ŠTITASTA ŽLIJEZDA I ŠEĆERNA BOLEST
Postoji li povezanost između oboljenja štitaste žlijezde i dijabetesa? Bolesti štitaste žlijezde i šećerna bolest su dvije najčešće endokrinološke bolesti koje utiču jedna na drugu. Oboljeli od šećerne bolesti češće razvijaju i oboljenje štitaste žlijezde. Više od 30% žena sa tipom 1 šećerne bolesti ima neki oblik autoimune bolesti štitaste žlijezde. Takođe je pokazano da oboljeli sa tipom 2 šećerne bolesti češće imaju poremećaj funkcije štitaste žlijezde, posebno smanjenu funkciju, iako je razlog tome još uvijek nepoznat. Koji su simptomi oboljenja štitaste žlijezde? Oboljenja štitaste žlijezde mogu dovesti do poremećaja funkcije štitaste žlijezde. Ukoliko neko ima pojačan rad štitaste žlijezde ili hipertireozu, može osjećati ubrzani srčani rad, nesanicu, uznemirenost, gubitak u tjelesnoj težini, znojenje, prolive, dok se smanjen rad ispoljava u vidu umora, pospanosti, dobijanja u tjelesnoj težini, opadanja kose, suvoće kože, krtosti noktiju, opstipacije, nepodnošenja hladnoće. Da li oboljenja štitaste žlijezde utiču na kontrolu šećerne bolesti? Budući da štitasta žlijezda ima centralnu ulogu u regulaciji metabolizma (proces stvaranja i čuvanja energije), poremećena funkcija može imati veliki uticaj na kontrolu šećerne bolesti i pojavu komplikacija dijabetesa. Pojačana funkcija štitaste žlijezde je često povezana sa pogoršanjem kontrole glikemije i povećanim potrebama za insulinom. Povišeni hormoni štitaste žlijezde izazivaju povećanu proizvodnju glukoze u jetri, brže apsorbovanje glukoze iz crijeva i insulinsku rezistenciju (stanje u kojem organizam ne može efikasno koristiti insulin). Simptomi pojačanog
rada štitaste žlijezde u vidu znojenja, drhtanja ruku, mogu se pogrešno protumačiti kao simptomi hipoglikemije, radi čega bolesnici uzimaju dodatni obrok. Kod osoba koje gube u težini, teško regulišu šećer ili povećavaju dozu insulina, preporučuje se provjeriti funkciju štitaste žlijezde. Isto tako, ubrzani srčani rad koji izaziva hipetireoza može pogoršati srčane probleme ukoliko ih oboljeli već ima. Smanjen rad štitaste žlijezde, ili hipotireoza, može dovesti do smanjenja potrebe za insulinom. Ponavljane epizode hipoglikemije kod oboljelih od tipa 1 šećerne bolesti mogu biti znak smanjene funkcije štitaste žlijezde. Značajno je i to da je hipotireoza povezana sa promjenom u nivou masnoća, što dovodi do povećanja rizika od nastanka srčanih i moždanih udara. Kako se postavlja dijagnoza poremećaja funkcije štitaste žlijezde? Dijagnoza poremećaja funkcije štitaste žlijezde se postavlja ne samo na osnovu simptoma nego i jednostavnom analizom krvi, određivanjem nivoa TSH, Ft4 i anti TPO antitijela. Preporuka je da se bolesnicima sa tipom 1 šećerne bolesti kontroliše funkcija štitaste žlijezde jednom godišnje, a oboljelima od tipa 2 šećerne bolesti jednom u 3-5 godina. Na koji način se liječe bolesti štitaste žlijezde? Hipotireoza se liječi nadoknadom hormona koju bolesnik uzima svakodnevno dok se hipertireoza liječi ljekovima, operacijom ili primjenom radioaktivnog joda. Dr Nataša Radović, internista endokrinolog Bolnica Meljine
41
