Iz Europske građanske inicijative „Spasimo pčele i poljoprivrednike“ (ECI „Save Bees and Farmers“), peticija je najveći broj potpisa prikupila u Njemačkoj (571.000), Francuskoj (103.000) i Nizozemskoj (102.000). Peticijom se tražilo postupno ukidanje sintetskih pesticida do 2035. godine, obnova biološke raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, kao i potpora poljoprivrednicima u njihovom prijelazu na agroekologiju. Ukoliko pak Europska komisija nakon pregleda potvrdi Europsku građansku inicijativu „Spasimo pčele i poljoprivrednike“, morat će uz Europski parlament odgovoriti na zahtjev čak 1.161.257 građana i građanki EU-a. Nevladine organizacije koje stoje iza ove inicijative sastat će se s predstavnicima Komisije unutar mjesec dana, dok će otprilike trebati tri mjeseca kako bi se inicijativa mogla predstaviti i u samom Parlamentu.
Kristalizacija meda Kristalizacija meda je prirodno svojstvo svakog meda, tako da svaki med kristalizira. Neki prije, neki kasnije ovisno o vrsti i uvjetima čuvanja. Naravno med najbolje čuvaju i troše pčele. Uostalom one same najbolje i jedine znaju proces proizvodnje. Gustoća meda Druga fizikalna karakteristika svojstva meda bitnog za preradu je gustoća. Ona iznosi 1,4g/cm², no ovisi o količini vode, pri čemu veći sadržaj naravno smanjuje gustoću. Boja meda Boja meda poznato je može varirati od svjetle do tamne, gotovo crne. Ona ovisi o biljnom porijeklu, starosti te uvjetima skladištenja. Higroskopnost meda Zbog činjenice kako med sadrži visok udio šećera, on ima veliko izraženo svojstvo upijanja vlage. To naravno drži li se u neprimjerenim uvjetima može utjecati na njegovu kvalitetu. Meda je u stvari prezasićena otopina glukoze, a suvišna glukoza prelazi u kristalizirano stanje. Brzina same kristalizacije ovisi o čuvanju i sastavu meda. Dok neke vrste poput bagrema i kadulje kristaliziraju kasnije neke vrste kristaliziraju već u saću. Kesten i repica će na primjer kristalizirati vrlo brzo nakon vrcanja. Bude li u medu sadržaj vode manji prije dolazi do kristalizacije. No treba znati da padom ispod 5°C ili povećanjem temperature preko 25°C prestaje sam proces kristalizacije. Med najbrže kristalizira na temperaturama od 14-15°C posebno ako je količina peludi u medu veća, tada sam proces kristalizacije bude bitno smanjen. Prijelazom glukoze u kruto stanje, povećava se sadržaj vode u tekućem sloju pa je toj fazi med vrlo sklon fermentaciji.