Profesionalni pristup uvijek daje ŽELJENI REZULTAT

piše: MIRJANA MAKSIMOVIĆ, Žene i vino Srbije foto: privatna arhiva vinarije

Gordana Čučković menadžerica je vinskog turizma vinarije Vinum u Sremskim Karlovcima, u Srbiji

Sremski Karlovci, vinogradarski gradić nadomak Novog Sada, a na samim padinama Fruške gore, oduvijek su poznati po osunčanim vinogradima i vrhunskim vinima. U davna vremena, pa i danas, kada se ovdje kupuje kuća, uvijek se prvo gleda ima li već izgrađen vinski podrum ili makar mogućnost da se izradi. Jer živjeti u gradu vina, a nemati vlastiti vinski kutak, makar za uživanje u nektaru bogova, apsolutno je nezamislivo.

Prema tradiciji, vinski su podrumi horizontalno ukopani u zemlju i nazivaju se lagumi. Zbog stabilne temperature, kako zimi tako i ljeti, ali i dovoljno vlage, i danas se koriste za preradu i smještaj vina. Kao centar Srijemske episkopije, do prije nekoliko desetljeća, Sremske Karlovce posjećivali su mahom vjerski turisti. Istini za volju, i tada se znalo da ovdje svaka kuća proizvodi vino pa je svatko imao svojeg omiljenog domaćina na čija se vrata uvijek moglo zakucati u potrazi za pokojom litrom dobrog vina. Razvojem vinskog sektora u Srbiji, posljednjih dvadesetak godina, neke od tih malih obiteljskih proizvodnji prerastaju u ozbiljne obiteljske poslove. Podižu se novi zasadi, proširuju proizvodni kapaciteti i grade prostori za prijem gostiju. I dok se do prije dva desetljeća ovdje vino moglo degustirati samo u podrumu, na dvorištu ili eventualno za blagovaonskim stolom domaćina, danas Sremski Karlovci postaju prava mala meka vinskog turizma Srbije. Od 24 registrirane vinarije, samo u ulici Karlovačkog mira smješteno ih je 6. Ipak, pred jednom od njih, gužva je nešto veća nego kod ostalih...

Tajna uspjeha vinarije Vinum osnovana je na vinima vrhunske kvalitete koja su, primjera radi, ove godine osvojila 3 dvostruka zlata, 6 zlatnih i 8 srebrnih medalja samo na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Balkana (Balkan International Wine Competition) i uza sve to, nagradu za najbolje bijelo suho vino Balkana. Ulazeći u dvorište vinarije, promatrajući arhitekturu objekata, gost stječe dojam da ulazi u kuću dobrog domaćina. Manja grupa turista vrlo će vjerojatno biti ugošćena u prostoru stare kuće opremljene stilskim namještajem, ali i modernom vinskom opremom, dok će veće grupe biti adekvatno smještene u novijem prostoru koji je praktično dozidan iznad dijela za preradu vina i starog vinskog laguma. Vinarija je opremljena tako da u istom trenutku može ugostiti i dva autobusa gostiju, a kako sve to postiže, saznali smo od Gordane Čučković, menadžerice vinskog turizma vinarije Vinum.

Koliko ste dugo u vinsko turističkom poslu i jeste li zadovoljni razvojem vinskog turizma u Srbiji? U ovom poslu sam od 2011. godine i moram priznati da se stvari odvijaju brže i bolje nego što sam mogla pretpostaviti kada sam ulazila u svijet vina. Tijekom tog desetljeća i koju godinu više, bila sam upraviteljica u dvije (i sada treća) za Frušku goru vrlo važne vinarije. Kao rođena Karlovčanka rasla sam spoznajući Sremske Karlovce kao atraktivnu turističku destinaciju, ali je i pored toga ovoliki broj današnjih vinskih turista nadišao sva moja očekivanja.

S obzirom na iskustvo koje imate u radu sa svim tim ljudima, možete li istaknuti nešto što se njima ovdje najviše sviđa i u kojim vinima najviše uživaju?

Nekog apsolutnog pravila nema, ali sigurno je da turisti iz naših vinarija uvijek odlaze nasmijani, zadovoljni gostoprimstvom, stečenim znanjem i doživljenim iskustvom. Što se općeg dojma tiče, zanimljivo im je sve od arhitekture grada, preko slavne povijesti Sremskih Karlovaca, posebno una području obrazovanja, preko vinarske tradicije i gostoljubivog stanovništva, do dobre autentične hrane i vrhunskih vina. Od vina im je zanimljiva spoznaja utjecaja terroira kada su u pitanju međunarodne sorte, različiti stilovi koji odaju jednu veliku svestranost naše lokalne fruškogorske sorte grašac bijeli koji vinificiramo kao pjenušavo vino rađeno po tradicionalnoj metodi, kao mirno suho vino iz inoxa i kao odležalo barikirano vino. Ipak, najveći dojam često ostavlja naš bijeli i crveni bermet koji, osim po jedinstvenoj recepturi, plijeni pozornost i svojim povijesnim doprinosom razvoju Sremskih Karlovaca i Fruške gore općenito još od vremena Marije Terezije pa i danas.

Kakvi su planovi za budućnost i kako mislite da najviše možete pridonijeti daljnjem razvoju vinskog turizma Sremskih Karlovaca?

Mislim da je neophodno podizati razinu usluge iz dana u dan kao i stalno raditi na vlastitom znanju. Pristalica sam koncepta doživotnog učenja jer mislim da se svijet ubrzano mijenja i da je za opstanak svakog poslovanja važno pratiti trendove čak i onda kada odlučite svoj pristup zadržati na razini tradicije.