TRŽIŠTE KAPITALA Sinkronizirani pad konvencionalnog portfelja

TRŽIŠTE KAPITALA

Sinkronizirani pad konvencionalnog portfelja

Rijetko koreliran pad glavnih oblika imovine (dionica i obveznica) fond menadžere dovodi u situaciju preispitivanja klasične alokacije portfelja – 60 posto dionice, 40 posto obveznice. Upravitelji naših obveznih mirovinskih fondova do sada su prednost davali državnim obveznicama. Rat u Ukrajini samo je pogoršao inflatorne pritiske, gurajući cijene sirovina u nebesa i podrivajući tako očekivani gospodarski rast. Slijedi vrlo izazovno vrijeme za sve koji se bave ulaganjima, u potrazi za prinosima trebat će dodatno diverzificirati portfelje.

Piše: dr. sc. Darko Horvatin1

Republika Hrvatska se sredinom travnja plasmanom 10-godišnjih obveznica zadužila na međunarodnom tržištu za 1,25 milijardi eura uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 2,875 posto i ostvareni prinos za ulagatelje od 2,975 posto. Tu se najbolje vidi kako eri jeftinog novca dolazi kraj. Pred godinu dana slično izdanje 12-godišnjih obveznica plasirali smo uz godišnju kuponsku kamatnu stopu od 1,125 posto i prinos za ulagatelje od 1,257 posto. Cijena našeg duga u godinu dana se više nego udvostručila, unatoč činjenici da je neposredno prije zadnjeg izdanja obveznica S&P potvrdio BBB– kreditni rejting Hrvatske. Rezultat je to globalnog miksa napada Rusije na Ukrajinu, što je samo povećalo pritisak na ionako već rastuću inflaciju, te najavu centralnih banaka (pogotovo američkog Feda) na postupno podizanje ključnih kamatnih stopa kao mjere za suzbijanje inflacije. Takvo kretanje dovelo

1 Autor je predsjednik Uprave HMID-a, Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva.

je i do snažnog pada cijena već izdanih obveznica (uz nižu kamatu) jer ulagatelji traže tržišnu kamatnu stopu (prinos). Kako je cijena državnog duga polazište za formiranje duga poduzeća i građana, jasno je da nam svima slijedi razdoblje skupljeg zaduživanja nego što je bilo u zadnjih nekoliko godina.

Mirovinski portfelj 20-60

Obvezni mirovinski fondovi svih kategorija završili su prvo tromjesečje u minusu, prosječno oko dva posto, pri čemu su najveći, kategorije B, u državne obveznice plasirali nešto više od 60 posto imovine, a u dionice malo više od 20 posto portfelja, dok je ostatak bio u ostalim financijskim instrumentima (novac, trezorski zapisi, depoziti, investicijski fondovi). S obzirom na okolnosti to zapravo i nije tako loše. Mirovinske fondove treba gledati u dugoročnom kontekstu. Prinos od osnutka kreće im se od oko sedam posto za kategoriju A, pet posto za kategoriju B i četiri posto za kategoriju C, što je vrlo zadovoljavajući rezultat. Ipak, novonastale makroekonomske i političke okolnosti stavljaju i upravitelje naših mirovina pred velika iskušenja. Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova iznosi 132,12 milijardi kuna, što često golica maštu političara te svako malo netko pusti probni balon u medije o opravdanosti drugog mirovinskog stupa, s obzirom na to da je prvi mirovinski stup (generacijska solidarnost) u deficitu i mora se krpati transferima iz proračuna. Posezanjem u drugi mirovinski stup, možda bi se kratkoročno popravila krvna slika mirovinskog sustava, ali bismo dugoročno ostavili problem upravo onima koji danas pune mirovinske kase svih stupova.

Jačati 2. i 3. mirovinski stup

S obzirom na negativna demografska kretanja i produženje životnog vijeka (posljedično i dužeg primanja mirovina) rješenje nije ukidanje već jačanje drugog mirovinskog stupa. Pritom treba podizati svijest građana da je riječ o njihovoj osobnoj imovini i da se trebaju aktivnije uključiti u izbor mirovinskog fonda. Nužno je i dalje poticati treći (dobrovoljni) mirovinski stup koji je koncem ožujka upravljao s imovinom od 7,72 milijardi kuna raspoređenom u osam otvorenih i 20 zatvorenih fondova. Kako je uplata do 500 kuna mjesečno u treći mirovinski stup po zaposleniku za poslodavce neoporeziva, valjalo bi podići svijest kod svih socijalnih partnera da se iskoristi takva mogućnost, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Kod otvorenih investicijskih fondova (UCITS), koji upravljaju s 18 milijardi kuna, situacija je ozbiljnija. Većina ih je prvi kvartal završila u minusu dok su i fondovi koji su više izloženi Rusiji pretrpjeli u ovoj godini dvoznamenkasti minus, a jedan je čak u minusu većem od 50 posto. Pred onima kojima je dato povjerenje da ulažu naše novce velika je odgovornost i neizvjesno razdoblje. O tome i izazovima klasično balansiranog portfelja 60 posto u dionice, a 40 posto u obveznice u više je navrata pisao ugledni financijski dnevnik Financial Times, čiji se naglasci koriste u nastavku.

Kraj konvencionalnog 60-40 portfelja?

Prvi kvartal ove godine obilježio je globalni pad dionica i obveznica u tandemu, zbog čega su se upravitelji investicijskih fondova (fond menadžeri) našli u nebranom grožđu. FTSE globalni dionički indeks (na dan 31.3.2022. uključivao je 4.130 dionica iz 48 zemalja – razvijenih i onih u razvoju) koji obuhvaća 98 posto svjetske tržišne kapitalizacije i uključuje primljene dividende, pao je za 5,1 posto u prva tri mjeseca 2022. To je reakcija na porast referentnih kamatnih stopa te izbijanje ratnih sukoba u Ukrajini. Istovremeno je rastuća inflacija i restriktivnija monetarna politika „pojela“ šest posto Bloomberg Global Agregate Bond indeksa, globalnog mjerila dužničkih instrumenata (obveznica) s investicijskim rejtingom (državnih i korporativnih) u lokalnoj valuti iz 24 zemlje, ostavljajući one koji zaziru od dionica bez pouzdanog utočišta i alternative. Nije čest slučaj da se kretanja dva ključna tržišta (dioničkog i obvezničkog) koja dominiraju globalnim financijama poklapaju i takva situacija iznimno je rijetka i uglavnom kratkotrajna. Ovogodišnje kvartalno proklizavanje, najgori sinkronizirani pad od praćenja navedenih indeksa, postavio je pred investitore izazov kako izbalansirati rizike svojih portfelja. Godinama je diverzifikacija 60-40 bila sveto pismo i oslonac investicijskih portfelja gdje se 60 posto imovine držalo u rizičnijim dionicama, očekujući porast vrijednosti i dividendu, dok se 40 posto alociralo u sigurnije instrumente – obveznice od kojih je dolazio prihod od kamata. Takva se strategija pokazala učinkovitom tijekom proteklih desetljeća kako su dionice dosegle rekordne visine, a kamatna stope pale na najniže razine, što je pak rezultiralo rastom cijena obveznica. No sada je došla pod upitnik.

Dolazak medvjeda

Konvencionalna alokacija portfelja je u problemu jer je korelacija glavnih imovinskih klasa viša nego ikad, dok je sektorska diverzifikacija sve iluzornija, zbog čega svi ulagači bilježe lošije rezultate nego što su očekivali. Prema analizi Goldman Sachs Asset Management klasični 60-40 portfelj je u razdoblju od 2011. do 2021. bilježio prinos od 11 posto, odnosno 9 posto, korigirano za inflaciju. Fond menadžeri upozoravaju da je takav povrat na klasičan portfelj neodrživ u sljedećoj dekadi. Dionice su blizu povijesnih vrhunaca, valuacije su nategnute, dok su američke dionice koncentrirane na šest tehnoloških kompanija, tzv. FAANGM (Facebook, Apple, Amazon, Netflix, Google, Microsoft). Istovremeno su cijene obveznica porasle u okruženju ultra niskih prinosa, inflacije i očekivanog ciklusa rasta kamatnih stopa. Michael Hartnett, glavni investicijski strateg u Bank of America smatra da rastuća inflacija vodi prema novom valu medvjeđeg tržišta za američke obveznice (bear market – u engleskom poslovnom jeziku označava tržište na kojemu padaju cijene vrijednosnica ili robe, što potiče njihovu daljnju prodaju). Analitičari iz Bank of America očekuju da će prinos dugoročnih obveznica premašiti četiri posto tijekom 2024. dok će podizanje kamatnih stopa američkog Feda (kao reakcije na višu inflaciju) vršiti daljnji pritisak na pad cijena američkih dionica. U takvom okruženju

predviđaju da će se burzovni indeks S&P 500 ove godine spustiti ispod 4.000 bodova, što predstavlja pad od 15 posto u odnosu na vrhunac u prosincu.

Alternativna ulaganja

Rat u Ukrajini još je otežao situaciju dodatnim pritiskom na rastuću inflaciju, kompromitirajući potencijal gospodarskog rasta i pogoršavajući već ionako tešku situaciju u kojoj su se našli kreatori ekonomske politike. U takvoj situaciji upravitelji investicijskih fondova savjetuju klijentima diverzifikaciju portfelja uz snižavanje očekivanih povrata na ulaganja. Vanguard’s LifeStrategy Moderate Growth fond koji alocira 60 posto imovine na globalna dionička tržišta, a 40 posto u obveznice, kroz proteklih je deset godina ostvarivao prosječni godišnji prinos od 9,1 posto. Sada pak upozorava da će se prinosi balansiranog portfelja 60-40 u sljedećoj dekadi prepoloviti – i to čak prije nego se korigiraju za stopu inflacije. Stoga će diverzifikacija morati uključivati i dodatne klase imovine (valute, robe, infrastruktura i nekretnine), makar je i tu sužen prostor jer su primjerice sirovine već zabilježile snažan rast cijena. Ivesco, kompanija koja upravlja imovinom od preko 1.500 milijardi dolara, preporuča portfelj 50-30-20, podjelu između dionica, obveznica i alternativnih oblika imovine. Ovo je definitivno godina koja podsjeća ulagatelje na značaj diverzifikacije na što upućuje glavni globalni strateg u Invescu, Kristina Hooper, koja smatra da se više ne može egzistirati samo na dionicama i obveznicama već da se treba diverzificirati ne samo između imovinskih klasa već i unutar njih.

Rebalans portfelja

Dok investitori polako prihvaćaju činjenicu da strategija 60-40 koja im je dobro služila desetljećima sada dolazi u pitanje, neki su odahnuli nakon što su dionice i obveznice pale tek za nešto više od pet posto u prvom tromjesečju. Pogotovo uzevši u obzir što se sve strmoglavilo na financijska tržišta od početka godine. Rat u Europi koji prijeti globalnim širenjem, snažan rast cijena sirovina, sve restriktivnija monetarna politika središnjih banaka, pad i oporavak kineskog tržišta, pa čak i privremena obustava trgovanja niklom (nazivaju ga i novim zlatom – najvažniji metal za proizvodnju baterija električnih automobila) na burzi London Metal Exchange, nakon što je cijena samo u 24 sata skočila za 250 posto. Uzevši sve u obzir, učinak tržišta kapitala za sada i nije tako loš. Moglo je biti daleko gore. Vrijeme pred nama pokazat će hoće li se strahovi s početka teksta pokazati opravdanima. Investitori će morati smanjiti apetit za prinosom, a na profesionalnim upraviteljima imovinom je da pronađu najbolji investicijski miks dionica, obveznica i alternativnih ulaganja (nekretnine, infrastruktura, robe…) koji će osigurati najbolji mogući prinos uz preuzetu razinu rizika.