PITANJA PACIJENATA SA DIJABETESOM U AMBULANTI I ODGOVORI NA NJIH U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 Virus COVID-19 svima je preokrenuo život, a kako se ljudima koji žive sa dijabetesom govori da su „rizična grupa“ i da preduzimaju dodatne mjere predostrožnosti da bi se zaštitili, nije ni čudo što njihov nivo anksioznosti raste. Budući da u sredstvima informisanja i na društvenim mrežama kruži mnogo (ponekad i oprečnih) informacija o dijabetesu i COVID-19, mnogi ljudi koji žive sa dijabetesom zbunjeni su oko toga u šta da vjeruju. Shodno tome, mnogi će potražiti podršku i smjernice o tome šta je potrebno raditi u trenutnoj situaciji od svog ljekara. Zbunjenost, frustraciju i anksioznost doživljavam iz prve ruke, prilikom posjete pacijenta endokrinološkoj ambulanti. Izdvojila sam deset pitanja koja muče naše pacijente dijabetičare u eri pandemije COVID-19, kao i zablude u vezi sa istim. Stručnjaci koji učestvuju u liječenju i edukaciji mogu imati snažnu ulogu u vođenju ljudi koji žive sa dijabetesom kroz činjenice o dijabetesu i COVID-19. Da li je veća vjerovatnoća da će ljudi sa dijabetesom dobiti COVID-19? Kratki odgovor je ne. Ljudi koji žive sa dijabetesom nisu imunološki ugroženi i nema dokaza da je veća vjerovatnoća da će se ljudi koji žive sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 inficirati COVID-om-19. Ukoliko se pridržavate propisanih epidemioloških mjera (maska, pranje ruku, fizička distanca) značajno smanjujete mogućnost da dobijete infekciju. Da li imate veći rizik da dobijete COVID-19 ako dijabetes nije dobro regulisan? Ne, iz razloga navedenih u prethodnom pitanju. Međutim, ako je nivo šećera u krvi iznad 11 mmol/L, to će uticati na to koliko dobro ćete biti u stanju da se borite protiv virusa ako ste zaraženi. Visok šećer je problem za liječenje, jer čini ćelije za borbu protiv virusa manje efikasnim. Koje komplikacije povećavaju rizik? Ako neko živi sa kardiovaskularnim bolestima ili boles-
44
tima bubrega, u većem je riziku ako se zarazi COVID-19. Drugi faktori poput starosti i astme takođe mogu povećati rizik ukoliko se neko zarazi. Koje simptome treba prepoznati ako mislimo da imamo COVID-19? Da li je to drugačije za ljude koji žive sa dijabetesom nego za druge ljude? Simptomi COVID-19 se ne razlikuju kod ljudi koji žive sa dijabetesom, i dalje uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Mogu se javiti i simptomi kao što su glavobolja, mučnina, bolovi u želucu, bolovi u mišićima, malaksalost, umor. Neki pacijenti svakodnevno mjere temperaturu kako bi provjerili da li imaju povišenu temperaturu. Ako neko ko živi sa dijabetesom ima temperaturu, možda će takođe primijetiti da mu šećer u krvi počinje da raste više od normalnog. Mogu li neki ljekovi za dijabetes uticati na imunološki odgovor na COVID-19? Trenutno ne znamo nijedan lijek za dijabetes koji pojačava imunološki odgovor na COVID-19. Niko ne bi trebao da prestane da uzima ljekove, osim ako na to nije upućen od strane ljekara. U slučaju obolijevanja veoma je važno da kontaktirate ljekara ukoliko imate nedoumicu oko ljekova. Da li treba da budemo zabrinuti zbog dostupnosti ljekova i zaliha za dijabetes? Ne, vodeće kompanije za ljekove za dijabetes i snabdjevači osigurale su nam da neće imati uticaja na njihovu proizvodnju i distribuciju. Jedino potencijalno usko grlo može biti vaša sposobnost da posjetite ljekara i obnovite svoje recepte. Pošto je online i telefonska platforma Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore u funkciji, i uvezani su Domovi zdravlja i apoteke, recepte možete obnoviti bez odlaska i fizičkog kontakta. Zabrinutost je da će, kako se sve više ljudi razboli, postajati sve teže dobiti svog ljekara za novi recept, pa bi stvaranje zalihe ljekova, insulina, test tračica, lanceta, alkohola za dva mjeseca bilo poželjno.
