura što je prilično visoka cijena, ali uz subvencije i sve one poticaje koje daje Europska unija je jeftinije, stabilnije i čišće od bilo kojeg drugog izvora energije i nadam se da ćemo u tom pogledu uskoro biti prvi u Hrvatskoj. Puno draže bilo bi nam i kad bismo u tom segmentu imali dobru suradnju s državom jer trenutačno nam u ladici u Zagrebu stoje tri velike investicije. Čekamo potpis za darovanje zemljišta koje nam ne treba za golf terene i zabavne sadržaje već za gospodarstvo, nova zapošljavanja i stvaranje veće konkurentnosti ludbreškog gospodarstva. Nažalost, trenutno ne nailazimo na potporu onih koji bi nam u tome trebali pomoći. Forum održan u Zagrebu organizirala je Hrvatska udruga za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka, a na njemu su sudjelovali predstavnici Ministarstava gospodarstva i održivog razvoja, vodeći domaći i međunarodni gospodarstvenici koji rade na razvoju i implementaciji vodika te predstavnici javnog sektora.

Na gradovima je da pripreme prostorno-planske dokumente koji omogućuju razvoj obnovljivih izvora energije.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg

Glavna urednica: Iva Havaić

Grafički urednici:

Matea Maltarić, Miroslav Vađunec

Redakcija: Branko Dijanošić, Iva

Havaić, Matea Maltarić, Dražen

Vađunec, Neven Jerbić

Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje

Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

28. travnja 2023. 2 AKTUALNO

Vijeće za prevenciju Ludbreg je siguran grad

Poljoprivredna zadruga „Ludbreški kraj”

U ponudi od sada kroasani i domaći klipići

Poljoprivredna zadruga 'Ludbreški kraj' poziva sve zainteresirane poljoprivredne proizvođače koji žele proizvoditi krastavce kornišone, crvenu rog papriku i patlidžane putem zadruge da se jave u sjedište zadruge, Kalnička 3, Hrastovsko (poduzetnički inkubator) svakodnevno od 7 do 15 sati ili putem e-maila: upravitelj@pzludbreski-kraj.hr.

Stanje sigurnosti ocijenjeno je kao zadovoljavajuće, odnosno možemo reći da je Ludbreg siguran grad.

Analizirajući stanje i prateći statistiku u 2021. i 2022. godini bilježi se kontinuirani pad u broju kaznenih djela za 16 %, u broju prometnih nesreća za 29 % i u broju prekršaja protiv javnog reda i mira za 35%. Rečeno je tako na sjednici Vijeća za prevenciju koja je nedavno održana u Gradu Ludbregu. Na sjednici su, osim članova Vijeća i predsjednika Vijeća gradonačelnika Dubravka Bilića, bili prisutni predsjednik

GV Grada Ludbrega Darko Jagić, voditelj poslova prometne policije u Službi za javni red i sigurnost PU

Varaždinske Danijel Posavec te Matija Brežni, policijski službenik za poslove prometa u PPRP Varaždin. Raspravljalo se o postojećoj problematici na prometnicama grada Ludbrega te o budućim prometnim rješenjima kojima bi se povećala sigurnost u prometu.

- Jako smo zadovoljni sastankom jer su nas čelnici policije iz Ludbrega i Varaždina upoznali i sa stanjem sigurnosti, dakle klasičnim policijskim problemima, problemima javnog reda i mira gdje se pokazalo da je Ludbreg jedan siguran i miran grad. U padu je broj svih prekršaja i kaznenih djela, a i u prometu povećana je sigurnost – rekao je gradonačelnik Bilić. Dodao je kako je najveći problem na području Ludbrega teretni promet.

- Jako je opterećena županijska cesta Legrad-Ludbreg, državna cesta D2 je također ponovno frekventna, puna kamiona i ono što nas posebno muči je D24, odnosno od kružnog toka Plodine do izlaska iz Hrastovskoga. Ta cesta je možda najopasnija jer prolazi kroz centar grada, najgušće naseljene dijelove. U razgovoru s policijom došli smo do nekih zaključaka, potvrđen nam je uz male sugestije s njihove strane projekt

kreiranja jednosmjernog prometa oko osnovne škole – Kačićeva ulica, Zagorska ulica u kojoj ćemo otvoriti i dodatna parkirališta kako bismo spriječili parkiranje unutar škole – kazao je gradonačelnik te dodao kako u povećanju prometne sigurnosti kao jedno od najboljih rješenja jesu ležeći policajci.

-Sugerirani su nam i ti dodatni ležeći policajci i gdje bi ih trebalo postavit. Kao dodatno rješenje tu su i sigurnosne kamere jer iz policije smo dobili potvdu da su im one najveći pomoćnik u povećanju sigurnosti kao i pronalaženju počinitelja – kaže gradonačelnik. Na sastanku je bilo riječi i o dugoočekivanom kružnom toku u Selniku.

- Najvažnije je da nam je policija obećala pomoć u rješavanju kružnog toka u Selniku, znači D2, projektna dokumentacija je gotova i ne znam zašto Hrvatske ceste ne krenu to raditi i isto tako uređenje ceste Hrastovsko Ludbreg na način da se proširi pješačko-biciklističkom stazom te kružnog toka u Kućanu čime bi se promet učinio sigurnijim – kaže gradonačelnik.

Nedavno su postavljena četiri ležeća policajca. - Na zahtjev građana kontinuirano postavljamo ležeće policajce. Vratili smo ležećeg policajca uklonjenog zbog biciklističke utrke, dodali u toj ulici još jedan jer je to ulica kojom se koriste učenici, srednjoškolci, hodočasnici, a nažalost često smo imali pritužbe zbog brzine vožnje. Kod novog dječjeg vrtića Sunce moje malo primijećeno je da vozači ne registriraju znak stop pa je i tamo postavljen ležeći policajac. Također brojne pritužbe bile su na cesti SesveteLudbreg, gdje je primijećeno da se u Sigetec ulazi velikom brzinom te je stoga i tamo postavljen ležeći policajac. Ležeći policajci postavljeni su s ciljem povećanja sigurnosti – poručuje gradonačelnik.

– Osiguravamo siguran otkup po ugovorenoj cijeni, redovnu isplatu, stručni nadzor i podršku. Također osiguravamo i repromaterijal u vidu sjemena, prihrane, folije, navodnjavanje i mrežu – poručuju iz Poljoprivredne zadruge 'Ludbreški kraj'. Poljoprivredna zadruga ovih je dana bogatija i za još jedan kalibrator za klasiranje krastavaca kornišona.

- S obzirom na povećan interes za proizvodnju krastavaca, moramo pratiti trendove i misliti kako da ne stvaramo gužve u sezoni – ističu u Zadruzi.

Zanimljivo je da su odnedavno obogatili i ponudu dostupnih proizvoda. -S ponosom se možemo pohvaliti da u ponudi imamo i domaće kroasane, prazne ili punjene marelicom ili čokoladom te domaće klipiće. Također, kroz koji dan ćemo izdati novu paletu proizvoda, a to su smrznuti kroasani i klipići koje možete sami doma staviti u pećnicu i konzumirati ih vruće – kažu u Zadruzi.

Završna prezentacija Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza

jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svog cjelokupnog putovanja. U planu je nabavka i novih autobusa, kao i izgradnja novih željezničkih postaja da se dodatno aktiviraju dvije skupine stanovnika koji zbog nepostojanja sustava javnog prijevoza pate od manjka mobilnosti.

UUredu gradonačelnika održana je završna prezentacija Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza i sustava nemotorizirane mobilnosti za grad Ludbreg i općine Martijanec, Sveti Đurđ, Veliki Bukovec i Mali Bukovec.

Studijom su razrađena suvremena rješenja za unapređenje postojećeg sustava javnog prijevoza na području mikroregije Ludbreg te su prezentirani prijedlozi za dodatne iskorake kako bi se građanima omogućilo korištenje integriranog prijevoza, ali bi i susjedne općine mogle što bolje orijentirati gradu Ludbregu kojem povijesno, geografski, ekonomski i kulturno gravitiraju.

- Dok smo izrađivali studiju, obilazili smo ministarstva, ali međutim ni tu baš nema sluha. Imamo ideju, ali nas nitko ne čuje. Hrvatska ima totalno krivu politiku javnog prijevoza i sve što se sad radi, radi se prema velikim gradovima, a s druge se strane ne radi ništa na javnom prijevozu u manjim sredinama koje su ponekad posve izolirane. Postoje samo autobusi za đake, eventualno radničke linije, ali ništa izvan toga – kaže gradonačelnik.

Podsjećamo, bit je integriranog prijevoza, objašnjavaju iz Grada Ludbrega, da se probaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s

Ovim projektom stanovnicima bi se omogućila jedna veća pokretljivost, puno više susretanja i puno više potrošnje za sve one uslužne obrte koji rade na našem području jer to je sve jedna povezana cjelina i povezana priča.

- Borimo se da naš ruralni prostor preživi, da nam ljudi iz Dubovice ne moraju kupovati stan u Ludbregu ili Varaždinu kako bi imali standard kao ljudi koji u tim gradovima žive već da kroz javni prijevoz mogu jednako u tome uživati. Ne bih volio da nam se dogodi priča kao ono s dječjim vrtićima koji su izgrađeni u ruralnim krajevima puno prekasno i sad u njima nažalost nema tko boraviti zato jer smo kao država zakasnili i nismo se pobrinuli o našim ljudima kad je trebalo. Specifičnost ovoga dijela je da je to ruralni i industrijski kraj i tu činjenicu treba prihvatiti i podržati ju - zaključuje gradonačelnik Bilić.

28. travnja 2023. 3 INFORMATOR

Savjetovalište za kronične bolesnike

U prostorijama Međugeneracijskog centra u Ludbregu održavat će se savjetovalište za kronične bolesnike gdje će građani moći besplatno izmjeriti šećer u krvi i krvni tlak te dobiti ostale zdravstvene savjete

od patronažne sestre. Savjetovalište će se održavati svake prve srijede u mjesecu od 9 sati (izuzev srpnja i kolovoza). Savjetovalište je u organizaciji Doma zdravlja Varaždinske županije, a šećer u krvi i krvi tlak

mjerit će vam sestra Ivana. Cilj navedene aktivnosti je rano otkrivanje povišenih vrijednosti šećera i tlaka te sprječavanje mogućih komplikacija. U srijedu, 3. svibnja, održat će se drugo po redu savjetovalište.

Spomen ploča Dubravku Tršinskom

Dubravko Tršinski, istaknuti hrvatski liječnik rođen je 14. ožujka 1955. godine u Zagrebu. U Varaždinu je završio gimnaziju, studirao je i diplomirao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu gdje je specijalizirao internu medicinu. U Općoj bolnici u Varaždinu zaposlen je od 1986. godine, 1994. godine postaje voditelj odjela za kardiovaskularne bolesti, a 2008. godine imenovan je ravnateljem bolnice. Bio je član Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za zatajenje srca, predsjednik podružnice Hrvatskog kardiološkog društva za Sjeverozapadnu Hrvatsku. Kao vrhunski liječnik, Dubravko Tršinski bio je veoma cijenjen među kolegama i omiljen kod pacijenata. Zbog bolesti 2013. godine podnio je ostavku na mjesto ravnatelja varaždinske

Potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva

Poduzetnici, javite se!

Grad Ludbreg objavio je Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva na području Grada Ludbrega u 2023. godini s ciljem stvaranja povoljnog poduzetničkog okruženja za djelovanje poduzetnika, razvijanje poduzetničke klime i osiguranje preduvjeta za razvoj poduzetničkih sposobnosti na području grada Ludbrega. Ukupno raspoloživa sredstva namijenjena za dodjelu potpora po ovom javnom pozivu iznose 23.000,00 eura. Jedan poduzetnik može se prijaviti na više mjera iz Programa i ostvariti pravo na maksimalan iznos potpore do 20.000,00 kn / 2.654,46 eura tijekom jedne kalendarske godine, odnosno najviše do 30.000,00 kn/3.981,68 eura za Mjeru 2.3. i 3.2. te 15.000,00 kn/1.990,84 eura za mjeru 4.2.

Prijava na Javni poziv podnosi se Upravnom odjelu za razvojne projekte, društvene djelatnosti i lokalnu samoupravu, Odsjeku za razvojne projekte i društvene djelatnosti Grada Ludbrega na obrascu prijave naznačenom u Javnom pozivu pod pojedinom mjerom s traženom i potpunom dokumentacijom. Prijave se obrađuju redoslijedom zaprimanja, kontrolira se njihova prihvatljivost, a odobravaju se do utroška predviđenih sredstava za tekuću godinu, odnosno najkasnije do 30. studenog 2023. godine.

bolnice. Umro je 6. lipnja 2014. godine u Varaždinu, sahranjen na Gradskom groblju u Ludbregu u kojem je i proveo većinu svog života.

U znak sjećanja Ludbreg mu se ovih dana odužio spomen pločom koja je postavljena na Otoku mladosti, a otkrivanju ploče nazočila je i supruga gđa. Rajka Tršinski.

-Doktor Tršinski ostao je u ugodnom i dobrom sjećanju svim Ludbrežanima. Uvijek je bio na raspolaganju i spreman pomoći. Ostavio je iza sebe velik trag i kao liječnik i kao ravnatelj varaždinske bolnice, ali i kao naš sugrađanin. Bio je liječnik koji se brinuo o najvažnijem ljudskom organizmu – srcu i odlučili smo mu šetnice na Otoku mladosti nazvati – šetnicom doktora Tršinskog. Za rad srca važno je hodanje,

važno je šetati i to je simboličan način kojim ovom čovjeku iskazujemo zahvalnost – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

28. travnja 2023. 4 INFORMATOR

Digital Heritage EDU

Digitalizacijom kulturne baštine omogućili trajni pristup

‘Introducing of Digital Heritage in educational process’, odnosno ‘Uvođenje digitalne baštine u obrazovni proces’ je projekt u kojem je ludbreški poduzetnički centar Lucera d.o.o. bio vodeći partner dok su ostali partneri na projektu osnovne škole, razvojne agencije te mala i srednja poduzeća iz Sjeverne Makedonije, Bugarske i Hrvatske.

-Ovo je prvi projekt u kojem se Lucera pojavljuje kao prijavitelj. Mi smo kao partner u ostalim projektima, međutim, u ostalim projektima smo koristili tehnologiju proširene i virtualne stvarnosti, dok smo u ovom projektu odlučili se za tehnologiju snimanja 360 stupnjeva. Po mom mišljenju je to bila zanemariva tehnologija pa smo pokušali partnerima pokazati mogućnost te tehnologije. Posebno kad se to poveže s težnjom očuvanja kulturne baštine i u smislu lokaliteta i običaja – korištenje te tehnologije je zapravo dobivanje na vrijednosti – rekao je voditelj projekta Robert Majhen iz Lucere.

na način da se fokusiramo na tri područja, povijesti, likovne kulture i glazbene kulture kako bismo snimili ono što su naši stari nekada provodili i u ovom projektu bazirali smo se na tri teme. Snimili smo film o Habekima, o limenom sastavu koji je bio poznat u 70-im godinama koji sad već ima četvrtu generaciju sudionika. Zatim smo snimili jedan običaj koji je danas gotovo izumro, a to je čehara, odnosno čehanje perja. U povijesnom dijelu smo snimali i u Varaždinskim Toplicama, a uglavnom smo se bazirali na Renesansni festival u Koprivnici – rekla je Željka Marković Bilić, ravnateljica Osnovne škole Veliki Bukovec.

Kulturna baština brzo se razvija zahvaljujući digitalnim tehnologijama. Sada je zamah očuvati našu kulturnu baštinu i dovesti je u digitalno desetljeće.

Dosad neviđene prilike koje donose tehnologije ponovno oživljavaju lokalitete kulturne baštine. Transformacija sektora rezultira jednostavnijim internetskim pristupom kulturnom materijalu za sve. Ludbreški poduzetnički inkubator, svjestan tih činjenica, prijavio je i proveo projekt upravo na tu tematiku. Projekt “Introducing of Digital Heritage in educational process” akronim “Digital Heritage EDU” koji je odobren u okviru Programa Erasmus+ u petak 21. travnja završen je konferencijom za medije. Cilj ovog događaja bio je prezentirati postignute rezultate i intelektualne rezultate projekta te potaknuti suradnju i umrežavanje različitih obrazovnih, javnih i nevladinih organizacija.

Gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je kako je ovo jedan od zanimljivih projekata i uvod u buduće projekte povezane s tehnologijom, ali i generalnom muzejskom djelatnošću.

Kroz ovaj projekt se implementiraju digitalne tehnologije u očuvanju kulturne baštine, a ovaj put sa školama, konkretno, područje Osnovna škola Veliki Bukovec, ali nadamo se da će se kroz školski kurikulum i kroz znanje koje su stekli učitelji proširiti se generalno i da će muzejski djelatnici moći koristiti u prezentaciji etnološke zbirke Grada Ludbrega jednoga dana – rekao je gradonačelnik Bilić.

Dodao je kako je tehnologija kao jedna muzejska grana jako bitna, pogotovo za male sredine koje su poluurbane, odnosno ruralne, jer nas povezuju dodat-

no s prošlošću i poviješću. – Prilika je to da se djeca dodatno upoznaju sa starijim običajima, predmetima i na taj način prenesu neka povijesna iskustva prema budućnosti i nadam se da će ovaj projekt biti samo jedan početak projekata koji će digitalizirati i kroz digitalne tehnologije prezentirati muzejsku branšu – zaključio je gradonačelnik.

Projekt “Digital Heritage EDU” započeo je s implementacijom u svibnju 2021. godine. Glavna ideja projekta je digitalizacijom kulturne baštine omogućiti trajni pristup dostignućima u određenoj kulturnoj baštini (iz tri ciljane regije u Hrvatskoj, Bugarskoj i sjevernoj Makedoniji) za sve zainteresirane osobe bez obzira na njihovo mjesto na svjetskoj karti. To uključuje sve od povijesnih predmeta, slika i tradicionalnih proizvoda, pa sve do lokalne/regionale tradicionalne narodne glazbe i plesova.

Naglasio je kako su na treninzima razgovarali o tehnologiji, o načinima upotrebe te tehnologije, međutim, intencija je bila svemu dodati i kreativnu ljudsku kompetenciju.

– Svaka tehnologija bez ljudskog dodira ne bi imala smisla. Koliko su bili uspješni, svjedoči činjenica da uradci koji su rađeni od učenika, zapravo imaju jako veliku vrijednost – kazao je Majhen.

Erasmus projekt o digitalizaciji baštine zamišljen je na način da učenici stariji od 12 godina nauče kako se radi s kamerom koja snima 360°, da po pripremljenim scenarijima snime tri videa iz područja likovne kulture, 3 iz područja glazbene kulture i 3 iz povijesti. Snimljeni materijali koristit će se u nastavi na inovativan način – škole će se opremiti virtualnim naočalama kako bi učenici mogli „zaroniti“ u svijet baštine i doživjeti ga na novi, atraktivniji način. – Dva su cilja ovog projekta. Jedan je bio upoznavanje s novom tehnologijom, tehnologijom virtualne stvarnosti, a drugi cilje bio je očuvanje baštine. Sam projekt je zamišljen

U projekt su bili uključeni učenici osmog razreda koji su započeli u sedmom razredu, jer virtualna stvarnost nije za korištenje mlađih od 12 godina, a za nagradu troje učenika putovalo je u Bugarsku.

- Bilo je jako zanimljivo sudjelovati u ovom projektu. Snimali smo filmove koristeći kameru 360 i stekli smo puno novih iskustava – rekla je Margareta Virag, učenica Osnovne škole Veliki Bukovec i sudionica projekta.

28. travnja 2023. 5 PROJEKT

Zelena čistka i ove godine okupila brojne volontere

Grad Ludbreg i ove godine uključio se u najveću ekološku kampanju u Hrvatskoj, Zelena čistka, a od ove godine i u sklopu projekta “Od izvora do mora” u sklopu kojeg je moguće osvojiti nagradni fond za kupnju sadnica drveća za urbano pošumljavanje.

-Ludbreg je posebno mjesto, u srcu grada imamo jako puno vode, puno zelenila. Uočeno je i ranijih godina da nisu svi sugrađani jednako osjetljivi prema okolišu, mnogi još uvijek misle da je u redu ostaviti otpad u prirodi. Zato je i pokrenuta zelena čistka, kao potpora sanaciji rješavanja divljih odlagališta koja nastaju u blizini grada. Zavirili smo danas u svako naselje, pomogli da priroda bude zdravija, a nama okoliš ljepši – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.

Zajednička jednodnevna akcija čišćenja divljih odlagališta otpada, Zelena čistka najveći je ekološki volonterski projekt u Hrvatsko, a i šire.

-Možemo biti ponosni na izgled našeg Ludbrega. Posjetitelji redovito komentiraju kako je ovo čist grad, prepun zelenila i ekološki osviješten. Djelomično je to i zato jer Ludbrežani svake godine rado sudjeluju u zelenoj čistki i brinu o urednosti svog okoliša – rekla je Anica Happ, jedna od sudionica Zelene čistke.

Akcija Zelene čistke ove se godine u Ludbregu provela 22. travnja 2023. godine simbolično na Dan planeta zemlje, a više od 150 volontera odvojilo je par sati svog vremena i pomoglo u zbrinjavanju otpada.

28. travnja 2023. 6 OKOLIŠ

„Circus Theatre for Inclusion”: Međunarodna razmjena mladih u Ludbregu okupila 32 sudionika iz 5 država

U Ludbregu se u organizaciji Udruge „Lumen” u periodu od 6. do 25. travnja održala razmjena mladih pod nazivom „Circus theatre for inclusion”, koja je okupila 32 mladih iz 5 različitih država.

Ova razmjena mladih imala je za cilj kroz radionice i aktivnosti povezane s cirkusom i kazalištem stvoriti inkluzivnu i sigurnu okolinu za sve sudionike. Mladi su imali priliku usavršiti svoje cirkuske vještine, upoznati nove ljude i kulture te se educirati o važnosti inkluzije i prihvaćanja različitosti.

U sklopu projekta razmjene u ludbreškoj je kinodvorani izvedena i predstava u kojoj su sudionici publici pokazati što su sve naučili te vatreni show na glavnom gradskom trgu.

Outdoor infrastruktura

Gradonačelnik Bilić:

Uređuje se okoliš atletske staze i prilaz Srednjoj školi te kriket teren, a poznato je da je Grad Ludbreg posljednjih godina u outdoor infrastrukturu uložio znatna sredstva. Nedavno je prijavljen i projekt “Ulaganje Grada Ludbreg u razvoj sportsko-turističkih sadržaja”.

- Jedna od promjena koje su se dogodile u koroni jest činjenica da smo svi mi, cijela Europa, izgubili trgove u klasičnom smislu, kao mjesto susreta, mjesto terasa, a otkrila ponovno parkove i sportske terene. Sve su to sadržaji koji su također socijalni, ljudi se kroz njih druže. Doba korone donijelo je brojne promjene, u Hrvatskoj ne pričamo puno o njima, fokusiramo se obično na negativno, ali ima tu i pozitivnih promjena i koje usmjeravaju naše svakodnevne živote. Jedna od tih velikih promjena je korištenje zelenih po-

vršina i sportskih terena u svakodnevnom životu – objašnjava gradonačelnik Bilić.

Napominje kako se upravo kroz koronu pokazao značaj šetnica na Otoku koje su stalno u upotrebi, ljudi se šeću i druže, susreću se.

-Uz pomoć ministarstva počeli smo uređivati atletski park, odnosno atletsku stazu. Prva faza je bila gotova s tom asfaltnom atletskom stazom. Ovih smo dana prijavili i projekt uređenja atletskog parka sa šetnicama, bike parkom. Taj cijeli sportski kompleks Podravina je zapravo veliko blago i pokušat ćemo ga usmjeriti da ne bude korišten samo od sportaša već i od građana rekreativaca. U parku je već uređeno košarkaško igralište, imat ćemo prostor za sve one koji se vole rolati u vidu površine sa specijalnom betonskom podlogom, a dodatna posebnost toga bit će jer je

Kriket igralište

Ludbreg je unazad nekoliko godina postao željeno i trajno odredište za brojne radnike iz Nepala i Indije, koji žive i rade na području grada, a još stotinjak ih je smješteno na području općina u okolici. Kako bi novim stanovnicima Ludbrega omogućili da se u njihovoj novoj sredini čim bolje osjećaju, gradska uprava osigurat će im površinu na kojoj će moći zaigrati kriket, koji je nacionalni sport u Nepalu i Indiji, odakle dolaze. S obzirom na to da su uvidjeli da se njihovi novi sugrađani u slobodno vrijeme znaju okupljati i zabavljati igrajući ovaj sport sličan bejzbolu, u kojem se loptica udara palicom ili batom, odluka je pala da im se omogući da isto provode na pravom terenu.

– Vjerujem da je ovo dobra kulturološka priča. Za takvo što ne treba nikakvih velikih promjena ni građevinskih radova. Površina na kojoj igraju jednaka je kao i nogometni teren, a trebaju im jedna lopta i palica i to je to. Toj novoj maloj zajednici sigurno će puno značiti i donijeti novu kvalitetu života – pojasnio je gradonačelnik Bilić. Globalno gledano, kriket je drugi najveći sport na svijetu. Za igru su potrebne dvije ekipe od jedanaest igrača, a momčadi se smjenjuju u ulozi udarača i čuvara polja. Kriket se, inače, počeo igrati u Engleskoj u 16. stoljeću i izvorno se zvao creckett. U Hrvatskoj su ga na Visu igrali engleski vojnici prije gotovo dvije stotine godina, a danas postoje tri kriket kluba, u Zagrebu, Splitu i na Visu.

podloga pogodna i za klizanje – kaže ludbreški gradonačelnik i dodaje je kako je cilj omogućiti građanima da se što više bave sportom.

-Obogatili smo i street workout park novim spravama tako da je sad još privlačniji mnogima. Na tom smo prostoru predvidjeli gradnju još četiri teniska terena, uređenje sportske dvorane u kojoj je predviđena gimnastička, odnosno borilačka dvorana sa svlačionicama, teretanom i malim kafićem. Na nogometnom dijelu terena kroz projekt je predviđena gradnja umjetnog terena za nogomet u punoj dimenziji. S Hrvatskim nogometnim savezom dogovorili smo, dok čekamo izgradnju spomenutog terena, da se napravi i manji teren s umjetnom travom koje može služiti djeci za treninge – kaže gradonačelnik. Nedavno je u prostoru parka postavljena i javna rasvjeta.

28. travnja 2023. 7 NAJAVLJUJEMO
Želimo građanima omogućiti da se što više bave sportom

Turski Kuşadası naš je novi grad prijatelj

Ludbreg je doista jedinstveni grad u svjetskim razmjerima jer od 1996. godine obilježava Dan Centra svijeta

Istina je da su mnogi svjetski gradovi i metropole na koncentričnim krugovima čije središte je upravo u Ludbregu. I to nije sve. Uz taj datum vezana je i legenda o vinogradarki Ludbergi, pa istoga dana slavimo i njezin rođendan. Ovoj zaštitnici grada, prema legendi, ovo bi bio njezin čak 882. rođendan. Prema zapisu pavlinskog opata Honoriusa rođena je 1. travnja 1141. godine, a legenda kaže da je nečastivog zauvijek protjerala iz grada tako da ga je odalamila drvenim križem tolikom silinom da ga je zabila u zemlju da je na suprotnoj strani zemaljske kugle nastala eksplozija od koje je danas ostao samo mali južnopacifički otočić Antipodes, stvarni antipod Ludbrega.

Na središnjem je gradskom trgu 1. travnja održana proslava Ludberginog 882. rođendana koju su uveličale Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg. Ludberga je u znak zahvale sve prisutne čestitare počastila rođendanskom tortom i iskričavim ludbreškim vinom koje je samo za ovu prigodu poteklo iz fontane na trgu.

Proslava Dana Centra svijeta i Ludberginog rođendan prilika je ujedno i za sklapanje novih prijateljstava. Kako tradicija nalaže, na Dan Centra svijeta potpisuje se ugovor o

prijateljstvu s novim gradom prijateljem i na ludbreške se kružnice pričvršćuje pločica s imenom tog grada.

Ove se godine kao novi grad prijatelj upisao turski Kuşadası.

– Ovo je prilika da sklopimo nova prijateljstva. Danas se zbližavamo i sprijateljujemo s prekrasnim turskim gradom Kuşadası na što smo se odlučili zbog ranije sklopljenih prijateljstva, ali i zbog tragedije koja je pogodila nedavno Tursku i Siriju u kojem je stradalo puno ljudi. Turska se bori s ovom katastrofom s kojom smo i mi upoznati. Kuşadası na sreću nije imao posljedica, ali se bori kao i cijela Turska s uspostavljanjem prijašnjeg stanja. To je prekrasan turistički grad, a nama je čast što smo se upoznali kroz različite europske projekte, a sada to učvršćujemo s jednim prekrasnim prijateljstvom za koje se nadam da će dugo trajati – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić te je s Özgürom Batçioğluom, zamjenikom gradonačelnika Kuşadasıja, postavio novu pločicu grada prijatelja na glavnom trgu Ludbrega.

– Hvala na pozivu na vaše tradicionalno druženje. Šaljem pozdrave od gradonačelnika i svih naših sugrađana koji svima vama žele sreću. Nadam se da će se naše prijateljstvo razviti u dodatne suradnje u budućim projektima. Uvijek ste dobro došli u Kuşadası – rekao je Batçioğlu.

Tristotinjak posjetitelja na proljetnom Wine&Walku

U Ludbregu se u okviru Welcome Spring Festivala održala manifestacija Wine&Walk. Riječ je o enogastro rekreacijskom događanju koje kombinira uživanje u ugodnom hodanju ludbreškim brežuljcima i degustaciju probranih autentičnih vina lokalnih vinara te okrjepu njihovim malim domaćim zalogajima. Posjetitelji su se tako upoznali s lokalnim vinima i domaćom hranom.

Iz Turističke zajednice Područja Centar svijeta ističu da se na proljetni Wine&Walk odazvalo tristotinjak posjetitelja koji su mogli uživati u ljepotama prirode, druženju, dobroj hrani i vinima. Popularna manifestacija Wine & Walk u Ludbregu održala se prvog travnja, a riječ je o svojevrsnom završetku Welcome Spring Festivala, najvećeg outdoor festivala u Varaždinskoj županiji koji je kroz pet vikenda održavanja u Ludbreg 'doveo' brojna sportska i rekreativna događanja.

28. travnja 2023. 8 MANIFESTACIJE
Dan Centra svijeta

Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg

PONOVO SJAJNI!

U organizaciji Hrvatskog twirling saveza, Hrvatskog saveza mažoretkinja i Cavtatskih mažoretki u sportskoj dvorani Osnovne škole Gruda od 14. do 16. travnja održano je 23. prvenstvo Hrvatske u twirlingu i 26. Prvenstvo Hrvatske u mažoret plesu. Oba natjecanja bila su kvalifikacijska za izbor hrvatskih predstavnika za predstojeća svjetska i europske prvenstva u mažoret plesu i twirlingu koja će se održati u Liverpoolu (svjetsko) i Plovdivu (europsko). Ludbreške mažoretkinje i Twirling klub Ludbreg ponovo su ostvarili sjajne rezultate. Skupina Minime starije osvojile su zlato u kategorija-

ma pomoponi i C-kategorija te srebro u kategoriji artistic grupa twirling. Skupina mlađi juniori osvojila je zlato u C kategoriji, a u kategoriji rekviziti osvojili su srebro. Skupina seniori osvojila je zlato u kategoriji artistic grupa twirling te srebro u kategoriji rekviziti. U kategoriji duo natjecale su se Lea Bendelja i Ena Čižmešija koje su osvojile tri zlata u tri kategorije natjecanja te Lena Ledinko i Nika Miličević koje su se također natjecale u tri kategoriji i u sve tri osvojile zlato. Treneri sjajnih Ludbreških mažoretkinja i Twirling kluba Ludbreg su Tihana Ledenko i Tihomir Bendelja.

28. travnja 2023. 9 DOZNAJEMO

Segovina razvija svoje turističke potencijale

Segovina je naselje na jugoistoku upravnog područja Grada Ludbrega udaljeno tek sedam kilometara od samog grada Ludbrega. Naselje je izgrađeno na blagim padinama Kalničke gore, a prvi put se spominje 1360. godine pod imenom Zagunae koje je tada u Ludbreško vlastelinstvo upisao vlastelin Ivan Čuz. Prema posljednjem popisu iz 2021. Segovina broji 41 stanovnika, a najviše ljudi, njih 199, zabilježeno je davne 1910. godine i od tada bilježi se konstantni pad broja ljudi. Ipak od 2011. kada su popisivači izbrojali 37 duša, u ovom naselju broj stanovnika se povećava i sada ih je 48 u 26 stambenih jedinica. Može se ustvrditi da je uz Ludbreške Vinograde Segovina jedino naselje kojemu se povećao broj stanovnika u odnosu na raniji popis prije sada već dvanaest godina. Vijeće mjesnog odbora Segovina na čelu s Veljkom Jankovićem i članom VMO Jovicom Jankovićem izuzetno je aktivno u nastojanjima da se mjesto uredi i opremi svom potrebnom infrastrukturom.

-Krajem ožujka otvorili smo novouređeni Društveni dom i asfaltiranu cestu širine 270 centimetara u duljini od 650 metara. Dom je uređen sredstvima Grada Ludbrega, sredstvima iz kapitalnih ulaganja Srpskog narodnog vijeća Zagreb i sponzorskim sredstvima još prije korone, a otvoren je sada. Cesta koja vodi k novouređenim kućama za odmor asfaltirana je nedavno. Vlasnici kuća za odmor imućni su ljudi uglavnom iz okolice Varaždina koji su ovdje povoljno kupili imanja sa starim klijetima i koji su ovdje pronašli svoj mir u idiličnoj prirodi – rekao je predsjednik VMO Segovina Veljko Janković. Osim vikendaša i ljubitelja prirode iz okolice Varaždina i Varaždinskih Toplica sve je

više investitora iz inozemstva kao npr. iz Slovenije i Njemačke. Tako je već dvije kuće za odmor i studio apartman s velikim bazenom za iznajmljivanje uredio Mario Mendek iz Varaždina.

Tu sam od 2007. godine kada sam kupio prvu nekretninu. U uređenje objekata i okoliša te u izgradnju bazena uložio sam jako puno sredstava. Za te novce mogao sam proputovati cijeli svijet i to tri puta. Ako ne uspijem privući bogatu klijentelu za najam, živjet ću ovdje sa suprugom jer u bescjenje nema smisla davati 'svoje žuljeve' – rekao je Mario Mendek.

U neposrednoj blizini kuću za odmor s manjim bazenom, ali i sa saunom ima i Miroslav Janković. Prilikom posjeta ovom idiličnom naselju susreli smo još dvoje privatnih poduzetnika. Zlatica Kvezić vlasnica je 'ZRnut'-a, a Damir Kanešić obrta za preradu orašastih plodova.

-Imamo voćnjak od 7.5 hektara lješnjaka te manji obiteljski pogon za preradu, krckanje, kalibriranje i sušenje lješnjaka. Osim toga imamo zaposlenu djelatnicu u proizvodnji domaćih kolača od lješnjaka. Kolače radimo po narudžbi, prodajemo ih na sajmovima te na placu u Zagrebu, a moguća je i dostava. Proizvodimo i domaće energetske granule tzv. musle na bazi lješnjaka koje su kao zdrav doručak odličan izbor za dobar početak dana – rekla je Zlatica Kvezić.

-Posjedujem 7 hektara voćnjaka zasađenog cijepljenim orasima mekane ljuske, izuzetne kakvoće plodova. Poznato je da plod oraha povoljno djeluje

na očuvanje zdravlja srca i krvožilnog sustava. Primjenom agrotehničkih mjera osiguravamo kasniju cvatnju kako bi orahe zaštitili od proljetnih mrazova. Nakon kalibriranja orasi idu na stroj za ljuštenje koji plod raspolovi pa dobivamo vrhunski proizvod bez loma. Zasad orahe plasiramo na hrvatsko tržište, a očekujemo i normalizaciju tržišta jer ćemo tada biti konkurentni i na inozemnom tržištu – rekao je Damir Kanešić, vlasnik postrojenja za preradu orašastih plodova.

U Vijeću mjesnog odbora Segovina raduju se 2025. godini kada će stranci bez zapreka moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj. Vjeruju da će strani kapital dodatno doprinijeti razvoju ovog pitoresknog mjesta jer broj ljudi se već sada počeo povećavati, a ljudi su važan faktor napretka.

Na odlasku iz Segovine zapelo nam je za oko još jedno prekrasno uređeno imanje. Bez ustručavanja možemo reći da najljepši okoliš i najuređeniju okućnicu ima Zlatica Fulir. Gospođa Fulir je kao i svi ljudi u Segovini izuzetno ljubazna te javno poziva mladence na fotkanje u svom prekrasnom prirodnom ambijentu kojeg, unatoč zrelim godinama, sama uređuje. Piše: Dražen Vađunec

28. travnja 2023. 10 NASELJE
Novoasfaltirana ulica Zlatica Kvezić Jovica Janković i Mario Mendek Jovica Janković i Zlatica Kvezić

Rotary klub Ludbreg nagradio izvrsne

Već tradicionalno, na Veliku subotu uoči Uskrsa, Rotary klub Ludbreg dodjeljuje Nagrade za izvrsnost. Po prvi put nagrade izvrsnima uručene su u eurima, a ukupni fond nagrada iznosio je 3600 eura što preračunato iznosi oko 27 tisuća kuna što je najveći iznos do sada. Svečana dodjela i ovaj je put održana u hotelu Amalia u Ludbregu. Uručene su tri godišnje nagrade za izvrsnost u kategoriji učenika srednjih škola, gimnazija i umjetničkih škola i to Tari Jakopović, Lauri Bačani i Viktoru Kranjecu. Dodijelje-

ne su i dvije godišnje nagrade za izvrsnost u kategoriji učenika srednjih strukovnih škola s četverogodišnjim trajanjem pa su tako isti iznos od 200 eura primili Ronald Bačani i Slobodan Popović. Zatim, uručene su dvije godišnje nagrade za izvrsnost u kategoriji učenika srednjih strukovnih škola u trajanju od tri godine Nini Kraus Jagić i Ivanu Jakopčinu. Dodijeljeno je i šest godišnjih nagrada za izvrsnost u iznosu od 300 eura u kategoriji redovitih studenata dodiplomskog, diplomskog, stručnog, odnosno integriranog

studija i to Tinu Tomašiću, Iri Andrei Potnar, Petri Hus, Sari Kovač, Ivani Grgec i Petri Bačani. Na kraju godišnju nagradu od 400 eura u kategoriji specijalističkih studija za doktorski studij primila je Helena Biškup. Aktivnosti Rotary kluba Ludbreg predstavio je njezin predsjednik Darko Marković koji je između ostalog rekao: 'Rotary klub Ludbreg broji 20 članova i djeluje 15 godina, a izvrsne učenike i studente nagrađuje već 14 godina. Ludbreški rotarijanci djeluju na području s oko 18 tisuća stanovnika u okviru hrvat-

skog Rotary districta koji broji 150 klubova i okuplja ukupno oko 1300 članova.'

Na ovogodišnji natječaj Rotary kluba Ludbreg prijavila su se 44 kandidata pa je predsjednik fonda Josip Haramija sa suradnicima imao težak zadatak među izvrsnima izabrati 14 najizvrsnijih.

-Zovem se Ira Andrea Potnar iz Hrastovskog i studiram grafički dizajn i vizualne komunikacije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Dobivenu nagradu za drugu godinu dodiplomskog studija iskoristit ću za

izradu svog portfolija koji je potreban za upis na diplomski studij. Planiram se baviti dizajnom, preseliti se u Zagreb i zaposliti u nekoj od marketinških agencija – rekla je Ira Andrea Potnar.

-Moje ime je Tin Tomašić i živim u Ludbregu. Studiram na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu informacijske i poslovne sustave. Nagradu sam dobio za studij na drugoj godini kada sam proglašen najboljim studentom i primio dekanovu nagradu. U slobodno vrijeme sviram u Pjevačkom društvu mladih Trinitas Ludbreg pa ću možda nagradu iskoristiti za kupnju nove gitare. U kripto valute neću sigurno, prerizično je – rekao je Tin Tomašić. Piše: Dražen Vađunec

U Osnovnoj školi Ludbreg održano natjecanje „Sigurno u prometu”

U Osnovnoj školi Ludbreg 25. travnja je održano županijsko natjecanje „Sigurno u prometu” na kojem se natjecalo 17 gradskih i županijskih osnovnih škola, sveukupno 68 natjecatelja. Ovu prometno edukativnu akciju organizira Hrvatski autoklub zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Agencijom za odgoj i obrazovanje. Natjecanje se sastojalo od teorijskog dijela odnosno provjere znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima te praktičnog dijela odnosno upravljanje biciklom prema točno utvrđenom sadržaju. Uz gradonačelnika Dubravka Bilića i ravnatelja Osnovne škole Ludbreg Tihomira Horvata djecu su bodrili, a i na njihovu sigurnost pazili, i voditelj poslova prometne policije u Službi za javni red i sigurnost PU Varaždinske Danijel Posavec te načelnik Policijske postaje Ludbreg Ivica Kokot. Osnovna škola Ludbreg ekipno je osvojila treće mjesto.

28. travnja 2023. 11 DOZNAJEMO

BILIĆ 'Ovaj projekt zajedno s ostalima koje radimo grad i pretvara ga u središte promišljanja o novom

Ovaj projekt važan je i za naše partnere, važan je u konačnici i za Republiku Hrvatsku zato što je Ludbreg prvi grad u Hrvatskoj koji će implementirati ovaj način obrazovanja kroz Newton sobe. To je zaista jedna posebna stvar razvijena u Norveškoj sa željom da se njihovoj djeci i djeci diljem svijeta omogući praktičniji način obrazovanja i da na taj način spremno uđu u svijet odraslih.

28. travnja 2023. 12 STEM
načinu

mijenja naš mali načinu obrazovanja'

PROJEKT LORI

Kao prvi grad u Hrvatskoj, Ludbreg će uskoro dobiti Newton sobe. Riječ je o sobama u kojima se obrazovanje pruža u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike i to kroz inspirativno okruženje za učenje. Newton sobe realizirat će se kroz projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima LORI ukupne vrijednosti 22.217.250,00 kn odnosno 2.950.302,10 EUR. Jedan od najvećih projekata u povijesti Grada Ludbrega već je započeo s implementacijom i trajat će do kraja travnja 2024. godine. Od spomenutog iznosa 85 posto financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna. Projekt je predstavljen na konferenciji za medije koja je održana u Ludbregu. Gradonačelnik Dubravko Bilić istaknuo je kako se ovim projektom u malom gradu poput Ludbrega želi pružiti prilika da kao malo mjesto s malim brojem stanovnika odgaja velike ljude, odgaja djecu u ljude koji su spremni na širinu Europe i širinu svijeta i koji svojim znanjem mogu biti ne samo stanovnici Ludbrega i susjednih općina čije su škole uključene u projekt, već cijele Europe.

mni smo na izazove i poteškoće koje nas čekaju. Spremni smo na sumnje, nepovjerenja, nedostatak podrške, čak i među samim sugrađanima koji možda u ovom trenutku neće razumjeti koliko je važan ovaj projekt, no u budućnosti ćemo pokazati da ovaj projekt zajedno s ostalima koje radimo mijenja naš mali grad i pretvara ga u središte promišljanja o novom načinu obrazovanja. Priključujemo se i Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje provodi reforme i mijenja obrazovni sustav

koja je osnivač i administrator Newton koncepta soba u učenju djece i mladih. Margrethe Skjelbred, njihova predstavnica u Ludbregu je naglasila kako su se odlučili uključiti u projekt vidjevši entuzijazam Grada Ludbrega kao prijavitelja.

Naglasak projekta je na obrazovanju, ali njegov je značaj daleko širi jer će se njegovom realizacijom aktivirati neaktivan prostor, odnosno stari mlin koji će tako postati STEM centar. Župan Anđelko Stričak naglasio je kako je Varaždinska županija osnivač 33 osnovne škole, uz to još 30 područnih, 13 srednjih škola i učeničkog doma. U tim školama odrađuje se obvezni program, ali napravljen je dodatni iskorak zahvaljujući kojem učenici prate svjetske trendove.

Republike Hrvatske i nadamo se da će naša djeca, korisnici ovog projekta imati prvi priliku uskočiti u vlak suvremenog obrazovanja ovdje na sjeveru, a nakon toga kasnije i u cijeloj Hrvatskoj – zaključio je Bilić.

– Ima nekih razlika između naših gradova, ali ima i mnogo sličnosti. Oba su grada okružena prekrasnom prirodom i imamo vrijedne, dobre i entuzijastične ljude. Imam iskustva iz prve ruke, s jednog od naših sastanaka na početku ovog procesa, sreli smo se u ljeto 2021. godine s gradonačelnikom Bilićem i njegovim timom, a nakon razgovora o projektu, gradonačelnik je rekao da želi da se to ostvari i taj entuzijazam nas je uvjerio da je Grad Ludbreg partner s kojim želimo raditi na projektu i zajedno ćemo doći do cilja. Na svijetu je 45 Newton soba u 14 različitih zemalja i vrlo smo uzbuđeni što je Hrvatska 15 zemlja – rekla je Margrethe Skjelbred.

– Ovaj projekt važan je i za naše partnere, važan je u konačnici i za Republiku Hrvatsku zato što je Ludbreg prvi grad u Hrvatskoj koji će implementirati ovaj način obrazovanja kroz Newton sobe. To je zaista jedna posebna stvar razvijena u Norveškoj sa željom da se njihovoj djeci i djeci diljem svijeta omogući praktičniji način obrazovanja i da na taj način spremno uđu u svijet odraslih, da mogu mijenjati svijet puno brže, puno bolje i prilagođavati ga današnjem vremenu – rekao je Bilić. Dodao je i kako je ovaj projekt za Grad Ludbreg bio veliki izazov.

– Nije bilo lako odraditi ni pripremu. Zahtijevala je puno truda, kontakata i puno uvjeravanja da jedan grad poput Ludbrega može biti nositelj ovako velikog i značajnog projekta. No, mi u Ludbregu cijelo vrijeme vjerujemo u sebe, da smo dovoljno snažni, veliki, pametni i organizirani da možemo ovakve stvari provoditi. Spre-

– Tehnika se iz dana u dan sve više razvija i mi želimo da naši učenici budu konkurentni jer jedino na taj način naše društvo može slijediti europske trendove. Ovdje u Ludbregu je osnovan prvi od strukovnih centara izvrsnosti, a formiranje centra LORI je još jedan dodatan iskorak i prilika da učenici dobe još koju informaciju više o novim tehnologijama, a isto tako da budu povezani s realnim sektorom odnosno gospodarstvom. Nedavno smo na sjednici Županijske skupštine donijeli Plan razvoja za područje županije do 2027. godine i predstavili velikih 50-ak investicija. Naravno da i područje grada Ludbrega nije zaobiđeno. Za taj sam plan naglasio da ga možemo popularno nazvati “od erupcije do umjetne inteligencije” jer naše je područje doslovno pokriveno do umjetne inteligencije odnosno Fakultet organizacije i informatike je izradio prvi robot – kazao je župan Stričak.

Grad Ludbreg ovaj projekt provodi u suradnji s Osnovnom školom Ludbreg, Osnovnom školom Veliki Bukovec, Osnovnom školom Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom, udrugom First Scandinavia i Međimurskim Veleučilištem u Čakovcu. First Scandinavia je neprofitna udruga iz Norveške

Konferenciji se odazvao i Haakon Blakenborg, veleposlanik Kraljevine Norveške. – U Ludbregu je prisutan velik entuzijazam oko ovog projekta. Čestitam svim partnerima koji su uključeni u ovaj projekt. Naša suradnja s hrvatskom vladom, odnosno Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije je izvrsna i u tom će se smjeru i nastaviti – zaključio je veleposlanik.

Grad Ludbreg i partneri kroz ovaj projekt pružit će podršku poboljšanju i unapređenju STEM vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika osnovnih škola i uspostavit će LORI, tj. moderni Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje za STEM aktivnosti.

Projekt Lori financiran je iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje od 2014 do 2021 – Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva.

28. travnja 2023. 13 CENTAR
radimo
28. travnja 2023. 14 NAJAVLJUJEMO

Hodočasnički dan mladih u Ludbregu

Mladi Varaždinske biskupije u subotu, 15. travnja hodočastili su pješice u Ludbreg pod geslom „Ukaza se dvojici na putu“. Mladi iz Varaždinsko – zagorskog arhiđakonata krenuli su 9 i 30 sati iz varaždinske katedrale prema Ludbregu pod vodstvom vlč. Rafaela Mikeca. Mladi hodočasnici iz Podravskog dekanata krenuli su u 10 sati od župne crkve u Močilama i započeli svoj hod prema Ludbregu pod vodstvom vlč. Daria Levanića, povjerenika za mlade koprivničkog dekanata.

Svoje hodočašće mladi iz Međimurskog arhiđakonata svoj put prema Ludbregu započeli su u 11 sati ispred župne crkve u Maloj Subotici, a na njihovu putu duhovno ih je pratio povjerenik za mlade Varaždinske biskupije vlč. Marko Domiter. Malo prije 16 sati sve tri skupine mladih hodočasnika stigle su u Ludbreg gdje su ih srdačno dočekali vlč. Kristijan Stojko i vlč. Petar Mlakar. Nakon dugog hoda mladi su se okrijepili ručkom i duhovno – zabavnim programom. Domaćini i animatori za njih su pripremili duhovni kutak u kojem su pisali svoje molitvene nakane i proučavali Katekizam Katoličke Crkve te kreativni kutak u kojem su naučili kako isplesti narukvicu i napraviti cvijet od papira.

Nakon kraćeg slobodnog vremena mladi su se uputili na katehezu koji je vodio vlč. Kristijan Stojko. Potaknuo je mlade da poput učenika uvijek budu s Isusom na putu jer je on Put i Istina. Rekao je da patnju svojih života trebamo prihvatiti i živjeti sa saznanjem da je Isus uvijek uz nas.

Mladi su zajedno izmolili krunicu Božanskog milosrđa i na taj način pripremili se za slavlje svete mise koju je predvodio varaždinski biskup Bože Radoš. Hodočasnicima je poručio da zajedničkim snagama trebamo izbaciti ono što je mrtvo i zaudara iz vlastitih života i zamijeniti sa svjetlom uskrslog Krista. Naglasio je da u svjedočenju vlastite vjere primjer trebamo tražiti u apostolu Tomi koji nakon što je stavio prst u Isusove rane progovara „Gospodin moj i Bog moj“. Biskup Radoš potaknuo je sve mlade da bez straha, svakoga dana, pred svima svjedoče da je Isus Krist njihov Gospodin i njihov Bog.

28. travnja 2023. 15 PRENOSIMO

Regica, zbogom!

Kazališna, televizijska i filmska glumica Smiljka Bencet-Jagarić umrla je u petak 31. ožujka u 88. godini.

Karijeru joj je obilježila uloga Regice u ‘Gruntovčanima‘ po kojoj ju se najviše pamti, a ta istaknuta hrvatska glumica ostvarila je 131 ulogu i igrala u više od tri tisuće predstava.

Rođena je 1934. u Novom Sadu, gdje su njezini roditelji preselili zbog očeva posla. U Zagrebu je završila Zemaljsku glumačku školu, glumila u varaždinskom HNK-u, pa u kazalištima u Bjelovaru i Karlovcu te u splitskom HNK-u.

Najveću popularnost stekla je zapaženim ulogama u televizijskim serijama „Gruntovčani”, „Mejaši”, „Inspektor Vinko” te „Dirigenti i mužikaši”.

Smiljka Bencet Jagarić uvijek se rado odazivala pozivima u Ludbreg. Pratila je rad Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner”, mlade ludbreške glumce i bila velika podrška u čuvanju i njegovanju djela koja je stvorio naš sugrađanin.

Hvala joj na svemu!

Tužno sjećanje

NADA KAPUSTA

U Vinogradima Ludbreškim i ove godine

održana radionica „Ludbreška pisanica”

Likovno udruženje Ludbreg, već tradicionalno, ususret Uskrsu organiziralo je uskrsnu radionicu pod nazivom „Ludbreška pisanica”.

U prostorijama društvenog doma Vinogradi Ludbreški u suradnji s Mjesnom organizacijom Crvenog križa Vinograda Ludbreških, Vijećem mjesnog odbora Vinograda Ludbreških te LUL-a održana je tako sad već deveta po redu uskrsna radionica. Tehničku podršku brojnim okupljenim mališanima pružile su članice Likovnog udruženja Ludbreg, Marija Kovačić, Elvira Štabi i Ljiljana Ivančić.

Pisanice nastale na radionici moći će se razgledati u izložbenom prostoru društvenog doma Vinogradi Ludbreški.

Najmlađi u Lovu na pisanice

Na Otoku mladosti i ove je godine uoči Uskrsa održan Lov na pisanice. Zanimljivo događanje u obliku orijentacijskog trčanja i ove je godine okupilo velik broj posjetitelja. Svaki sudionik dobio je orijentacijsku kartu Otoka na kojoj se nalazilo 8 kontrolnih točaka. Po pronalasku svih osam sudionici su dobili zasluženu nagradu. Bilo je veselo, a budući da je u potraži mogla sudjelovati cijela obitelj, odnosno sve generacije, mališanima je ovaj događaj, koji polako prerasta u tradiciju, bio još zanimljiviji.

Medalje ludbreškim umirovljenicima na natjecanju Županijske lige i 29. županijskom sportskom susretu umirovljenika naše županije

Članovi Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg, Stjepan Hižak, Zvonko Pokos, Franjo Potočnik, Zdenko Lacić i Ivan Havaić sudjelovali su u natjecanju Županijske lige veterana u gađanju serijskom zračnom puškom. Ludbreški su se umirovljenici natjecali u dvije kategorije. Ekipno su u grupi A osvojili

24. 4. 2019.

24. 4. 2023.

Godine prolaze, sjećanje ne prestaje, ostala je tvoja dobrota i ljubav koju si nam nesebićno pružala. Možemo mjeriti vrijeme, ali ne možemo mjeriti gubitak.

S ljubavlju i ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Obitelj i tvoje Narcise

2. mjesto, a u grupi B odlično

1. mjesto. Spomenimo još i kako su kao rezervni pucači s njima bili i Dubravko Koprek i Darko Ratković. Nešto malo manje od tjedan dana kasnije sudjelovali su i na 29. Županijskom sportskom susretu. Natjecanje je okupilo 500-tinjak umirovljenika iz 32 udruge s područja Varaždinske županije koji su svoje snage odmjerili u pet disciplina - pikadu, šahu, beli, visećoj kuglani i streljaštvu. Ludbreški umirovljenici u Ludbreg su se vratili sa srebrnom medaljom u disciplini streljaštvo.

28. travnja 2023. 16
DONOSIMO

ŠTITIMO I ČUVAJMO SVOJU BAŠTINU! 'Poculica'

najživopisniji dio narodne nošnje ludbreškog kraja

Poculica je vrsta ženskog oglavlja, pokrivala za glavu, i dio je tradicijske narodne nošnje. Jedna od živopisnijih i različitim tehnikama tekstilnog rukotvorstva ukrašena je poculica svečane ženske narodne nošnje koja se nosila u Velikom Bukovcu i okolnim selima. Predstavlja jedinstvenu materijalnu i nematerijalnu baštinu stvorenu i njegovanu vrijednim rukama naših podravskih žena.

Kako izgleda velikobukovečka poculica?

Izgled poculice iz okolice Velikog Bukovca karakterističan je i jedinstven, a prepoznatljiv je i po načinu ukrašavanja. Oglavlje se sastoji od nekoliko dijelova. Prednje bočne dijelove čine dva platnena pravokutnika, naševa, bogato ukrašena vezom. Između naševa, na tjemenom dijelu, nalazi se čipka, špice. Zajedno čine prednji dio oglavlja. Prema stražnjem dijelu se na njih poprečno nadovezuje izduženi platneni dio, također ukrašen vezom, koji je na sredini stražnje ivice skupljen tako da tvori polukružni usijek. U taj usijek je umetnut šupljikavi halovec u obliku luka.

Kako je poculica izrađivana?

Velikobukovečka poculica ručno je šivana od gusto tkanog kupovnog pamučnog platna, kretona. Odlikuje se raznolikim tehnikama ukrašavanja. Bočni i stražnji dio oglavlja su ukrašeni bogatim vezom crvenim pamučnim koncem ili raznobojnom vunenom pređom. Vez je izveden bodovima lančanca, obameta i ovijanca, a motivi su brojni. Najčešći i najomiljeniji su srce, tulipan i ptičice koji su okruženi raznolikim geometrijskim te stiliziranim biljnim i životinjskmi motivima. Bukovečku poculicu krase i čipkani elementi. Čipkani umetak u središnjem dijelu, iznad čela, je od finog bijelog pamučnog konca, a zastupljene su dvije tehnike čipkanja: čipka na batiće i kukičana čipka. Čipku na batiće s karakterističnim motivima katruža, lastavički, janješca i krogljica su izrađivale žene iz Svete Marije u Međimurju te ju prodavale u Podravinu i Bilogoru. Kukičane čipke sa stiliziranim biljnim i geometrijskim motivima, najčešće rombova i trokuta, su izrađivale velikobukovečke žene same. Halovec u obliku luka na potiljku je od bijelog pamučnog konca izveden poseb-

nom tehnikom preplitanja koja je kod nas u Hrvatskoj poznata pod nazivom jalba. Tehnika je dobila naziv po tradicijskim ženskim oglavljima ozaljskog kraja gdje je ostala sačuvana i poznata do danas.

Tko je izrađivao poculice?

Izrađivale su ih djevojke pripremajući svoju opremu za miraz, a u tome su ih podučavale i pomagale im njihove majke i bake. Trudile su se da poculice budu što ljepše ukrašene jer je to bio jedan od pokazatelja vještine u izradi ručnog rada kojemu se nekada, i u gradu pa tako i na selu, pridavala velika važnost.

Kako se poculica nosila?

Poculica je pokrivala kosu skupljenu u dvije pletenice koje su na potiljku bile omotane na kofrtalo formirajući punđu. Oglavlje se na kosu učvršćivalo s prednje strane kopčama za kosu, šponjgicama, a na potiljku pomoću špagice, dretice, koja je bila provučenu kroz donji rub oglavlja. Poculica je bila dodatno ukrašena širokom crvenom vrpcom koja je bila svezana u mašnu, pontlek, a učvršivala se

na vrh šupljikavog umetka na potiljku.

Simbolika značenja oglavlja

Žensko oglavlje poput poculice predstavljalo je statusni simbol jer su njome kosu pokrivale samo udate žene, a po prvi puta su ju stavljale na kosu tijekom svadbene svečanosti. Starije žene su se od mlađih snaha razlikovale i po tome što su poculicu pokrivale maramom, ropcem. Ovako raskošno ukrašena poculica nosila se samo u svečane prigode, blagdane i nedjeljom kada se išlo u crkvu. Crvena boja je u zapadnoevropskoj kulturi, ali i mnogim drugim kulturama, simbol blagostanja, zdravlja, sreće i ljubavi te štiti od zla. Crverna boja, koja prevladava i na velikobukovečkom oglavlju, je mladim snahama, prema pučkom verovanju, osiguravala sreću, ljubav i plodnost u braku. Ova boja ima i apotropejsko značenje jer se smatra da može odbiti  zlo i štititi od raznih uroka i bolesti koje bi mlade snahe mogle spriječiti da postanu majke i tako obitelji osiguraju zdrave potomke.

Gdje se poculice mogu naći i vidjeti?

Najveći broj velikobukovečkih poculica čuva se u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Prikupljene su još davne 1929. godine posredstvom tadašnjeg muzejskog povjerenika iz Velikog Bukovca, učitelja Franje Rihtarića, te na terenskim istraživanjima prof. Vladimira Tkalčića i dr. Milovana Gavazzija. Nekoliko primjeraka čuva se u Muzeju grada Koprivnice, Gradskom muzeju u Varaždinu i Muzeju grada Ludbrega kamo su stigle temeljem otkupa ili darovanja. Vjerujemo da se još puno poculica čuva u privatnim obiteljskim zbirkama. Nažalost, u posljenje vrijeme se mogu vidjeti i u oglašivačima za prodaju na raznim internetskim portalima.

U čemu vidimo njihovu vrijednost?

Vrijednost velikobukovečke

poculice je u njenom jedinstvenom načinu ukrašavanja kojeg karakteriziraju vrlo živopisni vez, izvorno sačuvani uzorci čipke na batiće iz međimurskog čipkarskog centra Svete Marije, te velik broj uzoraka kačkanih čipki. Posebno su dragocjeni po svojoj raznolikosti, iako najmanje uočljivi, uzorci šupljikavog pletiva, jalbe, na stražnjem dijelu poculice. Sve navedene tehnike dokaz su o bogatoj tradiciji tekstilnog rukotvorstva na području ludbreške Podravine koja se održala u narodu do prve polovice 20. stoljeća.

Podravine možemo sačuvati prikupljanjem i pravilnom pohranom preostalih „preživjelih“ primjeraka ženskih oglavlja i drugih tekstilnih predmeta, istraživanjima njihovih tehnoloških karakteristika te geografskih, kulturnopovijesnih i etnoloških obrazaca, proučavanjem i rekonstruiranjem specifičnih tehnika tekstilnog ruktovorstva i bogate motivike. Da bi se taj segment materijalne i nemateijalna baština zaista sačuvao i održao nužna je njihova popularizacija putem izložbi, predavanja i organiziranjem praktičnih radionica za djecu i odrasle kako bi se na taj način njegovale gotovo zaboravljene vještine tekstilnog rukotvorstva.

Kako možemo sačuvati tradiciju tekstilnog rukotvorstva?

Spasimo našu baštinu!

28. travnja 2023. 17
Ovaj specifičan vid tradicijskog nasljeđa ludbreške Izvor: Etnografski muzej Zagreb
BAŠTINA
Kukičana čipka Čipka na batiće

Nemaš ideju o tome koje jelo pripremit za Praznik rada? Imamo mi!

Međunarodni praznik rada obilježava se u spomen na povijesnu borbu koju je pokrenuo radnički pokret, posebno u spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu koji su započeli 1. svibnja 1886., a na kojima je oko 40.000 radnika tražilo skraćenje radnog vremena i poboljšanje uvjeta rada. Središnja ideja prosvjednika bila je iskazana u poruci kojom se pozivalo na „osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati odmora“. Nažalost, na prosvjedu je došlo do sukoba policije i radnika te je tom prigodom poginulo nekoliko radnika i policajaca, a sedmero je radnika nakon prosvjeda osuđeno na smrt. Niske nadnice i višesatni dnevni rad u trajanju od 12 do 18 sati dnevno za odrasle, pa čak i djecu, tijekom 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća iscrpljivao je ljude koji su u svim zemljama razvijenog kapitalizma štrajkovima zahtijevali dostojnije uvjete rada i života.

Danas se Međunarodni praznik rada kao državni praznik obilježava 1. svibnja u više od 80 zemalja svijeta na različite načine, često  organiziranjem prigodnih kulturno-umjetničkih programa, ali i prosvjedima kojima radnici upozoravaju na aktualne probleme koji se tiču poštivanja prava radnika, postizanja pravednijih uvjeta rada i te na sve ostalo što je potrebno postići kako bi radnici mogli dostojanstveno živjeti od svoga rada.

Praznik rada danas mnogi iskoriste za uživanju na otvorenom, druženje i roštiljanje s prijateljima i obitelji.

UZ ROŠTILJ Nije grah.

Svakako najpopularnija jela su grah i roštilj. Donosimo neke ideje za prilog uz spomenuti roštilj.

ŠPAROGE SA SIROM

Svakako najpopularnija jela su grah i roštilj. Donosimo stoga neke ideje za prilog uz spomenuti roštilj. Šparoge sa sirom idealan su prilog uz piletinu na roštilju, a možete ih omotati i sa slaninom za još jači okus. U posudu za pečenje stavite kuhane šparoge. Zalijte s vrhnjem za kuhanje, začinite češnjakom, soli i paprom. Dodajte ribani parmezan i mozzarellu te stavite u pećnicu. Pecite oko 15 minuta dok se ne otopi sir i šparoge postanu mekane.

PEČENI BATAT

Batat je izvrstan izbor za sve sladokusce, a djeca će ga obo

žavati. Možete ga peći, pržiti a bit će još ukusniji na roštilju. Narežite batat na deblje ploške. Začinite s malo ulja i soli i pecite do kad ne omekša.

som i na vrh dodajte kriške mozzarelle. Pecite u pećnici do željene mekoće paprike i poslužite uz plodove mora.

Šampinjoni su iznimno bogati proteinima pa nemojte zaboraviti na njih u svojoj kuhinji. Izrežite ih na polovice te začinite s maslinovim uljem, timijanom, soli i paprom. Pecite u pećnici ili roštilju do kad ne potamne i omekšaju.

Domaći krumpir je odličan prilog, a jednostavan je i brz za pripremu. Krumpir narežite na četvrtine jednake debljine i začinite češnjakom u prahu, paprom i malo soli. Dodajte maslinovo ulje te pecite desetak minuta na roštilju.

Ovaj aromatičan krumpir odličan je prilog uz svaki roštilj. Krumpir izrežite na polovice ili četvrtine ako su veći. Prelijte ga maslinovim uljem, začinite sa svježe sjeckanim ružmarinom, paprom i soli te pecite na roštilju.

Meksička salata je brzo gotova i savršen je prilog uz svaki roštilj. Narežite crvenu i zelenu papriku i pola glavice luka. Dodajte kukuruz i grah iz konzerve i začinite chilli umakom. Prelijte uljem i octom te dobro pomiješajte. Salatu poslužite hladnu uz meso koje ste ispekli na roštilju.

Kuskus je veoma ukusna i hranjiva namirnica. Kuskus skuhajte i začinite s paprom i soli. Paprike napunite smje-

28. travnja 2023. 18
-
DOMAĆI PEČENI KRUMPIR PAPRIKA PUNJENA KUSKUSOM KRUMPIR S RUŽMARINOM PEČENI ŠAMPINJONI MEKSIČKA SALATA I HIDRATACIJA JE BITNA
GASTRO

Senzorni parku OŠ Ludbreg sprema nove aktivnosti

Senzorni park u Ludbregu postoji već duže vrijeme. Kako je došlo do ideje o izgradnji? Na početku svake školske godine odlučuje se o školskom projektu za tekuću godinu. Tako je 2016./17. izabrana ideja kolegice Olje Slatki koja nas je oduševila zamislima da se dio školskog dvorišta pretvori u višeosjetilni vrt s mnogo različitih biljaka i stimulacija.

Od samih početaka ste aktivno uključeni u izgradnju parka. Možete li nam reći koji motivi su Vas vodili da se uključite u taj projekt? Volim biljke i parkove. Također je izazovna ideja da iz ničega stvorite nešto što bi moglo trajati. Ovaj mali prostor postaje poseban tek kad se biljke razbujaju. Želim da učenici shvate prirodni proces razvoja biljaka prateći njihov rast od ulaska u Senzorni park kad su bili prvašići pa sve do osmog razreda te da u njemu uživaju.

bio kružni oblik koji se zadržao do danas. U popunjavanju prostora sudjelovali su svi razredi i učitelji jer je to bio školski projekt. Grad Ludbreg uklopio je Senzorni park u svoj projekt kao dječji park pa je i to pomoglo da 2017.g. dobijemo status Gradaprijatelja djece. Sljedećih godina SP se mijenja i razvija ulaskom u projekt LORA na državnoj razini te zadnje dvije godine ulaskom u projekte na županijskoj razini. Sada su dopunjeni ciljevi prethodnih godina pa se osim aktivnog odmora ovdje ostvaruje dio istraživačke nastave predmeta Prirode i društva te Izvannastavnih aktivnosti u razrednoj nastavi.

Uskoro kreće toplije vrijeme. Više ćemo moći boraviti na otvorenom. Jedan od oblika ovakvog druženja su i aktivnosti u Senzornom parku OŠ Ludbreg koji kreće s novom sezonom druženja u prirodi. Tom prigodom smo razgovarali s učiteljicom razredne nastave Davorkom Jemrić Dolovski, jednom od sudionica ovog projekta. Vrijedna učiteljica Davorka nam je ukratko ispričala o dosadašnjim aktivnostima i budućnosti ovog zanimljivog i korisnog projekta.

Molim Vas da nas kratko provedete kroz etape u razvoju senzornog parka, od samih početaka pa do danas. 2016./17. realizirana je ideja kolegice Olje Slatki da se stvori mirno mjesto za odmor učenika i njihovu interakciju s prirodom kroz sva osjetila. Senzorna stimulacija korisna je svim učenicima, a osobito učenicima s teškoćama senzorne integracije (autizam, ADD, ADHD) kojima je potrebno ponuditi čim različitije senzorne podražaje u svrhu lakšeg primanja informacija i reagiranja na iste. Zato je taj prostor nazvan Senzornim parkom. Park je do-

Limun za zdravlje i ukras

Limun je za uzgoj jedna od najzahtjevnijih voćnih sorti. Voćne sadnice limuna dobre kvalitete teško je pronaći u vrtnim centrima i brzo su razgrabljene jer ljudi limunove uzgajaju za izvor C vitamina, ali i zbog ukrasa. Naime, limun cvate nekoliko puta godišnje pa na stablu limuna istovremeno mogu biti manji zeleni, veliki žuti te potpuno zreli plodovi. Limunovi se uzgajaju u većim posudama koje se mogu zimi prenijeti u zatvoreni prostor jer su osjetljivi na smrzavanje. Limun je samooplodna biljka koja zahtijeva puno topline, ali i brige oko uzgoja no zato ćete, sasvim sigurno, njegujući limunove uživati. Stabalca limunova svake se dvije godine moraju presađivati u 'za broj veću' posudu tj. ne smiju se odmah posaditi u veliku posudu jer biljka u tom slučaju razvija samo korijen, ali ne i krošnju. Istovremeno, ako je mlada sadnica posađena u premalu posudu može doći do 'pregorijevanja' korijena naročito za vrijeme visokih ljetnih temperatura pa je preporučljivo mlade limunove staviti u polu sjenovit prostor kako ne bi bili direktno izloženi suncu. Krošnju i listove limunova potrebno je svaka dva dana blago ovlaživati vodom prskanjem

ujutro ili kasno u večer.

Ako limun zimi nema dovoljno svjetlosti i topline dolazi do otpadanja listova, a u tom slučaju neće doći do proljetnog cvjetanja. Limun zahtijeva izuzetno plodno tlo, a posuda na dnu mora imati izbušene rupice kako bi došlo do cijeđenja viška vode. Tijekom vegetacije stablo limuna treba višekratno prihranjivati gnojivima s mikroelementima preko lista, ali i zalijevati otopljenim mineralnim gnojivima. Ako su listovi limuna žuti potrebna su tri prskanja i zalijevanja željezom svaka dva do tri tjedna i to samo u vrijeme vegetacije. Plodovi limuna bo-

gati su vitaminom C, a unatoč kiselosti povećavaju lužnatost odnosno pridonose alkalizaciji ljudskog organizma. Na našem području najboljim izborom u uzgoju limunova pokazale su se sorte Mjesečar, Meyer improved i Lisabon. Piše: Dražen Vađunec

Jeste li tijekom godina naišli na kakve probleme u realizaciji projekta? Park je stvoren donacijama i recikliranim materijalima koji su kratka vijeka. Tijekom ljetnih praznika park nema čuvara, otvoren je za javnost pa je bilo i mnogo devastiranja. Zato je svake šk. god. trebalo puno popravaka i volontiranja.

Tko je sve uključen u projekt? Ima li projekt i širi odjek? U timu su još : ravnatelj OŠ Ludbreg Tihomir Horvat, kolegica Olja Slatki, školski domari, računovotkinja. Ostali učitelji se pridružuju kao volonteri, a najviše učiteljice iz produženog boravka. Prije nekoliko godina sam Senzorni park predstavila kolegama razredne nastave iz susjednih škola, a šire od toga će biti moguće tek nakon što se razrastu biljke i ovaj prostor uistinu postane bujni park.

Projekt ima i novi, zanimljivi naziv. Otkud Vam ideja o nazivu i na koji način je naziv povezan sa samim parkom? Ovogodišnji naziv projekta je „Oko, ruka, nos – u parku je štos“, a proizišao je iz prvotne ideje parka: labirint koji vodi do stanica različitih podražaja - taktilnih, vizualnih, olfaktornih, auditivnih i gustativnih. Posađene biljke imaju različite strukture, boje i veličine kako bi nam privlačile pogled, ali istovremeno tražimo od učenika da ih dodiruju (podragaju), pomirišu. Uz to ih učimo koje su od tih biljaka jestive. Dalje je štos i u tome da se učenici kreću labirintom čempresa, umoče ruke u pojilo za ptice, očitaju vrijeme na sunčanom satu, promatraju kukce kroz povećalo, odigraju podnu igru, popnu se na humak, poigraju se kamenčićima, glazbenom ogradom, itd. Kako se iz levela u level prolazi nekom računalnom igrom, tako se i ovdje ide od jedne stanice do druge.

Koji su Vam daljnji planovi vezani uz razvoj parka? Prije svega, u potpunosti iskoristiti navedeni prostor parka za potrebe nastave PID-a i INA. Stvoriti suradnju sa cvjećarima iz našeg kraja, Šumarijom, dječjim vrtićima i roditeljima.

Što bi poručili korisnicima senzornog parka? Mali učenici su kao pčelice: sve žele brzo vidjeti i isprobati pa tako neka i ostane. A za one malo odraslije: Nogu pred nogu svojom stazicom u parku pa stati. Jedan trenutak za životnu ravnotežu!

Izviđačko planinarski pohod od Drenovca do Kalnika

Polaznici tečaja za mlade izviđačke voditelje Odreda izviđača Ludbreg bili su u subotu 22. travnja na izviđačko-planinarskom pohodu od Drenovca do Kalnika, s usponom na najviši vrh Kalnika –Vranilec visok 643 metra.

Ova generacija izviđača radi epidemioloških razloga prošlih godina, s iznimkom ljetnog logovoranja i ekspedicije, nije smjela putovati i provoditi izviđačke pohode radi upoznavanja šireg zavičaja, nacionalnih parkova i parkova prirode Hrvatske. Mladim

izviđačkim voditeljima na tečaju, ovo je zato bio prvi zajednički izviđačko-planinarski izlet u planinu pa i samim time poseban doživljaj. U voditeljsko dijelu programa učili su vođenje grupe u prirodi uz kartu i planinarske oznake, o čuvanju prirode i vlastitoj sigurnosti, te upoznali nama najbližu planinu i njene znamenitosti. Tijekom proljeća, svi će izviđači s voditeljima još posjetiti Ravnu goru - Trakošćan i Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, s usponom na najviši vrh Japetić.

28. travnja 2023. 19
„Oko, ruka, nos – u parku je štos“
SA SVIH STRANA

Ludbrežanima se predstavila mlada koprivnička umjetnica

Klaudija Raab

U Ludbregu otvorena izložba

U sklopu programa Ludbreg petkom u izložbenom prostoru dvorca Batthyany 21. travnja otvorena je prva samostalna izložba slika Ide Domišljanović, inače profesorice likovne kulture, slikarice, učiteljice, ilustratorice Ludbrežanima se predstavila ciklusom slika ženskog tijela. Umjetnica kritizira prikaz žene kao objekta, kao skupljača klikova te iskazuje otvorenu podršku ženama u vječnoj borbi za dostojanstvo i položaj u društvu.

Na slikama velikih dimenzija nalaze se i snažne poruke samopoštovanja. Izložene radove komentirala je profesorica likovne

umjetnosti Ljiljana Cvetko. -Poruke samopoštovanja koje umjetnica koristi na svojim slikama itekako su bitne, poglavito ako pogledamo kako zapravo prikaz žena u današnjem digitalnom svijetu funkcionira i utječe na mlade djevojke koje još formiraju osobnost pa se tako susrećemo s raznim anksioznim poremećajima. - istaknula je profesorica likovne umjetnosti Ljiljana Cvetko koja je govorila i na otvorenju izložbe.

Dodala je i kako malo tko ima strpljenja upoznavati i ući u nutrinu osobe, zato Ida tekstom koji osvajaju kadar slike stavlja nagla-

sak upravo na ono skriveno.

- Snaga ovog ciklusa upravo je vizualna poruka koja nam je servirana, jasna poput plakata. Snaga je i u hrabrosti, otvorenoj podršci ženama, odabranoj strani u vječnoj borni za dostojanstvo i položaj žena u društvu. - dodala je Cvetko.

Izložbu je otvorio ravnatelj Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak' Branko Dijanošić, a razgledati je možete sve do 3. svibnja, radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na broj 042 306 113 ili na Facebook stranici Centra za kulturu Ludbreg. Ulaz je besplatan.

KUD Anka Ošpuh ima svijetlu

Program Ludbreg petkom nastavio je sa svojom izložbenom aktivnošću.

Ludbreška publika je tako u petak, 14. travnja, imala prilike prisustvovati otvorenju prve samostalne izložbe mlade koprivničke umjetnice Klaudije Raab koja je umjetnosti privržena od malih nogu.

- Od malena se nekako bavim crtkaranjem, kako god to nazvali u onim mlađim godinama dok još nismo ni svjesni baš što točno radimo. Tako sam vremenom napredovala u svom crtanju i dobila razne pohvale u školi ili doma. To me zanimalo i bila sam ponosna sama na sebe jer sam bila dobra u tome. Kasnije sam otkrila da mogu puno više, čak i izražavati svoje osjećaje. To mi je došlo kao neka vrsta terapije. Jednostavno uživam. - kaže samouka umjetnica Klaudija koja se Ludbrežanima predstavila izložbom slika pod nazivom 'I stayed' (Ostala sam).

Izložene slike nastale su u periodu od 2020. godine do danas, izrađene su u tehnici tempere, tuša, vodenih boja ili njihovom kombinacijom, a pričaju o autoričinim osjećajima.

- Izložba je zapravo pričica o periodu u mojoj prošlosti koji nije bio baš bajan, ali sam iz toga puno naučila i to me poguralo naprijed, da budem što pozitivnija i zapravo me usmjerilo u nekom pravcu u kojem želim ići. Zahvaljujući tome sam i

sama shvatila tko želim biti i kako raditi na sebi. Naziv 'ostala sam' je tu jer sam često govorila da bih odustala. Podcjenjivala sam samu sebe u mnogočemu i uvijek bi mi misli naginjale ka tome da se maknem od nečega, da samo odem ili odustanem. Bili to hobiji, škola, razna druženja, slikanje ili bilo što drugo. Danas je moje mišljenje drugačije i sretna sam zbog toga.

- objašnjava nam Klaudija koja je veliku potporu imala u svojim roditeljima pa im je u znak zahvale posvetila sliku pod umjetničkim nazivom 'You gave me life'. To joj je, kaže, jedna od najdražih na ovoj izložbi.

- Draga mi je i slika 'You saved me' jer predstavlja jedan od najboljih i najsretnijih perioda u mom životu koji još uvijek traje, u kojem puno rastem i idem prema boljem i zahvalna sam svom partneru što baš uz njega mogu rasti ovako kako sada rastem. - dodaje.

Klaudija širi svoje vidike i u drugim oblicima i granama umjetnosti pa tako uz slikanje voli i fotografiju, poeziju, a tu i tamo zapjeva i zapleše.

Trenutno je studentica medijskog dizajna na koprivničkom sveučilištu, a tijekom svog studija otkrila je da ju zanima i audio produkcija. - U tome sam se nekako našla i htjela bih se u budućnosti baviti tim područjem.otkrila nam je Klaudija Raab. Mi joj u tome želimo puno uspjeha.

Dana 9. srpnja 1976. sastale su se 22 žene, zaljubljenice u kulturnu narodnu baštinu iz minulih vremena, izradile su pravila udruge i tako je cijela priča krenula. Kulturno umjetničko društvo 'Anka Ošpuh' tada je imalo samo 12 kompleta starih i vrlo vrijednih moslavačkih nošnji koje je naslijedilo od prijašnje folklorne skupine koja je kratko djelovala na području Ludbrega prije njih. Kulturno umjetničko društvo tada nije imalo gotovo ništa osim navedenih nošnji, ali je cilj djelovanja bio i više nego jasan, očuvanje pjesama, plesova, nošnji i običajnog narodnog blaga podravskog kraja.

Počeci nisu bili lagani. Društvo nije imalo gotovo nikakvih financijskih sredstava, a niti vlastitu prostoriju za vježbanje. U pomoć su priskakale mnoge tvrtke i organizacije zahvaljujući čijoj su financijskoj potpori izrađene podravske nošnje, a dijelovi nošnji prikupljeni su i po selima ludbreške Podravine.

Malo po malo Kulturno umjetničko društvo se razvijalo i raslo da bi danas slovilo kao jedno od najaktivnijih na našem području. Trenutno u KUD-u djeluje 7 dječjih skupina modernog plesa, te tradicionalne skupine koje uključuju folklornu sekciju, tamburaški sastav 'Pajdaši' i žensku vokalnu skupinu 'Pajdašice'.

- Kad kažemo „KUD“ prvo pomislimo na tradicijsku kulturu, na folklor. Mo smo multidisciplinarni KUD zbog modernih plesova, no oni su stvaranje novoga, a tradicijski izražaj je ipak baština koja će nestati ako je ne sačuvamo. Zato je to važno. U pandemiji smo imali problem, ali izgleda da smo se ipak oporavili. Folklor i tamburaši i dalje funkcioniraju. ističe A. Horvat.

Jedan od glavnih zadataka KUD-a 'Anka Ošpuh je očuvanje etno baštine na području Ludbrega i Varaždinske županije te prenošenje iste s generacije na generaciju. Odlučili su stoga dodatne napore uložiti upravo u pobuđivanje interesa za folklor kod mlađih generacijama.

Kreirali su Facebook i Instagram stranice koje nose naziv Folkloraši Ludbreg na kojima zainteresiranoj javnosti prezentiraju sve što rade. Aktivni su po pitanju kreiranja objava, lajkovi rastu, a raste i broj članova folklorne sekcije. - Dobili smo dosta novih članova, već dugo nismo bili ovako brojni, usudila bih se reći da unatrag desetak godina nismo imali ovako velik broj članova. Trenutno nas je dvadesetak, a ono što je odlično je da imamo čak devet muških članova. Među mladima, a posebice dečkima, je to inače dosta nepopularno. Mi koji smo u tome stvarno ne vidimo razlog zbog kojeg je to tako jer se jako dobro zabavljamo, plešemo, putujemo i stvarno nam je lijepo.kaže nam voditeljica folklornog ansambla Melita Geci. Među novim članovima folklorne sekcije je i Hrvoje Friščić.

Cure s folklora su me po zvale, rekle su: ako voliš plesati, dođi, dobra je i vesela ekipa.Atmosfera je stvarno super, kao malo veća obitelj smo, zabavljamo se, družimo poslije proba. Novi članovi, pridružite se ako volite ples. Upoznat ćete nove simpa prijatelje, naučiti nove plesove, sačuvati tradiciju naših djedova i baka, a i otići na poneko putovanje. - poručuje Hrvoje.

Probe folklorne sekcije se održavaju svake srijede i petka, a traju po dva sata. - Svi zainteresirani mogu nas doći pogledati u malu školsku dvoranu Osnovne škola Ludbreg i ukoliko smo im interesantni, priključiti nam se. Svi se brzo ufuraju i polove korake. Evo naši najnoviji članovi vježbaju od početka godine, a početkom ovog mjeseca imali su svoj prvi nastup. - dodaje Melita.

Teško je zamisliti kako bi ples i pjesma izgledali bez tamburaša i njihovih žica, stoga folklorni ansambl u većini slučajeva na-

stupa u pratnji tamburaške sekcije 'Pajdaši' koja, osim što prati nastup folklorne sekcije, izvodi i samostalne nastupe. Tamburaški sastav KUD-a osnovan je nedugo nakon folklorne sekcije. Brojne generacije uglavnom samoukih tamburaša izmijenile su se kroz mnoge godine rada, a sekcija je konstantno u potrazi za novim članovima.

- Kod nas se u folkloru izmijenilo već nekoliko generacija tamburaša. Obnavljanje je stalno potrebno jer tako spajamo mladost i iskustvo, te osiguravamo da ova sekcija radi. Sjećam se da smo nekad na gostovanjima snimljene koreografije puštali na razglas. Teško je tako plesati. Živa glazba je sastavni dio plesa, isprepliće, nadopunjava i povezuje. - priča predsjednik Aleksandar Horvat.

Tamburaška sekcija danas broji sedam članova, a djeluje pod vodstvom prof. Elvisa Međerala.

- Repertoar kojeg izvodimo je raznolik. Prvenstveno to su tradicijske pjesme i plesovi koje sviramo u spletovima kao pratnja folklornoj sekciji, pratnja Pajdašicama, zatim tamburaška instrumentalna glazba, starogradske pjesme ali i popularna glazba. Trenutno vježbamo i jedan operni broj kao instrumentalnu obradu. - kaže Elvis Međeral i dodaje kako članovi marljivo vježbaju na probama, ali i kod kuće.

- Probe su jednom do dva puta tjedno u prostorijama KUD-a. Na našim probama je uvijek pozitivna atmosfera, ugodno se družimo i puno vježbamo, a rezultat svega su naši nastupi u Ludbregu i svugdje gdje nas pozovu. Instrumenti koje sviramo su bisernica, brač, bugarija i berda i harmonika. Svira se po notama prema unaprijed raspisanim ili odabranim obradama tako da je sve u skladu s mogućnostima svakog pojedinca i cijele sekcije. U našem radu koristimo i tehnologiju kako bi olakšali pristup notama, snimkama, matricama za vježbu i edukativnim materijalima. - dodaje voditelj, prof. Međeral.

U tamburašku sekciju također su dobrodošli svi zainteresirani. Predznanje je poželjno, ali nije uvjet.

28. travnja 2023. 20
KULTURA
Prenošenje folklora na mlađe generacije

profesorice likovne kulture Ide Domišljanović

budućnost – uključuje se sve više mladih osoba

Izvedena predstava 'Ljubav, gubitci i moda'

Ljubav, gubitci i moda je scensko djelo koje su napisale američke književnice Nora i Delia Ephron. Riječ je o nizu monologa, u kojima razne junakinje pričaju priče vezane za odjevne predmete koje su u pojedinim važnim životnim trenucima nosile. U ovom emotivnom inventaru svojih životnih ormara one nam otkrivaju trenutke u kojima su bile sretne ili tužne, u kojima su ljubile i gubile. Pet poznatih žena, koje su se okupile u ovom kazališno-literarnom projektu, pripovijeda i dijeli duboko osobne priče, s kojima se lako poistovjetiti. Na daskama koje život znače ludbreškoj su ih publici pripovijedale Zdenka Kovačiček, Mirna Medaković Stepinac, Matija Prskalo, Karmela Vukov-Colić i Sanja Doležal.

28. travnja 2023. 21
Zajednička fotografija folklorne i tamburaške sekcije
KULTURA
Folklorna sekcija trenutno broji dvadesetak članova

Sjajni rezultati za učenike OGŠ Ludbreg

Učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg tijekom travnja sudjelovali su na natjecanjima na kojima su zabilježili sjajne rezultate. U Varaždinu je održano natjecanje „AccordionFest 2023.” Harmonikaši Osnovne glazbene škole, Bojana Grubačević 1.r. osvojila je 1. nagradu, Jakov Ledinko 2.r osvojio je 2. nagradu, Borna Lazić 3.r osvojio je 2. nagradu, Karlo Delić 6. r. Osvojio je prvu nagradu i drugo mjesto. Mentor učenicima je Kristijan Potočnjak. Učenici klarineta Osnovne glazbene škole Ludbreg sudjelovali su na međunarodnom natjecanju „Woodwind & Brass” održanom u Varaždinu i osvojili visoka mjesta. U kategorijama klarinet C Sara Vađon osvojila je III. nagradu, a David Držanić II. nagradu. Mentor učenicima je Nikola Šincek. Na međunarodnom natjecanju „Primavera” u Bijeljinji (BiH) učenici ludbreške glazbene škole također su opet pokazali da su među najboljima. Vita Murat III. kategorija, klavir 1. nagrada i Marcel Dodlek III. kategorija, klavir 1. nagrada. Mentor učenicima je Julijan Martinčević.

28. travnja 2023. 22
Karlo, Borna, prof. Kristijan Potočnjak, Jakov i Bojana Marcel, Vita i prof. Julijan Martinčević David, prof. Nikola Šincek i Sara
KULTURA

Iva i Marta na Europskom prvenstvu u Zagrebu

Sredinom travnja održano je u velikoj zagrebačkoj Areni seniorsko prvenstvo Europe za hrvače i hrvačice na kojem su sudjelovale kao dio reprezentacije i naše hrvačice Marta Besek i Iva Gerić. Besek je poražena u prvoj borbi dok je Iva Gerić prvu borbu protiv hrvačice iz Srbije pobijedila, a drugu protiv Rumunjke izgubila. Na njihov se nastup osvrnuo trener HK Ludbreg Ignac Horvat. -Bilo je ovo zaista dobro organizirano prvenstva, a i posjeta, pogotovo preko vikenda nije bila loša. Marta je povela u svojoj borbi, no kad je borba ušla u sredinu pokušala je s nekim zahvatima koji nisu prolazili što je protivnica iskoristila. Marta je

ovim nastupom u kategoriji do 76 kg stupila na veliku scenu i pred njom je još mnogo godina borbi i uspjeha. Iva je u prvoj borbi onako rutinski svladala protivnicu, a u drugoj se namjerila na dvostruku Olimpijku iz Rumunjske. Ne znam, možda je tu bilo previše respekta, no Rumunjki koja je uvjerljivo pobijedila ne može se osporiti kvaliteta. Na nesreću nije dalje pobjeđivala pa Iva nije dobila prigodu za daljnje borbe. Iva je na kraju bila 7. što i ne zvuči loše. Našim predstavnicama slijede pripreme za nova velika natjecanja. Dodajmo još da je natjecanje „spasio“ naš Filip Šačić koji je osvojio brončanu medalju. Piše: Neven Jerbić

Košarka nije mrtva

Ona fraza „Punk's not dead“ može se parafrazirati i kao naslov ovog teksta. Naime, u ludbreškoj sportskoj dvorani 22. i 23. travnja igrao se jedan od krugova Jedinstvene pretkadetske lige u kojem su uz domaćina KK Grafičar nastupile i ekipe Vrijednosnica Osijek te iz Istre klubovi Oliva iz Vodnjana i Pazin. S Osijekom se nije igralo jer je već s njima odigran susret pa su protivnici bili Istrijani. Zanimalo nas je kako to iz tog područja u ovom rangu ne igraju recimo ekipe iz Pule i Rijeke nego iz ovih malih gradića, no ubrzo smo dobili odgovor na parketu. Prvo su Ludbrežani igrali pro-

tiv vodnjanske Olive. Za ono što su gosti pružili na parketu bolje bi im odgovaralo ime Popaj. Izuzetno poletna, agresivna i odlično vođena ekipa svladala je Ludbrežane, što i nije veliko iznenađenje jer već su u ovom prvenstvu svladali i Cibonu. Dobro je to rekao trener Grafičara Tomislav Horvat - To je i dobro i loše za hrvatsku košarku.- Imponirali su mladi gosti, a onda još jedan šok. Pitali smo njihovog trenera da li su posegli za nekim igračima iz obližnje Pule i drugih središta, a trener Križanac je rekao - Imamo tri igrača iz Vodnjana (o.a. i sad očekuješ ostali su iz Pule, Umaga, Poreča), a

ostali su iz obližnjih zaseoka. Posvećeni smo isključivo radu s najmlađima. - Znači, može se, i u slabijim uvjetima i na malom području. U drugoj utakmici Grafičar je poražen od Pazina koji je tom pobjedom osigurao nastup među najbolje četiri ekipe i to u konkurenciji Cibone, Splita, Zadra, Šibenke, Cedevite, nevjerojatno. Što se tiče ludbreške ekipe nju su na leđima nosili Matija Bačani i Filip Crnković koji su utakmice doveli do egala, no dalje nije išlo. Valja spomenuti, utakmice je pratilo po stotinjak gledatelja, koji su bili dobra kulisa, a vrijediti izdvojiti i Nikolu Gadžea koji je davao ritam navijanja kroz bubnjanje, koje mu zaista nije strano. Još jedan lijepi sportski događaj u ludbreškoj dvorani. Piše: Neven Jerbić

„Mini vatreni odradili turnir“

Od 17. do 24. travnja u Ludbregu su boravili nogometni reprezentativci Hrvatske U16. Ovdje se trebao odigrati dio nogometnog turnira na kojem su uz naše sudjelovali Austrijanci, Norvežani i Turci. No, Komisija iz HNS-a utvrdila je da teren nije optimalan pa su se sve utakmice odigrale u Čakovcu i Kotoribi, a treniralo se na stadionu u Ludbregu. Ovdje je opet boravio izbornik Jarni sa suradnicima

Pralijom i Ivešom kao i ostatkom ekipe koji su izrazili zadovoljstvo boravkom u Ludbregu. Prve dvije utakmice odigrane su u Čakovcu. U prvoj je s 1-0 pobijeđena Turska, a u drugoj kojoj smo i pribivali Hrvatska je

s 2-1 pobijedila Norvešku. Nije to bila impozantna partija naših, štoviše gosti su većim dijelom utakmice koju su odigrali s igračem manje imali veći posjed, a Jarnijeve upute o visokom, kolektivnom pritisku na zadnji red gostiju naši mlađahni igrači nisu briljantno ispunjavali. Utakmicu smo pratili u društvu roditelja nekih igrača koji su potvrđivali ovakve teze. Nažalost, potvrdila se sumnja, jer u posljednjoj utakmici odigranoj u Kotoribi Hrvatska je s 4-1 poražena od Austrije. Lijepo je znati da je naša reprezentacija svoju bazu našla u Ludbregu što je još jedan poticaj za razvoj sportskog turizma.

Piše: Neven Jerbić

28. travnja 2023. 23
SPORT
Iva je stigla do četvrtfinala Marta stupila na veliku scenu

Dve tri o rakiji

Piše: Aleksandar Horvat

“Alkohol ubija... znamo, o znamo, / Znamo da alkohol škodi, / No rakije, rakije, rakije amo,/ Jer utjehe nema u vodi” govoriju Cesarićevi Vagonaši, ljudi čija je hiža na kotačima, a štreka jim je vulica. Voda znači živlenje, ali rakija je v njemu jedina utjeha.

Rakija je v našemu kraju, i ne samo v našemu, kak nekakva čarobna tekučina. Za se je dobra. Če se porežeš, če te zob boli, protiv glavobolje, za slabinjavu v črevima, protiv artritisa, reumatitisa i “trčitisa”, za cirkulaciju, ta tlak, za živce, za proširene vene, dok ti je zima, dok ti je vroče, sako jutro, saku večer, pred obedom, za obedom, za aldomaš, za sreču, za žalost, za pajdaš, naleješ ju v čaj, v kavu, v pac, v želodec… univerzalni božanski nektar. Jasno, morti se to i neje istina, ali ljudi veliju če je dobra za jedno - mora biti dobra i za drugo. Jedino ne valja za žeđ.

Dok rečemo rakija, po glavi nam se mota žganica, tropica, drožđenka, komovica, komovača, lozovača, travarica, šljivovica, Izetova maksuzija, brlja, šnaps, klekovača, drenovača, bezgovača i tak dale. Se to ima veze z rakijom. Nekaj od toga su sinonimi, nekaj su vrste, nekaj su domači nazivi, ljudi to očeju lefko spremešati. Ali da je tradicija, to se rakiji nemre poreči. Ne zna se gdo je prvi zmislil da se rakija “peče” ili “žge” (namesto kuha, kaj bi bilo morti bliže), dok je prav zaprav istina da se z onoga bučkuriša, kojega zasipamo v kotel, pariju alkoholne pare koje vlovimo vu flašu, na naše veselje. Od navek se zna da je procedura zarisana i če

je se ne držimo, namesto vračtva dobimo nevaljanu i netečnu tekučinu. Ne tak netečnu kak voda, nego još gorše. A dok je se kredno, z čebra od prve poteče nekaj hudoga kaj se zove “ficko”, a zoveju ga još i špirit. To hlapi na niski temperaturi i neje pitko, otrovno je. Veliju da če bi se toga nažlepal, hmrl bi predi nek bi se stigel napiti. No kak mi nikaj ne hičemo v kvar, ficko je prava stvar, kak veliju, za mazati artritične gležnje, kolena i zapešča. Tam negdi od 78,3 Celzijuse počne se pariti i vun teči ono kaj nas zanima, esencija, etilni alkohol. To onda skupljamo predi nek počne i ona zadnja nesnaga, plaviš. Če toga preveč dojde v rakiju, se skupa ne vredi i pokvari se tek. Onda ji moč narihtamo kak je komu po volji, na 17, 18, 19, 20 gradi, i spektakl more početi.

Rakija je inače, kaj bute znali, jako stara stvar, veliju da nema civilizacije koje je ne zmislila nekakvoga alkohola. Tak su v Kini našli alkohola fermentiranoga od riže z 8. stoleća predi Krista. Vu Francuski su počeli okoli 1300. leta, ali samo kak lek, kajti se verovalo da ima tak čudesne zdravstvene moči kaj su ju doktorii zvali „vodom života” (l'eau de vie) a tak se zove i denes. I Skandinavci su prvu „rakiju“ delali najpredi od vina i dali joj ime istog značenja „aquavit”. Dok se tehnologija preširila po Evropi, nastala je i denes popularna pijača po regijama, na priliku francuski Armagnac (armanjak) i Cognac (konjak) od vina, Calvados od jabuki, taljanska grappa od tropa, a v v našem komadu Evrope je to je bila - rakija. Kaj bute znali, rakija je došla od turskih reči raki i arak, prek arapskoga aräq kaj znači - znoj, tekučina kaj nastane isparavanjem. Koji ste čitali kaubojske romane i gledali vesterne, sigurno ste isto čuli za “vatrenu vodu“. Denes ju i pri nama znaju tak zvati ali tek tok se naklokočeju koju litru pak dobiju dar govora i govoriju engleski. Makar, engleski za rakiju veliju brandy,

njemački schnaps i tak dale. Rakija se peče od koječega. Največ v goricama. More se speči od fermentiranoga mošta, od vinskoga taloga, od tropa, čak i od samoga grozdja i od čistoga vina, kak ko voli. Dok gazda spreša grozdje za vino, onda z onoga tropa more dobiti ajnc-A klasu fine tropice. Ta je dobra za kojekakve pripravke kaj z nje pri hiži spelavaju, za višnjevce, orehovce, domače pelinkovce, medice i druge likere. Nekoji gazde v goricama delaju “predroba”, znači da tropa još jemput premeleju i sprešaju radi kapi vina više, a trop jim ostane bez duše, suhi kak barut. Tu se onda malo dene voda i cukor i napravi se pak rakija, ali koja je samo slika one dobre tropice - špot i sramota. Od cukora rakija ne valja, pečeju te i požerak i rit. Sem grozdja, rakija se dela od hruške tepke ili viljemovke, od slive, breskve, dunje, marelice i drugih vočki. Ko je maher da to lepo i spametno spela, da dobro zbrožđa i sfermentera voče, pak na kraju i dobro zažge, dobi finu dišeču prirodnu rakiju k koji se štamprlini sami porivavleju, a koja onda dobiva vse one na početku rečene “anđelske i medicinske” atribute. Ima i “maherov“ koji nemaju pojma, ne paziju, ne držiju higijenu, ili jim je smesa sprhla ili se skiselila namesto sfermenterala, a oni to sejeno dodelaju z malo vode i cukora, pak jim i rakija več z čebra teče vun žota ili zelenkasta posebno če jim v kotlu zagori. Važno je da žari po požeraku, a to kaj ima teka po kuhanim obojkima, nema veze. E, takvu zovemo brlja, i to ne valja. Još treba reči da nekoji zažgeju tropicu od tropa ili drožđenku od taloga, a onda vu nju potlam deneju razmakat hrušku, breskvu, meda, ili kaj drugoga, kaj tropica dobi malo teka po nečemu. Jasno je da bi ju oni rad zvali nekak drugač i vočno, ali - tropica je tropica. Rakiju denes kolko vidim pečeju na dva načine, jen je po starinski, a jen je po knjigi. Po starinski se gledi se na oko. Kakov

je curek, mora biti tenki i mora teči pomali. Snaga se meri tak kaj se štamprlin blihne v ognjišče, če gori, onda još ima alkohola. Curek dok teče v posodu mora po rubu slagati kak venca od mehurčekov, đunđe, to je kakti isto dober znak. E, a dok počneju od curka na stran iti nekakve kak hrđave skabice, to je več znak da je stvar došla kraju. No kolko te nesnage nateče, tolko morti pokvari teka. Ali, po starinjavi se je zemalo maksimalno rakije, kak da je kraj sveta, nema veze če je bila malo brljava, samo nek je bilo. Ovi moderni pečenjari denes delaju po knjigi, meriju alkohola, meriju temperature, ne rediju rakiju z plavišom nego z destiliranom vodom i tak dale. Morti dobiju litru dve menje, ali se kaj ne vala se rajši hiti “na gnoj“ nek da se tek pokvari. Naše severnohrvatske rakije su jakše, a slavonske su slabeše ili mefkeše. Za Dalmatince ne znam kak su jim jake, a furaju se v glavnem na travaricu. Veliju da je jen štamprlin rakije vjutro dobra stvar. narodne su mudrosti da to čisti krv i poboljšava cirkulaciju, da zništi se one “tekuti“ v gopcu, želocu i črevima, da bistri pamet i da od nje doživeš sto let. Ali! Neje dobro biti pohosni i preveč se boriti za takvo zdravlje, kajti je efekt onda čistam kontra. Krv se zagadi i otruje, z gopca smrdi kak po kiselomu zelju kaj prhne na soncu, pamet se pomuti i zmeša, jezik se popikavle i zapleče, celo telo trpi. Čovek koji se nažleple rakije niti se more spominati, niti more ravno hodati (najčešče ide v krug i prehitavle se). Dok padne v grabu niti pes ga neče poliznuti kak je toksični, ne vupaš blizu njega ze cigaretlinom kaj se nebi vužgal ili eksploderal, a nad njim je celi roj vinskih mušici kojima su alkoholne pare životni smisel. Doduše, mislim da če se ko naždere dobre rakije, makar ponoreva, dok si prespi i dojde k sebi još se i fletno oporavi. Nikaj kaj se ne bi popravilo z pol flaške rasola od vugorki

natešče. Ali ovi kaj se nacekaju brlje, pak v sebe tak natočiju i etilnoga, i metilnoga, i fickija, i plaviša, i patočna ulja, pak čak i dve tri cvebe koje su čez hladilo preletele dok je pod kotlom preveč gorelo, eeee, njih glava šarafi i bubnja jim tri dane, ne pomore niti čisti ocet. Z tem se nebi trebalo igrati, kajti od ponorevanja z rakijom se lefko i hmerne. Od drugih narodnih mudrosti o rakiji još imamo onu da vodu ne piješ za nikim, vino piješ za nekim, a rakiju za sakim, a na tu temu je i on vic kak su deca v školi dela dve kišne gliste v dve čaše, jenu s vodom, a drugu z rakijom. Ova vu vodi je još dugo migala, a ova v rakiji je krepala.

- I što iz toga zaključujete, draga djeco? - pita vučitelka. Javi se Ivica:

- Učiteljice , ja sam zaključil da moj deda sigurno nema gliste!

Još bi spomenul i domaču fintu da se na drevo za granu sveže flaša, i to tak kaj vu nju vlezne hruškica dok je još čistam mala, onda se ona tak vu flaši zdeblja i dozori, pa se onda okoli nje vleje rakija od te iste hruške. To zgledi kak čudo svetsko, jako elegantno, i po pravem domače. Ja imam jenu takvu i več ju tri lete zalevam z friškom rakijom, doduše - ne hruškovom.

Zanimljivo je da je naša rakija poznata i zvun domovine. Na priliku, Poljaki, koji opče nemaju tradiciju žganja rakije, dok ideju v Hrvatsku, familija i pajdaši jih prosiju nek doneseju rakiju. Tak jim je fina kaj se očeju zahliknuti i ne pitaju kolko košta. A mi, Podravci, makar tu i tam pretiramo, znamo gušterati jenoga ili dva štamprline “za cirkulaciju” če nas potruca pajdaš, ili pred obed da nam se želoček zbudi, kak pravi rakijaš, ili pak samo za življensku utjehu kak vagonaš. Živeli!

(A. Horvat 4/2023)

Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 26. svibnja 2023.

28. travnja 2023. 24
ACO PIŠE...

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Iva i Marta na Europskom prvenstvu u Zagrebu

3min
page 23

Sjajni rezultati za učenike OGŠ Ludbreg

0
page 22

budućnost – uključuje se sve više mladih osoba

0
page 21

KUD Anka Ošpuh ima svijetlu

5min
page 20

U Ludbregu otvorena izložba

1min
page 20

Limun za zdravlje i ukras

3min
pages 19-20

Senzorni parku OŠ Ludbreg sprema nove aktivnosti

1min
page 19

Nemaš ideju o tome koje jelo pripremit za Praznik rada? Imamo mi!

2min
page 18

najživopisniji dio narodne nošnje ludbreškog kraja

3min
page 17

U Vinogradima Ludbreškim i ove godine održana radionica „Ludbreška pisanica”

1min
pages 16-17

Hodočasnički dan mladih u Ludbregu

2min
pages 15-16

mijenja naš mali načinu obrazovanja' PROJEKT LORI

3min
pages 13-14

Rotary klub Ludbreg nagradio izvrsne

2min
pages 11-12

Segovina razvija svoje turističke potencijale

2min
page 10

Tristotinjak posjetitelja na proljetnom Wine&Walku

1min
pages 8-9

Turski Kuşadası naš je novi grad prijatelj

1min
page 8

Gradonačelnik Bilić:

2min
page 7

„Circus Theatre for Inclusion”: Međunarodna razmjena mladih u Ludbregu okupila 32 sudionika iz 5 država

0
page 7

Zelena čistka i ove godine okupila brojne volontere

0
page 6

Digital Heritage EDU Digitalizacijom kulturne baštine omogućili trajni pristup

3min
page 5

Savjetovalište za kronične bolesnike

2min
page 4

Završna prezentacija Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza

1min
page 3

U ponudi od sada kroasani i domaći klipići

2min
page 3

Ludbreg je jedan od rijetkih gradova koji ima predviđene lokacije za punionice vodika

2min
pages 2-3

Iva i Marta na Europskom prvenstvu u Zagrebu

3min
page 23

Sjajni rezultati za učenike OGŠ Ludbreg

0
page 22

budućnost – uključuje se sve više mladih osoba

0
page 21

KUD Anka Ošpuh ima svijetlu

5min
page 20

U Ludbregu otvorena izložba

1min
page 20

Limun za zdravlje i ukras

3min
pages 19-20

Senzorni parku OŠ Ludbreg sprema nove aktivnosti

1min
page 19

Nemaš ideju o tome koje jelo pripremit za Praznik rada? Imamo mi!

2min
page 18

najživopisniji dio narodne nošnje ludbreškog kraja

3min
page 17

U Vinogradima Ludbreškim i ove godine održana radionica „Ludbreška pisanica”

1min
pages 16-17

Hodočasnički dan mladih u Ludbregu

2min
pages 15-16

naš mali načinu obrazovanja' PROJEKT LORI

3min
pages 13-14

Rotary klub Ludbreg nagradio izvrsne

2min
pages 11-12

Segovina razvija svoje turističke potencijale

2min
page 10

Tristotinjak posjetitelja na proljetnom Wine&Walku

1min
pages 8-9

Turski Kuşadası naš je novi grad prijatelj

1min
page 8

Gradonačelnik Bilić:

2min
page 7

„Circus Theatre for Inclusion”: Međunarodna razmjena mladih u Ludbregu okupila 32 sudionika iz 5 država

0
page 7

Zelena čistka i ove godine okupila brojne volontere

0
page 6

Digital Heritage EDU Digitalizacijom kulturne baštine omogućili trajni pristup

3min
page 5

Savjetovalište za kronične bolesnike

2min
page 4

Završna prezentacija Studije razvoja sustava održivog javnog prijevoza

1min
page 3

U ponudi od sada kroasani i domaći klipići

2min
page 3

Ludbreg je jedan od rijetkih gradova koji ima predviđene lokacije za punionice vodika

2min
pages 2-3
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.