Hrana: evergreen – potreba & perspektiva

Tema broja:

Globalno zatvaranje: zamke i opasnosti

Hrana: evergreen – potreba & perspektiva

Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani. (G.B. Shaw)

Piše: dr. sc. Mladen Vedriš1

U životu svakog čovjeka, bez obzira na kojoj točki kugle zemaljske nalazi, postoje bazične potrebe življenja: čisti zrak, dostup vodi, mogućnost sna i – dnevni unos hrane. To je osnova na kojoj počiva sve drugo: društvene zajednice, društveni procesi i događaji, tehnološki razvoj velikih i sofisticiranih proizvoda i usluga i tako redom… Lapidarna konstatacija „back to the basis“ ima dominantan značaj upravo za te životne potrebe; pri tome je itekako bitna sigurnost države i nacije. Ali… hrana je još i više. Ona je osnovica regionalnog razvoja i demografije, što je važno za svako uređeno društvo, ali za Hrvatsku u datim okolnostima dodatno. Uspješna poljoprivredna proizvodnja: ratarstvo i stočarstvo, nasadi vinove loze,

1 Autor je nastavnik na Visokom učilištu Effectus i predsjednik Zagrebačke inicijative.

maslinici, staklenici s povrćem, zasađene voćke,… bogatstvo je koje, kada je ekonomski održivo, na organiziran i efikasan način zadržava stanovništvo u prostoru, znači život u najširem smislu riječi, a tada na prvom mjestu čuva demografski potencijal i kapital koji ne odlazi u nekoliko urbanih središta ili pak pritisnut životno egzistencijalnim razlozima, odlazi izvan granica vlastite zemlje. Ta ista uspješna poljoprivreda predstavlja pejsaž koji čini prostor i zemlju vizualno atraktivnom. To je podloga za turizam i turiste koji traže ljepotu okoliša, ali isto tako uživaju i u kvaliteti autohtonih poljoprivrednih proizvoda, jer kao što reče A. L. Huxley: „Isti čovjek može biti teški pesimist prije ručka i uvjereni optimist nakon ručka.“

Uvaženi čitatelji, ovaj broj časopisa Perspektive nakon izuzetno značajne energetske teme posvećene razmatranju kako Hrvatska: tehnički – proizvodno, zatim kvalitetom proizvoda, a zatim i profitabilnošću te proizvodnje, doprinosi zadovoljavanju potreba svoje populacije, a zatim u kojoj mjeri ostvaruje i tržišne viškove, upravo u proizvodnji prehrambenih proizvoda koji su na razini tržišta sve više traženi. Rat i prateće krize tu potražnju i povećavaju. Dalje, želja je razmotriti kako postojeće stanje, tako i (nedovoljno) korištene mogućnosti da se znatan dio proizvodnje plasira i proda, kako se to popularno kaže „na kućnom pragu“ – šansu koju stvara turizam – počev od hotelske industrije do plasmana proizvoda OPG-a, bilo na lokalnim tržnicama, ili pak na vlastitim proizvodnim i ugostiteljskim destinacijama. Trenutačno je situacija gotovo obrnuta; hrvatski je turizam ne prilika, nego realnost za plasman svih vrsta prehrambenih proizvoda, počev od mesa do voća i povrća za proizvođače kako iz regije, ali isto tako i globalnog okruženja. Uz činjenicu da je hrana bitna životna potreba mora biti kultivirana i proizvedena, tako da ispunjava ekološko-zdravstvene te organoleptičke standarde, što je uvjet njenog plasmana kako na domaćem, tako i vanjskom tržištu. Što su u tom kontekstu odgovarajuće potporne (i) poljoprivredne politike za pojedine djelatnosti i segmente, počev od ratarstva i stočarstva do voćarstva i povrtlarstva; plastično rečeno, počev od pršuta i sira, od mandarine do paprike, od vina do meda i tako dalje redom, to su istinski izazovi s kojim se suočava ukupni agrarni sektor u Hrvatskoj. Od bazične proizvodnje do visoko razvijene prehrambene industrije. Što su temeljni izazovi, tko su glavni protagonisti koji se na sceni nose s tim izazovima? Što su ograničenja i što su ciljevi koje želimo ostvariti, to su teme izuzetno intrigantnih tekstova i razmatranja u ovom broju Perspektiva, koji je pred vama. Sigurno je da će vam čitanje i proučavanje pojedinih dionica ponuditi više pitanja nego odgovora. To je i bio cilj ovog tematskog broja: potaknuti na razmišljanja i stvoriti motive za još bolja rješenja koje sigurno Hrvatska može i mora ostvariti.