Liječenje

Gotovo svaka peta žena i svaki deseti muškarac pati od glavobolje, a svatko od nas barem jednom u životu doživjet će glavobolju. Među glavoboljama migreni pripada posebno mjesto jer je karakterizira srednje jaka i jaka bol jedne polovice glave koja neliječena traje od četiri do 72 sata, često praćena mučninom i/ili povraćanjem, osjetljivošću na zvukove, mirise i svjetlo, bljeskovima pred očima, dvoslikama, trncima na licu, oduzetošću dijela tijela... Simptomi se često pogoršavaju uz fizičku aktivnost pa oboljeli tijekom napadaja migrene uglavnom leže u zamračenoj sobi, u tišini pola ili čak više dana. Brojna su epidemiološka istraživanja pokazala da znatan postotak ljudi pati od glavobolje migrenskog tipa, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj od migrene pati 18 posto stanovništva.

Nemogućnost funkcioniranja

Oko tri četvrtine bolesnika s migrenom ima smanjenu sposobnost funkcioniranja na poslu, a više od polovice ne može uopće funkcionirati te izostaju s posla jer im je potrebno kućno liječenje. To je i jedan od razloga zašto velik broj oboljelih od migrene ne odlazi svom liječniku niti uzima odgovarajuću terapiju. Liječnika, nažalost, posjeti samo četvrtina oboljelih.

Kako bi pomogle objasniti ovu najdulje poznatu vrstu glavobolje, čiji opis seže u Mezopotamiju 3000 godina prije Krista i 2600 godina prije oca medicine - Hipokrata, kada se migrena još smatrala božanskom kaznom, dvije uvažene neurologinje, prof. Vanja Bašić Kes i akademkinja Vida Demarin, napisale su knjigu "Migrena", koju je nedavno izdala Medicinska

Boris Kovačev/CROPIX

naklada. U njoj pišu što je potiče, a što liječi, kako se dijagnosticira, zašto je važno odrediti točan tip glavobolje te, među ostalim, kome je namijenjena nova vrsta specifične terapije - monoklonskim protutijelima antagonista peptida povezanog s genom kalcitonina (CGRP) i njegova receptora. - Zahvaljujući otkriću nove specifične terapije unatrag nekoliko godina imamo novi pristup liječenju migrene. Za razliku od prijašnje nespecifične oralne terapije, bolesnici s nepodnošljivim čestim migrenskim glavoboljama već za nekoliko tjedana osjete poboljšanje, kvaliteta života je znatno bolja, a intenzitet glavobolje i količina lijekova u akutnom napadaju znatno su smanjeni - kaže prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog i neuroimunolog u Klinici za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Ističe da terapiju za migrenu može propisati specijalist neurolog pa je važno da oboljeli dođe neurologu koji liječi migrenu. - Migrena je stanje s kojim se živi kao i sa svakom kroničnom bolešću. Oboljelog treba shvatiti ozbiljno, jer migrena sa sobom nosi patnju i nerijetko potpunu nemogućnost funkcioniranja tijekom migrenskih napadaja. No, kada se napravi kompletna dijagnostika i odredi što je u podlozi glavobolje, može se propisati i adekvatna terapija. Migrena se liječi u akutnoj fazi, ali postoji i preventivna terapija, primjerice za one koji ima-

EDUKACIJA OBOLJELIH IZNIMNO JE VAŽNA JER JE, PRIMJERICE, MOGUĆE UTJECATI NA FAKTORE KOJI POVEĆAVAJU RIZIK DA EPIZODIČNA MIGRENA PRERASTE U KRONIČNI OBLIK, A TO SU PRETILOST, SMETNJE SPAVANJA, PREVIŠE KOFEINA, PREKOMJERNA UPOTREBA ANALGETIKA... - SAVJETUJE SE U KNJIZI "MIGRENA", KOJU JE IZDALA MEDICINSKA NAKLADA

Prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog i neuroimunolog u Klinici za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice: "Zahvaljujući otkriću nove specifične terapije unatrag nekoliko godina imamo novi pristup liječenju migrene. Za razliku od prijašnje nespecifične oralne terapije, bolesnici s nepodnošljivim čestim migrenskim glavoboljama već za nekoliko tjedana osjete poboljšanje, kvaliteta života im je znatno bolja, a intenzitet glavobolje i količina lijekova u akutnom napadaju znatno smanjeni"

ju tri do četiri napadaja mjesečno - kaže prof. Bašić Kes.

Pojavljuje se u ranoj mladosti

Obično se migrena počinje pojavljivati već u adolescentskoj dobi, najžešća je u srednjim godinama, a u starijoj dobi se smanjuje. Ako se glavobolja nalik migreni prvi put pojavi u srednjim godina, kompletnom neurološkom obradom utvrdit će se mogući drugi uzroci, koji mogu oponašati simptome migrene i prema tome odrediti terapija. Zanimljiva je činjenica, pišu autorice u knjizi, da je incidencija migrene prije puberteta veća u dječaka nego u djevojčica. Nakon puberteta omjer se mijenja i povećava na štetu žena. S četrdeset godina među oboljelima od migrene na više od tri žene dolazi jedan muškarac.

Unatoč tome što je migrena kompleksan sindrom glavobolje, samo jedna četvrtina oboljelih posjeti liječnika, dok većina ne posjeti ni liječnika obiteljske medicine, a kamoli neurologa specijaliziranog za dijagnosticiranje i liječenje migrene. Uz to, mnogi ne znaju da se migrena može spriječiti, već smatraju da se ne može liječiti ili često na svoju ruku piju analgetike, koji uglavnom ne koriste, a čak, kaže prof. Bašić Kes, mogu i naštetiti. I to je jedan od razloga zašto su prof. Bašić Kes i akademkinja Demarin napisale knjigu. - Mnogo je razloga zašto se svi oboljeli ne liječe, a među najvažnijima su neinformiranost o suvremenim mogućnostima liječenja, krivo postavljena dijagnoza, krivo propisana terapija, komorbiditeti te nedovoljna suradnja liječnika i pacijenta. Mnogi pacijenti nisu svjesni da imaju migrenu, već bol pripisuju sinusnoj glavobolji i ne dobivaju odgovarajuću terapiju. A to je važno jer je, uza sve što sa sobom nosi, migrena često udružena s depresijom, anksioznim poremećajima, epilepsijom, alergijom, astmom, što oboljele dodatno opterećuje - ističe prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes. Uz to, objašnjava, osobe s migrenom češće imaju povišeni kolesterol, povećan krvni tlak te prije obolijevaju od koronarne bolesti ili moždanog udara. U nekim je istraživanjima ustanovljena i povezanost učestalosti i težine migrene s povećanim indeksom tjelesne mase, hipertenzijom, hiperkolesterolemijom, oštećenom osjetljivosti na inzulin i povišenim razinama homocisteina. Istraživanja su također pokazala povezanost migrene i upalnih markera koji su pokazatelji sistemske upale, primjerice povećan C-reaktivni protein (CRP), interleukina, faktora alfa-tumorske nekroze...

Prava dijagnoza

Kvaliteta života značajno se razlikuje u pojedinim tipovima glavobolje, a i način liječenja je drugačiji. Zbog toga je iznimno važno pravilno postaviti dijagnozu za svakog pacijenta. U knjizi "Migrena" navode se detaljne klasifikacije migrenske glavobolje i načini liječenja za svaki tip pa je knjiga odlična za liječnike. Najnovijom klasifikacijom razlikuje se, među ostalim, i epizodična migrena povezana s menstrualnim ciklusom i kronična migrena prema trajanju remisije. Kronična migrena je ona koja se pojavljuje 15 dana (i više) u mjesecu tijekom više od tri mjeseca, a kad migrena traje dulje od 72 sata, riječ je o migrenskom statusu. Kronična migrena je relativno nedavno definirana vrsta migrene, a

shutterstock

ŠTO AKTIVIRA MIGRENU

l Emocionalni stres - tjeskoba, potištenost, uzbuđenje, stres ili opuštanje nakon stresa u 80 posto slučajeva uzrokuju migrenu. l Hormonski status - oralni kontraceptivi, hormonska nadomjesna terapija, mjesečnica, ovulacija u 65 posto slučajeva uzrokuju migrenu. l Vanjski podražaji - klima, promjene vremenskih prilika, velike nadmorske visine, vruće kupke, intenzivni mirisi, buka... l Fizički podražaji - putovanje, umor, tjelovježba, pušenje, gladovanje, nesanica, dulje spavanje, spolni odnos. l Prehrana - čokolada, sir, alkohol, kofein, kineska hrana, umjetni zaslađivači... l Lijekovi - estrogen, nitroglicerin, hidralazin, histamin, ranitidin. l Sistemska bolest - trauma glave, zubobolja.

(Izvor: Migrena, Vanja Bašić Kes, Vida Demarin, Medicinska naklada, 2022.)

oko četvrtine onih koji pate od ovog oblika ima vrlo ozbiljnu invalidnost povezanu s glavoboljom. Nažalost, upozoravaju neurologinje, samo petina onih koji ispunjavaju kriterije za kroničnu migrenu je ispravno dijagnosticirana. Obiteljski liječni-

ci mogu točno znati kada pacijenta treba uputiti specijalistu na daljnju obradu, kada propisati koji lijek te važnost praćenja uzimanja terapije. Edukacija oboljelih iznimno je važna jer je, primjerice, moguće utjecati na faktore koji povećavaju rizik da epizodična migrena preraste u kronični oblik, a to su pretilost, smetnje spavanja, previše kofeina, prekomjerna upotreba analgetika...

Dnevnik migrene

U knjizi se također opisuju okidači glavobolja i migrene u kojima ljudi mogu prepoznati svoje simptome o kojima nisu bili upoznati. Primjerice, uočeno je da je pojava migrene u većine oboljelih povezana i s porastom vlažnosti, padom tlaka i temperature zraka. Također je uočeno da se migrena češće pojavljuje u danima s većom koncentracijom štetnih sastojaka zraka. Dodatno i vidni, slušni, njušni i drugi senzorni podražaji iz okoline mogu provocirati migrenski napadaj - dugotrajan rad na računalu, igranje kompjutorskih igrica, izloženost buci, intenzivnim mirisima, boravak u zadimljenim ili pretjerano ugrijanim prostorijama. Uz to, na nastanak migrene utječu i poremećaji gornjeg dijela vratne kralježnice, a učestalo se među okidačima pojavljuju jak stres ili opuštanje nakon stresa, promjene razine spolnih hormona u žena, glad, dehidriranost, alkohol, kofein, nesanica, određene namirnice... - Pažljivo vođenje dnevnika migrene i analiza mogućih provocirajućih čimbenika omogućuju da se oni otkriju, a njihovom eliminacijom, promjenom životnog stila i navika, primjerice spavanje, dovoljan unos tekućine, pažljiv odabir prehrane, redovita umjerena tjelesna aktivnost i slično, moguće je smanjiti broj migrenskih napadaja, kontrolirati migrenu i poboljšati kvalitetu življenja - navode neurologinje.

Važnost neuropeptida CGRP

Uzrok migrene nije u potpunosti razjašnjen, međutim istraživanja pokazuju genetsku sklonost posebno za razvoj migrene s aurom (uvod u glavobolju koji ima 20-35 posto bolesnika s migrenom). Ispostavilo se da se rizik za migrenu povećava ne samo ako jedan ili oba roditelja imaju migrenu nego i onda kada u obitelji postoji rođak koji ima migrenu. - U

Damir Krajač/CROPIX Akademkinja Vida Demarin

POVEZANOST MIGRENE I HRANE

Postoje namirnice koje potiču nastanak migrene, ali postoje i one koje ublažavaju bol. - Širok je spektar namirnica koje ubrzavaju pojavu migrenskih napadaja. Osim pojedinih namirnica, važna je svakodnevna prehrana, ali isto tako ne reagira svatko jednako na određene namirnice, odnosno njihov sastav. Čak i temperatura hrane može utjecati na pojavu glavobolje pa je najbolje da hrana bude sobne temperature - smatra akademkinja Vida Demarin, koja se dosta bavila načinima prehrane u svojim knjigama "Hrana za mozak" i "Pobijedimo migrenu i druge glavobolje".

KOJE NAMIRNICE POTIČU GLAVOBOLJU

Hrana s tiraminom - općenito se savjetuje izbjegavati namirnice bogate vazoaminima, tvarima koje uzrokuju suženje krvnih žila, a time i pojavu migrene. Jedan od glavnih amina je tiramin, a nalazi se u fermentiranim sirevima, crvenom vinu, kvascu, crnom grožđu, pivu, čokoladi, agrumima, kiselom kupusu, sojinom umaku, avokadu i konzervansima. Nitrati i nitriti - u suhomesnatim proizvodima životinjskog porijekla, ali i u povrću kao što su celer, špinat, radič i zelena salata. Čokolada i kava - lavinu migrene mogu potaknuti i crna čokolada, kava, čaj, šljive, ananas, lješnjaci, kikiriki, češnjak, luk, cikla. Alkohol - povećava priljev krvi u mozak, a to se posebno odnosi na crno vino, pivo, viski i šampanjac.

TOP 5 NAMIRNICA ZA UBLAŽAVANJE MIGRENA I GLAVOBOLJA

Dakako, objašnjava akademkinja Demarin, postoje i namirnice koje sadrže vitamine i minerale koji pomažu smanjiti migrenske glavobolje. U takve se namirnice ubraja gotovo sve zeljasto povrće, sjemenke i orašasti plodovi, crveno meso i jaja. U prevenciji i liječenju migrene iznimno su važni vitamini B-skupine. Primjerice, dva velika jaja sadrže 24 posto preporučene dnevne količine riboflavina (B2) ili, na primjer, doze od 200 do 400 mg riboflavina dnevno vrlo su učinkovite u smanjenju učestalosti glavobolje. Brokula i cvjetača - bogatstvo vitamina B6 iz brokule dokazano smanjuje pojavu migrene. Općenito je zeljasto povrće bogato vitaminima skupine B i magnezijem, a u ovu skupinu namirnica ubrajaju se i rikula, zelje, prokulica, lišće amaranta. Sjemenke - neka istraživanja upućuju na to da oni koji pate od migrena imaju niže razine magnezija pa su bademi i sjemenke vrlo korisni u suzbijanju migrena. Svakodnevno se savjetuje konzumirati šaku orašastih plodova (ne lješnjake) i sjemenki. Crveno meso - bogato je koenzimom Q10, koji se prirodno pojavljuje u tijelu, te vitaminom B2. Oba sastojka pomažu u prevenciji migrena. Lubenice - voće bogato vodom, sadrži i mnogo minerala koji ublažavaju napadaje migrene. Primjerice, u sok od lubenice može se dodati đumbir, koji smanjuje mučninu, čestu nuspojavu migrene. Cjelovite žitarice - kako bi se spriječila hipoglikemija, koja može biti okidač za migrenu, ne treba preskakati obroke i treba jesti cjelovite žitarice, tj. složene ugljikohidrate i vlakna (heljda, ječam, bulgur, zob, kvinoja, faro...).

GLAVOBOLJE, PA I MIGRENU, VAŽNO JE LIJEČITI NE SAMO DA SE POPRAVI KVALITETA ŽIVOTA I OMOGUĆI SVAKODNEVNO FUNKCIONIRANJE NEGO I DA SE SMANJI RIZIK ZA MOŽDANI UDAR I KARDIOVASKULARNE BOLESTI. OSOBE S MIGRENOM, NAIME, U POVIŠENOM SU RIZIKU ZA NJIHOV RAZVOJ

UNATOČ TOME ŠTO JE MIGRENA KOMPLEKSAN SINDROM GLAVOBOLJE, SAMO JEDNA ČETVRTINA OBOLJELIH POSJETI LIJEČNIKA, DOK VEĆINA NE POSJETI NI LIJEČNIKA OBITELJSKE MEDICINE, A KAMOLI NEUROLOGA SPECIJALIZIRANOG ZA DIJAGNOSTICIRANJE I LIJEČENJE MIGRENE. UZ TO, MNOGI NE ZNAJU DA SE MIGRENA MOŽE SPRIJEČITI, VEĆ SMATRAJU DA SE NE MOŽE LIJEČITI ILI ČESTO NA SVOJU RUKU PIJU ANALGETIKE KOJI UGLAVNOM NE KORISTE

posljednje je vrijeme došlo i do važnih spoznaja koje su uvelike pomogle u pronalasku uspješnih lijekova koji su učinkoviti u smanjenju broja i težine napadaja. Primjerice, prilično rasprostranjen neuropeptid povezan s genom kalcitonina (CGRP) u fokus neuroznanosti došao je kad je njegova prisutnost otkrivena u središnjem i perifernom živčanom sustavu, a uloga mu je modulacija prijenosa boli i vazodilatacija (širenje krvnih žila). Za razliku od drugih neuropeptida, pokazalo se da se razine peptida CGRP znatno povisuju tijekom migrene i vraćaju se u normalu s prestankom glavobolje. Tako se iskristalizirao kao ključna molekula u nastanku migrene i glavni target za osmišljavanje lijekova. Unatrag nekoliko godina na tržištu su lijekovi iz skupine monoklonskih protutijela, brojna klinička istraživanja potvrdila su njihovu učinkovitost i dobru podnošljivost. U Hrvatskoj su odobreni na teret HZZO-a. Djeluju tako što sprečavaju nastanak boli ili zaustavljaju prijenosni put do dijelova mozga zaduženih za percepciju boli - kaže prof. dr. sc. Bašić Kes. Ističe da je najvažniji kriterij za početak terapije monoklonskim protutijelima na CGRP i njegov receptor, koje je odobrio HZZO, postojanje najmanje četiri dana migrenske glavobolje mjesečno u odraslih bolesnika. Lijek se daje potkožno pomoću autoinjektora jednom mjesečno, odnosno svaka tri mjeseca. Komplementarne metode liječenja

Sve se veća važnost u liječenju migrena pripisuje komplementarnim metodama - promjenama u prehrani (uključivanje dodataka riboflavina, koenzima Q10, magnezija i ekstrakta korijena lopuha) i životnom stilu te alternativnim terapijama kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, neurofeedback, neuromodulacija i, kako kaže prof. Bašić Kes, neizostavna akupunktura. I istraživanja su dokazala njezinu učinkovitost u ublažavanju migrena. U Europi i Americi odobreno je i liječenje kronične migrene botoksom, odnosno botulinskim toksinom tipa A. Glavobolje, pa i migrenu, važno je liječiti ne samo kako bi se popravila

kvaliteta života i omogućilo funkcioniranje u svakodnevnom životu već i stoga što ona može povećati rizik za druga stanja, ali i pratiti druge bolesti. Primjerice, migrena je češća u žena koje imaju multiplu sklerozu (MS), autoimunu bolest središnjeg živčanog sustava od koje u Hrvatskoj, prema procjenama, boluje oko šest tisuća osoba. Migrena se može shvatiti kao prvi simptom MS-a, a također je moguće da lijekovi poput interferona ili druge popratne bolesti kao što je depresija utječu na pojavu migrene. Također, osobe koje pate od migrene imaju povećan rizik za moždani udar. Poznato je i da pušenje i uzimanje oralnih kontraceptiva povećavaju rizik za moždani udar kod onih koji pate od migrene s aurom. Nažalost, u osoba s migrenskom glavoboljom može se razviti i migrenski infarkt, rijedak podtip moždanog udara. Srećom, prognoza je u većini slučajeva dobra. Oni koji pate od migrene (bez aure) dvostruko češće imaju i spontane karotidne ili vertebralne arterijske disekcije, koje inače uzrokuju manje od dva posto svih moždanih udara, no u mladih i osoba srednjih godina uzrokuju svaki četvrti moždani udar. I uzimanje nekih lijekova povezuje se s povećanim rizikom za moždani udar u osoba s migrenom. Prvenstveno se to odnosi na oralne kontraceptive koji sadrže visoke doze etinilestradiola, zatim na triptane, koji se rabe u akutnom liječenju migrene, ali su istraživanja dokazala da su sigurni za dugotrajnu upotrebu i tada ne nose povećan rizik za možshutterstock dani udar.

Umirovljena pravnica iz Zagreba s migrenom živi od svojih tridesetih, a okidač je bio emotivni stres

ELVIRA KATANIĆ: Pola života s migrenom - sve vrijedi pokušati, možda pomogne

Kvaliteta života je smanjena, morala sam propustiti mnogo obiteljskih druženja, izleta... Pitaš se ima li tome kraja, kaže umirovljena diplomirana pravnica Elvira Katanić iz Zagreba. Pokušala je brojne terapije, od lijekova do akupunkture, bioenergije i ajurvede, a olakšanje je došlo samo od sebe - s menopauzom

Elvira Katanić, umirovljena diplomirana pravnica iz Zagreba, s migrenom živi već više od pola svog života. Probala je mnoge terapije, promijenila životne navike i uvela više opuštanja, šetnje u prirodi i masaže, a redovito odlazi i fizioterapeutu. Iako joj je bilo teško, migrena se izgleda "prije umorila" i povukla kako je Elvira ušla u menopauzu. Ispričala nam je kako je živjeti s migrenom i što joj pomaže.

Bol i povraćanje - Prvi doživljaj migrene imala sam u ranim 30-im godinama, u situaciji kad sam saznala da velika tvrtka u kojoj sam radila kao diplomirana pravnica odlazi u stečaj, a velik broj zaposlenika ostaje bez posla. Tada sam osjetila da mi glava "puca od bolova" i povraćala sam. Kolege s posla odvezli su me na hitni prijem u bolnicu "Sestre milosrdnice". Dali su mi injekcije protiv bolova i povraćanja i zaključili da je nastupio jaki atak migrene uslijed snažnog emotivnog stresa - kaže Elvira Katanić. U to vrijeme nije znala ništa o migreni ni kako si pomoći kad se pojavi bolna glavobolja niti, s obzirom na napredak medicine, ima li nade da se pronađe lijek. - Migrene su se u prvim godinama ponavljale skoro svaki tjedan te sam počela proučavati stručnu literaturu da naučim nešto o tome. Nekako baš u to vrijeme objavljena je stručna knjiga akademkinje Vide Demarin i bila sam na njezinim predavanjima o toj temi. Naučila sam da okidač za napadaj migrene, osim stresa te fizičkog i psihičkog umora, može biti i neka hrana, i to baš ono što volimo: čokolada, punomasni sirevi, crno vino... U mojem slučaju pokazalo se da ako na vrijeme ne pojedem svoj obrok, dolazi da iskrenja pred očima i vrtoglavice pa sam uvela više malih obroka u dnevnu prehranu - kaže Elvira Katanić, koja je u mirovinu otišla s mjesta glavne tajnice Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. - Oduvijek sam pazila da ne jedem puno i više mi je odgovarala mediteranska prehrana s maslinovim uljem, pazila sam da jedem više ribe, a malo mesa. U vrijeme prije migrene jela sam tri obroka dnevno: doručak prije odlaska na posao, ručak popodne kad bih došla kući s posla te lagana večera prije spavanja. To sam promijeni-

MOJ RITAM DNEVNE PREHRANE

- Ono što mi je pomoglo i što mi odgovara su manji, ali češći obroci - kaže Elvira Katanić. Evo kako obično izgleda njezin dnevni jelovnik: l doručak (od 7 do 8 sati): raženi kruh s medom i cimetom ili pečeno jaje s parmezanom, uz napitak od kavovine l užina (oko 11 sati): banana ili jabuka s nekoliko oraha ili badema. Ponekad suhi keksić. Svježa limunada zbog C-vitamina l ručak (oko 14 sati): uvijek jede juhe, sva variva od povrća, od mesa uglavnom piletinu te ribe i plodove mora barem dvaput tjedno l popodnevna užina (oko 17 sati): najčešće kefir ili savijača od sira l večera (u 18, najkasnije u 19 sati): večera manje i laganije nego za ručak

shutterstock

la kad sam shvatila da mi predugi razmak bez hrane od doručka do ručka donosi nevolje i glavobolje. Imala sam sreću da sam na radnom mjestu mogla razgovarati s nutricionistima, čije sam savjete upijala i prihvatila. Princip je: jedi više puta dnevno, ali manje obroke, pij puno obične vode, uvedi male međuobroke, na primjer voće i jogurt, to se isto računa kao obrok - kaže Elvira.

Vikend-glavobolje - Također sam trpjela tzv. vikendglavobolje. Tu pojavu su neurologinje objasnile kao poznatu situaciju, jer preko tjedna je ritam pojedinca zadan obavezama, poslom, djecom i obitelji. Kad završi petak i želimo se opustiti, udara migrena. Kvaliteta života je smanjena i zbog toga sam morala propuštati izlete, obiteljska okupljanja, druženja... Kod migrene ti smeta i pogled na svjetlost, a pomaže mirovanje u mraku, u tišini, bez buke - priča Elvira. Osim prehranom i nastojanjem da se kloni stresa, kaže da je problem migrene rješavala i pridržavajući se savjeta liječnika. - Uzimala sam lijekove koje su mi savjetovale liječnice akademkinja Vida Demarin i kasnije prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes. Također su savjetovale opuštanje uz šetnju prirodom, meditacije te masaže glave, vrata i kralježnice. Redovito sam odlazila i još uvijek odlazim fizioterapeutu - kaže umirovljena pravnica. Život s migrenom nije lagan i malo toga pomaže na duge staze. Elvira kaže da je dosta toga isprobala u ova više od tri desetljeća. - Prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes je među prvima uvela komplementarnu metodu liječenja - kineske akupunkture u zdravstveni sustav i na uputnicu sam išla na akupunkturu u bolnicu "Sestre milosrdnice". A dok nije bio službeno otvoren njihov Centar za bol, naša grupa migrenaša selila se s doktoricom u urede ili prostorije u bolnici gdje je bilo mjesta i stolaca da nas doktorica "popika" akupunkturnim iglicama. Zahvalna sam doktorici Bašić Kes, akupunktura je držala migrensku bol dalje od mene od tri do šest mjeseci - kaže Elvira. Iskušala je i alternativne metode liječenja, odlazila je na tretmane certificiranom bioenergoterapeutu. I to bi pomagalo neko vrijeme, a onda je trebalo ponavljati tretman.

Zdrav način života - Prijatelji su me uputili liječnicima koji dolaze s dalekog Tibeta u Zagreb i mnogima su pomogli biljnim pripravcima, tableticama prema drevnoj ajurvedskoj recepturi. I to je djelovalo neko vrijeme na opće stanje organizma, protok energije... Stalno sam postavljala pitanje ima li tome kraja? Odgovori stručnjaka su bili da ima nade ako se pacijent potrudi sa zdravim načinom života, a kod žena je dokazano smanjenje ili potpuni nestanak migrena kad uđu u menopauzu. Tako je bilo i kod mene, s nastupom menopauze vrlo rijetko imam ozbiljnu migrenu - kaže gospođa Katanić. Razmjenjujući iskustva s drugim pacijentima oboljelima od migrene, saznala je da mnogi od njih primjenjuju spomenute metode kako bi si barem olakšali te bolne situacije, jer ista metoda ne koristi jednako svakoj osobi. - I to je zapravo moj savjet: vrijedi pokušati, možda ti pomogne, ne treba biti skeptičan prema novom - poručuje Elvira Katanić.

UDRUGA MIGRENA - PODRŠKA OBOLJELIMA I NJIHOVIM OBITELJIMA

Postoji i udruga Migrena Hrvatska, koja se bavi problematikom glavobolja i osoba s migrenskim poremećajima. Osnovana je 2018. s ciljem da osvijesti javnost o tome što je migrena i kako nastaje, educira o važnosti uvođenja zdravih stilova života te da unaprijedi kvalitetu života oboljelih i njihov povratak u sve životne i radne uloge, a za njihovo je ostvarenje potrebna aktivna i angažirana uključenost društva u cjelini. Udruga putem društvenih mreža trajno provodi edukaciju kako se boriti s migrenskim poremećajima i kako usvojiti zdrave stilove života. Ove su godine obilježili hrvatski Dan migrene u ožujku, a prema riječima predsjednice Krunčice Renić, nastavljaju s intenzivnim aktivnostima - u drugoj polovici 2022. planiraju nekoliko projekata koji uključuju organizaciju Javnog savjetovališta za podizanje kvalitete života građana s migrenskim poremećajima, događanje u zagrebačkom Maksimiru pod nazivom "Zdrav život s migrenom" te suradnju na stvaranju predstave o migreni. Udruga ima veliku online zajednicu s više od 6000 pratitelja, izvrsnu mrežu stručnjaka (psihologa, neurologa, nutricionista, liječnika) koji u svakom trenutku mogu odgovoriti na upite oboljelih, ali i pomoći u realizaciji različitih vrsta projekata i aktivnosti, tako da je to ono što najviše koristi oboljelima. - Najveći problemi oboljelih su nerazumijevanje okoline i neshvaćanje da migrena nije samo bol nego prava bolest, odnosno neurološki poremećaj. Najteže je kroničnim migrenašima kojima gotovo svakodnevne migrene uništavaju kvalitetu života i onemogućuju ih u normalnom svakodnevnom funkcioniranju - kaže Krunčica Renić.