Vinogradarske regije i sortiment

Povoljan geografski smještaj, raznolikost klimatskih i pedoloških prilika idealnih za uzgoj vinove loze kroz povijest su područje Republike Hrvatske činile izuzetno pogodnim za razvoj vinogradarstva i vinarstva.

Hrvatska ima četiri različite vinske regije, a u svakoj od njih ogleda se utjecaj Mediterana, Alpa i Panonske ravnice. Na relativno malom prostoru, od juga prema sjeveru proteže se sunčana Dalmacija nadovezujući se na Hrvatsku Istru i Kvarner. Središnja bregovita Hrvatska nalazi se na sjeverozapadnom kontinentalnom dijelu, obgrljena brežuljcima i planinama koje se spuštaju od Dinarida i Alpa, da bi na blagim padinama Slavonskog gorja prešla u Slavoniju koja se na krajnjem istoku pretače u Hrvatsko Podunavlje, oplakujući obale Dunava. Raznolikost podneblja pruža široku paletu vinskih stilova, različitih vinskih sorata.

Najzastupljeniju hrvatsku sortu, graševinu, uglavnom nalazimo u kontinentalnim predjelima u različitim stilovima vina od laganih, svježih pjenušavih, preko mladih, aromama bogatih do bujnih, složenih i odležanih graševina. Na „kontinentu“ uz chardonnay, pinot sivi, traminac, silvanac, sauvignon bijeli nalaze se i autohtone sorte poput škrleta ili kraljevine, karakteristične za pojedine vinske podregije. Od crnih vina ističu se crni pinot, frankovka, merlot, cabernet sauvignon ili cabernet franc. Malvazija istarska,teran, borgonja, muškat ruža i muškat momjanski predstavljaju vinsku raskoš poluotoka Istre, dok obalom Jadranskog mora kraljuju naše primorske i dalmatinske izvorne sorte poput žlahtine, maraštine, pošipa, grka, bogdanuše, vugave, babića, plavine ili plavca malog s posebno atraktivnog položaja Dingač te u cijelom svijetu popularne hrvatske sorte crljenka kaštelanskog poznatijeg pod imenom zinfandel ili primitivo.