Neprepoznata tegoba

jer su bili povezani s konzumacijom te ribe, ali stanje je sada poznato kao intoksikacija ili trovanje histaminom. Posljednjih godina opisan je još jedan poremećaj povezan s unosom histamina koji proizlazi iz enzimskog nedostatka, odnosno nemogućnosti nekih ljudi da metaboliziraju histamin u crijevima, što rezultira osjetljivošću na njegovu normalnu ili čak nisku razinu u hrani. Najčešće ljudi zapravo ne razvijaju osjetljivost na histamin, već ga jednostavno imaju previše, tj. organizam akumulira visoke razine te tvari jer ne uspijeva razgraditi molekulu histamina. Doduše, histamin je važna molekula u našem tijelu koja obavlja tri važne funkcije: neurotransmiter je pa u živčanom sustavu poput kemijskog glasnika prelazi iz jednog neurona u drugi, dio je želučane kiseline koja sudjeluje u razgradnji hrane te pomaže imunosnom sustavu tako što širi krvne žile kako bi bijele krvne stanice brzo neutralizirale "osvajače" (dio je upalnog mehanizma našeg imunosnog odgovora). Međutim, kada razina histamina postane previsoka, rezultat je ozbiljan poremećaj u kvaliteti života, pa čak i smrt. Od dva glavna enzi-

ŠTO JESTI Dijetalna hrana s niskim histaminom

Za mnoge je, nažalost, jedina opcija eliminirati ne samo hranu bogatu histaminom nego i onu koja blokira enzim za njegovu razgradnju (DAO) te onu koja pokreću sintezu histamina. Ako ste u ovoj situaciji, izbor namirnica prilično je ograničen. Evo što se preporučuje jesti: ■ svježa riba, meso i perad, ali samo ako su svježe kuhani ■ jaja (samo povremeno jer bjelanjak može stimulirati oslobađanje histamina kod nekih ljudi) ■ riža bez glutena i kvinoja ■ svježe voće - jabuka, dinja, grožđe, kivi, mango, kruška, lubenica ■ svježe povrće (ali ne avokado, patlidžan, špinat, rajčice) ■ čisti maslac od kikirikija ■ zamjene za mlijeko - bademovo, kokosovo, konopljino i rižino mlijeko ■ maslinovo ulje i kokosovo ulje za kuhanje ■ zeleno lisnato bilje i biljni čajevi.

ma u tijelu koji razgrađuju histamin - N-metiltransferaze (HMT), koji se bavi histaminom u središnjem živčanom sustavu, i diamin oksidaze (DAO), koji je odgovoran za razbijanje histamina koji se unosi hranom - ovaj je drugi u većini slučajeva odgovoran za probleme koje pojedinci osjećaju. Naime, nesposobnost DAO-a da degradira višak histamina rezultira dvostrukim učinkom: porastom razine histamina i neugodnim simptomima.

Mogući znakovi netolerancije

■ grčevi u trbuhu ■ probavni poremećaji ■ poremećen menstrualni ciklus ■ tjeskoba ■ problemi s disanjem ■ konjunktivitis ■ poteškoće sa spavanjem i/ili prekomjerno spavanje ■ vrtoglavica ■ glavobolja, migrena

■ umor ■ refluks ■ poremećaj krvnog tlaka (ili visoki ili niski) ■ svrbež kože ■ mučnina i povraćanje ■ začepljenost i/ili curenje iz nosa ■ problemi sa sinusima ■ kihanje ■ ubrzani rad srca (tahikardija) ■ temperaturna disregulacije ■ oticanje/upala tkiva ■ urtikarije Zašto se zadržava u tijelu

Enzim DAO može se sniziti zbog gastrointestinalne bolesti (osjetljivost na gluten, Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, upalna bolest crijeva) ili određenih lijekova (na recept i bezreceptnih). Neki smatraju i da je netolerancija na histamin uzrokovana bujanjem bakterija koje proizvode tu tvar iz neprobavljene hrane. Druga istraživanja pokazuju da UV svjetlo može izazvati oslobađanje histamina, a neka su istraživanja pokazala da to može biti pojačano nekim fenotiazinskim spojevima u lijekovima koji izravno ili neizravno utječu na DAO, a uključuju nesteroidne protuupalne lijekove, imunološke modulatore, antidepresive i antipsihotike, antihistaminike, antiaritmike, blokatore histamina H2... Svatko tko uzima lijekove za neku bolest i pati od ponavljajućih simptoma nalik alergijama treba provjeriti s liječnikom ili ljekarnikom je li lijek možda ometa razgradnju histamina. Također, mnoge namirnice sadrže velike količine histamina, a neke pak imaju sposobnost blokirati enzim za njegovu razgradnju. Uz to, neka hrana dodatno pogoršava problem jer potiče oslobađanje histamina u tijelu čak i ako ga ona ne sadrži. Što je više blokiranih DAO enzima, proizvodnja histamina se nastavlja, što je loše za pacijenta. Kada tijelo dosegne njegovu abnormalno visoku razinu te više nije sposobno razgraditi takvo preopterećenje, javlja se širok raspon simptoma. U nedavno objavljenoj studiji tim austrijskih istraživača

U budućnosti, kada netko bude sekvencirao svoj genom, moći ćemo identificirati sve varijante u njegovoj DNK i koristiti te informacije da bolje vodimo zdravstvenu skrb o toj osobi Znanstvenici objavili prvi čitavi LJUDSKI GENOM

Znanstvenici su objavili prvi čitavi ljudski genom, popunivši praznine preostale nakon prethodnih napora. Time su ponudili nove mogućnosti u potrazi za tajnama mutacija koje uzrokuju bolesti i genskih varijacija kod 7,9 milijardi ljudi na svijetu.

Znanstvenici su 2003. otkrili ono što se tada smatralo potpunim slijedom ljudskog genoma. Ali oko 8 posto nije bilo u potpunosti dešifrirano, uglavnom zato što su se ti dijelovi sastojali od učestalo ponavljajućih dijelova DNK koje je bilo teško spojiti s ostatkom. Konzorcij znanstvenika to je riješio u istraživanju objavljenom u časopisu Science. Rad je objavljen prošle godine prije znanstvene recenzije.

Potpuna sekvenca "Stvaranje uistinu potpune sekvence ljudskog genoma nevjerojatno je znanstveno dostignuće, pružajući prvi sveobuhvatan pogled na naš model DNK", rekao je Eric Green, direktor Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma (NHGRI), dijela Američkog nacionalnog instituta za zdravlje. "Ove temeljne informacije ojačat će mnoge sadašnje napore da se razumiju sve funkcionalne nijanse ljudskog genoma, što će zauzvrat osnažiti genetske studije ljudskih bolesti", dodao je Green.

Čitava verzija sastoji se od 3,055 milijardi temeljnih parova, jedinica od kojih su izgrađeni kromosomi i naši geni, i 19.969 gena koji kodiraju proteine. Od tih gena istraživači su identificirali oko 2000 novih. Većina je blokirana, ali 115 je možda još aktivno. Znanstvenici su također uočili oko 2 milijuna dodatnih genskih varijanti, od kojih su 622 bile prisutne u relevantnim genima u medicinskom smislu. Konzorcij je nazvan T2T, po strukturama telomera koje se nalaze na krajevima svih kromosoma, nitima u jezgri većine živih stanica koje nose genske informacije.

Novi detalji "U budućnosti, kada netko bude sekvencirao svoj genom, moći ćemo identificirati sve varijante u njegovoj DNK i koristiti te informacije da bolje vodimo zdravstvenu skrb o toj osobi", objasnio je Adam Phillippy, jedan od voditelja tima T2T i viši znanstvenik u NHGRIju. "Uistinu završiti sekvencu ljudskog genoma bilo je poput stavljanja novih naočala. Sad kad sve možemo jasno vidjeti, korak smo bliže razumijevanju što to sve znači", dodao je Phillippy.

Među ostalim, nove DNK sekvence dale su nove detalje o području oko centromera, gdje kromosomi prionu i rastavljaju se kada se stanice dijele kako bi se osiguralo da svaka stanica "kći" naslijedi odgovarajući broj kromosoma. "Otkrivanje kompletnog slijeda ovih dosad 'nedostajućih' područja genoma reklo nam je mnogo o tome kako su organizirana, što je bilo potpuno nepoznato za mnoge kromosome", rekao je Nicolas Altemose, postdoktorski suradnik na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley. (h)