KOMPLIKACIJE DIABETES MELLITUS-a U posljednje vrijeme mi je oslabio vid. Da li to može biti od šećera? Šećerna bolest (Dijabetes mellitus) je vodeći uzročnik sljepila u svijetu. Dugogodišnji dijabetičar, posebno loše regulisanog šećera, ima promjene na najsitnijim krvnim sudovima mrežnjače oka. To su promjene koje su u početnoj fazi reverizbilne, tj. mogu se zaustaviti i liječiti ali ako se na vrijeme otkriju. Ako se komplikacija otkrije kasno, kada su promjene ireverzibilne, terapija nema efekta i završava se sljepilom. Visok krvni pritisak i povišene masnoće – holesterol i trigliceridi takođe utiču i podstiču razvoj komplikacija na očnom dnu kod dijabetičara. Svaki dijabeticar sa tipom 2 dijabetesa u momentu postavljanja dijagnoze već ima određeni stepen promjena na očnom dnu. Dijabetičari sa tip 1 dijabetesom razvijaju promjene poslije 5 godina od postavjanja dijagnoze. Da bi se spriječio razvoj dijabetesne retinopatije i sljepila potrebna je dobra kontrola šećera, postizanje ciljanih vrijednosti glikemije, našte do 7 mmol/l i poslije obroka do 9 mmol/L, kao i kontrola visokog krvnog pritiska i masnoća u krvi. Zato bi svaki dijabetičar trebao jednom godišnje da uradi pregled kod oftalmologa. Osjećam se loše, malaksalo, povratio sam nekoliko puta. Danas imam povišenu temperaturu. Ukoliko ste dijabetičar i osjećate se loše, imate povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u trbuhu ili povraćete, potrebno je da češće mjerite šećer, pred obroke i pred spavanje, da testirate urin na ketone, da unosite više tečnosti i da ne preskačete doze insulina, iako slabo jedete. Ukoliko su glikemije visoke i ketoni u urinu pozitivni, morate zatražiti medicinsku pomoć. Svako akutno stanje ili bolest, pa čak i prehlada, može dovesti do poremećaja metabolizma dijabetičara i uvesti ga u ketoacidozu. Ketoacidoza je najčešća i najteža akutna komplikacija dijabetesa koja se češće javlja u tip 1 dijabetesu, ali je vrlo česta i u tip 2 dijabetičara koji ima malo svog insulina. Ketoacidoza je po život opasna komplikacija koja ukoliko se ne dijagnostikuje na vrijeme i ne liječi, završava se poremećajem svijesti - komom i smrtnim ishodom. Šta da uradim kada mi je šećer nizak? Nizak šećer u krvi ispod 3,3 mmol/l zove se hipoglikemija i česta je pojava kod dijabetičara na insulinskoj terapiji ali i kod
28
dijabetičara na tabletama (oralnim antihiperglikemicima) iz grupe stimulatora insulinske sekrecije. Ukoliko se osjećate slabo, malaksalo, preznojavate se, drhtite, osjećate jaku glad, izmjerite glikemiju odmah, i ukoliko je 3,3 mmol/L ili niža pojedite 15 gr koncentrovanih slatkiša (med, čokolada, kocke šećera). Ponovite glikemiju nakon deset minuta i ukoliko se nije povećala ponovite isto. Ako se toliko loše osjećate i ruke vam drhte i ne možete da izmjerite glikemiju, obavijestite ljude iz okoline o vašem stanju i upozorite da vas dovedu do prve ustanove da vam se ukaže medicinska pomoć. Zbog rizika od hipoglikemije, koja se može završiti komom i grčevima, svaki dijabetičar treba uvijek da ima sa sobom tablete glukoze, ili bilo kakav slatkiš, ili jednu dozu glukagona, da sebi da u slučaju da se desi hipoglikemija a daleko je od medicinske ustanove. Svoju porodicu, prijatelje i kolege treba da edukujete šta je hipoglikemija, kako da je prepoznaju i kako da reaguju. Noću imam trnjenje stopala i grčeve u listovima, zato loše spavam. To može biti komplikacija u sklopu dijabetesa. Dijabetes oštećuje najsitnije krvne sudove nerava (vasa nervorum) i dovodi do oštećenja nerva u smislu senzibiliteta (senzorna neuropatija) i poremećaja motorne funkcije (motorna neuropatija). Ove promjene su najizraženije na nogama (potkoljenicama i stopalima) i one su zadužene za taj osjećaj mravinjanja, trnjenja u stopalima, ali i grčeva u listovima, koje budu najizraženije noću kada pacijent miruje. Da bi spriječili nastanak oštećenja nerva (neuropatije) potrebno je da imate dobro kontrolisan šećer (dobru glikoregulaciju), da adekvatno liječite i druge bolesti u smislu povećanih masnoća u krvi (holesterol i trigliceridi) i povišenog krvnog pritiska, i da sprovodite svakodnevnu fizičku aktivnost. Ljekar me je uputio kod kardiologa, a ja nemam problema sa srcem. Šećerna bolest je snažan faktor koji ubrzava razvoj ateroskleroze tj. zadebljanje i deformacija zida, praćeno suženjem lumena krvnog suda. Najčešće zahvaćeni su krvni sudovi srca, mozga i nogu, što dovodi do nastanka infarkta srca, moždanog udara i tromboze arterija nogu. Ove bolesti nastaju veoma rano kod dijabetičara i praćene su teškim komplikacijama. Najčešća
