7 minute read

Simptom

Next Article
Psihologija

Psihologija

Bol ispod desnih rebara može biti znak OŠTEĆENJA JETRE

Kada se simptomi pojave, najčešće su to umor, slabost, gubitak težine i apetita, mučnina, bol u trbuhu, paučinaste krvne žile te žutilo kože i očiju. Međutim, tada je bolest već u uznapredovaloj fazi

Advertisement

Bol ili nelagoda na desnoj strani trbuha tik ispod rebara mogući je znak da je jetra oštećena i možda prvi vidljivi simptom bolesti masne jetre, koja često nema simptome. Većina ljudi razvit će samo prvu fazu masne jetre, a vrlo često toga i nisu svjesni. Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) smatra se jednom od najčešćih bolesti jetre u razvijenim zemljama, a učestalost u Europi je između 30 i 40 posto. I oko 60 posto bolesnika s dijabetesom tipa 2 ima NAFLD. Kada se simptomi pojave, najčešće su to umor, slabost, gubitak težine i apetita, mučnina, bol u trbuhu, paučinaste krvne žile te žutilo kože i očiju. Međutim, to može već biti uznapredovala faza bolesti.

Ako se otkrije i počne liječiti u ranoj fazi, može se smanjiti količina masti u jetri i zaustaviti pogoršanje bolesti do ciroze. Tada su učestali simptomi poput otečenog trbuha i nogu, ekstremnog umora i mentalne zbunjenosti. Ako su stolica ili urin tamni ili čak crni, treba potražiti hitnu medicinsku pomoć. Masna jetra često se dijagnosticira usput i nakon toga je važno pratiti količinu ožiljaka na tom organu jer je to važan znak koliko je bolest uznapredovala. Glavni lijek za NAFLD je zdrava prehrana i više fizičke aktivnosti. To su općeniti savjeti, ali oni značajno smanjuju masnoću u jetri i upalu. Ako treba, važno je i smršavjeti. Konkretno, oni koji imaju prekomjernu težinu, ako izgube sedam do deset posto tjelesne mase, mogu zaustaviti ili čak regenerirati oštećenu jetru.

Brojna istraživanja, među kojima se ističe glasovita PREDIMED

AKO TREBA, VAŽNO JE I SMRŠAVJETI. KONKRETNO, ONI KOJI IMAJU PREKOMJERNU TEŽINU, AKO IZGUBE SEDAM DO DESET POSTO TJELESNE MASE, MOGU ZAUSTAVITI PROPADANJE JETRE ILI JE ČAK REGENERIRATI

studija, dokazuju da je mediteranska prehrana povezana s nižom prevalencijom NAFLD-a. Stoga se savjetuje jesti povrće, ribu i maslinovo ulje jer su bogati omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, cjelovite žitarice zbog obilja vlakana i povrće koje je izvor polifenola i brojnih drugih biološki aktivnih spojeva. Suprotno uvjerenju da masti pogoduju masnoj jetri, veća je opasnost u fruktozi i zaslađenim napicima te drugim jednostavnim ugljikohidratima. Naravno, masna, začinjena i prerađena hrana nije poželjna ni u kojem slučaju, ali oni s masnom jetrom neće pogoršati svoje stanje ako jedu zdrave masti. Valja znati da akutna masna bolest jetre nije isto što i NAFLD. Akutna masna jetra može se pojaviti iznenada tijekom trudnoće ili zbog određenih lijekova ili toksina. Masna jetra posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi pet posto ukupne težine jetrenog tkiva. Uzrokuju je brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti, no svaku masnu jetru treba pratiti i nastojati izliječiti. (S. C.)

KLINIČKO ISPITIVANJE Umjesto lijekova za tlak DVIJE INJEKCIJE godišnje

Stručnjaci se nadaju da će injekcije protiv visokog tlaka biti široko dostupne za tri do najviše pet godina

Uskoro bi milijuni ljudi mogli prestati svakodnevno piti tablete i zamijeniti ih injekcijama za snižavanje tlaka koje se primaju samo dva puta godišnje. Prva takva terapija na svijetu trenutačno je u postupku kliničkog ispitivanja na pacijentima britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava. Stručnjaci se nadaju da će injekcije protiv visokog tlaka biti široko dostupne za tri do najviše pet godina, što bi moglo predstavljati revoluciju za 14 milijuna Britanaca s hipertenzijom, a potom i za osobe s hipertenzijom diljem svijeta. Novi lijek zilbesiran cilja protein koji se naziva angiotenzinogen, proizvodi ga jetra i uključen je u regulaciju krvnog tlaka. U istraživanje koje provodi Queen Mary University u Londonu bit će uključeno 630 pacijenata iz cijelog svijeta, predviđeno je da traje tri godine tijekom kojih će se kontrolirati sigurnost injekcija zilebesirana te njihova učinkovitost u kontroliranju krvnog tlaka kod pacijenata s blagom do umjerenom hipertenzijom, kao i hoće li injekcija dovoljno sniziti tlak tijekom duljeg perioda. To bi bila praktična i jeftinija alternativa svakodnevnom uzimanju lijekova, pri čemu se često događa da ljudi zaborave popiti tabletu. (N. Č.)

shutterstock

Iznenađujući DODATAK PREHRANI za povoljnu razinu šećera u krvi

Zdrava razina šećera u krvi posebno je važna za rad mozga, ali utječe i na regulaciju raspoloženja, energiju, san, metabolizam...

Što više učimo o vitaminu D, to smo zadivljeniji njegovim brojnim učincima na zdravlje. Gotovo da ne postoji nešto što "sunčani vitamin" ne može poboljšati - od zdravlja kostiju i snage mišića do poticaja raspoloženja, zdravlja crijeva i dugovječnosti. No, čini se da vitamin D pomaže regulirati i šećer u krvi. Stanice koriste glukozu kako bi stvorile energiju za obavljanje svojih funkcija u cijelom tijelu. Potrebno nam je dovoljno glukoze u krvi kako bismo pomogli našim stanicama i organskim sustavima da provode svoje svakodnevne aktivnosti, ali previše šećera u krvi i slabija osjetljivost na inzulin mogu rezultirati zdravstvenim problemima kao što su dijabetes i metabolički sindrom. Glukoza je posebno važna za rad mozga, gdje se velika potražnja za šećerom u krvi koristi za stvaranje neurotransmitera koji živčanom sustavu omogućuju komunikaciju s ostatkom tijela. Zdrava razina šećera u krvi utječe i na regulaciju raspoloženja, energiju, san, metaboličko zdravlje... Klinička ispitivanja pokazala su da dovoljna količina vitamina D ima pozitivan utjecaj na kardiometaboličko zdravlje. Naime, ovaj vitamin potiče zdrave razine inzulina, metaboličkog hormona koji regulira metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti. Ovaj blagotvorni fenomen glikemijskog vitamina D posebno se odnosi na osobe s nedostatkom tog vitamina. Drugim riječima, postizanje i održavanje pravilne razine vitamina D u organizmu važno je za naše metaboličko zdravlje jer održava zdrave razine inzulina i glukoze. (S. C.)

shutterstock

Pranje zuba koristi i plućima

Temeljito i redovito pranje zuba, osim za prevenciju karijesa i bolesti desni, moglo bi imati i zaštitni učinak za pluća, tako barem sugerira istraživanje koje se provodi na Sveučilištu Bergen u Norveškoj. Odavno je otkrivena povezanost između bakterija koje uzrokuju bolesti desni i nekih srčanih bolesti. Naime, smatra se da ti mikroorganizmi mogu ući u krvotok i tako doći do srca. Sada sve više elemenata upućuje na to da bi zdravlje usne šupljine moglo biti usko vezano i uz plućne bolesti. Znanstvenici vjeruju da bakterije koje uzrokuju upalu stvaraju u ustima džepove između desni i zuba, razgrađujući caklinu i šireći se na srce i pluća. (N. Č.)

shutterstock

Demencija i drijemanje po danu su povezani

Čini se da postoji veza između kognitivnog propadanja i prekomjernog dnevnog drijemanja, barem tako sugeriraju rezultati istraživanja provedenog u Rush Alzheimer's Disease Centeru u Chicagu. Ne samo da postoji veza, nego je ona i dvosmjerna: duže i češće dnevno drijemanje povezano je s lošijim kognitivnim sposobnostima nakon godinu dana i lošije kognitivne sposobnosti povezane su s dužim i češćim dnevnim drijemanjem nakon godinu dana. Tijekom 14-godišnje studije u kojoj je sudjelovalo 1400 pacijenata dnevno drijemanje povećalo se za oko 11 minuta po godini među onima koji nisu razvili kognitivno propadanje tijekom istraživanja. Dnevno drijemanje se udvostručilo nakon dijagnoze blagog slabljenja kognitivnih sposobnosti te utrostručilo nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti i s njom povezane demencije. No, autori ističu da studija ne implicira da drijemanje uzrokuje Alzheimerovu bolest niti obratno. (N. Č.)

Tromboza i POREMEĆAJI ZGRUŠAVANJA KRVI zabilježeni kod značajnog broja oboljelih od korone

Mnoga međunarodna medicinska udruženja objavila su preporuke o tromboprofilaksi bolesnika s covidom-19, a i onima s blažim oblikom korone koji se liječe kod kuće treba savjetovati da se više kreću

shutterstock Brojne publikacije u vrhunskim medicinskim časopisima ukazuju kako je covid-19 vrlo protrombogena bolest (izaziva stvaranje krvnih ugrušaka) te je nužna tromboprofilaksa kod hospitaliziranih bolesnika kako bi se poboljšali ishodi liječenja, navodi doc. prim. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med., specijalist internist, uži specijalist hematologije na portalu PLIVAzdravlje. Dodaje i da bi se bolesnicima u samoizolaciji zbog blažeg oblika korone trebalo savjetovati da budu aktivni u kući, a da se medikamentna tromboprofilaksa treba razmotriti kod onih s najvišim rizikom za trombozu. Bolesnici s koronom često imaju brojne čimbenike rizika za nastanak tromboze: otežanu pokretljivost ili nepokretljivost, akutnu upalu koja dovodi do pojačanog zgrušavanja krvi te oštećenje endotela krvnih žila izazvano virusom SARS-CoV-2 i višestrukim upalnim procesima. Hospitalizirani bolesnici koji imaju teži oblik bolesti, pogotovo uz dodatne rizične čimbenike (nepokretni, stari, pretili, muškarci, bolesnici koji su preboljeli trombozu, koji boluju od raka, s drugim značajnim komorbiditetima, hospitalizirani u jedinici intenzivnog liječenja) imaju i veći rizik za nastanak venskih tromboza. Studije koje su analizirale obducirane bolesnike preminule od covida-19 utvrdile su mikrovaskularne tromboze koje mogu zahvatiti pluća i druge organe. Trombociti u organizmu imaju primarnu ulogu u zaustavljanju krvarenja, no također su važni u upalnim zbivanjima. Sniženi broj trombocita (trombocitopenija) prepoznat je kao nepovoljan prognostički čimbenik kod oboljelih od covida-19. Prema analizama studija s velikim brojem bolesnika, trombocitopenija se javlja kod oko petine oboljelih od korone koji su hospitalizirani. Više je mogućih uzroka trombocitopenije kod oboljelih od covida-19: sistemski upalni odgovor može potisnuti stvaranje trombocita u koštanoj srži, moguća je i izravna interakcija matične stanice ili megakariocita u koštanoj srži s proteinom virusa, nastala antitijela i imuni kompleksi mogu pojačati uklanjanje trombocita u cirkulaciji, pretjerana aktivacija trombocita može uzrokovati njihovo povećano uklanjanje u slezeni i jetri, a kod nekih oboljelih nastane i potrošna trombocitopenija. (S. C.)

Snižen broj trombocita (trombocitopenija) javlja se kod oko petine oboljelih od korone koji su hospitalizirani

This article is from: