Privreda u RS u vrijeme korone
...a novca nema bez privrede Izvještava: Mišo VIDOVIĆ
Od trenutka pisanja ovog teksta (6. aprila – op. aut.) pa do njegove pojave na stranicama ovog broja magazina proći će vjerovatno tri ili četiri sedmice, pa ne znamo koliko će biti aktuelan, ali je sigurno da će ukupna slika pandemije, pa u tom okviru i banjalučka, biti još tamnija i bolnija. Sigurno je da će pandemija korona virusa ostaviti posljedice na privredu i privredni život i kretanja uopšte. Naime, brojni privredni subjekti trenutno ne rade ili su na smanjenom režimu rada, poslodavci muku muče kako da organizuju minimalan radni proces, radnici su poslani na čekanje ili na godišnji odmor, a bilo je slučajeva i otpuštanja s posla. Ugrožena su brojna radna mjesta, pa - primjera radi - iz pojedinih cehovskih udruženja, poput onih u oblasti ugostiteljstva, upozoravaju da će ova privredno–poslovna grana, zbog činjenice da su ugostiteljski objekti zatvoreni i više od mjesec dana (a možda i više) imati ogromne probleme da se oporavi. Ništa bolja situacija nije ni u drugim privrednim sektorima; prema onome što su u proteklom periodu iznosili i tvrdili ekomomisti, pandemija virusa korona „pokazala je samo ono što je svima u BiH odavno jasno - vlasti na svim nivoima u BiH nemaju namjeru i ne žele da se bave privredom i standardom stanovnika“.Tako je ekomonistka i analitičarka Svetlana Cenić ustvrdila da je nemoguće zaštiti zdravlje i život ljudi bez novca, a novca nema bez privrede. U izjavi za pojedine medije još je naglasila, da mjere za zaštitu zdravlja stanovništva moraju istovremeno pratiti i mjere za zaštitu privrede: “Novac za borbu protiv virusa korona tražili bismo prvo u domaćim prihodima, a aktuelna vlast trenutno izlaz vidi jedino u novom zaduživanju te u interveniciji Centralne banke BiH“. 6 ŠEHER
BANJA LUKA
Privreda na koljenima: ugrožena su brojna radna mjesta – Nemoguće je zaštiti zdravlje i život ljudi bez novca, a novca nema bez privrede – Da li je fond solidarnosti jedna od mogućnosti pomoći privredi? – Da li je uvođenjem vanrednog stanja razvlašćena Narodna skupština?
Spas u kreditima Inače, podaci, koji su u proteklom periodu bili u medijskom opticaju, govore - kada je u pitanju entitet Republika Srpska - da je više od 900 privrednika prijavilo Privrednoj komori RS značajne gubitke koje trpe nakon pojave pandemije korona virusa. Vlada RS tako je „razmišljala“ o mjerama kojima se „definiše kojim kanalima će se pomoći ugroženim kompanijama, te stanovništvu“.Javna je tajna da RS nema robne rezerve (ukinuta je nekadašnja Direkcija za robne rezerve RS nakon što su revizori utvrdili brojne nepravilnosti i finansijske mahinacije), pa bi se, prema najavama iz entitetske vlade, zbog nepostojanja robnih rezervi, a ni viška novca u budžetu, trebalo ići u zaduženje u iznosu od 500 do 600 miliona maraka.Mediji su objavili i da je BiH trebalo da dobije kredit od 330 miliona eura, od čega bi dio išao i RS, a pominjalo se kako je završen i aranžman sa Svjetskom bankom, i RS je trebala dobiti 14,2 miliona dolara za lijekove. Vlada RS je usvojila i zaključak kojim se sugerisalo svim zaposlenim u entitetskim institucijama, kao i imenovanim i postavljenim licima koji vrše javne funkcije, da se po principu dobrovoljnosti i solidarnosti odreknu dijela svojih primanja za mjesec mart u korist posebnih namjena Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske. Kako se navodi, „opredjeljenje premijera i ministara da se odreknu pola plate za mart“, a vlada je predložila i da se „ zaposleni čija primanja ne prelaze 1000 maraka odreknu 5 posto svoje plate a zaposleni koji imaju platu veću od 1000 maraka 10 posto“. Iako je, prema navodima iz vlade, predloženo da „rukovodioci institucija anketiraju svoje zaposlene i da se za-
