PRILIKE PREHRAMBENOG SEKTORA ZA INVESTICIJE U INOZEMSTVU I HRVATSKOJ U potrazi za financijskim i strateškim partnerima

PRILIKE PREHRAMBENOG SEKTORA ZA INVESTICIJE U INOZEMSTVU I HRVATSKOJ

U potrazi za financijskim i strateškim partnerima

Zanimanje domaćih i međunarodnih investitora za ulaganja u hrvatski prehrambeni sektor u porastu je i posebno je potaknuto trenutačnim makroekonomskim okružjem koje obilježava rast potražnje za kvalitetnim prehrambenim proizvodima ali i potreba za povećanjem samodostatnosti gospodarstava na nivou Europske unije uslijed otežanih globalnih lanaca nabave i inflatornih pritisaka na većinu roba.

Piše: Vedrana Jelušić Kašić1

Pitanje samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji prvenstveno ovisi o dostupnim resursima i održivosti lanca nabave. Hrvatske prehrambene tvrtke usmjerene su prvenstveno na opskrbu domaćeg tržišta što je ujedno i uputno da se prvo namiri domaća potražnja iz domaće proizvodnje u mjeri u kojoj je to ekonomski opravdano i isplativo. S obzirom na to da je hrvatsko tržište relativno malo, nije realno očekivati da će tvrtke ograničiti svoje poslovanje samo na hrvatsko tržište. Mnoge domaće tvrtke traže prilike za prekogranična ulaganja kako bi tim investicijama unaprijedila svoja poslovanja kroz širenje asortimana roba i proizvodnih kapaciteta čime bi postigle veće sinergije, smanjile troškove proizvodnje kroz ekonomije obujma i podigle konkurentnost svog poslovanja.

1 Aurorica je članica Uprave Privredne banke Zagreb

Pozitivna iskustva s prekograničnim ulaganjima

Nekoliko hrvatskih tvrtki iz prehrambenog sektora već je dokazalo svoju sposobnost investiranja izvan Hrvatske. Uglavnom su to bile veće tvrtke s jakim bilancama i višom kvalitetom upravljanja potrebnim za prekogranična ulaganja koja su po svojoj prirodi kompleksnija od ulaganja na domaćem tržištu s nešto drukčijim zakonodavnim okvirima i navikama potrošača. Uspješnost prekograničnih investicija ovisi prvenstveno o poznavanju tržišta, sinergijama koje investicije donose osnovnom poslovanju investitora i posebice, učinkovitoj integraciji međusobnog poslovanja i kvaliteti menadžmenta. I naše tvrtke bile su najuspješnije u inozemnim ulaganjima upravo na onim tržištima koja su najbolje poznavali, a to se uglavnom odnosilo na preuzimanja tvrtki ili direktna ulaganja u susjednim zemljama. Jedna od najvećih prekogranična investicija hrvatske prehrambene tvrtke bilo je preuzimanje slovenskog vodećeg proizvođača hrane i pića Droga Kolinske od strane Atlantic Grupe prije dvanaest godina u iznosu preko 240 milijuna eura. Atlantic Grupa, prije same akvizicije, već je dobro poznavala i Drogu Kolinsku i slovensko tržište jer je poslovala tamo kroz svoju podružnicu u Ljubljani još od 2003. Uključivanjem Droge Kolinske u svoje poslovanje, Atlantic Grupa postala je jedna od najvećih prehrambenih kompanija u jugoistočnoj Europi, obogativši svoje poslovanje snažnim vlastitim brendovima i proizvodnim pogonima Argete, Barcaffe-a, Grand Kafe i Štarka i time dodatno ojačala svoju distribucijsku platformu. Nekoliko godina kasnije Podravka je investirala u slovenskog proizvođača Žito te je tom investicijom unaprijedila svoju tržišnu poziciju zauzevši vodeće mjesto u nekoliko dodatnih kategorija proizvoda. Podravka je također ovom akvizicijom odabrala tržište koje dobro poznaje i tvrtku sa znatnim sinergijskom potencijalom posebno vezano za asortiman proizvoda s prepoznatljivim vlastitim brendovima poput krovnog brenda Žito za brašno i pekarske proizvode, Zlato polje za rižu, tjesteninu i mlinarske proizvode, Maestro za prehrambene monozačine koji su ujedno imali i slične kanale prodaje, distribucije i logistike.

Korporativne obveznice na Zagrebačkoj burzi

Agrokor, sadašnja Fortenova Grupa, također je imala više prekograničnih uspješnih preuzimanja na susjednim tržištima u sektoru sladoleda i smrznutih proizvoda, proizvodnji vode, primarnoj poljoprivredi kao i ulaganjima u širenje maloprodajne mreže u Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Varaždinska Vindija Grupa također je investirala na susjedna tržišta te danas upravlja sa šest poduzeća u zemljama regije, uključujući poduzeća u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, gdje tvrtka ima svoje tvornice, komercijalne poslovnice i maloprodajne trgovine.

Hrvatska Agro Invest Grupa sa značajnim poslovanjem u ratarstvu, stočarstvu, ribnjačarstvu i voćarstvu na ukupnoj obradivoj površini iznad 22,000 ha posebno se ističe, uz ulaganja u hrvatsku primarnu poljoprivredu i prehrambeni sektor, i ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu. Ove godine Agro Invest Grupa izdala je korporativne obveznice na Zagrebačkoj burzi sa ciljem korištenja prikupljenih sredstava za investicije u navodnjavanje, podizanje novih nasada lješnjaka, ribnjačarstvo te pametnu tehnologiju i zelenu tranziciju, od čega ponajprije u obnovljive izvore. Za očekivati je da će naše vodeće tvrtke u prehrambenom sektoru reagirati na moguće buduće prilike preuzimanja tržišnih lidera na europskim tržištima u segmentima koji su komplementaran njihovom poslovanju. Vjerojatno će se prehrambene tvrtke, u koje su investirali kapitalni fondovi unazad tri do pet godina, ponuditi strateškim investitorima jer su fondovi prvenstveno financijski investitori s relativno ograničenim vremenskim horizontom svojih ulaganja u usporedi sa strateškim investitorima koji akvizicije i ulaganja promatraju kroz puno dulji i više strateški vremenski horizont.

Nacionalna i europska podrška ulaganjima

Okruženje hrvatskog prehrambenog sektora je izuzetno kompleksno, i na lokalnoj i na međunarodnoj razini. Porast cijena inputa, prvenstveno plina koji ujedno predstavlja najveći trošak u proizvodnji umjetnih gnojiva, direktno je utjecao i na porast cijene poljoprivrednih proizvoda uz popratne izazove vezane uz poremećene lance nabave uslijed COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu. Hrvatska poljoprivreda ima važan utjecaj na naše cjelokupno gospodarstvo kroz direktan doprinos BDP-u od 3% i jer zapošljava oko 3,5% ukupne radne snage prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku. Udio prehrambenog sektora, koji osim poljoprivrede i ribarstva uključuje i proizvodnju hrane i pića, te duhanskih proizvoda, prema posljednjim raspoloživim podacima iznosio je 5,8% BDP-a s udjelom zaposlenosti od oko 7%. Međutim, ukupan utjecaj je još veći. Prema procjeni Svjetske banke koja uzima u obzir i efekte potrošnje individualnih potrošača, doprinos poljoprivredno-prehrambene industrije doseže i do 15% hrvatskog BDP-a. Dok je COVID-19 uzrokovao povećanje nesigurnosti vezano za sektor hrane na svjetskoj i hrvatskoj razini, hrvatska je poljoprivredna industrija u prvoj 2020. godini ostvarila dobre rezultate koji su se nastavili i u 2021. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2021. porasla je za 13,3% te je iznosila 20,688 milijuna kuna. Dobri vremenski uvjeti kao i sama priprema poljoprivredne proizvodnje ojačali su prinose usjeva, dok su bespovratna sredstva iz Programa Europske unije za ruralni razvoj (PRR) potpomogla razvoj hrvatske poljoprivrede, pri čemu su ulaganja doprinijela većem obujmu proizvodnje i poboljšanoj produktivnosti.

Tema broja: Globalno zatvaranje: zamke i opasnosti Prehrambena industrija* - izravna ulaganja je preuzeo StarBev grupaciju od međunarodnog financijskog CVC fonda u čijem je vlasništvu 186 1993-1H2022 bila i Zagrebačka pivovara. € mln i % od ukupno (* hrana i pića, duhan, poljoprivreda i ribarstvo) U budućnosti je za očekivati da će još nekoliko privatnih tvrtki iz prehrambenog sektora, posebice zbog pitanja nasljedstva ili želje za jačom kapitalnom bazom biti u potrazi za novim financijskih ili strateškim investitorima.

Prema podatcima HNB, u razdoblju od 1993-1H2022, ukupne izravne investicije u inozemstvo hrvatskih poduzetnika, u sektor prehrambene industrije, iznosile su oko 888 mn eura odnosno 16,2% svih hrvatskih izravnih investicija u inozemstvo. Istovremeno, inozemni su ulagatelji u hrvatsku prehrambenu industriju uložili oko 187 1,4 milijarde eura odnosno oko 3,5% ukupnih stranih izravnih ulaganja. 188 189

Prehrambena industrija* - izravna ulaganja 1993-1H2022 € mln i % od ukupno (* hrana i pića, duhan, poljoprivreda i ribarstvo) EUR Million Prehrambena ind., % ukupno (desna os) 1,600 18.0 1,400 16.0 1,200 14.0 12.0 1,000 10.0 800 8.0 600 6.0 400 4.0 200 2.0 0 0.0 Imovina Obveze

Prema podatcima HNB, u razdoblju od 19931H2022, ukupne izravne investicije u inozemstvo hrvatskih poduzetnika, u sektor prehrambene industrije, iznosile su oko 888 mn eura odnosno 16,2% svih hrvatskih izravnih investicija u inozemstvo. Istovremeno, inozemni su ulagatelji u hrvatsku prehrambenu industriju uložili oko 1,4 milijarde eura odnosno oko 3,5% ukupnih 187 stranih izravnih ulaganja. 188 189

EUR Million Prehrambena ind., % ukupno (desna os) 1,600 18.0 1,400 16.0 1,200 14.0 12.0 1,000 10.0 800 8.0 600 6.0 400 4.0 200 2.0 0 0.0 Imovina Obveze Prema podatcima HNB, u razdoblju od 1993 1H2022, ukupne izravne investicije u inozemstvo hrvatskih poduzetnika, u sektor prehrambene industrije, iznosile su oko 888 mn eura odnosno 16,2% svih hrvatskih izravnih investicija u inozemstvo. Istovremeno, inozemni su ulagatelji u hrvatsku prehrambenu industriju uložili oko 1,4 milijarde eura odnosno oko 3,5% ukupnih stranih izravnih ulaganja. Prehrambena industrija* - izravna ulaganja 1H2022 € mln i % od ukupno (* hrana i pića, duhan, poljoprivreda i ribarstvo) Prehrambena ind., % ukupno (desna os)

18.0 16.0 14.0 12.0 10.0 8.0 6.0 4.0 2.0 Prema podatcima HNB, u razdoblju od 19931H2022, ukupne izravne investicije u inozemstvo hrvatskih poduzetnika, u sektor prehrambene industrije, iznosile su oko 888 mn eura odnosno 16,2% svih hrvatskih izravnih investicija u inozemstvo. Istovremeno, inozemni su ulagatelji u hrvatsku prehrambenu industriju uložili oko 1,4 milijarde eura odnosno oko 3,5% ukupnih stranih izravnih ulaganja.

Obveze 0.0

190

191 190

191

Od ulaska Republike Hrvatske u EU zabilježen je snažan rast neto izravnih investicija inozemnih ulagatelja u hrvatsku prehrambenu industriju, nakon perioda obilježenog globalnom financijskom krizom, u kojem periodu je zabilježen neto odljev izravnih inozemnih ulaganja (vidi sliku gore). Međutim, izravne investicije hrvatskih poduzetnika prema inozemstvu, u sektor prehrambene industrije, kontinuirano jačaju, a posebice zadnjih desetak godina (vidi sliku dolje).

Od ulaska Republike Hrvatske u EU zabilježen je snažan rast neto izravnih investicija inozemnih ulagatelja u hrvatsku prehrambenu industriju, nakon perioda obilježenog globalnom financijskom krizom, Od ulaska Republike Hrvatske u EU zabilježen je snažan rast neto izravnih investicija inozemnih u kojem periodu je zabilježen neto odljev izravnih inozemnih ulaganja (vidi slika lijevo). Međutim, ulagatelja u hrvatsku prehrambenu industriju, nakon perioda obilježenog globalnom financijskom krizom, izravne investicije hrvatskih poduzetnika prema inozemstvu, u sektor prehrambene industrije, u kojem periodu je zabilježen neto odljev izravnih inozemnih ulaganja (vidi slika lijevo) kontinuirano jačaju, a posebice zadnjih desetak godina (vidi slika desno). izravne investicije hrvatskih poduzetnika prema inozemstvu, u sektor prehrambene industrije, kontinuirano jačaju, a posebice zadnjih desetak godina (vidi slika desno). 7

Hrvatska već sad ima brojne prednosti zahvaljujući dostupnosti poljoprivrednog Od ulaska Republike Hrvatske u EU zabilježen je snažan rast neto izravnih investicija inozemnih ulagatelja u hrvatsku prehrambenu industriju, nakon perioda obilježenog globalnom financijskom krizom, zemljišta i vode, optimalnih klimatskih uvjeta i same kvalitete tla kao i svojoj geografskoj blizini tržištima EU-a. u kojem periodu je zabilježen neto odljev izravnih inozemnih ulaganja (vidi slika lijevo). Međutim, izravne investicije hrvatskih poduzetnika prema inozemstvu, u sektor prehrambene industrije, 68 perspektive kontinuirano jačaju, a posebice zadnjih desetak godina (vidi slika desno).

Rascjepkanost zemljišta

Međutim, hrvatski model poljoprivrede potrebno je dodatno unaprijediti kako bi se poboljšala produktivnost, konkurentnost i održivost jer tek tad država može povećati razinu samodostatnosti i smanjiti ovisnost o uvozu. Poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj su još uvijek jako fragmentirana i njima upravlja velik broj malih farmi koje bi mogle imati koristi od sustava zadruga zahvaljujući boljem pristupu informacijama, tehnologiji, financiranju i pa i samom pristupu tržištu kroz zajedničko brendiranje i korištenje zajedničkih prodajno-distributivnih kanala. Trenutno oko 70% hrvatskih proizvođača ima zemljišta prosječne veličine od 5ha dok u Europskoj Uniji prosječna veličina oko 17ha. Posebno su potrebna ulaganja kojima bi se povećala produktivnost rada u poljoprivrednom sektoru koja je niža od prosjeka EU-a za 30% i prehrambenom sektoru gdje iznosi oko 25.945 eura u osobi u odnosu na europski prosjek od 50.664 po osobi. Okrupnjavanje posjeda također bi direktno stvorilo koristi od ekonomije obujma i povećalo produktivnost proizvodnje. Povećanje proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj posebno ima značajan potencijal zahvaljujući bogatoj tradiciji proizvodnje i povoljnim zemljopisnim i agroekološkim uvjetima, dok je trenutna proizvodnja nedostatna za zadovoljenje rastuće potražnje za domaćim i kvalitetnim proizvodima. U nekim poljoprivrednim kulturama smo pak samodostatni poput proizvodnje suncokreta i suncokretova ulja, kukuruza, pšenice, ječma, zobi, a od voća samo mandarina i od povrća kupusa. Hrvatska u proizvodnji voća podmiruje 50 posto potreba, a u povrću 65 posto, dok se ostatak uvozi. Također procjenjuju da se proizvodnjom povrća bavi oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, dok prosječna veličina iznosi 0,32ha što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću. Istraživanje vodećeg nizozemskog Sveučilišta u Wageningenu o potencijalu uzgoja voća i povrća u RH pokazalo je da bi okosnica povećanja proizvodnje voća i povrća mogle biti rajčice, bijeli kupus, češnjak, jabuke, višnje i mandarine. Napredna tehnologija koja je dostupna, često se ne koristi zbog malih gospodarstava i nedostatka financijskih sredstava.

Pet milijardi eura do 2027.

Hrvatska Vlada namjerava povećati godišnju vrijednost svoje poljoprivredne proizvodnje za 50% do kraja 2030. godine, poticanjem ulaganja kao i uključivanjem većeg broja mladih poljoprivrednika. Hrvatska poljoprivreda i prehrambeni sektor imaju značajna sredstva na raspolaganju za ulaganja što je važna podrška posebno u trenutačno zahtjevnom makroekonomskom i međunarodnom političkom okruženju. Nacrt strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. koji je ujedno temeljni dokument za korištenje europskih poljoprivrednih fondova u narednom razdoblju poslan je na odobrenje u Europsku komisiju u rujnu ove godine.

192

193

194

Nacionalni program oporavka i otpornosti („NPOO“) vrijedan je ukupno EUR 6,3 mlrd. Od toga, gotovo 54% sredstava namijenjeno je sektoru gospodarstva, unutar kojeg se EUR 131 mln odnosi na Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa Nacionalni program oporavka i otpornosti („NPOO“) vrijedan je ukupno EUR 6,3 mlrd. Od toga, gotovo 54% sredstava namijenjeno je sektoru gospodarstva, unutar kojeg se EUR 131 mln i jačanje lanca opskrbe hranom. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom.

EUR mil. Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom 131

Unaprjeđenje sustava doniranja hrane

0

Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće Jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom

81 1

Komasacija poljoprivrednog zemljišta Program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta

33 2

Uspostava digitalnih javnih usluga Pametna poljoprivreda Sustav sljedivosti Infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane

2 7 2 4

Uz sredstva za Prijelazno razdoblje (2021. i 2022.) vrijedna 1,75 milijardi eura te 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, hrvatska poljoprivreda na raspolaganju ima više od 5 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027. Vlada je također podignula stopu nacionalnog doprinosa s 15% na 20% te na taj način povećala ukupnu financijsku omotnicu za 103,5 milijuna eura. Strateškim planom poseban je naglasak stavljen na zelenu tranziciju, digitalizaciju i generacijsku obnovu, uz ulaganja u primarnu proizvodnju i investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda. Pažnja je usmjerena i na mlade poljoprivrednike kojima će se staviti na raspolaganje oko 114 milijuna eura, uz povećanu pojedinačnu potporu i maksimalni intenzitet potpore za ulaganja od 80% kao i mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta kroz zajmove i financijske instrumente koji u sebi imaju integrirana bespovratna sredstava iz nacionalnih i EU fondova. Također, dio sredstava iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti alociran je za investicije u logističko distributivne centre za voće i povrća.

Hrvatski prehrambeni sektor privlači i strane ulagače

Strani ulagači, financijski i strateški, zainteresirani su za jačanje i širenje svojih ulaganja u europski prehrambeni sektor. Jačanje lanaca nabave i osiguravanje proizvodnih kapaciteta je posebno u strateškom fokusu ulagača. Ulagači traže tvrtke sa proizvodnim kapacitetima koji imaju sirovinske baze u svojoj geografskoj blizini i koji raspolažu portfeljem proizvoda sa vlastitim markama koji su prepoznatljivi i izvan granica njihovih lokalnih ekonomija. Dobar primjer je i recentno preuzimanje poslovne grupe zamrznute hrane Fortenova grupe kompaniji Nomad Foods koja je jedan od vodećih europskih proizvođača

smrznute hrane brendova koji uključuju Iglo, Birds Ey, Findus sa sjedištem u Velikom Britaniji i prihodima iznad 2,3 milijarde eura. Poslovna grupa zamrznute hrane obuhvaća Ledo plus d.o.o. u Hrvatskoj, Ledo Čitluk u Bosni i Hercegovini te Frikom d.o.o. u Srbiji, kao i nekoliko povezanih društava na drugim tržištima jugoistočne Europe te ima portfelj brandova zamrznute hrane i sladoleda koji su tržišni lideri i uživaju visoku prepoznatljivost među potrošačima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Vodeće tržišne pozicije u nekoliko zemalja, prepoznatljivi brendovi i lokalni proizvodni kapaciteti bili su ujedno i glavni razlozi preuzimanja od strane Nomad Foods koji su u konkurentskom procesu prodaje ponudili najpovoljnije uvjete prodavatelju Fortenova grupaciji. Također, prošle godine vodeća češka agrobiznis Agrofert grupa investirala je u hrvatsku poljoprivrednu tvrtku Agronom preuzevši većinski vlasnički udio. Agronom predstavlja jednu od vodećih poljoprivrednih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, osiguravanjem inputa i ugovaranjem poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednicima, trgovinom žitaricama i uljaricama, kao i distribucijom traktora i poljoprivrednih strojeva. Agronom također upravlja i maloprodajnom mrežom u kojoj je više od 70 poljoprivrednih ljekarni u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ova prodaja je bila potaknuta planiranim izlaskom investicijski fonda KJK Balkan Holdinga koji je još 2013. uložio u Agronom i držao 62% vlasništva u ovoj privatnoj kompaniji.

Strani fondovi ulažu u pekarstvo

U pekarskoj industriji, koju su posebno okarakterizirali trendovi konsolidacije vođeni principima ekonomije obujma desile su se dvije značajnije investicije od strane financijskih fondova. Poljski Enterprise Fund VII (PEF VII), fond privatnog kapitala kojim upravlja Enterprise Investors (EI), preuzeo je poslovanje hrvatskog lanca pekarnica PAN-PEK 2018. dok je godinu poslije financijski europski fond Mid Europa Partners preuzeo većinski udio u Mlinaru, vodećoj pekarskoj kompaniji u Hrvatskoj. Još nekoliko međunarodnih industrijskih igrača uložilo je u hrvatski prehrambeni sektor, poput francuske Lesaffre grupe koja je 2000. investirala u hrvatski Kvasac te globalno djeluje kroz 80 podružnica i 44 pekarska centra u 50 zemalja svijeta, ostvarujući pritom promet iznad 2 milijarde eura. Također, vodeći lokalne proizvođači piva već su dugo vremena u vlasništvu međunarodnih pivarskih grupacija poput danskog Carlsberga koji je preuzeo Panonsku pivovaru, nizozemskog Heinekena koji je preuzeo Karlovačku pivovaru i Molson Coors Brewing, koji je preuzeo StarBev grupaciju od međunarodnog financijskog CVC fonda u čijem je vlasništvu bila i Zagrebačka pivovara. U budućnosti je za očekivati da će još nekoliko privatnih tvrtki iz prehrambenog sektora, posebice zbog pitanja nasljedstva ili želje za jačom kapitalnom bazom biti u potrazi za novim financijskim ili strateškim investitorima.