VAŽNOST MJERENJA ŠEĆERA NAKON OBROKA DIJABETSKO STOPALO Šećerna bolest je bolest metabolizma izazvana višestrukim uzrocima. Karakterišu je stalno povećanje vrijednosti šećera u krvi koje su posljedica poremećaja metabolizma ugljenih hidrata, masti i bjelančevina. Sve se to javlja kao posljedica smanjenog lučenja insulina ili nedovoljnog djelovanja insulina na oboljelog. Iako Vas kroz šećernu bolest vode Vaš ljekar i medicinska sestra, ne smijete zanemariti svoju ulogu, koja je od neprocjenjive važnosti za cjelokupni razvoj bolesti i njen nadzor. Nije važno je li na pregledu kod Vašeg ljekara, koji ćete napraviti jednom u tri mjeseca, nivo šećera u krvi dobar ili idealan. Znatno važnije je uspjeti postići svakodnevno dobru regulaciju šećera u krvi. Održavati njen nivo između 4 i 9 mmol/l, danju i noću, nije jednostavno. To je, ipak, moguće postići učestalim mjerenjem nivoa šećera u krvi, prilagođavanjem terapije, pravilnom ishranom i redovnom fizičkom aktivnošću. Uspijete li u tom, spriječićete nastanak i napredovanje komplikacija bolesti, a samim tim i poboljšanje kvaliteta života.
To je određivanje nivoa šećera u krvi pred obrok i 2 sata poslije, tokom jednog dana. Na osnovu tih vrijednosti određuje se terapija. Profili se rade 1-2 puta nedjeljno u zavisnosti od poremećaja. Ukoliko se ne postigne zadovoljavajuća glikoregulacija, dolazi do pojave kasnih komplikacija šećerne bolesti koje mogu biti: mikro i makrovaskularne.
Šta je postprandijalna glikemija? To je određivanje nivoa šećera u krvi 2 sata nakon obroka. Ono je važno radi ranog otkrivanja šećerne bolesti i procjene razvoja kasnih komplikacija.
Znaci i simptomi dijabetskog stopala su: Hladna i bolna stopala tokom noći, bol u stanju mirovanja, oslabljen puls, sjajna i istanjena koža, zadebljali nokti i gljivične infekcije, gangrena.
Koje su normalne vrijednosti postprandijalne glikemije? Šećerna bolest je dobro kontrolisana kada je vrijednost glikemije 2 sata poslije obroka do 9 mmol/l.
Znaci neuropatije su: Ukočenost, žarenje, peckanje, bol, gubitak osjećaja na stopalu. Neophodno je svakodnevno provjeravati stopalo pregledujući djelove sa zadebljalom, tvrdom kožom i ragade (rane) na koži.
Šta ako su vrijednosti veće? To znači da je šećerna bolest loše regulisana te je vrlo važno prilagoditi terapiju vrijednostima glikemije, povećati dozu ljekova ili insulina, prilagoditi fizičku aktivnost i ishranu! Šta ako su vrijednosti niže? Smanjiti oralne antidijabetike (ljekove) i insulin da ne dođe do pada šećera (hipoglikemija). Šta je to dnevni profil glikemije i koliko često se radi?
16
Dijabetsko stopalo je kasna komplikacija šećerne bolesti gdje nastaju promjene na velikim i sitnim krvnim sudovima (kapilarima) kao i nervima. To dovodi do funkcionalne i strukturne promjene kože, potkožnog tkiva donjih ekstremiteta (nogu). Tako nastaju uslovi za nastanak kožnih oštećenja, infekcije (upale) i gangrene (propadanja tkiva), što dovodi do amputacije dijela ili cijelog stopala. Od velike važnosti je utvrditi na vrijeme kožne promjene koje karakteriše: suvoća kože, crvenilo i nastajanje sitnih ragada (otvora, pukotina) kože. Ulceracije najčešće nastaju na mjestu najvećeg pritiska na stopalo u visini glavice prve, druge i pete stopalne kosti.
Može li se spriječiti dijabetičko stopalo? Šta mogu učiniti sami, a šta uz pomoć porodice? Kada se obratiti ljekaru? Pregled stopala: svakodnevno održavati stopala čistim i toplim. Ne dozvoliti da koža bude suva. Svakodnevno prati stopala mlakom vodom i blagim sapunom, temeljno masirati mekanom tkaninom. Dobro osušiti prostor između prstiju. Obratiti pažnju na ispucale pete i za to koristiti hidratantne kreme, ali ih ne nanositi između prstiju. Čarape moraju biti od prirodnih
