I UTAH ima vinograde

piše: IVA ANTONIA CIRIMOTIĆ foto: IAC

Utah & Cedar City

Utah je jedna od zapadnih država Sjedinjenih Američkih Država. Obuhvaća brojna jezera, beskrajna polja i kanjone. Prevladava suha, polusuha i pustinjska klima. Jedna je od najsuših država u zemlji s jednim od najnižih postotaka relativne vlažnosti zraka. Temperature su ljeti iznimno visoke, no zbog niske vlažnosti zraka čine se lakše izdržljivijima nego npr. u Zagrebu ili na Floridi gdje je relativna vlažnost više nego dvostruka. Stanovništvo je orijentirano na obitelj i poljoprivrednu proizvodnju, posebno na sektor stočarstva. Trenutno sam u južnom djelu države, u planinskom gradiću Cedar Cityju, sat vremena vožnje udaljenom od Nevade. No već je zbog tih pola sata vožnje prema zapadu u nizinu razlika u temperaturi čak za 15°C.

Tijekom vožnje autocestom od Salt Lake Cityja do Cedar Cityja gotovo je nemoguće vidjeti početak ili kraj pašnjaka i polja na kojima je posađeno krmno bilje. Imaju dobro razvijene sustave za navodnjavanje koji su im prijeko potrebni u ljetnim mjesecima kada sunce zapeče i pali svaki travnjak koji nema ugrađene prskalice. Prevladavaju šume smreke i jele te mješovite crnogorice i bora, koje mogu vrlo lako izgorjeti u čestim požarima. Ipak, zahvaljujući dobroj organizaciji države, ne traju dugo i odmah sve službe interveniraju.

Može se sa sigurnošću reći da kombinacije vulkanskog tla, suhog zraka, vrućih dana i svježih noći imaju velik utjecaj na karakteristike vina čestim požarima. Ipak, zahvaljujući dobroj organizaciji države, ne traju dugo i odmah sve službe interveniraju.

Vinska cesta Utaha

Cedar City je nedaleko od Nacionalnog parka Zion smještenog na spoju regija visoravni Colorado, Velike zavale i pustinje Mojave. Park ima jedinstvenu geografiju i niz životnih zona s neobičnom biljnom i životinjskom raznolikošću. Nacionalni park Zion obuhvaća kanjone, planine, rijeke i prirodne lukove. Zidovi kanjona su crvenkasti i žutosmeđi Navaho pješčenjak erodiran sjevernim ogrankom rijeke Virgin. Upravo je ondje smještena vinska cesta Utaha, koja se sastoji od četiri vinarije: Bold Delaney Winery, Zion Vineyards , I/G Winery & Tasting Room i Water Canyon Winery. Najstariji vinogradi imaju manje od 10 godina, a vina tog područja već osvajaju zlata na natjecanjima. U prosjeku su vinogradi na 1371,6 metara nadmorske visine, što donosi tople dane i hladne noći koji u kombinaciji s vulkanskim tlom stvaraju posebne uvjete za proizvodnju vina. U tom južnom dijelu države vinogradi se sve više šire i stvara se nova vinska regija. Vinogradari i poslovni ljudi iz Kalifornije sele se u ovaj dio zemlje jer su temperature za proizvodnju vina na obali postale ekstremne. I/G vinarija bila je prva na tom području, otvorena 2012. godine. Tijekom posjeta vinariji upoznala sam vlasnika i vinara Douga MC Combsa, koji mi je ispričao više o vinima Utaha i prikazao njihovu ponudu vina. Ponuda im je zaista bogata te, osim svojih, nude i vina iz cijeloga svijeta uz plate s pršutom i kobasicama. Doug i njegov tim morali su savladati mnogo izazova kako bi otvorili vinariju. Naime, Utah je vjerski orijentirana država prema Crkvi Isusa Krista svetaca posljednjih dana, poznata i kao Mormonska crkva, u kojoj se ne odobrava pretjerana konzumacija alkohola. Na festivalima se alkohol ne može pronaći, kao ni u trgovinama. Ako želite popiti čašu vina, morate otići u specijalizirane trgovine alkoholnim pićima ili posjetiti jednu od vinarija. Alkohol se služi do jedan sat iza ponoći, a u dva sata svi barovi moraju biti zatvoreni. Također, Utah je među državama koja ima nešto veći porez na alkohol, pa izlaženje do ranih jutarnjih sati ovdje nije toliko popularno. Srećom, Las Vegas je blizu za one koji su željni provoda.

Vinarija Zion Vineyards

Tijekom posjeta vinariji Zion Vineyards upoznala sam vinara Roberta Ceca. Kao mladić došao je u Las Vegas kako bi se obogatio i tako je započeo svoju vinarsku priču: upoznao je vlasnika jednog casina i s njim počeo ulagati u Zion Vineyards. Vina iz vlastite proizvodnje prodaju kockarnicama. Kušaonicu su otvorili 2023., a nalazi se na neobičnom položaju usred kamenih stijena. Iako je Hrvatska bogata i puna povoljnih položaja za uzgoj vinove loze, takvo nešto još nisam vidjela. Nikad ne bih pomislila da se na takvom pustinjskom tlu, usred golemih stijena, na žezi i suncu koje je često nesnosno, može naći ikakav usjev i još k tome - da daje izvrsne rezultate.

Kušanje vina

U ponudi imaju pet bijelih i pet crnih sorti, a na kušanju nude tipičnu američku kuhinju s krilcima na roštilju. Za početak kušala sam Sauvignon Blanc iz 2021. godine, na vinskoj karti opisan kao „svježe bijelo vino s notama jabuke i kruške“. Pod takvim utjecajima temperature nije se moglo očekivati previše svježine. Naizgled je boja vina bila blijedožuta. Mirisom se nije isticalo kao sauvignoni s naših područja, pogotovo oni ocjenjivani u ljetnom broju časopisa Vinske zvijezde Vino je bilo tupo, ne previše cvjetno ni voćno, što je okusom i potvrdilo, s minimalnim notama kruške. To zasigurno nije bio tipičan sauvignon, a alkoholna se jakost previše isticala. Vino nije bilo dovoljno rashlađeno, a dan je bio nesnosno vruć. Nešto niža temperatura serviranja bila bi poželjna za takav tip vina.

Albariño berbe 2022. godine s 14% alkohola imao je dobro izbalansiranu kiselost i slatkoću, a alkoholna jakost nije se isticala. Vino je bilo svježe s aromama nektarine, dinje i limunove korice. Također, vremenski uvjeti bili su izrazito topli toga dana i vino je trebalo biti bolje ohlađeno.

Zinfandel sa 16.3 % alkohola – cuvée je dvaju zinfandela iz vinograda starih 13 i 30 godina. Vino je bilo vrlo viskozno s notama pekmeza od šljive, kupina, začina i drva, što je potvrdilo i u okusu. Na nepcu –puno konzistencije, gotovo kao sirup s koncentriranim okusima tamnog voća, začina i vanilije. Izazivalo je osjećaj slatkoće u ustima nakon gutanja. Završetak je bio dug, ali ne prenapadan niti previše taničan. Na pitanje o ostatku šećera rečeno mi je da su sva vina suha i da nema nikad ostatka šećera (što je bilo teško povjerovati). Iako je postotak alkohola visok, nije se toliko osjetio na miris i okus. Tehnologijom je očito bila

dobro postignuta ravnoteža između kiselina i šećera. Vino od zinfandela uzgajanog u Hrvatskoj mnogo je taničnije, s notama višnje i crvenog bobičastog voća i nije toliko „glatko“ i viskozno kao vino iz ovog polupustinjskog područja.

Miscela Rossa 2022 je spoj 60 % cabernet sauvignona, 30% zinfandela i 10 % tempranilla, s 14 % alkohola. Viskozno vino s prevladavajućim (očekivanim) notama cabernet sauvignona. Osjetio se miris papra i začina, pomiješanih s aromama crvenog bobičastog voća i drva. Vino je srednje trpkoće, imalo je manje tijela od prethodnog zinfandela, ali svježije; vino s dugim završetkom i kompleksnošću te dobro izbalansiranom kiselošću. I ono je na nepcu davalo osjećaj slatkoće, na što je Robert ponovio da nema nikakvih ostataka šećera.

Zaključno

Opisano podneblje ima uspješniju proizvodnju crnih vina nego bijelih. Može se sa sigurnošću reći da kombinacije vulkanskog tla, suhog zraka, vrućih dana i svježih noći imaju velik utjecaj na karakteristike vina. Razvija se potpuno novi terroir koji će se lako raspoznati po posebnim karakteristikama. Jedna od prvih bila bi sveprisutna viskoznost u crnim vinima s visokim alkoholima i slatkoćom koja se javlja nakon gutanja.