DEMOGRAFSKA KRETANJA I NJIHOV UTJECAJ NA BUDUĆNOST EU-a? Europa žrtva vlastitog uspjeha

DEMOGRAFSKA KRETANJA I NJIHOV UTJECAJ NA BUDUĆNOST EU-a?

Europa žrtva vlastitog uspjeha

Europljani nikad nisu uživali tako dug i zdrav život kao sada

Europska komisija je u lipnju 2020 usvojila prvo Izvješće o utjecaju demografskih promjena u kojem se daje pregled Demografskakretanja i njihovutjecajnabudućnost EU-a? stanja u zemljama članicama EU-a i o dugoročnim Europa žrtva vlastitog uspjeha posljedicama tih promjena. U ovom Izvješću opisani su Europljani nikad nisu uživali tako dug i zdrav život kao sada glavni pokretači demografskih promjena i njihov utjecaj na Europskakomisija je u lipnju 2020 usvojilaprvoIzvješće o utjecajudemografskihpromjena u kojem se dajepregledstanja u zemljamačlanicama EU-a i o Europsku uniju i njene članice. dugoročnimposljedicamatihpromjena. U ovomIzvješćuopisanisuglavnipokretačidemografskihpromjena i njihovutjecajnaEuropskuuniju i njenečlanice.

Piše: Dubravka Šuica1 Piše Dubravka Šuica1

1 Autorica je potpredsjednica Europske komisije zadužena za područja demokracijei demografije.

Izvor: EuropskaKomisija

Izvor: EuropskaKomisija Izvor: Europska Komisija

Izvor: Europska Komisija

Svi ovi podaci govore o ozbiljnim promjenama koje će utjecati na europsko društvo Izvor: EuropskaKomisija Izvor: EuropskaKomisija i za koje je potrebno prilagoditi niz politika od socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih pa do politika infrastrukturnih ulaganja, na svim razinama odlučivanja.

Svi ovipodacigovore o ozbiljnimpromjenamakojećeutjecatinaeuropsko društvo i za koje je Svi ovipodacigovore o ozbiljnimpromjenamakojećeutjecatinaeuropsko društvo i za koje je potrebnoprilagoditinizpolitikaodsocijalnih, obrazovnih, zdravstvenih pa do potrebnoprilagoditinizpolitikaodsocijalnih, obrazovnih, zdravstvenih pa do politikainfrastrukturnihulaganja, nasvimrazinamaodlučivanja. politikainfrastrukturnihulaganja, nasvimrazinamaodlučivanja.

Starenje i mirovinski sustavi

U Europskoj uniji, u posljednjih pedeset godina, očekivani životni vijek pri rođenju povećao se za deset godina i za muškarce i za žene. To je, u kombinaciji s činjenicom da živimo dulje i u boljem zdravlju, veliko postignuće našeg socijalnog tržišnog gospodarstva. Danas je 20 % stanovništva starije od 65 godina. Do 2070. taj udio iznosit će 30 %. Demografski trend je jasan. Broj starijih osoba u budućnosti će se dodatno povećati. Europska Komisija je Zelenom knjigom o starenju pokrenula raspravu o starenju na razini EU-a. Države članice već prepoznaju potrebu za promjenama jer su neke prilagodile svoj mirovinski sustav. Te su promjene ključni elementi rasprave o uvođenju mirovinskih sustava u demografsko okruženje koje se znatno promijenilo od onoga koje je postojalo kad su se ovi sustavi uspostavljali. Moramo razmotriti nove načine kako naše politike učiniti svrsishodnima u doba velikih promjena i izazova. U ovom kontekstu Europa je na neki način žrtva vlastitog uspjeha: mnogi Europljani nikad prije nisu uživali tako dug i zdrav život. Ovo će rezultirati znatnim povećanjem omjera ovisnosti starijih osoba. Kada govorimo o mirovinama moramo naglasiti kako su one u nadležnosti država članica EU-a. One prilagođavaju svoje mirovinske sustave glavnim smjernicama i posebnostima nacionalnih politika. Važno je da se u svim reformama uzme u obzir primjerenost mirovina za buduće umirovljenike i održivost mirovina. Uloga Unije je da podupire uzajamno učenje i analizu politika pružanjem političkih smjernica u okviru europskog semestra. Nadalje, EU pruža različite zakonodavne okvire za potporu sustavima dopunskih mirovina, poticanje pravilno reguliranih mirovinskih ulaganja europskih štediša i smanjenje razlika među državama članicama. EU je donijela zakone u područjima kao što su bonitetni zahtjevi za pružatelje mirovinskog osiguranja, zaštita potrošača, prekogranična djelatnost i jedinstveno tržište dopunskih mirovina. Moramo pažljivo razmotriti aspekte preraspodjele i pravednosti mirovinskih sustava. To je pitanje međugeneracijske pravednosti. Mirovinski sustavi mogu pomoći u rješavanju tih izazova, a moraju se prilagoditi fleksibilnoj i mobilnoj radnoj snazi. To bi moglo pomoći u ublažavanju nejednakosti na tržištu rada ako se prošire na različite vrste gospodarskih djelatnosti, uključujući i samozaposlene osobe. Visokokvalitetne, sigurne i troškovno učinkovite dopunske mirovine koje nadopunjuju zakonske mirovinske sustave mogu osigurati dodatnu mirovinsku štednju.

Mirovine i dulji radni vijek

Dulji radni vijek ključan je politički odgovor na starenje stanovništva. Primjerene mirovine sve će više ovisiti o duljim karijerama. Dulji radni vijek također će poboljšati održivost mirovina. Ako ljudi u budućnosti možda neće moći imati dulji radni vijek, mirovine i dalje moraju omogućavati dostojanstven životni standard u starijoj dobi.

Europski stup socijalnih prava

Mnoga načela europskog stupa socijalnih prava odnose se na starenje stanovništva. U sinergiji sa Zelenom knjigom akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava, jedan je od naših glavnih načina za poticanje jednakih, solidarnih i dostojanstvenih rješenja za pitanje starenja stanovništva. Njime se utvrđuje niz načela povezanih s područjima na koja utječe starenje. Mirovine su ključne za ostvarivanje cilja smanjenja siromaštva u okviru akcijskog plana stupa. Iako se siromaštvo u starijoj dobi smanjuje od 2008., apsolutni broj starijih osoba izloženih riziku od siromaštva vjerojatno će se povećati. Zbog toga će odgovarajuće mirovine postati još važnije. Mirovinski sustavi mogu osigurati bodove za razdoblja smanjenog ili prekinutog zaposlenja zbog obiteljskih razloga ili nezaposlenosti. To su učinkovite poluge politike za zaštitu mirovinskih prava. Razvidno je da nije moguće na sve dijelove Unije primijeniti isti pristup. Upravo zato oblikovanje politika treba prilagoditi i usmjeriti na stvarno stanje svake države članice kao i regije i lokalne zajednice. Odgovor na demografske promjene u korist svih Europljanazajednički je interes Europske unije, država članica i regija. Brojne i duboke krize pogodile su Europsku uniju i cijeli svijet nakon objavljivanja ovoga Izvješća. Nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID 19 usmjeravanje europskog oporavka od krize započeto je kroz Mehanizam za Oporavak i Razvoj. Uslijedila je ruska agresija na Ukrajinu,donoseći dodatne izazove osobito u energetskom sektoru i posljedičnim inflatornim pritiscima u brojnim sektorima gospodarstva.

Mladi i posljedice pandemije

Europska komisija je izdavanjem Zelene knjige o starenju, čiji puni naziv uključuje i: „Solidarnost i odgovornost među generacijama“, naglasila važnost koju pridajemo rješavanju pitanja međugeneracijske pravednosti. Buduće generacije suočit će se s posljedicama smanjenja radno sposobnog stanovništva.

U Hrvatskoj mnogi mladi postavljaju pitanje kako ostati i opstati nakon pandemije Covida-19 i globalne nesigurnosti uzrokovane agresijom Rusije na Ukrajinu. Ono je relevantno, i iz europske perspektive, jer se vrlo lako može preslikati i na druge države članice: na Bugarsku, Rumunjsku, Latviju, Litvu, na dijelove Španjolske ili Portugala. Pandemija je nažalost samo pogoršala već postojeće nepovoljne demografske trendove u Europskoj uniji. Statistički podaci kojima već raspolažemo ukazuju na daljnje smanjenje nataliteta u većini država članica te na odgađanje ili otkazivanje odluke o roditeljstvu kod mladih. Istu demografsku sliku bilježimo i u Hrvatskoj. Dodatni problem uz negativni prirodni rast predstavlja i iseljavanje mladih koje mijenja strukturu stanovništva na način da u pojedinim područjima ostaju samo stariji, dok aktivno stanovništvo praktički nestaje. Naš je cilj, koliko je to moguće s razine Europske unije, pripomoći stvaranju uvjeta koji će mlade motivirati da ostanu doma, a da ne budu zakinuti u privatnom i profesionalnom životu, već da svojim znanjem i poduzetničkim duhom učine vlastite države i regije, a posebno Hrvatsku, uspješnima i atraktivnima za život i za rad, ne samo za sebe, već i za druge.

Sloboda kretanja i migracije

Sloboda kretanja jedan je od temelja Europske unije. Prilika koju su naši građani i naši mladi dobili ulaskom u EU nesagledivih je razmjera. Unutarnje granice više praktički ne predstavljaju nikakvu prepreku. Možemo se obrazovati gdje želimo, tražiti prilike za stručna usavršavanja u bilo kojoj državi članici ili se zaposliti tamo gdje će naše znanje biti najbolje vrednovano. Cilj, kad razmišljamo o demografiji, ne smije biti kako spriječiti ljude da odlaze i traže bolju budućnost negdje drugdje. Upravo suprotno! Trebamo iskoristiti sve prednosti koje nam članstvo u Europskoj uniji nudi te stvoriti, ovdje i danas, takve prilike da sami postanemo toliko atraktivni da demografske promjene koje bilježimo krenu u drugom, pozitivnijem smjeru.

Inicijative Europske Komisije

Europska Komisija u ovom mandatu napravila je važni iskorak u radu na demografskim pitanjima kroz niz inicijativa poput Izvješća o utjecaju demografskih promjena, Zelene knjige o starenju, s Dugoročne vizije za ruralna područja, i strategije za djecu.Stvorili smo temelje za iznalaženje dugoročnih rješenja koja s razine Europske unije mogu pomoći državama članicama da se optimalnije nose s demografskim promjenama koje su u tijeku.

U tu svrhu smo pokrenuli i novi alat, Atlas demografije, koji je postao nezaobilazna stavka pri svakoj značajnijoj europskoj inicijativi jer vrlo konkretno, od europske do najlokalnije razine, dokazuje u kojoj mjeri demografske promjene zaista određuju uspjeh svih naših napora, posebice kad dopunjuju one nacionalne. Također smo pokrenuli detaljnu reviziju svih europskih uredbi koje se odnose na prikupljanje statističkih podataka povezanih s demografijom – što je velik zakonodavni posao kojeg radimo s Eurostatom. Posebno su važne te uredbe jer je kvaliteta demografskih statističkih podataka – kojima raspolažemo putem Eurostata – temelj za kvalitetne inicijative i odlučivanje o politikama koje imaju utjecaj na svakodnevne živote ljudi. Hrvatska je, primjerice, zemlja koja, sukladno tim podacima, ima najveći broj mladih u dobi od 18 do 34 godine koji i dalje žive s roditeljima. Taj podatak se može činiti malo relevantnim, ali primjerice puno govori o opterećenjima mladih u Hrvatskoj, poput nezaposlenosti, nesigurne stambene situacije, ali i nedostatnog uključivanja mladih u procese donošenja odluka. Pandemija COVID-a otvorila je i neke nove mogućnosti – prvenstveno na tržištu rada putem sve učestalijeg rada na daljinu. Digitalne i zelene tranzicije s COVID-om su postale ključem uspjeha, a posao i život odjednom su postali mogući od svuda gdje postoji kvalitetan spoj na internet. To je otvorilo prilike i za Hrvatsku. Ne samo u pitanju naših mladih koji ponovno u vlastitoj domovini mogu pronaći poslovne prilike, već i atraktivnosti Hrvatske za državljane drugih zemalja Europske unije. No očito je da stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja ne dolazi samo od sebe. Jer ako želimo zadržati mlade u domovini, te Hrvatsku potencijalno učiniti atraktivnom i drugima, potrebno je uložiti u regionalni razvoj, u infrastrukturu, u

prometno povezivanje, u digitalnu hiper-povezanost. Za sve to neophodna su znatna financijska sredstva. A tu veliku ulogu igra upravo Europska unija. Next Generation EU prdstavlja jedinstvenu priliku da iz pandemije izađemo snažniji, zeleniji i digitalniji uz pomoć više od 800 milijardi Eura, od kojih više od 6 samo za Hrvatsku. Komponenta hrvatskog plana oporavka i otpornosti koja se odnosi na jačanje gospodarske i socijalne otpornosti Hrvatske posebno je značajna za stvaranje novih radnih mjesta, prvenstveno za mlade. Dodatna sredstva osigurana su putem REACT-EU upravo za očuvanje radnih mjesta u sektorima koji su nerazmjerno pogođeni krizom te za izgradnju održivih temelja za zelenu i digitalnu tranziciju te održivi socijalno-gospodarski oporavak. Ovo su samo neka od sredstava koja su dostupna iz Europske unije, ali ima ih znatno više kroz razne fondove EU za vrijeme razdoblja 2021-27.

Natalitet i obiteljske politike

Ovlasti europske unije u pitanju nataliteta i obiteljske politike veoma su ograničene. No težimo da sve mjere koje poduzimamo na europskoj razini budu pozitivna premisa i nadopuna nacionalnim mjerama i politikama koje će naše mlade ohrabriti, osnažiti te im dati poticaj i u pitanju važnih osobnih odluka, kao što je ona o roditeljstvu. U tom zaslužuju pozornost mjere i zakonske izmjene poput onih koje su predložene u Hrvatskoj, a kojima bi se primjerice uveo obvezni očinski dopust, u skladu s direktivom EU o ravnoteži poslovnog i privatnog života, ili osigurale dostatne roditeljske naknade.

Konferencija o budućnosti Europe

Na kraju i nekoliko riječi o Konferenciji o budućnosti Europe, u kojoj mladi imaju najznačajniju ulogu. Stavljanjem upravo njih u fokus, kao što to radimo ovom Konferencijom, činimo našu europsku demokraciju otpornijom i prilagodljivijom te spremnijom odgovoriti na izazove budućnosti. Rasprave u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, jasno su pokazale kako svako razmišljanje o budućnosti Europe, bez uzimanja u obzir demografskih promjena koje pred našim očima preoblikuju Uniju te utječu na njezin razvoj, ne bi imale smisla. Hrvatski izazovi, pa tako i ovi demografski, usporedivi su s onima s kojima se suočavaju i druge države članice. Svi dijelimo zajedničku sudbinu i dio smo zajedničkog rješenja.