RS u vrijeme korone: ...a novca nema bez privrede

...a novca nema bez privrede

Izvještava: Mišo VIDOVIĆ

Privreda na koljenima: ugrožena su brojna radna mjesta – Nemoguće je zaštiti zdravlje i život ljudi bez novca, a novca nema bez privrede – Da li je fond solidarnosti jedna od mogućnosti pomoći privredi? – Da li je uvođenjem vanrednog stanja razvlašćena Narodna skupština?

Od trenutka pisanja ovog teksta(6. aprila – op. aut.) pa do njegove pojave na stranicama ovog broja magazina proći će vjerovatno tri ili četiri sedmice, pa ne znamo koliko će biti aktuelan, ali je sigurno da će ukupna slika pandemije, pa u tom okviru i banjalučka, biti još tamnija i bolnija.

Sigurno je da će pandemija korona virusa ostaviti posljedice na privredu i privredni život i kretanja uopšte. Naime, brojni privredni subjekti trenutno ne rade ili su na smanjenom režimu rada, poslodavci muku muče kako da organizuju minimalan radni proces, radnici su poslani na čekanje ili na godišnji odmor, a bilo je slučajeva i otpuštanja s posla. Ugrožena su brojna radna mjesta, pa - primjera radi - iz pojedinih cehovskih udruženja, poput onih u oblasti ugostiteljstva, upozoravaju da će ova privredno–poslovna grana, zbog činjenice da su ugostiteljski objekti zatvoreni i više od mjesec dana (a možda i više) imati ogromne probleme da se oporavi.

Ništa bolja situacija nije ni u drugim privrednim sektorima; prema onome što su u proteklom periodu iznosili i tvrdili ekomomisti, pandemija virusa korona „pokazala je samo ono što je svima u BiH odavno jasno - vlasti na svim nivoima u BiH nemaju namjeru i ne žele da se bave privredom i standardom stanovnika“.Tako je ekomonistka i analitičarka Svetlana Cenić ustvrdila da je nemoguće zaštiti zdravlje i život ljudi bez novca, a novca nema bez privrede. U izjavi za pojedine medije još je naglasila, da mjere za zaštitu zdravlja stanovništva moraju istovremeno pratiti i mjere za zaštitu privrede:

“Novac za borbu protiv virusa korona tražili bismo prvo u domaćim prihodima, a aktuelna vlast trenutno izlaz vidi jedino u novom zaduživanju te u interveniciji Centralne banke BiH“.

Spas u kreditima

Inače, podaci, koji su u proteklom periodu bili u medijskom opticaju, govore - kada je u pitanju entitet Republika Srpska - da je više od 900 privrednika prijavilo Privrednoj komori RS značajne gubitke koje trpe nakon pojave pandemije korona virusa. Vlada RS tako je „razmišljala“ o mjerama kojima se „definiše kojim kanalima će se pomoći ugroženim kompanijama, te stanovništvu“.Javna je tajna da RS nema robne rezerve (ukinuta je nekadašnja Direkcija za robne rezerve RS nakon što su revizori utvrdili brojne nepravilnosti i finansijske mahinacije), pa bi se, prema najavama iz entitetske vlade, zbog nepostojanja robnih rezervi, a ni viška novca u budžetu, trebalo ići u zaduženje u iznosu od 500 do 600 miliona maraka.Mediji su objavili i da je BiH trebalo da dobije kredit od 330 miliona eura, od čega bi dio išao i RS, a pominjalo se kako je završen i aranžman sa Svjetskom bankom, i RS je trebala dobiti 14,2 miliona dolara za lijekove.

Vlada RS je usvojila i zaključak kojim se sugerisalo svim zaposlenim u entitetskim institucijama, kao i imenovanim i postavljenim licima koji vrše javne funkcije, da se po principu dobrovoljnosti i solidarnosti odreknu dijela svojih primanja za mjesec mart u korist posebnih namjena Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Kako se navodi, „opredjeljenje premijera i ministara da se odreknu pola plate za mart“, a vlada je predložila i da se „ zaposleni čija primanja ne prelaze 1000 maraka odreknu 5 posto svoje plate a zaposleni koji imaju platu veću od 1000 maraka 10 posto“. Iako je, prema navodima iz vlade, predloženo da „rukovodioci institucija anketiraju svoje zaposlene i da se za-

posleni izjasne da li žele da dio njihovih primanja bude usmjeren na račun posebnih namjena“, što znači da se radilo o principu dobrovoljnosti, iz nekoliko sindikata i sindikalnih organizacija stigli su odgovori da se ne radi ni o kakvom „principu dobrovljonosti“ nego da je bilo i pritisaka na radnike i zaposlene da se „upišu“ na spiskove.

Kako pomoći privredi? Za i protiv fonda solidarnosti

Reagovali su i iz pojedinih nevladinih organizacija, jer „spiskovi radnika koji se navodno dobrovoljno odriču ličnih primanja, u korist Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske, prave se bez ikakvog zakonskog osnova i mogu služiti kao sredstvo pritiska i diskriminacije onih koji na to nisu pristali“.

Iz Transparency International u BIH (TI BIH) podnijeli su i prijavu u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BIH, između ostalog i protiv Ministarstva prosvjete i kulture RS, koje je uputilo dopis svim školama da sačine spiskove zaposlenih koji su dobrovoljno pristali na umanjenje plate. Ministarstvo prosvjete i kulture RS odbacilo je ove navode Transparency International BiH, navodeći kako je „predloženo ustanovama u nadležnosti ovog ministarstva da svaki rukovodilac upozna zaposlene da mogu određeni procenat svojih ličnih primanja za mjesec mart usmjeriti na račun posebnih namjena Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske uvažavajući u potpunosti princip dobrovoljnosti i solidarnosti“.

Inače, najviši zvaničnici entitetske vlasti, između ostalih i predsjednica RS Željka Cvijanović, pomenuli su mogućnost formiranja Fonda za pomoć privredi.U trenutku kada nastaju ovi redovi, još uvijek se radilo o ideji, bez konkretnih detalja. Iz vlasti tvrde da bi fond predstavljao značajnu pomoć entitetskoj privredi da „preživi“, s čime se slažu i ekomomisti, jer je „formiranje fonda za pomoć privredi neophodno, i to tako da se svi planirani kapitalni projekti odlože na godinu dana, a planirana sredstva usmjere u Fond“. -Takođe se mora inicirati punjenje fonda putem traženja moratorijuma od godinu dana na sve međunarodne obaveze koje entiteti i BiH imaju za ovu kalendarsku godinu od stranih finansijera, te da se ta sredstva takođe upute u Fond.Važno je da se lista odprivatnih preduzetnika do velikih kompanija formira preko komora, kako bi se onim redoslijedom i iznosima koje definišu strukovna udruženja vršila - izjavio za portal e-trafika.net Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banja Luke.

Odgoda plaćanja poreza i poreskih obaveza

A u trenutku zaključenja ovog teksta oglasilo se Ministarstvo finansija RS obećanjem da će „Fond solidarnosti Republike Srpske isplatiti obaveze po osnovu poreza na dohodak i doprinosa na plate zaposlenih za mart, kao i doprinose za lica koja ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti“. Za ovu namjenju, prema procjeni ministarstva, potrebno je između 17 i 19 miliona maraka, čime će biti uplaćeni porezi i doprinosi za oko 40.000 radnika. Fond je ove obaveze preuzeo u cilju sprečavanja otpuštanja radnika i očuvanja radnih mjesta u najugroženijim djelatnostima, kao što su trgovina, saobraćaj i skladištenje, ugostiteljstvo, te ostale uslužne djelatnosti. Druga najava - obećanje koje je ministarstvo uputilo - odnosi se na oblast poreske politike, odgodom plaćanja poreza na dobit i svih obaveza po završnom računu za 2019. godinu do 30. juna, koje će biti isplaćene u ratama do kraja 2020. godine. Isto tako, iz ministarstva su poručili da je prolongiran i rok za podnošenje godišnjih poreskih prijava do 30. aprila,“ kako bi se poreskim obveznicima olakšalo izvršenje obaveza imajući u vidu vanrednu situaciju“.

A u Republici Srpskoj je od od 3. aprila na snagu stupilo vanredno stanje zbog situacije izazvane virusom korona. Do kada će trajati vanredno stanje, teško je procijeniti, možda čak i u trenutku kada ovaj tekst bude pred čitaocima, ali šta je značilo uvođenje ove mjere. Da predsjednica RS Željka Cvijanović ima ovlaštenja da, na prijedlog entitetske vlade „ donosi uredbe sa zakonskom snagom sve dok traje vanredno stanje“. Odluku o uvođenju vanrednog stanja u RS , koji je na „brzopoteznom“ zasjedanju usvojio entiteski parlament, nisu podržale opozicione stranke, SDS i PDP, smatrajući da je vanredna situacija, koja je bila na snazi od 16. marta, bila dovoljan okvir za djelovanje entitetskih vlasti u situaciji krize izazvane širenjem korona virusa. Iz SDS –a i PDP-a upozorili su da je uvođenjem vanrednog stanja „razvlašćena Narodna skupština, da se suspenduju institucije i da na udar mogu doći svi oni koji imaju drugačije mišljenje od vladajuće oligarhije“.